NIKOLIĆ

Crna Gora je pitanje dijaspore uzdigla na nivo najvećeg državnog prioriteta, kazao je predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić i dodao da je obnovljena nezavisnost najljepša zajednička priča Crne Gore i njene dijaspore.

On je rekao da, prema nezvaničnim podacima, van države živi još jedna Crna Gora i da je dijaspora najbrojnija u Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama Latinske Amerike, Turskoj, Srbiji i pojedinim državama Evropske unije.

Kako je naveo, Crna Gora pokušava da popiše brojnost svoje dijaspore, ali da je taj posao težak čak i za neke visoko migratorne zemlje koje su administrativno značajno osposobljenije od Crne Gore i imaju naučne institute koji se bave pitanjima dijaspore.

Nikolić je agencija Mina kazao da je Crna Gora pitanje dijaspore uzdigla na nivo od najvećeg državnog prioriteta, kako unutrašnje tako i vanjske politike.

“Prirodna je potreba da država radi na očuvanju identiteta, kulture, tradicije i da unapređuje ekonomske odnose sa svojom dijasporom”, rekao je Nikolić.

On je kazao da je crnogorska dijaspora višenacionalna, odnosno da ima dosta ljudi koji se osjećaju kao Crnogorci, Bošnjaci, Albanci, Srbi, ali Crnu Goru doživljavaju kao matičnu državu.

Nikolić je rekao da je Crna Gora društvo koje još nosi neke hipoteke iz prošlosti, u pogledu određene podijeljenosti, navodeći da se ta podijeljenost reflektuje i na njenu dijasporu.

“Otuda jedan od problema u funkcionisanju djaspore može biti ta njena puna funkcionalnost, odnosno različita viđenja šta mogu biti sa jedne strane interesi države Crne Gore, a sa druge udruženja dijaspore”, dodao je Nikolić.

On je kazao da je obnovljena nezavisnost najljepša zajednička priča države Crne Gore i njene dijaspore.

Svi u državi, kako je dodao Nikolić, imaju razloga da budu ponosni na činjenicu što su presudan doprinos tom projektu dali manjinski narodi.

“Oni su na taj način saopštili da vjeruju Crnoj Gori, a država je zbog toga dodatno obavezna da se prema tom povjerenju koje joj je ukazano odnosi na veoma pažljiv i senzitivan način, u pogledu politika koje formuliše prema dijaspori”, poručio je Nikolić.

U Crnu Goru dijspora godišnje unese oko 500 miliona eura

Prema njegovim riječima, dijaspora u značajnoj mjeri učestvuje u kreiranju ukupne ekonomske slike Crne Gore.

“Značaj dijaspore je ogroman jer, prema nezvaničnim podacima, u Crnu Goru godišnje unese nešto oko 500 miliona eura. Zvanični podaci kažu da su te cifre nešto niže, ali postoje oni tokovi novca koje sistem ne može uvijek da registruje”, rekao je Nikolić.

Kako je naveo, ljudi iz dijaspore najčešće novac usmjeravaju svojim porodicama i rodnim krajevima,

“Dijaspora može i značajnije da učestvuje tako što će ljudi, koji su se već afirmisali kao predstavnici crnogorske dijaspore u određenim zemljama Evrope i svijete i svoje poslove razvili do nivoa da su spremni za ulaganja, investirati dio svog kapitala u Crnu Goru”, istakao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, Uprava za dijasporu i skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike pokušavaju da uspješne ljude u dijaspori dovedu kao investitore koji će svoj kapital investirati u određene projekte i na taj način pomagati ekonomiju Crne Gore, i pomagati svojim porodicama i lokalnim sredinama.

Kako je dodao, Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nastoji da sve međunarodne aktivnosti u zemlji i inostranstvu usmjeri na pitanje valorizacije odnosa države sa dijasporom.

“Pokušavamo da unaprijedimo poziciju formalno organizovanih udruženja dijaspore u državama inostranstva tako što pitanja od njihovog vitalnog interesa stavljamo na agendu razgovora koje vodimo sa inostranim zvaničnicima”, naveo je Nikolić.

Više od 200 registrovanih udružanja dijaspore

On je rekao da u svijetu postoji više od 200 registrovanih udružanja dijaspore koji Crnu Goru vide kao svoju matičnu državu, i da je različiti stepen njihove organizovanosti i funckionalnosti.

Govoreći o položaju i funkcionalnosti tih udruženja, Nikolić je kazao da institucionalna politika prema dijaspori nije pozicionirana kao u nekim organizovanijim, visoko migratornim zemljama.

“Ali svakim danom novim zakonskim rješenjima tu politiku dodatno unapređujemo. Nedavno smo omogućili udruženjima dijaspore da povlače određena sredstva iz budžeta Crne Gore tako što će aplicirati za određene projekte koji podrazumijevaju zaštitu identiteta, kulture i unapređenje odnosa sa matičnom državom i značajan broj njih već participira u tim projektima”, rekao je Nikolić.

Nikolić je istakao da značajnu ulogu igra i Vladin Savjet za saradnju sa iseljenicima i dijasporom gdje su okupljeni najuticajniji ljudi iz dijaspore koji taj forum koriste kao platformu sa saradnju i komunikaciju sa državom Crnom Gorom i gdje aktuelizuju pitanja koja su od vitalnog interesa za njihovo funkcionisanje.

BOGAT PROGRAM

Udruženje Crnogoraca opštine Kula, organizovalo je manifestaciju pod nazivom “Crnogorsko veče”.

Ova manifestacija je tradicionalnog tipa, održava se već šestu godinu zaredom.

Pred prepunom salom Kulturnog centra u Kuli, kulturno umjetnički program izveli su KUD ”Petar Petrović Njegoš” iz Lovćenca, zdravičar Božidar Boško Miljanić, mladi guslar Dušan Živković član KUD guslara “Sivac”, glumac Pedja Šuškavčević iz Podgorice i Milorad Mišo Stjepović iz Sivca, voditelji programa su bili članovi udruženja Crnogoraca opštine Kula Cvijeta Mučalica i Zoran Radulović.

Pored gore navedenih učesnika u programu našu publiku su zasjenili i poznati pjevači crnogorske muzike Branka Šćepanović, Miloje Bubanja i Nikola Bušković.

Od zvaničnih gostiju prisutni su bili: Dragan Đurović generalni konzul Crne Gore u Vojvodini, Ivan Jovović pomoćnik direktora Uprave za dijasporu Crne Gore, Miroslav Vasin potpredsjednik skupštine Vojvodine, Blagoje Marković potpredsjednik Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u Srbiji i Nikola Muhadinović predsjednik izvršnog odbora Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u Srbiji.

Pokrovitelji manifestacije bili su Nacionalni savjet crnogorske nacionalne manjine u Srbiji, pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine – nacionalne zajednice kao i mnogobrojni sponzori i donatori.

ŠEHOVIĆ

Crna Gora zahvalna je brojnoj crnogorskoj dijaspori koja joj se odužila patriotskim odnosom i vezanošću za njene vitalne interese, kojima je uvijek bila privržena, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović.

Šehović je donatorskoj večeri koju je organizovala Fondacija Gusinje u Njujorku, kazao da će ta fondacija, Kulturni centar Rumija iz Čikaga i druga udruženja koja okupljaju dijasporu zajedno sa Ministarstvom raditi na unapređenju obrazovne infrastrukture.

„Naša brojna dijaspora svojoj se državi odužila patriotskim odnosom prema njoj i vezanošću za njene vitalne interese, kojima je uvijek i bez ostatka bila privržena, a prisustvo nosilaca odgovornih pozicija u državi donatorskoj večeri predstavlja dokaz da im je ona na tome vječno zahvalna“, kazao je Šehović.

Prema njegovim riječima, zahvalnost dijaspori duguju i zbog toga što su pokazali da imaju veliko srce, jer ne sabiraju i ne množe, već dijele.

„Dijelite ono što ste mukotrpno sticali, sa onima kojima je to najpotrebnije. Najbolja potvrda takvog pristupa su značajna finansijska sredstva koja ste do sada po raznim osnovama uložili u svoj zavičaj”, naglasio je Šehović.

Šehović je istakao da država svoje poštovanje prema Plavu i Gusinju pokazuje i na način što je za poslednjih nešto više od godinu u Plavu, a uskoro i u Gusinju, započela više infrastrukturnih projekata nego u prethodnih nekoliko decenija.

“Želim jasno da Vam poručim da sam lično, i kao čovjek i kao ministar u Vladi ponosan na ovo što radite, i vi u Fondaciji Gusinje, ali i u ostalim udruženjima, a još ponosniji na to što vam nakon svega entuzijazma ne fali“, rekao je Šehović.

Šehović je prisustvovao i svečanom prijemu koji Generalni konzulat u Njujorku tradicionalno organizuje za brojne prijatelje Crne Gore.

Tokom boravka u Njujorku, Šehović je sa predsjednikom Opštine Bar i predsjednikom udruženja Kulturni centar Rumija potpisao Memorandum o saradnji na realizaciji projekta Izgradnja školske sportske sale Osnovene škole Mrkojevići u Pečuricama u Baru vrijedan više stotina hiljada eura.

„Kulturni centar Rumija će obezbijediti 50 hiljada dolara (USD), Opština Bar 150 hiljada EUR, a ostatak Ministarstvo “, kaže se u saopštenju.

CRNOGORSKA PARTIJA

Predstavnici osam političkih partija i organizacija iz Vojvodine potpisali su juče u Beogradu Memorandum o budućnosti Vojvodine.

Memorandum su potpisali predstavnici Lige socijaldemokrata Vojvodine, Vojvođanske partije, Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Crnogorske partije, Rumunske partije, Zajedno za Vojvodinu, Liberalno-demokratskog pokreta Vojvodine i Foruma V-21. U ime Crnogorske partije memorandum je potpisao Milo Milojko, član Predsjedništva i zakonski zastupnik.

Predsjednik LSV Nenad Čanak izjavio je da Evropa nema alternativu, a da je Srbija u dubokoj političkoj krizi izazvanoj nacionalizmom i centralizmom, te da se moramo suočiti sa time da ljudi odlaze iz Srbije. 

“Vojvodina nikada nije bila problem Srbiji, ona je uvijek bila ponuđeno rješenje. Ideja Vojvođanskog fronta je ideja evropske Srbije. Vojvodina, kao najevropskiji dio Srbije, uvijek je predstavljala nekakvu oazu misli i djela koja su vezana za promociju i sprovođenje evropskih vrijednosti”, naglasio je on na konferenciji u Medija centru.

Lider LSV je rekao da su se potpisnici Memoranduma o budućnosti Vojvodine okupili jer imaju isti vrijednosni sistem i da pružaju ruku svim proevropskim snagama u Srbiji.

Nenad Stevović, savjetnik za identitetska pitanja u Crnogorskoj partiji, je saopštio da je Crnogorska partija stavila danas potpis na dokument koji oslikava težnju pripadnika crnogorske zajednice u Vojvodini da doprinesu izgradnji modernog, pluralnog i demokratskog društva za dobrobit sadašnjih i budućih generacija građana Vojvodine i cijele Republike Srbije.

Antifašizam kao temeljni vrijednosni postulat na kojem treba da počiva Vojvodina u 21. vijeku, Ustavom Srbije garantovana autonomija Vojvodine sa sudskim, izvršnim i zakonodavnim nadležnostima, decentralizacija, regionalizacija, puna kulturna autonomija nacionalnih zajednica, dosljedna primjena Zakona o službenoj upotrebi jezika nacionalnih manjina i evroatlantske integracije kao potvrda pripadnosti zapadnim civilizacijskim vrijednostima, su ono za čem se zalaže Crnogorska partija još od svog osnivanja, ima već 12 godina.

Kao zastupnik političkih interesa crnogorske zajednice u Srbiji Crnogorska partija izražava zadovoljstvo što je u društvu organizacija sa kojima dijeli isti sistem vrijednosti.

“Vojvođansko liberalno građanstvo, kao i vojvođanski narodi su uvijek bili dragulji u kruni svake moderne države u kojoj se Vojvodina nalazila, pa i Srbija to treba da prepozna. Zahvaljujemo se LSV kao inicijatoru nečega što bi trebalo da predstavlja nukleus okupljanja progresivnih političkih subjekata i njihovih proevropskih politika,” naveli su oni.

OSNOVAN HUMANITARNI FOND

Humanitarni fond “Dijaspora Crnoj Gori” formiran je u Njujorku. Sredstva će se kroz taj fond prikupljati za najugroženije crnogorske građane, te liječenje, stanovanje i zapošljavanje. Novac iz Fonda, kako je najavljeno, biće strogo kontrolisan.

Olivera Vukadinović, TVCG

MITROVIC SAOPSTIO

Crnogorska Uprava za dijasporu aktivnosti i projekte prilagodava potrebama i interesima dijaspore i cijeni i vrednuje rezultate udruzenja u svijetu, rekao je direktor Uprave Predrag Mitrovic.

Iz Uprave su kazali da je u Cikagu u prostorijama Kulturnog centra “Rumija” odrzan veliki susret dijaspore kome su prisustvovali Mitrovic, predsjednici opstine Bar i Bijelo Polje Dusan Raicevic i Petar Smolovic i pomocnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bektesi.

U ime Kulturnog centra “Rumija”, predsjednik udruzenja Senad Perazic naglasio da se radi o jednom od najorganizovanijih udruzenja u dijaspori koje od svog osnivanja 1995. godine realizuje brojne projekte i aktivnosti.

On je istakao i dobru saradnju i komunikaciju koju “Rumija” ima sa Upravom za dijasporu, koja je i preko nagrade za filantropiju ISKRA i preko drzavne nagrade za dobrocinstvo koja im je dodijeljena ove godine, prepoznala i vrednovala zasluge KC “Rumija”.

Isticuci veliku zainteresovanost dijaspore iz Cikaga za privredna ulaganja u svoj zavicaj, opstinu Bar, Perazic je sugerisao osmisljavanje posebnih mogucnosti i beneficija za ulaganja dijaspore.

Mitrovic je istakao da je zadovoljan saradnjom Uprave sa udruzenjem “Rumija”, koje je i u dijaspori i matici poznato i priznato po svojim rezultatima.

On je najavio da Uprava u saradnji sa Zavodom za skolstvo trenutno izraduje poseban programa za organizaciju dopunske nastave u opstinama koje karakterise veliki broj iseljenika, poput Petnjice, Gusinja, Bara, Bijelog Polja, Berana.

Smolovic i naveo da Bijelo Polje planira da radi na umrezavanju i boljem povezivanju sa dijasporom sirom svijeta koju vidi kao svoju razvojnu sansu ne samo u dijelu mogucih investicija, vec i prenosa znanja i iskustva koji posjeduje,

Raicevic je ukazao na punu otvorenost lokalne uprave za potrebe gradana i istakao vaznost dijaspore u dosadasnjem, ali i buducem razvoju ove opstine.

Kulturni centar “Rumija” osnovan je 1995.godine u Cikagu. Drustvo okuplja oko 150 porodica iz barske opstine, uglavnom iz Mrkojevica.

Punih cetvrt vijeka ovo udruzenje uspjesno radi na ocuvanju i njegovanju kulturnog i jezickog identiteta, a u svakom trenutku spremno je da pomogne svoj zavicaj.

Drustvo je organizovalo brojne humanitarne akcije, ali i potpomoglo infrastruktune projekte u svom Baru i Crnoj Gori.

Imaju prostorije u kojima se okupljaju i u kojima odrzavaju susrete raznim povodima, donatorske veceri, kurseve jezika za mlade generacije. U prostorijama ovog udruzenja smjesten je i pocasni konzulat Crne Gore u Cikagu.

31. JULA

Dani dijaspore bice odrzani u Bijelom Polju 31. jula naredne godine. U Kulturnom centru Rumija u Cikagu odrzan je veliki susret dijaspore, kome su prisustvovali direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrovic, predsjednici opstina Bar i Bijelo Polje, Dusan Raicevic i Petar Smolovic, te pomocnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bektesi.

Skup je otvorio predsjednik udruzenja Senad Perazic, koji je rekao da je rijec o jednom od najorganizovanijih udruzenja u dijaspori koje od svog osnivanja 1995. godine realizuje brojne projekte i aktivnosti.

On je istakao i dobru saradnju i komunikaciju koju “Rumija” ima sa Upravom za dijasporu, koja je i preko nagrade za filantropiju ISKRA i preko drzavne nagrade za dobrocinstvo koja im je dodijeljena ove godine, prepoznala i vrednovala zasluge KC “Rumija”.

Mitrovic je u obracanju istakao da u Upravi za dijasporu cijene i vrednuju rezultate “koje ostvaruju nasa udruzenja u svijetu, a svoje aktivnosti i projekte prilagodavamo potrebama i interesima nase dijaspore”.

On je posebno ukazao na projekte koje Uprava realizuje, a medu kojima su javni konkurs za sufinansiranje programa i projekata organizacija dijaspore, projekti usmjereni na mlade narastaje poput Ljetnje skola jezika i kulture “Crna Gora moja postojbina” koja se organizuje u Crnoj Gori svake godine, do online kursa jezika sa audio primjerima izgovora rijeci, i prevodom na engleski, spanski, turski i albanski jezik.

Mitrovic je najavio da Uprava u saradnji sa Zavodom za skolstvo trenutno radi na izradi posebnih programa za organizaciju dopunske nastave u opstinama koje karakterise veliki broj iseljenika, poput Petnjice, Gusinja, Bara, Bijelog Polja, Berana i dr.

Mitrovic je takode najavio odrzavanje cetvrte po redu manifestacije Dani dijaspore, koja ce se odrzati u Bijelom Polju 31. jula 2020. godine.

Predsjednik Opstine Bijelo Polje Petar Smolovic istakao je da i Bijelo Polje poput Bara ima brojnu i dobro organizovanu dijasporu koja nikada ne zaboravlja svoj zavicaj.

Naveo je planove ove opstine da radi na umrezavanju i boljem povezivanju sa svojom dijasporom sirom svijeta koju vidi kao svoju razvojnu sansu ne samo u dijelu mogucih investicija, vec i u dijelu prenosa znanja i iskustva koji posjeduje.

Smolovic je govorio i o projektima koje ova opstina realizuje, od kojih su najvazniji Dalovica pecina i ski centar Bjelasica. Naglasavajuci da Vlada Crne Gore intenzivno radi na razvoju sjevera, te da ce sami auto put promijeniti sjever i znacajno doprinijeti njegovom brzem razvoju.

Predsjednik Opstine Bar Dusan Raicevic je pozdravljajuci prisutne ukazao na punu otvorenost lokalne uprave za potrebe gradana, te narocito istakao vaznost dijaspore u dosadasnjem, ali i buducem razvoju ove opstine.

On je kazao i da ce Opstina Bar u saradnji sa Ministarstvom prosvjete rekonstruisati sportsku skolsku salu Gimnazije ,,Niko Rolovic” i Ekonomsko-ugostiteljske skole u Baru, te da su po istom modelu stvoreni preduslovi za izgradnju sportske sale OS ,,Mrkojevici”, Opstina je, kazao je Raicevic, postujuci inicijativu koja je dosla bas od KC “Rumija”, u budzetu za narednu godinu za ovu svrhu izdvojila 150.000 eura. On je takode najavio rekonstrukciju putnog pravaca Virpazar -Biskupada preko Sutormana, a koja ce donijeti novu perspektivu Crmnici i Mrkojevicima.

Nakon pozdravnih govora druzenje je nastavljeno uz razgovor, a najvise pitanja odnosilo se na lokalne teme barske opstine odakle potice najveci dio clanstva ovog udruzenja.

Kulturni centar “Rumija” osnovan je 1995.godine u Cikagu. Drustvo okuplja oko 150 porodica iz barske opstine, uglavnom iz Mrkojevica.

Punih cetvrt vijeka ovo udruzenje uspjesno radi na ocuvanju i njegovanju kulturnog i jezickog identiteta, a u svakom trenutku spremno je da pomogne svoj zavicaj. Drustvo je organizovalo brojne humanitarne akcije, ali i potpomoglo infrastruktune projekte u svom Baru i Crnoj Gori.

Imaju svoje prostorije u kojima se okupljaju i u kojima odrzavaju susrete raznim povodima, donatorske veceri, kurseve jezika za mlade generacije. Odnedavno u prostorijama ovog udruzenja smjesten je i pocasni konzulat Crne Gore u Cikagu.

POSJETA TORONTU

Uprava za dijasporu zadovoljna je radom crnogorskih udruzenja u Kanadi, i spremni su da im pruze punu podrsku u narednim aktivnostima koje ce biti usmjerene na unaprijedenje saradnje sa maticnom drzavom.

To je saopstio direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrovic tokom posjete nasoj dijaspori u Kanadi. U delegaciji su bili i predsjednik Opstine Bijelo Polje Petar Smolovic i v.d. pomocnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bektesi.

Delegacija se srela sa predstavnicima udruzenja Crnogorsko kulturno drustvo Toronto, kao i sa clanovima Crnogorskog kulturnog udruzenja ,,Vladika Danilo” iz Toronta.

Na sastanku sa predstavnicima CKU “Vladika Danilo” je razgovarano o stanju i prilikama u nasoj dijaspori u Kanadi, aktivnostima Uprave za dijasporu i nacinima da se, uprkos razdaljini, veze i saradnja izmedu maticne drzave i nase dijaspore u Kanadi odrze i ucine kvalitetnijim i sadrzajnijim.

Na kraju susreta predstavnicima udruzenja urucena je Povelja za dugogodisnji angazman na polju unaprijedenja odnosa i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom u Kanadi.

Crnogorsko kulturno drustvo Toronto je ovom prilikom organizovalo i posebno druzenje kojem je prisustvovalo stotinjak clanova, a na kojem je predstavljen cjelokupni rad udruzenja od njegovog osnivanja davne 1971. godine, do danas.

Gradonacelnik Bijelog Polja je istakao znacaj dijaspore za Crnu Goru i Bijelo Polje koje ima veliku dijasporu.

Takode je govorio o razvojnim planovima Bijelog Polja i kao turisticke destinacije ali i investicione zone koja moze biti zanimljiva i za dijasporu.

Mitrovic je urucio povelju Crnogorskom kulturnom drustvu Toronto, za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja i jacanja saradnje maticne drzave sa svojom dijasporom u Kanadi.

Zahvaljujuci se u ime svih clanova drustva na dodijeljenom priznanju, predsjednik CKD Toronto Zoran Raicevic je istakao vaznost dobrih relacija i veza koje drustvo ima sa Upravom za dijasporu u kojoj imaju podrsku i razumijevanje za sva pitanja od interesa za svoje clanstvo.

“Povelje, kao najvece priznanje koje dodjeljuje Uprava, dodijeljene su i osnivacima Crnogorskog kulturnog drustva Toronto – Branku Aleksicu i Vojislavu Rasovicu (posthumno), dok su zahvalnice dodijeljene Veselinu Radulovicu i Donu Ivanovicu”, saopsteno je iz Uprave.
U okviru posjete Torontu delegacija se sastala i sa Antonelom Arhin (Krstovic), zamjenicom sefa katedre za proucavanje fenomena dijaspore na Univerzitetu u Torontu, ciji su korijeni iz Crne Gore.

Sa profesoricom Arhin dogovorena je konkretna saradnja u dijelu priblizavanja crnogorskoj strucnoj i naucnoj javnosti kompleksnog fenomena dijaspore, te narocito pravcima i mogucnostima uspjesnog angazmana nase dijaspore u buducem razvoju Crne Gore.

“Takode je razgovarano i o modalitetima saradnje i razmjene studenata izmedu kanadskih i crnogorskih univerziteta. Delegacija se tokom boravka u Torontu susrela i sa pocasnim konzulom Crne Gore u Kanadi Daglasom Eliotom koji u svom svakodnevnom radu pridaje izuzetan znacaj i radu i saradnji sa nasom dijasporom na citavom sjeverno-americkom kontinentu”, zakljucuje se u saopstenju Uprave za dijasporu.

DELJOSAJ U SAD

Dijaspora u Sjedinjenim Americkim Drzavama (SAD) spremna je da pomogne u razvojnim projektima u Malesiji u svim segmentima, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

Kako je saopsteno iz te lokalne samouprave, tokom visednevnog boravka u SAD, Deljosaj i direktor preduzeca “Komunalije” d.o.o. Tuzi, Nikola Camaj, odrzali su niz znacajnih sastanaka u toj zemlji.

“Susreti sa nasim iseljenicima su bili prva adresa, ne samo za sastanke nego i za druge planirane dogadaje povodom 28. novembra, kao i za mnogobrojne susrete u prikupljanju pomoci porodicama koje su preterpjele stetu u razornom zemljotresu u Albaniji”, navodi se u saopstenju Opstine Tuzi.

Na sastancima sa nasom dijasporom kako su kazali, bilo je rijeci o vaznim temama za razvoj te opstine.

“Poseban akcenat je stavljen na razvojne kapacitete nase opstine kao sto su poljoprivreda, vinogradarstvo i ostale vazne grane drustva”, navodi se u saopstenju.

Razgovaralo se, kako su kazali, i o razvojnim projektima koji su planirani Budzetom opstine za 2020. godinu.

Deljosaj se, dodaju, narocito osvrnuo na razvoj ruralnih podrucja Malesije koja su, kako navode, dugo zapostavljena od strane prethodnih vlasti.

“Nasa dijaspora je, kao i ranije, iskazala spremnost da pomogne u razvojnim projektima u Malesiji u svim segmentima. Rezultat ove institucionalne saradnje od naredne godine, ce biti taj sto cemo skupa raditi na konkretnim projektima razvoja infrastrukture u Malesiji”, navodi se u saopstenju.

Deljosaj je najavio inteziviranje rada kancelarije za saradnju sa dijasporom u punom kapacitetu, koja ce pojednostaviti birokratiju i administrativne procedure u okviru svojih nadleznosti, te ce omoguciti poreske olaksice potencijalnim investitorima za stvaranje sigurnijeg investicionog ambijenta na ovim prostorima.

“Razmatrana je ideja za formiranje Savjeta, u nasim udruzenjima dijaspore, koji bi se bavio izradom strategije za stvaranje povoljnijih uslova za ulaganja u Malesiju”, kazali su iz Opstine Tuzi.

Celnici Opstine Tuzi, izrazili su zahvalnost svojim sunarodnicima u dijaspori na bratskom doceku i maksimalnoj podrsci svom zavicaju u Malesiji, kad god se iskazala potreba.

“Takode, iskazali su spremnost na maksimalnoj saradnji sa nasim ljudima i udruzenjima koja djeluju u nasoj dijaspori”, zakljucuje se u saopstenju.

DANI BOSNJACKE KULTURE

Nakon Belgije, Zavicajno udruzenje ,,Bihor” iz Luksemburga obiljezilo je veliki jubilej- 10 godina postojanja. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purisic otvarajuci Festival Dani Bosnjacke kulture Luksebmurg naglasio je da je dijaspora dala nemjerljiv doprinos crnogorskoj nezavisnosti, ali i da razlicitorst kultura koje se dopunjuju predstavlja bogatstvo naseg drzavnog prostora.

Latic Silvija druga je generacija iseljenika iz nase zemlje. No, kako kaze, Crnu Goru, iako nije u njoj rodena smatra svojom zemljom.

“Dolazim tamo cetiri, pet puta godisnje, volim da dolazim u CG, ja sam iz Lagatora, odatle su moji. Lagatori su kod Petnjice u Bihoru. Vise volim Crnu Goru. Kad bi bila Crna Gora kao Luksemburg, voljela bih tamo da zivim”, kazala je Latic.

Tradiciju bihorskog kraja u Luksemburskom Rumelanzu od zaborava cuva Zavicajni klub Bihor, koji je obiljezio deceniju postojanja. Brojnim kulturnim manifestacijama Bihorci u dijaspori, kako je kazao predsjednik kuba Esko Halilovic.

“Mi znamo ko smo, odalke dolazimo i sta zelimo. Mi nastavljamo stazama kulture, humanitarnog rada, organizovanosti i daljie vizije naseg Bihora, Petnjice i nase Crne Gore”, kazao je Halilovic.

Trud Kluba Bihor nije ostao nezapazen u Crnoj Gori. Dobitnici su nagrade u oblasti kluture, a Uprava za dijsasporu podrzala je bokgati lepezu kulturnih aktivnosti tog udruzenja. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purisic naglasio je da kulturne razlicitosti koje se dopunjuju i prozimaju predstavljaju bogatstvo naseg drzavnog prostora.

“Ovo je prilika da vam iskazemo veliku zahvalnost za sve sto ste radili i radite da danasnja Petnjica i Bihor budu zajednicka briga i nasa kuca koju zelimo da uredimo na najbolji moguci nacin”, kazao je Purisic.

Na svecanosti je predstavljena i monografija povodom decenije postojanja Zavicajnog kluba. Luksemburski Bihorci ponosni su i na projektar Revije Bihor, koja ima dugu tradiciju i predstavlja kulturni most izmedu dvije drzave. Svecanost su poezijom upotpunili i pjesnici Sreten Vujovic, Niko Helminer, Dzemaludin Latic, Safet Sijaric, Murat Baltic.

Pored bogatog kulturnog programa, gosti su se u ukusima na neki trenutak vratili u svoju zemlju. Uzivali su u tradicionalnoj bijhorskoj kuhinji, koju su pripremile clanice udruzenja Bihor.

“Ne zelimo da zaboravimo te tradicionalne nase ukuse koje smo nacili da spremamo od nasih rodiltelji, majki, baka”, kazala je Meliha Agovic.

Veliku zahvalnost, Udruzenje je uputilo i nasoj medijskoj kuci, koja cesto izvjestava o aktivnostima nasih ljudi u svijetu.

Ivan Mijanovic, TVCG