U VOJVODINI

Povodom desetogodisnjice rada i djelovanja Crnogorskog drustva “Lovcen” iz Lovcenca, priredeno je kulturno vece za sve clanove, prijatelje i simpatizere drustva.

U punoj sali Doma kulture u Lovcencu prisutne su zabavljali, pjesmom i igrom Branka Scepanovic, Rajko Radovic, Bucko Mijovic, Dejan Skuletic i Kulturno umjetnicko drustvo “PP Njegos” iz Lovcenca.

Kako se istice u saopstenju “Lovcena”, svojim prisustvom proslavu Crnogorskog drustva uvelicali su Dragan Durovic, generalni konzul Republike Crne Gore u Srbiji, predstavnici opstine Cetinje i predstavnici Mjesne zajednice Lovcenac.

“Osnovali smo Crnogorsko drustvo ‘Lovcen’ sa ciljem da se bezkompromisno borimo za crnogorski identitet, da predstavimo obicaje i kulturu crnogorskog naroda. Deset godina kasnije sa ponosom se prisjecamo naseg rada i zalaganja za ocuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta na ovim prostorima. Bili smo aktivni u prikupljanju inicijativnih potpisa za formiranje Nacionalnog savjeta Crnogoraca u Srbiji, organizatori vise knjizevnih veceri, a sa navijackom grupom ‘Crna Gora- Lovcenac’ bili vjerni navijaci nasih reprezentacija. U saradnji sa Upravom za dijasporu Crne Gore, preko 40-oro djece je pohadalo skolu ‘Crna Gora moja postojbina’ na Ivanovim koritima. Clanica smo Evropske i Svjetske dijaspore Crne Gore. Posebno isticemo dvije manifestacije koje organizujemo vec desetu godinu, a to je ‘Rastanijada’, koja je deseti put odrzana prosle nedjelje i ‘Plemenske viteske igre’ koje kroz igru i takmicenje ne daju da se zaborave crnogorski obicaji i kultura”, istice se u saopstenju koje je potpisao Slobodan Jovanovic.

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

U ZAGREBU

Pod supokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic i predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica nakon Crne Gore, i u Zagrebu je realizovan projekat “Putevima bokeljskih Hrvata”.

Projekat, kako je saopsteno iz kabineta Dukanovica, jasno oslikava volju drzava, da se ocuva, razvija i prenosi drzavni kulturni identitet, a sve u duhu interkulturalnog dijaloga, dobrosusjedske saradnje, postovanja prava manjinskih naroda i tolerancije svojstvenog demokratskim drustvima.

“Tim povodom je uprilicen prijem kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic, kojem je kao izaslanik Predsjednika Crne Gore prisustvovao, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijancic”, navodi se u saopstenju.

U ZAGREBU

Pod supokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic i predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica nakon Crne Gore, i u Zagrebu je realizovan projekat “Putevima bokeljskih Hrvata”.

Projekat, kako je saopsteno iz kabineta Dukanovica, jasno oslikava volju drzava, da se ocuva, razvija i prenosi drzavni kulturni identitet, a sve u duhu interkulturalnog dijaloga, dobrosusjedske saradnje, postovanja prava manjinskih naroda i tolerancije svojstvenog demokratskim drustvima.

“Tim povodom je uprilicen prijem kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic, kojem je kao izaslanik Predsjednika Crne Gore prisustvovao, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijancic”, navodi se u saopstenju.

CRNOGORCI IZ KULE

Udruzenje Crnogoraca Opstine Kula realizovalo je edukativnu ekskurziju pod nazivom “Stazama predaka”. To je jedna od akcija koje to udruzenje sprovodi u cilju ocuvanja Crnogorskog nacionalnog indetiteta, putem budenja nacionalne svijesti za ocuvanje izvornog indetiteta nasih mladih narastaja u Republici Srbiji – dijaspori, sapsteno je predsjednik Udruzenja Slobodan Balandzic.

Ekskurzija je realizovana u periodu od 10. oktobra do 15. oktobra 2019. godine.

“Cilj ovog projekta koji je veoma vazan za mlade clanove udruzenja zbog upoznavanja sa istorijom Crne Gore i njenim kulturnim vrijednostima”, navodi se u saopstenju.

Ucesnici ekskurzije su imali priliku da obidu znamenita mjesta u Crnoj Gori poput Prijestonice Cetinja posjetili su i Nacinalne muzeje Crne Gore.

“U okviru ekskurzije polaznici su imali priliku da obidu glavni grad Podgoricu, zatim Danilovgrad, Niksic, Mojkovac, Kolasin, Pluzine, Zabljak i Pljevlja, manastire Ostrog, Zdrebaonik, Piva i Moraca, nacionalne parkove Lovcen, Piva, Biogradska gora, i Durmitora. Pivsko jezero, Biogradskog jezero, i Crno jezero”, navodi se u saopstenju.

CRNOGORCI IZ KULE

Udruzenje Crnogoraca Opstine Kula realizovalo je edukativnu ekskurziju pod nazivom “Stazama predaka”. To je jedna od akcija koje to udruzenje sprovodi u cilju ocuvanja Crnogorskog nacionalnog indetiteta, putem budenja nacionalne svijesti za ocuvanje izvornog indetiteta nasih mladih narastaja u Republici Srbiji – dijaspori, sapsteno je predsjednik Udruzenja Slobodan Balandzic.

Ekskurzija je realizovana u periodu od 10. oktobra do 15. oktobra 2019. godine.

“Cilj ovog projekta koji je veoma vazan za mlade clanove udruzenja zbog upoznavanja sa istorijom Crne Gore i njenim kulturnim vrijednostima”, navodi se u saopstenju.

Ucesnici ekskurzije su imali priliku da obidu znamenita mjesta u Crnoj Gori poput Prijestonice Cetinja posjetili su i Nacinalne muzeje Crne Gore.

“U okviru ekskurzije polaznici su imali priliku da obidu glavni grad Podgoricu, zatim Danilovgrad, Niksic, Mojkovac, Kolasin, Pluzine, Zabljak i Pljevlja, manastire Ostrog, Zdrebaonik, Piva i Moraca, nacionalne parkove Lovcen, Piva, Biogradska gora, i Durmitora. Pivsko jezero, Biogradskog jezero, i Crno jezero”, navodi se u saopstenju.

VUJICIC SAOPSTIO

Kancelarija povjerenika za jezike pri Uredu premijera Kosova, nije dozvolila osnivanje “Skole crnogorskog jezika i kulture u Pristini”, kazao je predsjednik Udruzenja Crnogoraca Kosova Slobodan M. Vujicic. Takvu odluku on ocjenjuje kao potvrdu ranijih tvrdnji tog udruzenja da su Crnogorci ozbiljno ugrozeni od pojedinih kosovskih institucija i pojedinaca.

Osnivanje “Skole crnogorskog jezika i kulture u Pristini”, kako navodi Vujicic nije dozvoljeno uz obrazlozenje da projekat ne ispunjava ocekivanja poziva, te da isti nije dobio dovoljan broj bodova da bi se kvalifikovao kao moguci projekat za finansiranje.

“Ovakav odgovor ne stoji jer projekat ispunjava najvise evropske kriterijume, standarde i uredbe, te konacnu odluku Komisije za zalbe crnogorska zajednica smatra diskrimitarskom i uvredljivom. Takva odluka potvrduje nase ranije tvrdnje da su Crnogorci ozbiljno ugrozeni od pojedinih kosovskih institucija i pojedinaca, te da se proces sistematske asimilacije bezocno nastavlja”, navodi se u saopstenju.

Vujicic dodaje da ce Udruzenje Crnogoraca Kosova, nastaviti da cini sve kako bi pronaslo mehanizme kojim bi zastitilo i unaprijedilo sveukupni polozaj Crnogoraca u okvirima insitucija Kosova.