ČIRGIĆ

Predstavljanjem aktuelnoga problema kao vjerskog, kao pitanja homogenizacije pravoslavnoga bića, stvara se klima u kojoj nema mjesta za reakciju onih koji tome biću ne pripadaju. To je i razlog što se živi ne čuju predstavnici nacionalnih i religijskih manjina, iako svi znaju da od razrješenja ovoga problema zavisi dalja sudbina Crne Gore, smatra dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Adnan Čirgić.

Od razrješenja ovoga pitanja, kaže on, ne zavisi hoće li narednu vlast činiti DPS sa svojim koalicionim partnerima, već hoće li nova vlast baštiniti antifašističku i slobodarsku tradiciju ili kvislinge i ratne zlikovce čiji portreti “krase” kancelarije glasnogovornika protesta.

On se, kako je rekao u razgovoru za Dnevne novine, ne bi saglasio sa konstatacijom da je povodom protesta u organizaciji SPC izostala reakcija intelektualne elite.

“Reagovali su oni koji i inače reaguju. Razumijem, naravno, što ste me htjeli pitati. Na taj samoreklamerski intelektualni društveni sloj među kojima ima i onih što uživaju nacionalne penzije, imaju status istaknutih kulturnih stvaralaca, među kojima su i dobitnici najviših državnih nagrada, pa i Trinaestojulske, država Crna Gora očigledno ne može računati kao na intelektualnu elitu. Riječ je o sinekuristima koji preže i čekaju ko će nadjačati Država ili SPC, pa će onda zauzeti ‘stav’. Takvi, razumije se, ne zaslužuju da budu nazvani elitom, a još manje intelektualnom”, kazao je on.

Na pitanje što ga je ponukalo da reaguje, Čirgić odgovara: “Što se pak tiče mog javno iznijetog stava o tome problemu, da sam držao da je riječ o vjerskome pitanju pravoslavnome, muslimanskom ili bilo kojem drugom ne bih se povodom njega ni glaskao. No, ovdje nije riječ o pitanjima vjerskih dogmi niti crkvenih kanona. Na sceni je odmjeravanje snaga između države i jedne vjerske organizacije sa šedištem u drugoj državi, koja je nebrojeno puta pokazala svoj negatorski odnos prema crnogorskoj nacionalnoj, kulturnoj i državnoj samobitnosti, koja kontinuirano omalovažava i nacionalne Crnogorce i pripadnike manjina”.

Ako je, kako kaže, Crna Gora građanska zemlja, onda nema, dodaje Čirgić, pristajanja na apriornu nacionalnu i religijsku identifikaciju njenih građana.

“Onda nema govora o homogenizaciji konfesionalnog i nacionalnog bića. U građanskoj zemlji građanin je najviša svetinja! Kad pristanemo na podređivanje tih svetinja nekim drugim, pristali smo na žrtvovanje građanskoga koncepta države. Stoga nemaju moralno pravo da ćute ni manjine ni većina jer će od ishoda ove borbe zavisiti hoće li se na koricama naših udžbenika istorije nalaziti Ljupo Čupić ili Pavle Đurišić. Taj se ishod i te kako tiče svih građana u Crne Gore. Neshvatljivo je da je veću (negativnu) reakciju izazvao prijedlog direktora RTCG da se ta televizija preimenuje u Crnogorsku, nego faktički pokušaj promjene ustavnoga ustrojstva države koja nam je većini jedini dom”, kazao je Čirgić.

Anticrnogorska propaganda, kako ocjenjuje, danas je razuđenija nego što je bila 1918. godine, ali je u pitanju ista ideologija potiranja i negacije Crne Gore.

“Nebrojeni mediji u Crnoj Gori i okruženju predstavljaju crnogorsko društvo kao NDH. Oni koji su javno slavili tekovine 1918. godine danas organizuju navodne građanske proteste. Baštinari krvavoga državnog sloma 1918. godine zarad tuđih državnih interesa danas su uspjeli okupiti hiljade građana na ulicama. Da su crnogorske naučne, prosvjetne i kulturne ustanove radile svoj posao, na našim ulicama danas ne bi bilo onoliko obmanutih građana niti bi osnovci cijepali državnu zastavu, a zavedena omladina skrnavila trobojkom čak i jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u CG. Pod plaštom navodne demokratske borbe za bolji socijalni status građana, za bolji životni standard i slična za organizatore protesta apsolutno nebitna pitanja vodi se borba za dominaciju Crkve nad državom. Naše naučne, kulturne i prosvjetne ustanove ćute. Kad to kažem, ne mislim na ćutnju resornih ministarstava. To nije pitanje kojim treba da se bavi isključivo državna administracija. To je pitanje rezultat jalovosti onih ustanova koje su bile dužne nakon obnove državnosti da crnogorskim građanima predstave sopstvenu kulturnu i nacionalnu baštinu, o kojoj se u proteklim decenijama državnoga zajedništva uglavnom ćutalo”, kaže Čirgić.

Komentarišući to što se na litijama u organizaciji SPC okuplja veliki broj građana, Čirgić kaže: “Kad bi taj Zakon bio paravan za otimanje crkava i manastira onima kojima te crkve i manastiri zakonski pripadaju, takav bi Zakon morao biti alarm za sve građane, bez obzira na nacionalnu ili kakvu drugu pripadnost, da iskažu protest te da se u okviru institucija sistema učini sve da se on stavi van snage. Debate koje su tim povodom do danas vođene nijesu pokazale da je stvoren osnov za otimanje bilo čije svojine. Anticrnogorska propagandna histerija izvela je veliki broj građana na ulice. Međutim, to je i dalje daleko od onoga što se tom propagandom želi nametnuti da su svi pravoslavni građani Crne Gore stali u navodnu odbranu Crkve od države”.

Nasuprot toj propagandi, kako je rekao, “ćuti naša inače vrlo glasna elita te brojne nevladine organizacije”.

“Činjenica je da dobar dio građana motiv za izlazak na proteste vidi u nezadovoljstvu životnim standardom. Isto je tako činjenica da su u teškoj zabludi oni što misle da će im bolji životni standard obezbijediti oni za koje se, kako kažu, patrijarh Pavle pitao kakva bi tek kola vozili da se nijesu zavjetovali na siromaštvo”, istakao je on.

Cijepanje zastave sopstvene države svakako, kaže Čirgić, nije imanentno djeci.

“Nema sumnje da je taj delikt potaknut spolja. I izvore mu ne treba tražiti samo u školi. Današnja djeca ne obrazuju se samo u školama, možda ne ni prvenstveno u njima. Ne treba zanemariti nemjerljivi uticaj medija i interneta s kojim se teško u koštac hvataju i razvijenija društva od našega. Ne treba, naravno, zanemariti ni uticaj porodice. Smatram da je reakcija Ministarstva prosvjete i aktuelnoga ministra Šehovića bila adekvatna i u jednome i u drugom slučaju. Religioznost djece i odraslih ne bih nikad okarakterisao kao nešto sporno. Naprotiv. Religija i ateizam intimno je pravo svih i u to se pravo ne smije zadirati. Ne smije se u to zadirati ni onda kad smo svjesni da u današnjem ispoljavanju religioznosti, osobito kod pravoslavnih i muslimana, ima malo toga tradicijskog. Ali se ne smije dozvoliti da se religioznošću pravda ponižavanje ustavnih simbola države”, kaže on.

ĐUKANOVIĆ U BRISELU

Zapadni Balkan mora da se izbori sa svim izazovima prošlosti, kako bi napredovao ka Evropskoj uniji, poručio je sinoć predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Briselu, nakon neformalne večere koju je za lidere država Zapadnog Balkana priredio predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel.

Problem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u širem kontekstu, kazao je Đukanović.

“Još uvijek se u regionu vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi da konzervira postojeće stanje i zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku”, naglasio je Đukanović.  

Crna Gora je u stanju da probleme sa drugim zemljama rješava u najboljem duhu evropske prakse i tekovina EU, kazao je Đukanović, javlja dopisnik TVCG iz Brisela.

“Jasno je potpuno da što se više približavamo Evropskoj uniji, posljednji restlovi onog naslijeđa koje je u suštini duboko antievropsko, onog zbog čega je Zapadni Balkan proveo decenije i vjekove na antievropskom kolosjeku, sada to isplivava i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse”, rekao je Đukanović u Briselu.

Naglasio je da je Crna Gora svojim ukupnim iskustvom, od devedesetih godina, pokazala da je to u stanju.

“To danas vidimo i u Crnoj Gori. Naspram onog što mi kao Vlada zastupamo da i dalje razvijamo građansku državu, multietničko društvo koje će biti sastavni dio evropske, evroatlanske zajednice, mi imamo predlog da se Crna Gora vrati u status nacionalne, preciznije srpske države, da se vrati u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva, dakle da se vrati u model srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Izabrati između te dvije opcije nije teško bilo kom razboritom, a kamoli odgovornoj državnoj politici, uvjeren je predsjednik.

“Ali naravno ne smijemo potcijeniti da u dubini svakog od naših društava, kao posljedica zaostajanja imamo još uvijek naslage te svijesti i da se sa njima moramo nositi na jedan odgovoran i pažljiv način i moramo obezbijediti jedan mukotrpan, dugoročni proces emancipacije naših društava koje će obezbijediti svima da vremenom zaista postanemo korisnici benefita koje donosi Evropa”, poručio je Đukanović.

Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost.

Evropski zvaničnici najavili da će pokušati da definišu strateški pristup, kako bi poručili da su vrata EU za region otvorena, a povjerenje u proces proširenja osnažen.

Đukanović je u Briselu učestvovao na neformalnoj večeri za lidere država Zapadnog Balkana, koju je organizovao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Neformalnoj večeri prisustvovala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj, kao i premijer Hrvatske – predsjedavajuće EU Andrej Plenković.

Predsjednik Đukanović će se sjutra sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon  der Lajen.

Kasnije popodne, Đukanović će učestvovati na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Na donatorskoj konferenciji učestvovaće države članice EU, partneri sa Zapadnog Balkana, predstavnici drugih zemalja kao i međunarodne institucije, uključujući UN i Svjetsku banku.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je, uoči sastanka s liderima Zapadnog Balkana, da će u otvornenom i iskrenom razgovoru nastojati da sagledaju kako najbolje pripremiti samit u Zagrebu i otvoriti evropsku perspektivu za region i parterstvo sa EU.

“Riječ je o podsticaju novoj strategiji veza EU i regiona koja mora da se produbi na temelju jačanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, uoči sastanka, rekla da se očekuje da se prihvati investicioni program za Zapadni Balkan, kao i da bude donijeta odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Fon der Lajen je podvukla važnost sjutrašnje konferencije za pomoć Albaniji u otklanjanju posljedica razornog zemljotresa.

“Krećemo se ka paketu investicija za Balkan”

Evropska unija (EU) se kreće ka predlogu paketa o jačanju investicija na Zapadnom Balkanu, boljem povezivanju i svemu onome što treba da doprinese privrednom rastu zemalja tog područja, izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Premijer predsjedavajuće države EU to je rekao uoči susreta u Briselu, uz ocenu da do susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u Zagrebu treba, pored paketa ulaganja, očekivati i povoljne odluke o datumu pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Plenković je istakao da je cilj susreta čelnika EU i Zapadnog Balkana da se pripremi novi samit u Zagrebu i naglasio zadovoljstvo što je EU ponovo snažno stavila na dnevni red najviših svojih institucija pitanje jugoistoka Evrope, odnosno proširenja i potpore hrvatskim susjedima na njihovom putu prema Uniji.