Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1689. rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje, autor kapitalnog djela »Duh zakona« u kojem je razvio teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.

1876 – U Nikšićkoj Župi i Grahovu, Međunarodni Crveni krst formirao je prve bolnice, mjesec i po dana nakon što je u Ženevi Crna Gora postala članica Međunarodne organizacije Crvenog krsta.

1878 – Crnogorska vojska, pod komandom vojvode Ilije Plamenca, sa pet bataljona pješadije i većim dijelom artiljerije pod komandom vojvode Maša Vrbice, oslobodila je Ulcinj, uspostavivši time faktičku kontrolu nad cijelim Crnogorskim primorjem.

1882 – Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih romana za djecu »Kad smo bili vrlo mladi«, »Vini Pu«, »Kuća na Puovom uglu«, »Sad nas je šestoro«.

1903 – Umro je vojvoda Petar Vukotić, tast knjaza Nikole, crnogorski vojskovođa, uzdanica knjaza Danila i vojvode Mirka. Proslavio se u bitkama na Grhovcu 1858, u crnogorsko-turskom ratu 1872. i Veljem ratu od 1876. do 1878.

1909 – Rođen je srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju. Poznata djela: zbirke pjesama »Višnja za zidom«, »Nastanjene oči«, romani »Pesma«, »Beton i svici«.

1919 – Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio je Versajsku  mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svjetskog rata. Pravo odlučivanja, od 27 država pobjednica, na skupu su imale samo Velika Britanija, Francuska, Italija i SAD. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Njemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina SHS u koju je Crna Gora ušla pripojena Srbiji, izgubivši viševjekovnu državnost, čak i ime.

1981 – Koristeći pravo istraživanja i eksploatacije nafte i gasa na kopnu i u podmorju Crne Gore, stručnjaci sektora za istraživanje AD »Jugopetrol« iz Kotora, na bušotini Južni Jadran III, na dubini od četiri hiljade i 131 metar pronašli su tzv. mobilnu naftu, čime je potvrđeno vjerovanje da je crnogorsko podmorje perspektivno za istraživanje i eksploataciju gasa i nafte.

2001 – SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji, uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju s Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.

2007 – Crna Gora je na ceremoniji u Vašingtonu postala 185. članica Međunarodnog monetarnog fonda i grupacije Svjetske banke. Crna Gora je članstvo u MMF-u i  u Svjetskoj banci izgubila nakon raspada državne zajednice 2006, dok je članstvo naslijedila Srbija.

2008 – Na Islandu je, u 64. godini, umro bivši svjetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, jedan od najvećih igrača u istoriji šaha i jedini Amerikanac sa titulom svjetskog prvaka. Fišer je u Crnoj Gori boravio dva puta – početkom 70-ih u Herceg Novom ubjedljivo je osvojio veliki brzopotezni turnir, na kome su učestvovali najbolji svjetski šahisti, a 1992. na Svetom Stefanu ponovo je savladao Borisa Spaskog, nad kojim je trijumfovao 1972. u Rejkjaviku kada je i postao svjetski prvak.               

2009 – Hamas je zajedno sa svojim islamističkim saveznicima pristao na prekid vatre u pojasu Gaze i dao Izraelu, koji je već bio proglasio jednostrano primirje, nedjelju dana da povuče svoje snage s Palestinske teritorije.

2010 – Crnogorski premijer Milo Đukanović sastao se u Bratislavi s premijerom Slovačke Robertom Ficom i razgovarao, između ostalog i o vraćanju duga Crne Gore toj zemlji iz vremena SFRJ, koji je iznosio milion sto trideset           hiljada i sto tridest šest eura.                           

2011 – Više državno tužilaštvo u Podgorici najavilo je prekršajni postupak protiv mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija zbog govora mržnje. Njegove riječi uoči Božića u Baru povodom crkve na Rumiji  i na dočeku Nove godine po Julijanskom kalendaru u Podgorici  povodom crnogorskog jezika, predstavljaju govor mržnje koji sadrži prekršaj člana 17 Zakona o javnom redu i miru, izjavila je viša državna tužiteljka Vesna Jovićević.

2013 – Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić doputovao je  u prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Na Cetinju i u Podgorici, Nikolić se sastao s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, predsjednikom crnogorskog parlamenta Rankom Krivokapićem, premijerom Milom Đukanovićem i predsjednikom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem. Nakon razgovora s Vujanovićem pozvao je političke predstavnike Srba u Crnoj Gori da uđu u vlast, a o odnosima dvije države u pogledu crkve, Nikolić je ocijenio da to ne opterećuje državne odnose Srbije i Crne Gore i ne predstavlja otvoreno pitanje između njih.  Nasuprot problemima Srpske pravoslavne crkve s Makedonijom, koji opterećuju državne odnose, u Crnoj Gori je »taj odnos na takvom nivou da treba da ga riješe dvije crkve«, rekao je Nikolić.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1535 – Španski konkistador Fransisko Pisaro osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.

1778 – Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča.

1871 – U dvorani ogledala palate u Versaju, pruski kralj Vilhelm I proglašen je za prvog cara novostvorenog Njemačkog carstva.

2005 – Evropski proizvođač aviona “Erbas” svečano je u hangaru u Tuluzu prikazao svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Erbasov džinovski dvospratni A380 ima raspon krila 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sjedišta. Za njegovu proizvodnju utrošeno je 13 milijardi dolara, a cijena jednog aviona A380 iznosila je 280 miliona dolara.

MOĆ DRUŠTVENIH MREŽA

Mala nezavisna knjižara Petersfild iz Hempšira u Engleskoj u utorak nije prodala nijednu knjigu, prvi put u 100 godina poslovanja, ali preokret je donijela objava na Tviteru.

Na zvaničnom Tviter profilu knjižare objavljena je fotografija praznih hodnika s porukom da je to prvi dan u njihovoj istoriji da niko nije ušao u knjižaru.

Nakon nekoliko sati, Nil Gejmen, autor naučnofantastičnih romana retvitovao je ovu objavu milionima svojih pratilaca i – narudžbine su počele da stižu.

Prilično bijedan utorak za ovu knjižaru koja se bavi prodajom antikvitetnih i polovnih knjiga, pretvorio se u dan s odličnom zaradom. Zaradili su više od 1.000 funti i zapratilo ih je više od 1.100 korisnika Tvitera samo zbog jednog retvita.

“Zaista smo dirnuti. Ljudi su jako ljubazni i njihova djela zaista prave promjene. Postoje loši dani, ali ovo je bio jedan od onih dana koji je za nas potpuno neobičan. Nijednu knjigu nismo prodali. Niko nije želio da izađe iz svog doma zbog oluje”, istakao je radnik knjižare Robert Sansom.

Džon Vestvud (56), čija je porodica vlasnik knjižare, rekao je Gardijanu da nije vjerovao u moć društvenih medija jer je staromodan, ali kada ga je Robert nazvao i rekao šta se dogodilo, nije mogao da vjeruje.

Do srijede uveče, originalna objava retvitovana je više od 6.000 puta i lajkovana 11.000 puta.

Tada je na Tviter profil knjižare postavljena puno optimističnija objava: “Kakva noć! Potpuno smo zatečeni. Imamo 1.100 novih pratitelja. Primili smo mnoštvo internet narudžbina. Sandučić nam je pun, primili smo više od 300 poruka. Odgovorićemo svima u što kraćem roku.”

MINISTARSTVO KULTURE

Ministarstvo kulture opredijelilo je 17.000 eura za JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galeriji Josip Bepo Benković kako bi se realizovala dva projekta u okviru Programa zaštite očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu.

Sa 10.000 eura Ministarstvo će pomoći projekat Kopneno sondažno arheološko istraživanje lokaliteta Vidov vrh, navodi se u dokumentu koji je usvojila Vlada.

“Za sada utvrđeni hronološki raspon korišćenja ove gradine je period od IV do I vijeka prije nove ere, dok granice naselja i karakter gradine nijesu utvrđeni. Imajući u vidu da je riječ o neistraženoj lokaciji, za koju se pouzdano vjeruje da predstavlja značajan arheološki sloj, ovogodišnja istraživanja fokusiraće se na otvaranje više sondi, radi utvrđivanja vertikalne i horizontalne stratigrafije, apsolutne i realativne hronologije, obima, karaktera i trajanja naselja”, piše u obrazloženju.

Drugi projekat je Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima iz etnografske zbirke Gradskog muzeja Mirko Komnenović, za što je Ministarstvo opredijelilo 7.000 eura.

“Etnografska zbirka Muzeja sadrži 670 predmeta, od čega 170 ima status kulturnog dobra. Predmeti od tekstila, kojih ima 90, su najugroženiji. Radi unaprjeđenja postojeće muzejske postavke, nakon rezultata istraživanja pristupiće se izradi konzervatorskog projekta i konzervaciji 15 najugroženijih predmeta od tekstila”, navodi se u obrazloženju.

Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu, planirana je podrška, finansiranje i sufinansiranje 87 programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore, iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečne djelatnosti, u ukupnom iznosu od 1.142.114,50 eura.

U ITALIJI

Slika ukradena prije 20 godina i slučajno pronađena prije pet nedjelja u Pjačenci na sjeverozapadu Italije predstavlja originalno djelo austrijskog slikara Gustava Klimta, sapštili su danas italijanski pravosudni organi.

“Sa velikim uzbuđenjem mogu da potvrdim da je pronađena slika original”, rekla je pravnica zadužena za istragu Ornela Čića.

Muzej u Pjačenzi zatvoren je u februaru 1997. godine zbog radova i tada je ukradeno djelo “Portret jedne dame”.

Baštovani su 10. decembra čisteći spoljni zid muzeja slučajno pronašli sliku. Čisteći bršljan na zidu, naišli su na ventilacioni otvor u kojem je bila nešto zamotano u crnu kesu za smeće. U kesi je bila slika bez rama.

Direktor muzeja Masimo Ferari je u prvoj reakciji kao da postoje indicije da bi to mogla da bude ukradena slika.

Klimt je naslikao “Portret jedna dame” 1916. i 1917. godine.

Slika je skrenula svjetsku pažnju 1996. godine kada je studetkinja istorije umjetnosti Klaudija Maga doprinela otkrivanju još jednog portreta koji se krio ispod prvog.

Gustav Klimt (1862-1918) je bio austrijski simbolistički slikar i jedan od osnivača Bečke secesije.

Njegovi radovi obuhvataju slike, murale, crteže i druge umjetničke discipline, posebno primjenjene umjetnosti. Danas su većim dijelom izloženi u Bečkoj secesionoj galeriji. Klimtov primarni subjekt bilo je žensko tijelo, i njegovi radovi su prožeti eroticizmom.

PREMIJERA 21. JANUARA

U Crnogorskom narodnom pozorištu održana je konferencija za novinare povodom premijere opere „La Bohème“ Đakoma Pučinija. Opera će premijerno biti izvedena 21. januara u 20 sati na Velikoj sceni CNP-a.

„La Boheme“ je plod saradnje nacionalnog teatra, Muzičkog centra Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Fondacije Pučini, Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Fondacije Kultura klasika i Italijanskog kulturnog centra.

Dirigent opere je Alberto Veronezi, reditelj Andrea Tokio, a dirigent hora Frančesko Barbađelata. Uloge tumače: Ragaa Eldin, Ivana Čanović, Marko Kalajanović, Olivera Tičević, Daniele Kaputo, Davida Mura, Almir Muratagić, Filip Miladinović, Maja Zanata, Anja Jestrović i Anđela Jovićević, uz pratnju Crnogorskog simfonijskog orkestra i mješovitog i dječijeg hora.

Umjetnički direktor CNP-a Željko Sošić je podsjetio da je prva opera u CNP-u bila „Balkanska carica“ Radmile Vojvodić i kazao da opera u istoriji umjetnosti zauzima posebno mjesto jer je to prva multimedijalna umjetnost i sasvim sigurno najsloženije scensko djelo. ,,Opera kao umjetnost je umjetnički vrhunac Evropske civilizacije i jedna od temeljnih vrijednosti evropskog kulturnog nasleđa, a Pučinijeva opera „La Bohème“ je razarajuća emotivna priča koja je sigurno jedna od najznačajnijih opera u istoriji, vanredne i jedinstvene ljepote.“ Dodao je da su posebno za ovu priliku formirana dva hora – odrasli i dječiji, čiji su pjevači prošli rigoroznu audiciju.

Direktorica Zorana Kralj je kazala da je CNP, uprkos prvobitnom oprezu, spremno da se bavi najkompleksnijim produkcijama: „Odluci da uđemo u produkciju opere pristupili smo sa velikim oprezom, trudeći se da krajnje objektivno i racionalno sagledamo da li imamo sve potrebne produkcione kapacitete, koji su uslov za nastanak jednog ovako zahtjevnog i kompleksnog projekta. Danas sa sigurnošću možemo reći da je procjena bila realna i da CNP, zajedno sa partnerskim institucijama, jeste spremno da se bavi najkompleksnijim produkcijama i pozorišnim formama. Pored planiranih izvođenja “Boema” do kraja ove pozorišne sezone, trudićemo se da nakon toga otpočnemo rad na novoj operskoj produkciji, i time uspostavimo kontinuirani operski repertoar u nacionalnom teatru. Treba istaći da i ovim primjerom, ovom produkcijom, CNP potvrđuje repertoarski koncept i politiku koja je u skladu sa misijom nacionalnog teatra, zadatkom i obavezom da njegujemo i dajemo posebnu pažnju muzičko-scenskim djelima od izuzetnog značaja. “ – istakla je Kralj.

Njegova ekselencija Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Luka Zelioli je uvjeren da će 21. januar biti zapamćen jer će Podgorica postati dio tradicije i opere na Evropskom nivou. „Vjerujem da je kultura spona među državama i da je kulturni razvoj jedan od prioriteta u Crnoj Gori. Veoma mi je drago što se nalazim ovdje i što je Ambasada Italije finansijski doprinijela ovako važnom projektu.“ – kazao je Ambasador.

Poslovni direktor Muzičkog centra Crne Gore Željko Šofranac je kazao da je zadovoljan što je Muzički centar Crne Gore dio ovako velikog projekta koji zahtijeva ogromne organizacione, vokalne, scenske i muzičke sadržaje. Generalna direktorka direktorata za kulturno i umjetničko stvaralaštvo Dragica Milić je podsjetila da je Ministarstvo kulture Crne Gore potpisalo memorandum o saradnji u oblasti kulture i muzike Fondacijom Festival Pučinijano, koji se odnosi na produkciju opera, seminare, stručna osposobljavanja mladih i talentovanih u oblasti operskog pjevanja, i da se od iste mnogo očekuje. Jedan od rezultata tog memornaduma je i opera „La Boheme“.„Međunarodna saradnja predstavlja važan segment kulturne politike koju vodi Ministartvo kulture i jedan je od razvojnih prioriteta.“ – istakla je Milić.

Njegova ekselencija Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Luka Zelioli je uvjeren da će 21. januar biti zapamćen jer će Podgorica postati dio tradicije i opere na Evropskom nivou. „Vjerujem da je kultura spona među državama i da je kulturni razvoj jedan od prioriteta u Crnoj Gori. Veoma mi je drago što se nalazim ovdje i što je Ambasada Italije finansijski doprinijela ovako važnom projektu.“ – kazao je Ambasador.

Dirigent Alberto Veronezi je kazao da je dirigovao mnogim horovima ali da je ovaj hor poseban. „Svi jako predano rade i garantujem da će ovaj projekat biti na najvišem profesionalnom nivou. Siguran sam da ćemo napraviti čudo“ – uvjeren je Veronezi.

Reditelj Andrea Tocchio je, pored režije, radio scenografiju i dizajn svjetla. On je izrazio zahvalnost nacionalnom teatru na lijepom dočeku i kazao da je vreoma zadovoljan postignutim. „Svi saradnici u ovom procesu su izuzetno profesionalni. Scenografija je upravo onakva kakvu sam i zamišljao i bilo je veliko zadovoljstvo raditi sa tehničkim sektorom CNP-a. U ovom procesu smo se vodili klasikom, tradicijom i stoga sam zahvalan i na profesionalnosti pjevača koji su stvorili likove kakve sam zamislio. Siguran sam da će opera doživjeti veliki uspjeh.“ – zaključio je Tocchio.

Dirigent hora Franscesko Barbagelata je govorio o radu sa mladim ljudima koji čine hor. „Radim sa horom koji nije profesionalan i mislim da je divno je što umjetnički direktor Željko Sošić želio da pruži šansu mladim ljudima, što se pokazalo kao odlična ideja. Od preko dvije stotine ljudi koji su došli na audiciji, njih trideset je u horu koji ima jako zahtjevan zadatak, posebno u drugom činu. Svi su dali svoj maksimum i mislim da njihov talenat neće proći nezapaženo.“ – kazao je Barbagelata.

Sopranistkinja Ivana Čanović je objasnila da se u operi „La Bohème“ govori o siromašnim umjetnicima koji nemaju novca da prežive ali pronalaze sreću u malim stvarima. Kazala je da je njen lik Mimi žena koja je krhka ali jaka i koja do kraja živi za ljubav. „Ovo je bio veliki izazov za sve nas, ali ja sam veoma srećna što smo odgovorili izazovu i što pjevam u operi u svojoj zemlji“ – kazala je Čanović. 

Olivera Tičević igra Muzetu. Ona je istakla da je srećna što ima priliku da igra u matičnom pozorištu. „Iako nismo glumci, ovo jeste naše matično pozorište, ono pripada i nama i divnoj publici koja je kupila sve karte za sva tri izvođenja u prvih deset dana po objavljivanju. Srećna sam što sam ovdje i što dijelim scenu sa ovako divnim umjetnicima.“ – rekla je Tičević.

Marko Kalajanović, prvak opere Narodnog pozorišta u Sarajevu je rekao da je srećan što je dio istorije koja se ispisuje u Crnoj Gori. „Za mene je ovo veoma značajno, ne samo profesionalno već i emotivno, jer sam trećinu svog života proveo u Crnoj Gori. Pred nama je nimalo lak zadatak – da podijelimo sa publikom ovu emotivnu priču ali i da podsjetimo mlade da se mogu držiti i na neki prisniji i topliji način.“ – kazao je Kalajanović na konferenciji za novinare.

Opera će reprizno biti izvedena 23. i 25. januara, a ulaznice za sva izvođenja su rasprodate.

BARSKI LJETOPIS

Predstavom “Prah” u velikoj sali Doma kulture u Baru sinoć, otvorena je treća po redu Zimska scena festivala “Barski ljetopis”.

“Veliko interesovanje publike i do posljednjeg mjesta ispunjena sala još jednom su pokazali da Bar ima sve brojniju pozorišnu publiku, te da je ovakav tip festivala i tokom zimskih mjeseci od izuzetnog značaja za kulturni i društveni život grada”, istakli su organizatori.

Pod sloganom “Četvrtkom u Baru” programi će se sve do 23. aprila odvijati jednom nedjeljno na različitim lokacijama, a iz selekcije pozorišnog, muzičkog, književnog, likovnog i dječjeg segmenta odabrana su po tri programa.

“Zahvaljujući uređivačkom timu Festivala, na čijem je čelu direktorica Ksenija Popović Ivanišević, ovaj grad na crnogorskom primorju već treću godinu zaredom može se pohvaliti pozorišnim predstavama eminentnih reditelja iz regiona, a ovogodišnje zimsko izdanje poseban akcenat staviće i na crnogorske stvaraoce, naročito kroz književnu, muzičku i selekciju za djecu. Popović Ivanišević je istakla da je publika ogromnim interesovanjem za predstavu pokazala da je željna pozorišta”, navodi se u saopštenju.

Predstava “Prah”, koprodukcija Narodnog pozorišta Beograd i Šabačkog pozorišta čiju režiju potpisuje crnogorski reditelj Veljko Mićunović, a uloge tumače Nataša Ninković i Zoran Cvijanović po drugi put je barskoj publici pružila momente neizmjernog smijeha, ali i dirljive trenutke pune emocija i pitanja. Nakon nekoliko godina igranja predstave širom Evrope, Australije i Kanade, Ninkovićeva ističe da su reakcije publike i dalje univerzalne.

Ovaj maestralni dvojac, Ninković i Cvijanović tri puta se poklonio publici koja ih je od prvog aplauza pozdravila stajaćim ovacijama, a tako dobre reakcije, prema riječima Cvijanovića, proističu iz univerzalnosti ovog književnog djela.

Cvijanović je i dodao da je brojna publika dokazala da je Bar živ grad.

Na trećoj Zimskoj sceni, narednog četvrtka 23. januara, publici će se u okviru muzičke selekcije predstaviti gitarista Petar Dobričanin.

U KIC-U KRAJEM JANUARA

Kulturno – informativni centar “Budo Tomović” raspisuje audiciju za učesnike III izdanja Festivala crnogorske narodne pjesme “Stare note – novi zvuci” koji će biti održan 26. marta u Velikoj sali KIC-a.

“Pozivamo zainteresovane mlade pjevače da se prijave na audiciju koja će biti održana 29, 30. i 31. januara, od 18 do 20 sati u KIC-u, u kancelariji Festivala u suterenu. Gornja starosna granica za kandidate i kandidatkinje je 30 godina. Audiciju će voditi Aleksandar Saša Magovčević, umjetnički direktor festivala”, ističe se u saopštenju KIC-a.

Prethodna dva Festivala, podsjetili su, održana su u organizaciji KIC-a, podršku Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, brojnih crnogorskih umjetnika i medija, a dok je festival snimala Televizija Crne Gore.

“Festival je izazvao odlične reakcije i publike i stručne muzičke javnosti, promovišući oko 60 mladih pjevača koji su izvodili, uz orkestar, uživo, prelijepe izvorne, tradicionalne crnogorske pjesme, a sve sa ciljem da se od zaborava sačuva naše bogato muzičko stvaralaštvo”, ističu u KIC-u.

DIREKTORU BANKE

Španski sud osudio je bivšeg direktora banke na 18 mjeseci zatvora zbog krijumčarenja slike Pabla Pikasa, jednog od najpoznatijih umjetnika 20. vijeka.

Sud je bivšem čelniku Bankinter banke Haimeju Botinu izrekao novčanu kaznu od 52,4 miliona eura, a donio je i odluku da slika ostane u vlasništvu države.

Tim španskih policijskih eksperata je 2015. godine odletio na francusko ostrvo Korziku, kako bi pronašli Pikasovo remek-djelo “Glava mlade žene”, čija se vrijednost procjenjuje na 24 miliona eura.

Sliku je posjedovao Botin, brat Emilija Botina, bivšeg direktora španske bankarske grupacije Santander, koji je preminuo 2014. godine.

Francuske vlasti saopštile su da su obaviještene o pokušaju krijumčarenja nagrađene slike iz Španije brodom.

Navode da je uljana slika iz Pikasovog “roze perioda” zaplijenjena nakon što je utvrđeno da kapeten broda nema potvrdu za njen prevoz.

Policija je na brodu pronašla dokument na španskom koji potvrđuje da je djelo od “društvene koristi” i da ne može preći granicu bez dozvole nadležnih organa.

Španske vlasti sliku smatraju nacionalnim blagom iako je bila u privatnom vlasništvu, jer je rijedak primjer uticaja drevne Iberijske umjetnosti na Pikasa, koji ju je naslikao tokom boravka u malom planinskom selu u Pirinejima.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1377. papa Grgur XI obnovio je papsko sjedište u Rimu i time okončao avinjonsko »zatočeništvo« rimskih papa. Sjedište papa bilo je premješteno u Avinjon (Francuska) 1309. nakon poraza Bonifacija VIII u sukobu s franačkim kraljem Filipom IV Lijepim.

1600 – U Madridu je rođen Pedro Kalderon de la Barka, jedan od najvećih španskih dramatičara. Proslavio se jednočinkama s motivima iz Biblije, a njegova filozofska drama »Život je san« zadržala se do danas na pozorišnim repertoarima.

1706 – Rođen je američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin, borac za slobodu čovjeka, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca »Deklaracije o nezavisnosti« i američkog ustava. U nauci je poznat kao izumitelj gromobrana i otkrića toka i karakteristika Golfske struje. Osnovao je prvu javnu biblioteku u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i »Akademiju« koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.

1863 – Rođen je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898. i umjetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života 1938. Kao veliki pozorišni inovator imao je značajan uticaj na savremenike.

1880 – Rođen je američki filmski reditelj kanadskog porijekla Mak Senet, jedan od najznačajnijih autora burlesknih komedija u periodu nijemog filma. Promovisao je veliki broj glumaca, među kojima i Čarlija Čaplina.

1893  – Tridesetdvogodišnji oficir norveške armije Henrik Angel krenuo je na putovanje skijama kroz Crnu Goru. O tom putovanju napisao je knjigu »Skijama kroz Crnu Goru«, u kojoj je, između ostalog, izrazio svoju fascinaciju kvalitetom klizališta na Cetinju, te vlikim brojem posjetilaca.

1898 – Ministar prosvjete i crkvenih poslova, vojvoda Simo Popović izdao je naredbu glavnom školskom nadzorniku o otvaranju školskih knjižnica u Crnoj Gori koje će, kako je istaknuto, služiti učiteljima, đacima i mještanima. Nabavka knjiga za školske knjižnice bila je obaveza glavnog školskog nadzorništva.

1916 – Kralj Nikola uputio je posredstvom ministra pravde Marka Radulovića poziv Bjelopavlićima da s njim krenu na Carev Laz, da tu suzbiju neprijatelja, ili da izginu. Bila je to jedna od ideja, nastala u opštoj konfuziji u kojoj se našla Crna Gora nakon završnih udara Austrougarske u ofanzivi na Crnu Goru.

1942 – Rođen je američki bokser Kasijus Klej, poznat kao Muhamed Ali, prvi bokser teške kategorije u svijetu koji je tri puta osvajao titulu prvaka svijeta u toj kategoriji.

2008 – Crnogorska Vlada usvojila je Predlog zakona o tajnosti podataka kojim je predviđeno ukidanje državne, vojne, profesionalne i službene tajne, kao i stepena tajnosti »državna tajna«, »strogo povjerljivo« i »povjerljivo«. Predlogom zakona predviđena su tri stepena tajnosti-strogo tajno, povjerljivo i interno, dok će ministri unutrašnjih poslova, direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije i predsjednici vlade i države imati mogućnost da procjenjuju stepen tajnosti.

2010 – U 73. godini umro je američki profesor književnosti i scenarista Erik Sigal, koji se proslavio romanom “Ljubavna priča”, po kojoj je 1970. snimljen filmski hit u kojem su igrali Rajan 0′ Nil i Ali Mekgrou.

2012 – Umjetnici širom svijeta obilježili su milion i 49. rođendan umjetnosti. Specijalnim programima, koji su emitovani posredstvom mreže radio-stanica okupljenih oko Evropske radio-difuzne unije (EBU) i Ars akustika grupe obilježen je rođendan umjetnosti, koji se slavi od 1963, kada je francuski umjetnik Rober Filu objelodanio da je umjetnost rođena prije milion godina, kada je, kako je stajalo u proglasu, »neko bacio sunđer u kofu vode«. Filu je deset godina kasnije proslavio milion i deseti rođendan umjetnosti u novoj galeriji u Ahenu i predložio zvanično obilježavanje tog praznika. U znak sjećanja na Filuov koncept »Vječne mreže«, pojedini umjetnici su poslije njegove smrti 1987. počeli da proslavljaju rođendan umjetnosti mejl artom, porukama preko faksa ili niskobudžetnim TV snimcima, a događaj je vremenom počeo da dobija globalni karakter.

2014 – Američki predsjednik Barak Obama objavio je dugo očekivane reforme izazvane otkrićem tajnih dokumenata Edvarda Snoudena u britanskom Gardijanu 5.juna 2013. Reforme se odnose na zabranu prisluškivanja lidera bliskih prijatelja i saveznika i obuzdavanje ogromnog prikupljanja telefonskih podataka Amerikanaca. Analitičari smatraju da je cilj reformi između ostalog i da se izglade odnosi s Njemačkom nakon pojavljivanja izvješaja da je Nacionalna agencija prisluškivala mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel. Jedna od najvećih promjena u odnosu na raniju praksu jeste način na koji vlada upravlja telefonskim listama miliona telefonskih poziva Amerikanaca. Obama je kazao da će obavještajnim agencijama biti potrebna dozvola tajnog suda da bi pristupile bazi podataka o milionima telefonskih razgovora, osim u hitnim slučajevima. Određeni analitičari Obamine reforme ocijenili su napretkom, a drugi – da ne doprinose mnogo zaštiti pojedinaca.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:                                                                        

1773 – Engleski moreplovac Džejms Kuk, brodom »Rezolušn«, prvi je prešao Antarktički krug.

1874 – Umrla su braća Čang i Eng, blizanci srasli lijevom, odnosno desnom stranom grudnog koša. Rođeni su u Sijamu (Tajland) i od njih potiče naziv sijamski blizanci.

1901 – Bugarsko knjaževstvo odlikovalo je ordenom Svetog Aleksandra Mitrofana Bana, mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve.

1997 – U Dablinu je sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila Rimokatolička crkva.

2007 – Crnogorska nacionalna zajednica (CNZ) iz Beograda pozvala je građane crnogorske nacionalnosti koji žive u Srbiji da na tamošnjim parlamentarnim izborima 21. januara daju glas koaliciji Liberalno demokratske partije Čedomira Jovanovića.

2007 – Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je poslanike Evropskog parlamenta na zasjedanju u Strazburu da bi Evropska unija ukoliko ne prevaziđe blokadu u koju je dospjela zbog neusvajanja evropskog ustava, mogla napraviti, kako je rekla, istorijsku grešku. Do zastoja u procesu usvajanja evropskog ustava došlo je 2005. kada na referendumima u Holandiji i Francuskoj nije izglasan. Angela Merkel takođe je upozorila  da  stabilnost Zapadnog Balkana nije moguće obezbijediti ako zemlje tog regiona ne budu imale evropsku perspektivu, što je, kako je ocijenila, u interesu Evropske unije.

2008 – U Podgorici je osnovano taksi udruženje »Ledi«, čija su vozila rezervisana isključivo za žene i djecu, prvo takvo udruženje na Balkanu.

NA VELIKOJ SCENI

Beogradska vokalna džez solistkinja Jelena Jovović premijerno će nastupiti na velikoj sceni KIC-a “Budo Tomović” u četvrtak, 13. februara u 20 sati.

Umjetnica će se predstaviti kao autorka muzike i tekstova, vokalna interpretatorka i aranžerka – i pokazati umjetničku svestranost koju je unijela u svoj prvi solistički album ‘’Heartbeat’’ (PGP RTS).

Kako su najavili iz KIC-a, aa njom će nastupati ekipa izuzetnih muzičara: Vasil Hadžimanov, klavir/klavijature, ujedno muzički producent albuma, Milan Nikolić, kontrabas, Vladimir Kostadinović, bubnjevi, Strahinja Banović, truba, Maja Klisinski, perkusije i prateći glas i Srđan Marković, prateći glas.

Album “Heartbeat” je dobio odlične ocjene muzičkih kritičara širom svijeta među kojima je i pohvala za “najkreativniji vokalni džez album”. S ovim albumom Jelena Jovović se plasira kao jedan od najistaknutijih džez vokala u ovom dijelu Evrope, koji ima prepoznatljiv zvuk.

Muzika na „Heartbeatu“ smještena je između post-bopa i fuzije s jakom povezanošću materijala u akustičnom ambijentu i sveukupnim svingom i gruvom.

Tradicionalni američki džez zvuci vješto su prožeti balkanskim melodijskim motivima, što ovaj album čini jedinstvenim i zanosnim, navode iz KIC-a.