NAGRADA “DIJALOGOS”

Danas kada sve vise vremena provodimo pred ekranima, zasiceni medijskim porukama, vaznije je nego ikada da biramo njihov sadrzaj. O tome je bilo rijeci na skupu povodom dodjele ovogodisnje nagrade “Dialogos” casopisa “Medijski dijalozi” ciji su laureati prof.dr Marko Miletic i prof.dr Mirko Dordevic za monografiju “Od znaka do hiperteksta”.

Monografija “Od znaka do hiperteksta” proglasena je najboljom u regionu u 2018.godini iz oblasti teorije i kulture medija. Autori su prikazali istorijat komunikacije, od dimnih signala, do danasnjih mreza – civilizacijski napredak, ali i prostor za zloupotrebu i manipulacije.

“Najcesce se ne shvataju ni lice ni nalicje globalizacije kao planetarne ideologije 21.vijeka. Nekriticki se prihvataju mediji, koji namecu vrednosni sistem u kome se umjesto slobodnih gradana, “oblikuju” bezlicni potrosaci, marionete neoliberalnog mita”

Da ne bismo postali marionete neoliberalnog mita, neophodno je medijsko opismenjavanje, narocito mladih, porucuje predsjednik zirija i proslogodisnji laureat nagrade “Dialogos”, profesor doktor Nenad Vertovsek. To je narocito vazno zbog brzine kojom se desavaju promjene.

“Mladi se hvataju toga, ali iz toga gube jednu etieku, jednu humanu i jednu ljudsku stranu. To je zapravo zadatak ne samo medijske pismenosti, nego i etike, sociologije medija, psihologije medija i svega onoga sto je vezano uz medijske sadrzaje”.

Vrijeme ubrzanog procesa digitalizacije trazi stalne inovacije u oblasti medijske kulture i pismenosti, smatra i ministar kulture Aleksandar Bogdanoviae i istiee da su za nadgradnju drustva znanja neophodna kredibilna naucna istrazivanja.

“Jasno je da te radikalne promjene namecu potrebu za jednom inoviranom strategijom medijskog opismenjavanja najsire javnosti, jer samo medijski pismen covjek danas moze participirati i angazovano djelovati u demokratskim procesima svoje zajednice”.

“Kreiranje javnih politika koje promovisu slobodu govora i medija su jedan od glavnih zadataka savremenih demokratija, kojima saglasno drzavnoj politici evropskih integracija tezi i Crna Gora”.

Medijski i informaciono pismeni gradani, kriticki sagledavaju i analiziraju ono sto citaju, slusaju i gledaju. Zahvaljujuci tome umjesto dezinformacija, senzacionalizma i spektakla, biraju sadrzaje koji ce ih informisati i obrazovati, poruceno je na skupu povodom dodjele nagrade “Dialogos”.

Petra Bozovic, TVCG

U CNP-U

Predstava “Hamlet” Viljema Sekspira u reziji i adaptaciji Ane Vukotic, bice izvedena u subotu 30. novembra i ponedjeljak 2. decembra u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorista.

Tekst je preveo Zoran Paunovic, dramaturg predstave je Bozo Koprivica, koreograf Sonja Vukicevic, scenografi Sven Jonke (NUMEN) i Vanja Magic, kostimograf Leo Kulas i kompozitor Antonije Pusic – Rambo Amadeus.

Dizajneri svjetla su Ivan Lusicic Liik i Miodrag Malovic, asistentkinja kostimografa je Lina Lekovic, lektorka je Jelena Susanj, a izvrsna producentkinja Nela Otasevic.

U predstavi igraju Momcilo Otasevic, Dejan Ivanic, Ana Vujosevic, Ana Vuckovic, Zoran Vujovic, Petar Buric, Aleksandar Radulovic, Dusan Kovacevic, Petar Novakovic, Aleksandar Gavranic, Sonja Vukicevic i Jelena Minic.

GRADSKO POZORISTE

Predstava “Don Kihot”, u reziji jednog od najuglednijih reditelja regiona Andrasa Urbana, bice igrana sjutra vece s pocekom od 20 sati, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomovic”.

Ovim izvodenjem Gradsko pozoriste zakoracice u posljednji mjesec 2019, koji ce obiljeziti niz dogadaja kojima ce, kako kazu, nastaviti da istinski slave teatarsku umjetnost.

“Osim redovnih repertoarskih aktivnosti, pred najmladu publiku 13. decembra izaci cemo sa premijerom lutkarskog spektakla ‘Na ivici neba’, u reziji Veselke Kunceve. Ova topla i zabavna prica o snazi maste, o prijateljstvu, ali i o zaboravljenim djecjim zeljama, bice igrana u okviru Decembarske umjetnicke scene – DEUS 2019”, saopsteno je iz Gradskog pozorista.

Tokom nastupajuceg mjeseca njihove predstave ucestvovace i na dvije internacionalne teatarske manifestacije, pa ce se “Don Kihot” vec 3. decembra predstaviti na prvom RUTA festivalu u Beogradu, a “Slasti slave” 17. ce biti igrane na cetvrtom izdanju festivala Dani Jurislava Korenica 2019. u Sarajevu.

“Po vec ustaljenoj praksi, jos jednu kalendarsku godinu zaokruzicemo 27. decembra obiljezavanjem Dana Gradskog pozorista”, navode iz Gradskog pozorista.

Podsjecaju da je “Don Kihot” koprodukcija Gradskog pozorista i Barskog ljetopisa, a po motivima Servantesovog romana dramaturgiju je uradila Vedrana Bozinovic.

U Urbanovom rediteljskom videnju Servantesovog remek djela, na neke ovdasnje “vjetrenjace” jurisa sedam zena – sedam glumica koje progovaraju o problemima i dilemama savremenog drustva i zena u takvom okruzenju. Predstava se, izmedu ostalog, tice i prepoznavanja donkihotovskog u sebi i u drustvu oko nas, jednako kao i obracuna sa samim sobom i odredenim drustvenim licemerjem i manipulacijama.

U predstavi igraju Branka Femic-Scekic, Vanja Jovicevic, Kristina Obradovic, Branka Stanic, Jelena Simic, Sanja Popovic i Andelija Rondovic.

Scenografiju predstave potpisuje Smiljka Separovic-Radonjic, muziku je uradila Irena Popovic, dok su kostimi djelo Line Lekovic.

Ulaznice se mogu rezervisati na biletarnici KIC-a “Budo Tomovic” ili pozivom na broj telefona: 020/ 664-237.

Izbor i priprema: C. Durdic

Na danasnji dan 1373. Durad I Balsic izdao je prilikom posjete Dubrovniku povelju kojom je potvrdio povlastice dubrovackim trgovcima u Zeti. Durad Balsic je poveljom potvrdio prava koja su Dubrovcani imali za vrijeme ranijih vladara, garantovao im slobodno kretanje i trgovinu i obecao da ce one koji dubrovackim trgovcima nanesu stetu predati, a ukoliko to ne bude moguce sam ce stetu nadoknaditi. Zauzvrat, Dubrovcani su obecali da ce mu placati svetodimitarski dohodak.

1715 – Uoci mletacko-turskog rata, Mletacka republika povela je siroku agitaciju medu crnogorskim plemenima nudeci im pokroviteljstvo. Pregovori s vladikom Danilom o saveznistvu nijesu dali rezultate, a Veneciji je jedino uspjelo da pridobije Grbljane koji su prihvatili pokroviteljstvo Republike na temelju autonomnih prava i povlastica, dobijenih jos u Kandijskom ratu 1647.

1835 – Roden je americki pisac Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvecih humorista svjetske knjizevnosti. Bio je oficir rjecne plovidbe na Misisipiju, novinar i predavac. Izpod povrsine humoristickih prica u poznijim djelima odslikana je teznja za jednakoscu i drustvenom pravdom, vjera u ljudske vrijednosti i osuda tiranije mocnih. Svjetsku slavu stekao je romanima “Pustolovine Toma Sojera”, “Zivot na Misisipiju”, “Pustolovine Haklberi Fina”, “Zivot na dvoru kralja Artura”.

1874 – Roden je engleski drzavnik Vinston Lenard Spenser Cercil, premijer Velike Britanije 1940-45. i od 1951-55, voda Konzervativne stranke od 1940. Kao jedan od velikih protagonista pobjede nad fasistickim silama, ucestvovao je na svim vaznim saveznickim konferencijama (Moskva, Teheran, Jalta, Potsdam). Autor je i zapazenih knjizevno-publicistickih djela, a za “Memoare iz Drugog svjetskog rata” dobio je 1953. Nobelovu nagradu za knjizevnost.

1900 – Umro je engleski pisac irskog porijekla Oskar Vajld, pravo ime Fingal O’ Flaerti Fils. Pisao je pjesme, pripovjetke, komedije i romane. Njegovo demonstrativno krsenje viktorijanskih drustvenih konvencija zavrsilo se dvogodisnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u egzilu u Parizu u bijedi i nemilosti, a stogodisnjica njegove smrti svecano je obiljezena u Londonu u Vestminsterskoj opatiji, u Parizu, Dablinu i Njujorku. Poznata djela: “Slika Dorijana Greja”, “Vazno je zvati se Ernest”, “Lepeza ledi Vindermer”, “Srecni princ i druge price”.

1918 – Nakon zavrsetka Podgoricke skupstine, pristalice bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, srusile su i bacile u Moracu spomenik-obelisk koji je bio podignut u slavu Velikog vojvode Mirka i crnogorskih junaka palih u oslobodilackim ratovima.

1955 – Umro je jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzicke akademije u Beogradu (1945-55). U teznji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio je u svom djelu elemente muzickog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzickom tehnikom. Poznata djela: “Balkanofonija”, “Simfonija Orijenta”, “Simfonijski ep”, “Pesme moje majke”, scenska muzika.

1956 – U Pragu je umro Ludvik Kuba, ceski folklorist i slikar. Putujuci po slovenskim zemljama napravio je niz dragocjenih zapisa iz muzicke etnografije, ali i o ljudima i krajevima koje je posjecivao. U Crnoj Gori je boravio tokom 1890. i 1891. U namjeri da sakuplja narodne pjesme, napravio je brojne crteze, akvarele i ulja, i napisao tekstove objavljene u knjizi <>, korisne za etnologe i etnomuzikologe.

1977 – U Beogradu je umro srpski i jugoslovenski pisac Milos Crnjanski, jedan od prvaka moderne srpske proze poslije Prvog svjetskog rata, urednik prvog modernistickog casopisa “Dan” (1919), autor poetskog romana “Seobe”. Njegovo djelo “Roman o Londonu” smatra se prvim velikim kosmopolitskim romanom u srpskoj knjizevnosti. Pisao je i poeziju, pripovjetke i drame. Bavio se i novinarstvom i politikom, a Drugi svjetski rat zatekao ga je u diplomatskoj sluzbi u Rimu. Do 1965, kada se vratio u Beograd, zivio je kao emigrant u Londonu.

2006 – Haski tribunal osudio je bivseg generala Vojske Republike Srpske Stanislava Galica na dozivotnu kaznu zatvora za opsadu Sarajeva 1992-1994. Dozivotna kazna Galicu prva je takva pravosnazna presuda u istoriji Tribunala.

2007 – Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim je suspendovao ucesce Rusije u kljucnom posthladnoratovskom sporazumu o naoruzanju u Evropi. Takav potez omogucio je Rusiji da svoje vojne snage moze rasporedivati blize zapadnoj Evropi.

2008 – U Rumuniji su odrzani prvi parlamentarni izbori od ulaska u EU 2007, na kojima su uz jednak broj glasova pobijedile Socijaldemokratska partija i Demokratska liberalna partija.

2009 – Savjet Evropske unije donio je odluku kojom su ukinute vize gradanima Crne Gore, Srbije i Makedonije za put u zemlje Sengen zone. Odluka se odnosi na slobodan ulazak s pasosem u sve zemlje Evropske unije osim Velike Britanije i Irske.

2009 – U 81. godini, u Beogradu je umro srpski pisac Milorad Pavic. Proslavio se romanom “Hazarski recnik” (1984), a medu njegovim poznatim djelima su i “Istorija srpske knjizevnosti baroknog doba” i roman “Predeo slikan cajem”.

2011 – Sest najvecih svjetskih centralnih banaka – Federalne rezerve SAD, Evropska centralna banka, Banka Engleske, te centralne banke Kanade, Japana i Svajcarske objavile su program zajednicke akcije u cilju pruzanja podrske globalnom finansijskom sistemu. Banke su se udruzile radi omogucavanja jeftinije kupovine americkih dolara i ostalih vaznih valuta bankama, domacinstvima i kompanijama.

2011 – U Velikoj Britaniji odrzan je najveci strajk radnika javnog sektora u posljednjih nekoliko decenija. Protesti su organizovani sirom zemlje zbog zahtjeva Vlade da se podigne starosna granica za odlazak u penziju i poveca mjesecni penzioni doprinos, sto je bio dio mjera za smanjenje britanskog javnog duga koji je iznosio 967 milijardi funti. U strajku je ucestvovalo dva milona ljudi, medu kojima i sluzbenici iz premijerovog kabineta.

Na danasnji dan dogodilo se i sljedece:

1903 – U Hagu je potpisan sporazum o razmjeni paketa putem postanskih uputnica izmedu Crne Gore i Holandije.

2005 – Francuski hirurzi saopstili su da su izvrsili prvu djelimicnu transplataciju lica u svijetu. Oni su napravili novi nos, bradu i usne 38-godisnjoj zeni koju je unakazio pas.

2010 – Obilna kisa izazvala je poplave u vecini crnogorskih opstina. U najugrozenijim podrucjima poplavljene su brojne kuce i imanja, a nabujale rijeke ostetile su drzavne i lokalne puteve i porusile mostove.

2012 – Katolicka crkva u svojoj najvecoj biskupiji u Milanu otvorila je posebnu telefonsku liniju za uslugu istjerivanja davola, kako bi odgovorila na veliki broj zahtjeva gradana. Svestenik biskupije Andelo Maskeroni, glavni istjerivac davola od 1995, izjavio je tim povodom da je Rimska kurija imenovala duplo vise egzorcista kako bi odgovorila na udvostruceni broj zahtjeva za pomoc. Maskeroni je ocijenio da je broj zahtjeva za istjerivanje davola porastao zbog roditelja koji imaju probleme sa svojom neposlusnom djecom, jer obicno oni zovu, zabrinuti zasto dijete ne ide u skolu, zasto uziva drogu, ili im se suprotstavlja.

SUSRETI POZORISTA BIH

Glumac Igor Dordevic dobitnik je Gran prija 36. Susreta kazalista/pozorista Bosne i Hercegovine u Brckom, a nagrada mu je pripala za ulogu Profesora u predstavi ,,Kozocid”, autorskom projektu Vide Ognjenovic u produkciji Gradskog pozorista.

Gran pri za najbolju predstavu u cjelini dodijeljen je predstavi ,,Kiklop” Gradskog dramskog kazalista ,,Gavella” Zagreb, dok je isto priznanje za najbolju zensku ulogu pripalo Jovani Gavrilovic za ulogu u predstavi ,,Petrijin venac” u produkciji Atelja 212 Beograd.

“To je peta nagrada za predstavu `Kozocid` koja je, podsjetimo, trijumfovala na 64. Sterijinom pozorju pocetkom juna osvojivsi cak cetiri nagrade – Vidi Ognjenovic pripala je Sterijina nagrada za tekst savremene drame, Igoru Dordevicu za glumacko ostvarenje, Geroslavu Zaricu za najbolju scenografiju, dok je ansambl `Kozocida` dobio i nagradu publike za najbolju predstavu (prosjecna ocjena 4,66)”, saopsteno je iz Gradskog pozorista-.

Kako su kazali, za polaziste drame “Kozocid” Vida Ognjenovic uzela je dogadaj iz proslosti nekadasnje Jugoslavije, kada je prioritet petogodisnjeg plana obnove i izgradnje nakon Drugog svjetskog rata bila industrijalizacija zemlje. Osnovna ideja djela je da pokaze kako svaka ideologija koja se odvoji od covjeka i postane sama sebi i sredstvo i cilj, propada upravo na humanoj ravni ciju kreativnost nastoji da ukroti.

ZNACAJNA KREDIBILNA ISTRAZIVANJA

U Podgorici je veceras, u organizaciji medunarodnog naucnog casopisa “Medijski dijalozi”, uprilicena dodjela godisnje nagrade “Dialogos”.

Ovogodisnji dobitnici pomenutog priznanja su prof. dr Mirko Miletic i prof. dr Marko M. Dordevic, autori knjige “Od znaka do hiperteksta”.

Sa druge strane, Specijalna plaketa ove je godine pripala Ministarstvu kulture i to, kako je navedeno u obrazlozenju, za dosadasnju podrsku nagradi “Dialogos” i afirmaciju medijske pismenosti.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanovic je istakao kako regionalno priznanje “Dialogos” ima visestruk znacaj u procesu kriticko-naucnog pristupa analize novog medijskog iskustva.

“Izazovi fenomena digitalizacije, granice izmedu regulacije i samoregulacije, slobode i odgovornosti medija, javni ili korporativni interes u njima, samo su neka od pitanja koja su podjednako vazna za sve zemlje regiona. Zbog svega toga, kredibilna naucna istrazivanja medija neophodan su mehanizam za savremenu nadgradnju onoga sto zovemo drustvom znanja. Na tragu ovog i ostalih otvorenih pitanja savremene civilizacije, koja danas slovi kao vizuelno-medijska, treba posmatrati inicijativu i praksu naucne nagrade “Dialogos”. Ova nagrada predstavlja potrebu i podsticaj da se utemelje i osnaze nauka i znanje kao osnovni resursi za buducnost”, rekao je on.

Nagrada “Dialogos” dodjeljuje se od 2013. godine, u cilju promocije, podrske i razvoja teorije medija, medijske kulture i pismenosti.

U OBLASTI KULTURE

Prostor za saradnju Crne Gore i Meksika postoji i trebalo bi inicirati potpisivanje sporazuma o saradnji u oblasti kulture u cilju uspostavljanja regulatornog mehanizma za razmjenu programa u segmentima kulturno-umjetnickog stvaralastva, kazao je resorni ministar Aleksandar Bogdanovic.

On je, na sastanku sa ambasadorom Meksika u Crnoj Gori Markom Antonijem Garsijom Blankom, naglasio je da ce biti ucinjeni dodatni napori za povezivanje institucija dvije drzave u oblasti kinematografije, muzike, plesa i vizuelnih umjetnosti, kao potencijalnih oblasti od obostranog interesa.

Govoreci o potencijalnom partnerstvu Crne Gore i Meksika u oblasti kulture, Bogdanovic je kazao da prostor za saradnju postoji.

“U tom kontekstu trebalo bi inicirati potpisivanje Sporazuma o saradnji u oblasti kulture u cilju uspostavljanja regulatornog mehanizma za razmjenu programa u svim segmentima kulturno-umjetnickog stvaralastva, kulturne bastine i kreativnih industrija”, rekao je on.

Blanko je istakao da Meksiko vec duze podrzava projekte u zemljama regiona putem aktivnosti Meksicke agencije za razvoj medunarodne saradnje.

On je dodao da kultura predstavlja jedno od primarnih polja medudrzavne saradnje, sto, kako je naglasio, moze u buducnosti biti i spona izmedu Crne Gore i Meksika.

Blanko je podsjetio da Meksiko ima izuzetno razvijenu filmsku industriju, ali i da su radovi brojnih meksickih filmskih radnika posebno zapazeni na globalnom nivou, te da postoji veliki potencijal za direktnu saradnju u toj oblasti.

Bogdanovic je, kako su kazali iz Ministarstva kulture, predstavio Blanku kljucne aktivnosti i programe tog resora i djelatnost crnogorskih umjetnika.

Sagovornici su zakljucili da osnova za saradnju vec postoji i da je potrebno dodatno razmotriti u narednom periodu.

U CNP TOKOM DECEMBRA

Na programu su predstave “Hamlet” Vilijema Sekspira u reziji Ane Vukotic, “Ivanov” Antona Pavlovica Cehova u reziji Andrija Zoldaka, zatim “Otvoren kraj” Jovane Bojovic u reziji Petra Pejakovica, “Sceri moja” Maje Todorovic u reziji i adaptaciji Ane Vukotic, “Zenidba” Nikolaja Gogolja u reziji Egona Savina, “Ekvinocijo” Iva Vojnovica u reziji Ivice Kuncevica i “Urnebesna tragedija” Dusana Kovacevica u reziji Veljka Micunovica.

Kako su saopstili iz CNP-a, predstava “Smrt i djevojka” Arijela Dorfmana u reziji Gorana Bulajica usla je u selekciju 16. Medunarodnog festivala glumca, koji se odrzava od 28. novembra do 4. decembra u Niksickom pozoristu, a predstava ce biti izvedena u nedjelju 1. decembra u 20 sati.

Nakon gostovanja Kazalista Marina Drzica u Crnogorskom narodnom pozoristu u novembru, cime su dvije teatarske kuce uspostavile saradnju nakon vise decenija, nacionalni teatar ce 22. decembra gostovati u Dubrovniku sa predstavom “Ekvinocijo” koju je po tekstu Iva Vojnovica rezirao Ivica Kuncevic.

Novogodisnji koncert Crnogorskog narodnog pozorista bice odrzan 28. decembra u 20 sati na Velikoj sceni, a nastupice Milos Karadaglic uz pretnju Crnogorskog simfonijskog orkestra. Gosti su Avi Avital (mandolina) i Ana Aglatova (sopran).

Nacionalni teatar ce u decembru biti domacin dva filmska festivala – IV Podgorica film festivala (od 3. do 8. decembra) i X Festivala filma o ljudskim pravima Ubrzaj (od 10. do 14. decembra). Filmovi ce biti prikazivani na Velikoj i Sceni Studio. Ulaz je slobodan za sve filmske projekcije.

U NIKSICU

U Niksickom pozoristu sinoc je otvoreno 16. izdanje Medunarodnog festivala glumca, koji ce ove godine trajati do cetvrtog decembra.

Festival je otvorio ministar kulture Aleksandar Bogdanovic, koji je naglasio kako pozorisnim umjetnicima pripada posebno mjesto u bogatoj i dugotrajnoj istoriji kulture u Niksicu.

“Svojim konceptom, kojim je teziste stavljeno na segment koji pripada glumackom zanatu, ovaj festival postao je jedna od bitnijih regionalnih manifestacija na kojoj se mogu vidjeti dostignuca i istrazivanja u toj vrsti izvodacke umjetnosti. Isto tako, taj koncept omogucio je publici jedan intimniji i intenzivniji dozivljaj scene, jer glumac jeste svojevrsni carobnjak koji gledaoca uvodi u magicni svijet pozorisne umjetnosti”, kazao je on.

Ministar Bogdanovic naglasio je kako Ministarstvo kulture ostaje u potpunosti posvecen partner u organizaciji Medunarodnog festivala glumca.

Tokom sinocne svecanosti, dodijeljena je i ovogodisnja nagrada za izuzetan doprinos pozorisnoj umjetnosti “Veljko Mandic”. Priznanje je pripalo piscu i dramaturgu Bozu Koprivici, i to shodno odluci zirija u kojem su bili predsjednik Andro Martinovic i clanovi Sonja Nikcevic i Vojo Krivokapic.

Inace, u zvanicnoj konkurenciji ovogodisnjeg festivala bice sest pozorisnih komada, i to “Kauboji” (Sasa Anocic, Teatar “Exit” Zagreb), “Kozocid” (Vida Ognjenovic, Gradsko pozoriste Podgorica), “I svaki put kao da je prvi” (Jovana Tomic, Krusevacko pozoriste / “Art tema” Beograd), “Smrt i djevojka” (Goran Bulajic, Crnogorsko narodno pozoriste), “Ay, Carmela” (Robert Raponja, Sarajevski ratni teatar) i “Gospodska krv” (Slobodan Marunovic, Niksicko pozoriste).

Niksicko pozoriste obnovilo je Medunarodni festival glumca 2007. godine, cime je zapravo nastavljena tradicija teatarskih smotri u Niksicu iz devedesetih godina – prvo Festivala monodrame Crne Gore (1995. godina), a potom i Jugoslovenskog festivala “Pozoriste jednog glumca” (1996-1998).

Tokom 2000. godine, “Zahumlje” je organizovalo “Medunarodni festival glumca”, no potom je uslijedila sedmogodisnja pauza.

GOSTOVANJE

Produkcijsko ostvarenje 32. festivala “Barski ljetopis”, Gradskog pozorista iz Podgorice, predstava “Don Kihot” u reziji Andrasa Urbana, bise izvedena prvi put van granica Crne Gore, 3. decembra u okviru Prvog festivala RUTA (Regionalne unije teatara), koji ce se odrzati u Beogradskom dramskom pozoristu.

Idejni tvorac festivala je Jug Radivojevic, reditelj i upravnik pozorista, koje ce u prvih sest dana decembra biti domacin gradskim teatrima iz Sarajeva, Ljubljane, Skoplja, Podgorice i Briona.

Kako isticu u Barskom ljetopisu, autorsko djelo Urbana, jednog od najistaknutijih regionalnih reditelja predstavlja drugacije citanje Servantesovog klasika, preslikano u drustveno-politicke okolnosti nase danasnjice, upiruci prstom u mnoge probleme od kojih se polozaj zena u drustvu istice zahvaljujuci kompletno zenskoj glumackoj podjeli.

Urban je uloge povjerio crnogorskim glumicama Branki Femic Scekic, Kristini Obradovic, Branki Stanic, Jeleni Simic, Sanji Popovic, Vanji Jovicevic i Andeliji Rondovic.

Songove koji cine polovinu predstave potpisuje kompozitorka Irena Popovic Dragovic, ciju muziku na sceni pored glumica izvode pijanistkinja Ana Vukazic i Milena Kankaras na bubnjevima.

Scenografiju predstave potpisuje Smiljka Separovic Radonjic, a kostimi su djelo Line Lekovic.

  • Crna Gora i Island zajedno u EU: Šansa ili kočnica na evropskom putu?
    on 19/08/2026 at 18:57

    Mogu li Crna Gora i Island istovremeno postati članice Evropske unije i da li bi eventualni povratak Islanda za pregovarački sto sa Briselom pomogao ili usporio evropski put naše države? Dok državljani Islanda tek za deset dana treba da odluče o obnovi pregovora, Crnogorci većinom nemaju dilemu. Iz Brisela, za Dnevnik, stižu procjene da bi zajedničko proširenje bilo poželjna poruka Evropske unije.

  • Mikić: Da je prihvaćen predlog URE, svaki penzioner bi primao 40 eura više
    on 19/08/2026 at 11:44

    Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ocijenio je da povećanje prosječne penzije za svega šest centi pokazuje pogrešne prioritete Vlade, navodeći da bi svaki penzioner u Crnoj Gori ovog mjeseca primio 40 eura više da su Vlada i parlamentarna većina prihvatile predlog URE o dodatnom povećanju penzija.

  • Zečević: PES će podržati provjeru integriteta mandatara i članova Vlade
    on 19/08/2026 at 10:15

    Pokret Evropa sad podržaće izmjene Ustava kojima bi bila uvedena obavezna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade, saopštio je poslanik PES-a Milan Zečević, ističući da provjera mora biti jasna, objektivna i jednaka za sve.

  • "Ustavne izmjene rezultat političkih dogovora"
    on 19/08/2026 at 05:51

    Činjenica da Ustavni odbor nije usvojio nijedan predlog učesnika javne rasprave povodom izmjena Ustava partitokratsko je prisvajanje vrlo važnih odluka o budućnosti građana, kazala je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević. I advokat Saša Vujović smatra da je rasprava samo formalno bila javna.

  • Nema funkcije bez provjere
    on 19/08/2026 at 05:30

    Prepoznati rizik prije nego preraste u sukob interesa ili zloupotrebu funkcije, to je cilj novog ustavnog rješenja kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove izvršne vlasti, pojašnjava za RTCG inicijator, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. Poručuje da najvažniji standardi moraju važiti za one koji donose najvažnije odluke u državi.

  • Živković: Neslaganja u vlasti pokazuju potpuni raspad sistema
    on 18/08/2026 at 17:50

    Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da neslaganja unutar izvršne vlasti o nizu važnih pitanja pokazuju, kako tvrdi, potpuni raspad sistema i da Crna Gora danas nema funkcionalnu Vladu ni premijera.

  • Bojanić Lalović: Pet hiljada građana čeka svoja prava, neko mora da odgovara
    on 18/08/2026 at 17:40

    Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović ocijenila je da je činjenica da oko pet hiljada građana zbog neažurnosti Socijalno ljekarske komisije čeka na ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava, još jedan pokazatelj da sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori ne funkcioniše kada je građanima najpotrebniji.

  • Klikovac: Vlada smanjila gužve, ali ne brzim cestama već skupljim gorivom
    on 18/08/2026 at 16:20

    Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac kritikovao je najnovije poskupljenje goriva, ističući da je Vlada uspjela da smanji saobraćajne gužve, ali ne izgradnjom brzih cesti nego većim cijenama dizela.

  • Ivanović sa njemačkim ambasadorom: Podrška Berlina važna za završnicu evropskih integracija
    on 18/08/2026 at 14:56

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas sa novoimenovanim ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Edgarom Alfredom Gansenom, koji je ocijenio da Crna Gora ima jasnu evropsku perspektivu i izrazio spremnost Berlina da nastavi da podržava njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Koprivica: Građani cijene ljude od riječi, koji ne mijenjaju mišljenja kako vjetar dune
    on 18/08/2026 at 13:54

    Koliko god bila tačna, i za koga god bila naručena, i najnovija anketa o rejtingu partija u Crnoj Gori korektno je prepoznala politički uspon Demokratske narodne partije, čiji je predsjednik Milan Knežević, po većem broju anketa, ili u najužem krugu, najpopularniji političar u Crnoj Gori, pa je sinergija kompletnog rejtinga partije sasvim logična.