NIKŠIĆ

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović saopštio je, u Jutarnjem programu TVCG, da će se potruditi da, do sljedeće godine, odgode naplatu taksi i poreza, kako bi pomogli manjim preduzećima koja su se zbog koronavirusa našla u teškoj situaciji. Istakao je i da Toščelik nastavlja rad neometano, a da je Metalac u nezavidnoj poziciji.

“Pobijedili smo koronavirus, ostalo je da se borimo sa posljedicama, i to onim ekonomskim. Mjere Vlade bile su pravovremene i neophodne, no mnogi su u malim firmama ostali bez posla, sada moramo to da pokušamo da saniramo posljedice i pomognemo da se isplate zarade,” naveo je on.

I opštine su donijele set mjera, istakao je Grbović.

“Odložićemo plaćanje poreza do kraja godine, jer znamo da neće moći da plate obaveze, podržaćemo ih dok ne stanu na noge,” naveo je on.

Mnogo je manje prihoda, navodi on.

“Koliko mi budemo zakuinuti kao Opština, toliko će biti manja naša moć da pomognemo građanima, ali mogu da kažem da ćemo odgoditi naplate raznih poreza i taksi, pa očekujemo da će Opština podnijeti do pet miliona eura kako bi mogli pomoći malim firmama. Sreća je da su velike firme na nogama,” naveo je Grbović.

Opština ima svoj opštinski štab koji je sprovodio mjere NKT-a i, kako kaže, rade sve kako bi sanirali posljedice.

Toščelik će nastaviti neometano rad

“Korona je pomogla Toščeliku, jer nema kineske robe na tržištu i oni imaju plasman i dobre cijene i odlično rade sada,” naveo je on.

Metalac u nezavidnoj poziciji

“Češka firma, odnosno vlasnik koji je privatizovao “Metalac” je bankrotirao praktično. Mi smo od duga uspjeli za porez na nepokretnost koji nam je dugovala firma da upišemo hipoteku na zemlju i objekte, da ne bi došlo do rasprodaje, jer nadamo se kada se sredi situacija, Metalac će nastaviti da rada. Vlada ima neke kontakte sa nekim potencijalnim investitorima. Čekamo i da Privredni sud riješi pitanje stečaja i da Metalac može da nastavi da radi,” naveo je on.

ZBOG NERADNE NEDJELJE

Vlada je do sada odobrila oko 13.260 zahtjeva za subvencije i u tu svrhu su iz budžeta isplaćene, ili su trenutno u procesu isplate, bruto zarade za oko 56.000 zaposlenih u ukupnom iznosu od oko 14,5 miliona eura, kazala je u intervjuu za Dnevne novine ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Prema njenim riječima mijenjaće se zakon, ukoliko se ukidanje neradne nedjelje pokaže opravdanim.

Unija poslodavaca ponovo je tražila ukidanje neradne nedjelje, ovog puta zbog posljedica koje je koronavirus ostavio na trgovce. Smatrate li da je to neophodno i za koje trgovce? Hoće li Vaš resor uvažiti zahtjev?

Sekulić: Kao što je crnogorska javnost upoznata, u oktobru prošle godine nedjelja je uvedena kao neradni dan u sektoru trgovine, osim u propisanim izuzecima. Cilj uvođenja ove odredbe je unapređenje položaja radnika u Crnoj Gori u sektoru trgovine, kako bi se, u skladu sa odredbama Zakona o radu, omogućilo zaposlenima pravo da sedmični odmor koriste nedjeljom.

Ministarstvo ekonomije kontinuirano prati efekte uvođenja neradne nedjjelje, kako na zaposlene, tako i na trgovce, uključujući posljedice koje je korona virus izazvao na poslovanje trgovaca. Neosporna je činjenica da koronavirus nije jednako uticao na poslovanje svih trgovaca, s obzirom da je značajan dio njih bio u mogućnosti da radi i ostvaruje prihode, ponekad čak i u uvećanom obimu. S tim u vezi, ukoliko se ukidanje neradne nedjelje pokaže opravdanim, pristupiće se izmjenama zakona. Pratimo situaciju, osluškujemo, ne želimo da djelujemo ishitreno.

Jesu li se tržni centri i koji, obraćali zahtjevom za ukidanje neradne nedjelje, s obzirom da su zbog vanrednih mjera pretrpjeli velike gubitke?

Sekulić: Do sada nijesmo dobijali zahtjeve tržnih centara za ukidanje neradne nedjelje zbog situacije nastale epidemijom koronavirusa.

O posljedicama koronavirusa na našu ili bilo koju drugu ekonomiju, kako je istakla, još je rano govoriti.

“Kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera, u velikom dijelu uspjeli smo da minimalizujemo negativne posljedice za većinu sektora. Očekujemo da će i treći set ekonomskih mjera, na kojem ovih dana predano radimo, dati rezultate”, napomenula je Sekulić koja najveće šanse za oporavak crnogorske ekonomije vidi u nastavku realizacije velikih infrastrukturnih projekata.

Šta je sve Operativni štab za podršku privredi, na čijem ste čelu, uradio od stupanja na snagu vanrednih mjera i proglašenja epidemije koronavirusa u državi?

Sekulić: Nacionalno koordinaciono tijelo, ubrzo nakon pojave prvog slučaja koronavirusa u Crnoj Gori, oformilo je Operativni štab za pomoć privredi za vrijeme trajanja mjera za sprečavanje širenja koronavirusa u našoj zemlji. To tijelo su sačinjavali odgovorni predstavnici relevantnih institucija koji su dali doprinos efikasnom pravednom rješavanju situacije koja nas je zatekla. Biti na čelu jednog ovakvog tima bila je velika odgovornost, ali i zadovoljstvo. Posebno sam ponosna na ono što smo uradili u prethodna dva mjeseca. Za taj period smo predano radili i komunicirali sa privredom na dnevnoj osnovi i više od 100 zahtjeva i molbi privrede je riješeno u tom periodu. Operativni štab za pomoć privredi je radio na obavještenjima, pojašnjenjima mjera i naredbi Ministarstva zdravlja, koordinirao aktivnosti za nesmetan promet roba, posebno osnovnih životnih namirnica. Za dva mjeseca smo izdali 15 obavještenja za različite djelatnosti.

Izazov sa kojim se suočio Operativni štab se posebno odnosio na epidemiološku situaciju u Tuzima. Međutim, zajedničkim snagama članova tima brzo smo ga prevazišli uspostavljajući sistem saradnje Operativnog štaba i predstavnika opštine Tuzi, a sve u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje. Omogućili smo i otkup poljoprivrednih proizvoda, mesa i mlijeka iz Tuzi kako bi bili plasirani na domaće tržište.

Operativni štab je svakodnevno koordinisao aktivnosti koje se tiču definisanja jednostavnijih procedura uvoza osnovnih životnih namirnica. U tom smislu, utvrđene su efikasnije procedure nadležnih institucija. To je doprinijelo redovnom snabdijevanju potrošača, ali i stvaranju pretpostavki za nesmetano funkcionisanje proizvodnje brašna u crnogorskim mlinovima.

Koliko je zahtjeva za subvencije do sada primilo Ministarstvo? Sa adresa kojih privrednika je stiglo najviše zahtjeva i koliko je, za te potrebe, isplaćeno iz budžeta?

Sekulić: U okviru drugog paketa podrške, Ministarstvo ekonomije je za prvih 18 dana primilo više od 15.000 zahtjeva za subvencije aprilskih zarada od privrednih društava i preduzetnika. Do sada je odobreno oko 13.260 zahtjeva i u tu svrhu su iz budžeta isplaćene, ili su trenutno u procesu isplate, bruto zarade za oko 56.000 zaposlenih u ukupnom iznosu od oko 14,5 miliona eura.

Kada je u pitanju struktura privrednika koji su aplicirali za naš program, u pitanju su mikro, mala, srednja i velika preduzeća različitih djelatnosti. Preduzeća smo grupisali u odnosu na to da li su morali da zatvore svoje poslovnice, tj. objekte shodno naredbama Ministarstva zdravlja ili su mogli poslovati, ali u otežanim uslovima, sa određenim padom prometa. Turizam smo izdvojili kao posebno ranjivu privrednu granu u ovom trenutku, a omogućili smo i subvencije za preduzeća čiji su zaposleni morali biti u karantinu, samoizolaciji ili su morali ostati kod kuće zbog čuvanj a djece mlađe od 11 godina. Uz to, posebno smo tretirali ona preduzeća koja su tokom ovog izazovnog perioda zapošljavala nove radnike.

Dakle, u zavisnosti od kategorije kojoj pripadaju, preduzeća imaju pravo na subvenciju u iznosu od 50, 70 ili 100 odsto bruto minimalne zarade u Crnoj Gori za period od dva ili šest mjeseci. Dodatno bih istakla i činjenicu da smo za potrebe realizacije ovih mjera u jako kratkom roku, za svega par sedmica, kreirali inovativno aplikativno rješenje, koje preduzećima, čiji se zahtjevi realizuju bez posebnih stavki za razmatranje i analizu, omogućava da se prijave za subvencije bez ijednog jedinog papira, koristeći pravo elektronskog potpisa. Dakle, kompletan proces se realizuje online. Takođe, prosječno vrijeme od predaje aplikacije do isplate subvencija zaposlenima iznosilo je oko 24-48h. Naše inovativno aplikativno rješenje, ali i procedura koja ga prati, pored jednostavnosti, dali su i visok stepen efikasnosti u dijelu brzine isplate subvencija zaposlenima, što je i bio jedan od glavnih ciljeva.

Podatak o broju podnesenih zahtjeva, broj odobrenih zahtjeva, svakodnevna komunikacija sa privrednicima nam govori da smo pravovremeno djelovali i usmjerili pomoć upravo na one kojima je bila najpotrebnija. Na ovaj način pomažemo privredi da se ponovo pokrene sa minimalnim posljedicama. Podsjećamo da privrednici imaju pravo na subvencije i za maj, bez obzira na to što je veliki broj njih ranije otvorio preduzeća. Prijave za majske subvencije kreću od 1. juna.

Koliko posljedice koronavirusa već koštaju crnogorsku ekonomiju? Gdje su najveće šanse za njen oporavak?

Sekulić: O posljedicama koronavirusa, kada je u pitanju crnogorska ili bilo koja druga ekonomija, još uvijek je rano govoriti. Pravovremena reakcija našeg sistema u dijelu kreiranja, ali i efikasne implementacije mjera, dala je rezultate. Zahvaljujući našoj brzoj reakciji u startu, kao i sprečavanju širenja virusa, nakon svega šest, odnosno sedam sedmica, poslovanje većine djelatnosti vraća se u normalu. O konkretnim brojkama u dijelu posljedica još uvijek je rano govoriti, ali ono što sa sigurnošću možemo reći jeste činjenica da smo kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera u velikom dijelu uspjeli da minimalizujemo negativne posljedice za većinu sektora.

Očekujemo da će i treći set ekonomskih mjera, na kojem ovih dana predano radimo, dati rezultate. Treći set mjera neće imati samo funkciju oporavka, već će biti i razvojnog karaktera. Najveće šanse za oporavak naše ekonomije vidimo velikim dijelom u nastavku realizacije projekata i aktivnosti koje smo počeli i prije epidemije. Govorimo o nastavku realizacije velikih infrastrukturnih projekata, o ulaganjima u sektor energetike, poljoprivrede, saobraćaja. Takođe, tu mislim i na nastavak podrške koju smo i u prethodnom periodu pružali preduzećima kroz implementaciju Programa za unapređenje konkurentnosti privrede i njemu sličnih projekata.

Nastavak implementacije već započetih aktivnosti, ali i izdašnija i intenzivnija pomoć privredi, ubijeđena sam, daće rezultate, ne samo za dalji rast i razvoj naše ekonomije, već i na mikro planu, za dalji razvoj preduzeća, za očuvanje postojećih i kreiranje novih radnih mjesta. Dodatno, period za nama pokazao je ne samo spremnost naše administracije i sistema da uspješno odgovori izazovima koji su podrazumijevali kreiranje inovantivnih aplikativnih rješenja i platformi, već i, kada su preduzeća u pitanju, visok stepen IT pismenosti, kao i mogućnosti da se prilagode datoj situaciji. Jasno je da moramo, a to nam i jeste plan, ulagati više u digitalizaciju i inovativnost. Samo tako, naša preduzeća mogu ojačati konkurentsku poziciju ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu. Posebnu pažnju posvetićemo domaćoj proizvodnji, podržaćemo one koji stvaraju nove vrijednosti, kreirane upravo u Crnoj Gori. Ulaganje u domaću proizvodnju pomoći će nam da smanjimo spoljnotrgovinski disbalans i da dio uvoza pokrijemo izvozom.

S obzirom na to da mala i srednja preduzeća dominantno učestvuju u broju svih preduzeća u državi, koliko njih je trenutno procentualno ugroženo i pred gašenjem?

Sekulić: Kroz implementaciju prvog i drugog seta mjera koji podrazumijevaju odlaganje plaćanja obaveza prema državi i bankama u vidu poreza i mjesečnih anuiteta za kredite, te povoljnijih mogućnosti za zaduživanje, ali i omogućavanje subvencija za zarade zaposlenih, eliminisali smo scenario gašenja preduzeća koja su dobro poslovala u periodu prije epidemije. Sigurna sam da će i treći set mjera dati rezultate i da će predstavlj ati razvojnu šansu za njih, te da će broj ugašenih preduzeća biti sveden na minimum. Takođe, sigurna sam da će i ovaj izazovni period koji je zadesio cio svijet, za neke predstavljati razvoj nu šansu kao i jačanje pojedinih sektora, kao što je IT sektor, te da će i naša preduzeća tu šansu iskoristiti na najbolji mogući način.

Šta se dešava sa projektima u energetici: izgradnjom solarne elektrane, vjetroelekrana Gvozd i Brajići, rekonstrukcijom prvog bloka Termoelektrane Pljevlja?

Sekulić: Ono što je svima jasno, jeste da je globalna kriza izazvana pandemijom koronavirusa poremetila, ili u najmanju ruku usporila, sve sektore pa samim tim ni sektor energetike nije prošao netaknuto. Potpisivanje Ugovora sa prvorangiranim ponuđačem za vjetroelektranu na Brajićima očekujemo uskoro, dok realizacija izgradnje vjetroelektrane Gvozd ide predviđenom dinamikom.

Projekat ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja će u potpunosti modernizovati kompletno postrojećenje TE Pljevlja da radi po najstrožim ekološkim standardima EU. Pored toga, obuhvaćeni su radovi koji će TE Pljevlja napraviti toplotnim izvorom za grijanje Pljevalja. Nakon uspješno sprovedenog tenderskog procesa, odabran je prvorangirani ponuđač predmetnih radova, konzorcijum na čelu sa Dong Fang firmom iz Kine, sa kojim je bilo zakazano potpisivanje ugovora o izvođenju ekološke rekonstrukcije krajem marta ove godine, a što je uslov za početak radova na realizaciji projekta. Međutim, usljed prekida međunarodih putovanja zbog epidemije novog koronavirusa, ugovor nije potpisan. Potpisivanje će uslijediti odmah nakon što to epidemiološki uslovi dozvole.

MONSTAT

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine iznosila je 940 eura i manja je 8,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.

“Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori je u prvom kvartalu bila 17,2 odsto manja u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine”, navodi se u saopštenju.

Statističari su naveli da je prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u prvom kvartalu iznosila je 865 eura.

“Prosječna cijene stana u primorskom regionu je iznosila 1,36 hiljada eura, u središnjem 641 eura, dok je u sjevernom bila 793 eura”, navodi se u saopštenju.

Razlike tokom godina u prosječnim cijenama kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavise od učešća stanova solidarne stambene izgradnje.

“Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća”, objasnili su statističari.

Prosječna tržišna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u prvom kvartalu iznosila je 1,21 hiljadu eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 614 eura.

CBCG

Banke će, u skladu sa najnovijom odlukom Centralne banke (CBCG), moratorijum moći da odobre korisnicima kredita koji su u prethodnom periodu imali održivo poslovanje, jer su pravila do sada važećeg opšteg moratorijuma uslovljavala rizik po stabilnost, narušavajući likvidnost i kapital banaka.

“Sada se stavlja akcenat na moratorijum korisnicima kredita koji su u prethodnom periodu imali održivo poslovanje i na efikasnije usmjeravanje sredstava banaka ka onim korisnicima kredita čiji su problemi u poslovanju, odnosno profitabilnosti, privremenog karaktera“, rekli su iz CBCG agenciji Mina-business.

Prethodna odluka CBCG o privremenim mjerama je pravo na moratorijum davala svim korisnicima kredita, bez obzira na njihovo finansijsko stanje i kašnjenje u otplati u periodu koji je perethodio pandemiji.

“Moratorijum, u skladu sa novom odlukom, banke mogu odobriti samo korisnicima kredita koji na dan 31. decembar nijesu imali kašnjenje u otplati kredita duže od 90 dana, čiji kredit na taj dan nije bio klasifikovan kao nekvalitetan i kojima kredit za koji se traži moratorijum nije restrukturiran u ovoj godini“, objasnili su iz CBCG.

Iz CBCG su naveli da su pravila opšteg moratorijuma, koja su do sada važila i koji se primjenjivao na sve korisnike kredita, uslovljavala rizik po stabilnost, narušavajući likvidnost i kapital banaka.

“S druge strane, narušavala se disciplina otplate kreditnih obaveza, omogućavajući neplaćanje i onim dužnicima koji su finansijski sposobni, ali ne žele plaćati iskoristivši zakonsko pravo“, objasnili su iz CBCG.

Iz CBCG su podsjetili da su sredinom marta donijeli Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja novog koronavirusa na finansijski sistem kojom su utvrđene privremene mjere koje se odnose na tretman kredita koje su odobrile banke, kao i druge mjere u cilju ublažavanja negativnih uticaja novog koronavirusa u poslovanju banaka.

“Jednom od utvrđenih privremenih mjera bilo je utvrđeno opšte pravo korisnicima kredita na moratorijum na otplatu u trajanju do 90 dana“, dodali su iz CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije su kazali da su se nakon ublažavanja mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti stvorili uslovi za ubrzani prelazak na redovno poslovanje većine preduzeća u Crnoj Gori.

“Stoga je ocijenjeno da su se stekli i uslovi za redefinisanje utvrđenih privremenih mjera na poslovanje banaka, na način da se te mjere u određenim segmentima postepeno prilagođavaju standardima koji se primjenjuju u redovnom bankarskom poslovanju“, objasnili su iz CBCG.

Prema preliminarnim podacima koje su dostavile banke, na dan 30. april, ukupan iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,35 milijardi EUR.

“Iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum predstavlja 47,73 odsto ukupno odobrenih kredita u sistemu na dan 31. mart“, precizirali su iz CBCG.

Građani i privreda su ukupno predali 68,54 hiljade zahtjeva. Na građane se odnosilo 64,69 hiljada zahtjeva, odnosno 94,38 odsto, dok se 3,85 hiljada odnosilo na preduzeća.

“Iznos kredita građana, za koja je predat zahtjev za moratorijum, iznosi 772,3 miliona EUR, odnosno 56,32 odsto ukupnih kredita građana, prema podacima sa kraja marta ove godine“, saopštili su iz CBCG.

Prema dostupnim podacima sa kraja marta o broju građana korisnika kredita banaka, zaključuje se da je to pravo iskoristilo njih 52,71 odsto.

“Kada je riječ o preduzećima, pravo na aktiviranje moratorijuma je iskoristilo 78 odsto, odnosno nešto više od tri četvrtine kompanija koji su korisnici kredita crnogorskih banaka“, kazali su iz CBCG.

Od ukupno 4,94 hiljade firmi korisnika kredita, zahtjeve za moratorijum je predalo njih 3,85 hiljada.

“Krediti za koje su predati zahtjevi za moratorijum za preduzeća iznose 579,8 miliona EUR, odnosno 39,62 odsto ukupnih kredita kompanija, prema podacima sa kraja marta“, rekli su iz CBCG.

Najnovijom odlukom CBCG zabrana isplate dividende akcionarima banke, kao i smanjenje naknade bankama za korišćenje obavezne rezerve, i dalje ostaju na snazi.

U CBCG smatraju da su banke, u skladu sa preporukama Vlade i Instituta za javno zdravlje, preduzele sve preventivne mjere usmjerene na zaštitu zdravlja zaposlenih i svih građana, kao i obezbjeđivanje redovnog i neometanog poslovanja.

“Banke su obezbijedile nesmetano pružanje bilo kog servisa građanima i privredi, kao i mehanizme za redovno snabdijevanje bankomata gotovinom. Takođe, većina banaka je ukinula naknade za podizanje novca na bankomatima, kao i naknade za korišćenje elektronskih plaćanja“, rekli su iz CBCG.

Sve banke, kako su poručili, posluju nesmetano i novonastale okolnosti ne ugrožavaju poslovanje niti jedne banke.

“Zabrana isplate dividende po osnovu ostvarene dobiti za prošlu godinu, u ukupnom iznosu od 51 milion EUR, će pozitivno uticati na povećanje sopstvenih sredstava banaka i koeficijent solventnosti“, zaključili su iz CBCG.

VUKIĆEVIĆ

Sa vlastitim avionima Montenegro erlajnz (MA) može da posluje pozitivno i to nijesu apstraktni modeli nego to pokazuju brojevi i rezultati u prošloj godini, saopštio je Pobjedi predsjednik Odbora direktora Montenegro erlajnza Nikola Vukićević.

“Naš finansijski model pokazuje, i to na osnovu rezultata u prethodnom periodu, da kompanija može poslovati pozitivno ukoliko ima svoje avione. Obim avio saobraćaja MA u Crnoj Gori za 12 mjeseci ne može pokriti troškove iznajmljivanja aviona. Da je drugačije, Lufthansa, British Airways i veliki broj drugih avio kompanija bi letjeli 12 mjeseci ka Crnoj Gori, a znate da to nije slučaj”, kazao je Vukićević Pobjedi.

Poremećaj

Istakao je da je pandemija korona virusa izazvala strahovite poremećaje u avio industriji od početka ove godine.

“Ova industrija je izrazito kapitalno intenzivna, ulaganja su velika što znači da je kreditna i izloženost kompanija prema lesorima (odobravaju zakupcu pravo korištenja sredstava prilikom zakupa ili kupovine aviona op.a.) značajan fiksni trošak za avio kompanije”, pojasnio je Vukićević.

MA od 16. marta ne obavlja komercijalne letove, što znači da su fiksni troškovi ostali na istom nivou, a prihoda nije bilo. U prva četiri mjeseca ove godine promet je skoro prepolovljen u odnosu na isti prošlogodišnji period.

“U ovom periodu prevezeno je 70.000 putnika i obavljeno 980 letova, u odnosu na 130.000 putnika i 1.800 letova prošle godine. Prihodi su pali sa 12 na šest miliona eura, ali su i varijabilni troškovi bili značajno manji. Ostvareni poslovni rezultat je naravno daleko slabiji nego prošle godine”, rekao je Vukićević.

Dodao je da MA ima spremne avione i osoblje za početak komercijalnog saobraćaja. Očekuje da komercijalni saobraćaj, na početku niskog intenziteta, krene u prvoj polovini juna.

“Plan je da ovu sezonu radimo sa četiri aviona, što znači manji obim i manje putnika nego prošle godine kada smo radili sa šest aviona, ali okolnosti su takve da bi poslovno bio veliki rizik ići sa iznjamljivanjem još jednog ili dva aviona”, izjavio je Vukićević.

Parlament je krajem prošle godine usvojio Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA kojim se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj.

Zakon

“Zakon je jasan izraz namjere i Vlade i Skupštine da pitanje konsolidacije i razvoja MA riješe na sveobuhvatan način. Pod tim podrazumijevam zatvaranje dugova iz prošlog perioda i stvaranje preduslova za profitabilno poslovanje, kroz investicije u nabavku aviona i restauraciju motora”, kazao je Vukićević.

On smatra da je ovaj zakon predmet neosnovanih kritika i ističe da je jasno naznačeno da se proces implementacije sprovodi u tri faze.

“Prva faza je pretvaranje potraživanja države u povećanje akcionarskog kapitala. Nije opraštanje, niti plaćanje duga MA, nego povećanje kapitala kompanije kroz kupovinu akcija. Odnosno, potraživanja koja su bila nenaplativa, a koja bi u slučaju likvidacije MA pala na teret države i Aerodroma CG, dobijaju novi kvalitet kao aktiva države”, tvrdi Vukićević.

Druga faza je ulaganje u restauraciju motora, što je, kako kaže, najveći investicioni trošak svake kompanije pored kupovine aviona i obezbjeđenje likvidnosti dok se ne završi nabavka aviona.

“Treća, razvojna faza, je kupovina aviona koji bi bili u vlasništvu MA, što bi omogućilo kompaniji da uz druge mjere na optimizaciji, posluje profitabilno”, rekao je Vukićević.

Agencija za zaštitu konkurencije zatražila je nedavno dostavljanje dodatnih informacija potrebnih za davanje mišljenja o usklađenosti ovog zakona i Zakona o kontroli državne pomoći.

“Čekamo mišljenje Agencije, završavaju se dodatne analize koje je Agencija zatražila i koje treba da dokažu opravdanost državnog ulaganja sa aspekta privatnog investitora”, kazao je Vukićević.

On tvrdi da je država postupila na jedini način koji je bio i ekonomski i socijalno ispravan preduzimajući neophodne mjere da se sačuva nacionalna avio-kompanija.

“To su uradile sve zemlje regiona koje imaju svoje nacionalne kompanije, ulažući značajno više novca nego Crna Gora u njihov oporavak i razvoj. Govorimo o stotinama miliona eura u preuzimanje dugova JAT-a i kasnija ulaganja u Air Serbia. Slična je stvar sa Croatia Airlinesom. Uz desetak miliona eura godišnje državne pomoći za odvijanje saobraćaja od javnog interesa”, podsjetio je Vukićević.

To su, navodi, uradile sve zapadnoevropske zemlje početkom 90-ih godina, ulažući u konsolidaciju i pripremajući svoje nacionalne avio-prevoznike za privatizaciju.

“I vidite kako se danas države ponašaju u vrijeme krize, kada treba spasavati svoje avio prevoznike. Ponovo su milijarde eura i dolara bespovratne ili vrlo povoljne državne pomoći vlade širom svijeta obezbijedile za svoju avio industriju, svjesne značaja koji ova grana privrede ima na nacionalnu ekonomiju. I to je možda najbolji dokaz ispravnog postupanja naše Vlade kada je odnos prema nacionalnoj avio-kompaniji u pitanju”, naglasio je Vukićević.

Ukazao je da za Crnu Goru avio saobraćaj predstavlja jednu vrstu infrastrukture ako se sagledaju geografska pozicija i značaj koji turizam ima.

“Možemo se mi zavaravati kako će druge kompanije da lete ukoliko MA bude zatvoren i da nude jeftinije usluge. Ali dešavanja u praksi demantuju takva razmišljanja. Svaka zemlja koja nema nacionalnog avio prevoznika zavisi od drugih, a sve osim čisto komercijalnog pristupa od strane drugih avio kompanija je nerealno očekivati. U julu i avgustu će svi da lete ka Crnoj Gori, ali u januaru i februaru neće. Jer se tada radi sa negativnim poslovnim rezultatom”, saopštio je Vukićević.

Optimizacija

Podsjetio je da je kompanija početkom godine pokrenula aktivnosti u pravcu optimizacije poslovanja. Između ostalog, donijeta je odluka o ukidanju predstavništava u inostranstvu i smanjenju broja zaposlenih u beogradskom predstavništvu, ukinute određene naknade i privilegije, napravljen nacrt novog pravilnika o zaradama koji je podrazumijevao određene korekcije na niže.

“Na žalost, onda nas je zadesila ova katastrofa i sa nekim aktivnostima se malo usporilo”, rekao je Vukićević, objašnjavajući da je najveći broj zaposlenih na plaćenom odsustvu koje podrazumijeva umanjenu zaradu za 30 odsto.

“Nakon što bude jasnije kako će izgledati poslovanje poslije pandemije, moramo redefinisati komercijalnu strategiju i sagledati organizacionu strukturu kompanije. Moguće da će morati da se redukuje broj zaposlenih, ali ne bih kadrovsku optimizaciju gledao samo kroz to, već kao proces koji treba da dovede do novog kvaliteta u organizaciji poslovanja”, rekao je Vukićević, podsjećajući da su lani imali neto gubitak od osam miliona eura, a da su prihodi od države iznosili 5,5 miliona eura.

“Ova kompanija nije nastala sa isključivim ciljem da pravi profit. Niti je to sada imperativ, značaj kompanije za turizam i sveukupnu ekonomiju je i dalje vrlo značajan i kada pričamo o opravdanosti postojanja MA, moramo uzeti u obzir velike indirektne i multiplikativne efekte. Oni mogu lako da se kvantifikuju, što smo i uradili i sa čime je javnost upoznata. Taj iznos se kretao u 2018. i 2019. godini oko 120-150 miliona eura na godišnjem nivou”, saopštio je Vukićević, komentarišući prošlogodišnji poslovni rezulatat.

Prema njegovim riječima, MA nije javna ustanova niti je potrošačka jedinica državnog budžeta ,,kako vole pojedini nedobronamjerni kritičari da ističu“.

“Ovo rukovodstvo je bilo odgovorno da pripremi model po kome će MA zadržati obim saobraćaja koji se kreće na nivou 650.000 do 700.000 prevezenih putnika godišnje a pri tom poslovati bez gubitaka, odnosno bez potrebe da država pokriva gubitke, kao što je u prošlosti bio slučaj”, rekao je Vukićević.

Direktor Ristić se povukao sa funkcija u svojim firmama

Vukićević je naveo da bord nije raspravljao o odluci Agenciji za sprečavanje korupcije, koja je utvrdila da je Vlastimir Ristić, koji je nedavno izabran za izvšnog direktora MA, kao član Odbora direktora Aerodroma CG prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je istovremeno sa javnom funkcijom obavljao i dužnost direktora i ovlašćenog zastupnika u dva preduzeća.

“Izvršni direktor nas je informisao da je, nakon imenovanja, u cjelosti postupio prema odredbama Zakona o sprečavanju korupcije i potpuno se povukao sa upravljačkih funkcija u svojim kompanijama i članstvu u bordu Aerodroma CG”, kazao je Vukićević.

Žrtva nelojalne konkurencije

Crna Gora ima bilateralne sporazume iz oblasti avio saobraćaja sa određenim brojem zemalja koje, kako kaže Vukićević, daju njihovim avio-kompanijama značajnu prednost kod obavljanja saobraćaja.

“S tim smo upoznali resorno ministarstvo i očekujemo značajniju aktivnost u narednom periodu ka rješavanju tog problema”, rekao je Vukićević i objasnio da više od polovine putnika na naše aerodrome dovoze kompanije koje nijesu obveznici evropskih pravila o državnoj pomoći.

“To automatski stavlja MA u neravnopravan položaj. Već jednom sam javno pitao i mi ćemo iz kompanije nastaviti da pitamo, ko treba nas da zaštiti od nelojalne konkurencije kada vidimo da dobrovoljaca-advokata koji štite strane kompanije ima napretek”, istakao je Vukićević.

Pokušaće da kupe dva aviona koja iznajmljuju

Vukićević je podsjetio da MA ima u vlasništvu avion “foker 100“, dok je jedan “embraer 195“ nabavljen 2010. godine na lizing od brazilske BNDS banke i njegova otplata se završava 2022, a ukupni godišnji troškovi za njega su 3,2 miliona eura. MA je dva “embraera 195“ iznajmio od GECAS-a do 2023. odnosno 2024. godine, godišnji fiksni troškovi najma iznose 3,7 miliona eura za oba aviona.

“Ta dva aviona ćemo pokušati da otkupimo prije isteka roka ugovora. Zbog poremećaja na avio tržištu, plan je da avione nabavljamo fazno, ali više detalja ćemo imati kada u bliskoj budućnosti redefinišemo komercijalnu strategiju”, rekao je Vukićević.

EVROPSKI EKONOMISTI

Crnogorska ekonomija, koja je veoma zavisna od sektora turizma, pogoršaće se u 2020. godini, zbog negativnih efekata epidemije koronavirusa, te je potrebna strukturna i efikasna reforma koja bi doprinijela ublažavanju uticaja pandemije i ubrzala ekonomski oporavak nakon krize. Odgovor Vlade će biti od presudnog značaja za oblikovanje ekonomije u postkriznom kontekstu, ocijenjeno je na sastanku ministara finansija u EU, Zapadnog Balkana i Turske sa predstavnicima EK i Evropske centralne banke.

Sastanak ministara je dio godišnjeg ekonomskog i finansijskog dijaloga sa predstavnicima EU.

“Na ekonomski oporavak bi takođe pozitivno uticali dalji napredak u borbi protiv korupcije, poboljšanje vladavine prava, jačanje institucija i socijalnog dijaloga. U pogledu specifičnih strukturnih reformi, glavni izazovi koje postavlja Kovid-19 su povezani sa jačanjem sektora javnog zdravstva, očuvanjem zaposlenosti i poboljšanjem socijalne zaštite, unapređenjem poslovnog okruženja i pružanjem podrške privatnom sektoru”, ističe se u saopštenju.

Učesnici sastanka pozvali su Crnu Goru da uz pomoć fiskalne politike ublaži uticaj krize na rast i zaposlenost.

Dok se dopušta povećavanje izdataka za zdravstvo tokom krize, treba raditi na jačanju srednjoročne održivosti javnih finansija ograničavanjem ukupne potrošnje na zarade, uključujući preduzimanje konkretnih koraka u implementaciji plana optimizacije javne uprave. Vlada se takođe poziva da uspostavi funkcionalan centralizovani sistem zarada u javnom sektoru.

“Crna Gora je takođe pozvana da u cilju ekonomskog oporavka, uvrsti pouzdanu analizu troškova i koristi (cost-benefit analiza) kao sastavni dio upravljanja javnim investicijama. Crnogorske vlasti su i ove godine pozvane da preduzmu korake ka uspostavljanju Fiskalnog savjeta, nakon obavljanja konsultacija o ponuđenim opcijama sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i EU. Jedna od predloženih koraka je i uvođenje sistema elektronskog fiskalnog računa (e-fiskalizacija). Od Crne Gore se traži da pažljivo prati izazove vezane za finansijsku stabilnost koji mogu nastati kao posljedica pandemije i po potrebi preduzima odgovarajuće mjere, uz dalji razvoj nadzornog kapaciteta Centralne banke”, preporuke su evropskih ekonomskih stručnjaka.

Kako se dodaje, potrebno je identifikovati i dati prioritet uklanjanju prepreka za brzo i uspješno rješavanje problema loših kredita, posebno kroz unapređivanje pravnih, sudskih i institucionalnih postupaka. Potrebno je omogućiti učešće svih banaka pod jednakim uslovima u procesu procjene kvaliteta imovine banaka (AQR), transparentno objaviti rezultate i odmah preduzeti korektivne mjere gdje to bude potrebno.

“Crna Gora treba da obezbijedi nesmetanu i efikasnu podršku privatnim kompanijama i njihovim zaposlenima koji su pogođeni krizom, a posebno mikro, malim i srednjim preduzećima i samozaposlenim osobama. Potrebno je proširiti obuhvat socijalne zaštite i pružiti podsticaje za preduzeća i zaposlene u sektoru sive ekonomije da se registruju i time olakšati njihov prelazak u formalnu ekonomiju. Potrebno je uspostaviti i tijesnu saradnju centralnih i lokalnih vlasti na sprovođenju svih mjera ublažavanja krize i ekonomskog oporavk”, ističe se u saopštenju.

Jedna od mjera koja je preporučena je čuvanje zaposlenosti kroz programe rada po skraćenom radnom vremenu i fleksibilne radne aranžmane.

“Potrebno je osigurati odgovarajući dodatak dohotku i socijalnu pomoć nezaposlenima i radnicima izloženim riziku gubitka radnih mjesta, kao i onima koji su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Na kraju, Crna Gora je pozvana da poboljša otpornost svog zdravstvenog sistema i kapacitet za poboljšanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga.

U izvještaju sa sastanka navedeno je da je Crna Gora je 31. januara 2020. godine dostavila Evropskoj Komisiji svoj Program ekonomskih reformi (PER) za period 2020-2022. Preporuke iz zaključaka Ekonomskog i finansijskog dijaloga iz maja 2019. godine su djelimično sprovedene.

MBA

U Montenegro biznis alijansi (MBA) zadovoljni su postignutim rezultatima u prethodnih 14 godina, ali smatraju da je politika i njen konstantno negativan uticaj na stanje u crnogorskoj ekonomiji razlog zašto nije moglo i bolje.

“Pobjeda na referendumu o nezavisnosti Crne Gore 21. maja 2006. godine označila je i početak našeg samostalnog upravljanja svojim privrednim i ekonomskim životom. Generalno, možemo biti zadovoljni rezultatima koje smo postigli, bez obzira što se uvijek može i bolje i više”, rekli su iz MBA.

U toj poslovnoj asocijaciji su kazali da su uvjereni da je politika i njen konstantno negativan uticaj na stanje u crnogorskoj ekonomiji glavni razlog zašto nijesu napravljeni još bolji rezultati.

“Naravno da je politički uticaj na ukupan razvoj jedne države neminovan, zato i jeste politička nesaglasnost po ovom pitanju razlog usporavanja naših privrednih aktivnosti”, dodaje se u saopštenju.

MBA je, kao prva tržišno orijentisana poslovna asocijacija u Crnoj Gori, bila svih ovih godina aktivni učesnik u kreiranju što podsticajnijeg poslovnog ambijenta na svim nivoima.

“Država je sve više shvatala značaj poslovnih asocijacija za stvaranje takvog ambijenta, pa je i njihov uticaj na donosioce odluka bio sve veći. Ipak, ni danas nije onoliki koliki bi trebalo da bude”, ocijenili su iz MBA.

Kako su kazali, suvišno je naglašavati da Crnu Goru samo razvijeni biznis može približiti razvijenim državama, što je i razlog insistiranja MBA na intenziviranju saradnje javnog i privatnog sektora.

“Potvrda da samo zajedničkim snagama i udruženi možemo postići najbolje rezultate je naša uspješna borba sa koronavirusom, uzročnikom brojnih problema ne samo zdravstvenog, već i ekonomskog karaktera”, rekli su iz MBA.

U MBA smatraju da bi odnos političara, bez obzira kojoj partiji pripadali, prema najvažnijim pitanjima za napredak države i društva u cjelini, morao biti istovjetan ako se želi brži ekonomski i svaki drugi razvoj.

“Dok god bude drugačije, i naš razvoj će teći usporenije i sa više problema”, poručili su iz MBA.

ZNAČAJ ZA EKONOMIJU

Poslovanje nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlinesa je od višestrukog značaja za cjelokupnu ekonomiju Crne Gore i u daljem radu će, kao i do sada, imati punu podršku Privredne komore.

To je ocijenjeno na sastanku čelnika Privredne komore i Montenegro Airlinesa, u čijem radu su učestvovali i predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, te Nacionalne turističke organizacije.

Na sastanku je istaknuta važna uloga koju je Montenegro Airlines imao tokom pandemijske krize, kada je visoko profesionalno i bezbjedno do Crne Gore prevezao brojne crnogorske državljane koji su boravili u inostranstvu.

“Privredna komora Crne Gore je pozdravila donošenje Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju “Montenegro Airlines” AD Podgorica, jer prepoznajemo značaj da imamo nacionalnog avioprevoznika čije poslovanje multiplikativno utiče na privredu, a posebno na turizam. Najbolji dokaz potrebe za ovakvom nacionalnom kompanijom je i ovo vrijeme iza nas. Čestitam rukovodstvu i svim zaposlenim u Montenegro Airlinesu što ste odgovornim djelovanjem dali značajan doprinos da naši građani dođu svojim kućama, kao i da strani državljani iz Crne Gore dođu do svojih država”, kazao je predsjednik Komore Vlastimir Golubović.

On je podsjetio da je ova kompanija prethodne godine prevezla rekordan broj putnika, oko 660.000, te da bi se ovaj trend sigurno nastavio da nije bilo pandemije COVID-19 koja će značajno negativno uticati na cijelu ekonomiju, pa i na poslovanje Montenegro Airlinesa.

Predsjednik Odbora direktora MA Nikola Vukićević je istakao da rekordni prevoz putnika ima još veći značaj s obzirom na to da je ostvaren sa šest aviona od kojih je samo jedan u vlasništvu kompanije. Ulaganjem u nabavku sopstvenih aviona izbjegli bi se visoki troškovi rentiranja letjelica i motora koji značajno utiču na poslovni rezultat.

On je od Komore i Nacionalne turističke organizacije zatražio da dodatno promovišu crnogorskog avioprevoznika na skupovima i u razgovorima sa njihovim međunarodnim partnerima.

Novi izvršni direktor Montenegro Airlines Vlastimir Ristić saglasio se da je ova kompanija pokazala izuzetnu društvenu funkciju za vrijeme korona krize, te da su posljednja dva mjeseca potvrdila važnost toga da Crna Gora ima nacionalnu kompaniju.

“Prioritet je da u narednom periodu konsolidujemo poslovanje naše kompanije. Montenegro Airlines mora biti dio državnog interesa u mjeri u kojoj su to drugi nacionalni prevoznici u svojim zemljama”, rekao je Ristić.

Ocjenjuje da Montenegro Airlines značajno doprinosi rezultatima postignutim u turizmu.

“Crna Gora bez Montenegro Airlinesa ne bi imala cjelogodišnju avio dostupnost. Ako kompaniju ne uspijemo da konsolidujemo i dozvolimo da nestane, avio saobraćaj u Crnoj Gori će ići silaznom putanjom. Zato mi vidimo Crnu Goru u društvu onih zemalja koje imaju svog avioprevoznika, u punoj društvenoj funkciji”, ocjenjuje Ristić.

Prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damira Davidovića, podrška Vlade nacionalnom avioprevozniku nikada nije bila upitna, jer je ona iskazana predlaganjem zakona o toj kompaniji.

On je izrazio nadu da će se u što skorijem vremenu znati kada će doći do otvaranja granica, te da od toga zavise budući aranžmani značajni za odvijanje turističke sezone.

Bliža saradnja sa Montegro Airlines može da se ostvari kroz učešće te kompanije u Operativnom štabu za turizam koji će, prema njegovim procjenama, morati brzo da reaguje na izazove koji se budu javljali tokom predstojećeg perioda.

“Moramo da što intenzivnije sarađujemo i budemo što povezaniji. Turizam je od izuzetnog značaja za Crnu Goru i neophodno je da što brže donosimo odluke koje se na njega odnose. U narednih šest mjeseci treba da postavimo model funkcionisanja crnogorskog turizma za narednih 10 godina”, ističe Davidović.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić istakla je značajnu ulogu MA u otvaranju pojedinih turističkih tržišta važnih za Crnu Goru. Izrazila je uvjerenje da će nakon pandemijske krize ova kompanija uspostaviti nove značajne aviolinije, te time doprinijeti dolasku turista iz brojnih država.

Tokom razgovora je još jednom potvrđena podrška turističkih poslenika crnogorskom avioprevozniku, uvažavajući njegov značaj za ostvarivanje odličnih rezultata u tom sektoru.

U radu sastanka su učestvovali i potpredsjednici Privredne komore Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdenović, savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta, sekretari Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva te saobraćaja Sanja Marković i Savo Barović, kao i komercijalni direktor Montengro Airlines Dragan Popović.

AMCHAM MONTENEGRO

Postepeno otvaranje granica za turiste može se očekivati u junu. Iako je izvjestan pad prihoda od turističke sezone u ovoj godini, optimizam za narednu ipak postoji, poručeno je na virtuelnom događaju pod nazivom „Hosting international tourists – when and how“, koji su danas organizovale Američke privredne komore Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Grčke.

Govornici su bili: Crna Gora – Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu turizma i održivog razvoja i Kai Dieckmann, izvršni direktor hotela Regent, Porto Montenegro, Slovenija – Simon Zajc, državni sekretar u Ministarstvu za ekonomski razvoj i tehnologiju, Gregor Jamnik, generalni direktor, Best Western, predsjednik Udruženja hotela Slovenije i član Nacionalnog odbora, Grčka: Panagiota Dionysopoulou, generalni direktor za turističku politiku, Ministarstvo turizma, Stephanos Theodoridis, predsjednik Odbora za turizam AmCham-a i generalni direktor, TEMES i Hrvatska – Josip Bilaver, državni tajnik, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Josipa Jutt Ferlan, generalna direktorica klastera, Hilton Hotels Zagreb.

Pad prihoda u sektoru turizma državni predstavnici očekuju da će iznositi do 40 odsto, dok predstavnici biznis sektora smatraju da pad može biti i do 60 odsto.

Bolje rezultate, uvjeravaju sagovornici, možemo očekivati 2021. Sve zemlje, učesnice panela, imale su odličnu turističku sezonu lani, pa se nadaju da će takvi prihodi, ako ne i veći, moći da se ostvare u 2022. godini.

Predstavnici Slovenije smatraju, pak, da će im biti potrebno od tri do pet godina da ponove taj uspjeh.

Na događaju su predstavljeni finansijski paketi mjera koje su zemlje donijele kako bi se ublažile posljedice pandemije virusa Kovid 19 na ekonomsko stanje, sačuvala radna mjesta, te obezbijedila pomoć privrednicima. U tom kontekstu, Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu turizma, najavio je donošenje novog seta mjera, odnosno trećeg paketa, koji će Vlada Crne Gore predstaviti naredne sedmice.

Učesnici su saglasni da je neophodna tijesnija saradnja regiona i razmjena iskustava i informacija, jer je to jedini način da se uhvate u koštac sa pandemijom i zajedničkim snagama postanu bezbjedna turistička destinacija. Iako će se dosta zemalja oslanjati na domaći turizam, on ipak nije dovoljan da obezbijedi rast i razvoj turizma, ocjenjuju sagovornici.

”Sve strategije koje su izvršne vlasti donosile do sad pokazale su se veoma učinkovitim, ali, okolnosti izazvane pandemijom su izuzetno fluidne i zahtijevaju da se nadležne službe konstantno adaptiraju novim uslovima”, zaključeno je na sastanku.

Predstavnici biznis sektora su kazali da čekaju zvanične instrukcije od izvršnih vlasti, naročito zdravstvenih institucija, u vidu konačnih procedura, tj. neophodnih higijenskih uslova i postupaka, naročito u svijetlu najave otvaranja granica.

Očekuju manji broj turista ove godine, pa će samim tim, biti lakše ispoštovati sve neophodne korake.

Trenutno rade na digitalizaciji usluga kojih nude u što većoj mjeri, kako bi se ispunila očekivanja turista, u vidu obezbijeđivanja svih zdravstvenih standarda i protokola, ali i zaštitili sami zaposleni koji će usluge izvršavati.

ISTRAŽIVANJE UPCG

Tokom krize izazvane novim koronavirusom, više od 40 odsto kompanija u Crnoj Gori je prekinulo sa radom, 35 odsto kompanija je djelimično poslovalo, dok je 23 odsto njih bilo u potpunosti operativno, od čega je 13 odsto organizovalo rad od kuće. To pokazuju podaci iz istraživanja koje je Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), uz tehničku podršku Međunarodne organizacije rada (MOR) i u partnerstvu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), sprovela među crnogorskim privrednicima kako bi ocijenila uticaj pandemije COVID-19 na poslovanje u Crnoj Gori.

Generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović ocijenila je da su teret krize najviše ponijela mikro i mala preduzeća, dok su velike kompanije pokazale značajno veću otpornost na efekte krize, te su u najvećem procentu (38%) bile u potpunosti operativne. 

„ Mikro i mala preduzeća su pokazala manju sposobnost da se prilagode novonastalim okolnostima, pa je za očekivati da posledice po njih budu veće, a te činjenice moramo biti svjesni u fazi oporavka naše privrede,” istakla je Radulović.
Iako Istraživanje UPCG pokazuje da čak 90 osto kompanija u Crnoj Gori nije otpuštalo radnike tokom krize izazvane novim koronavirusom, Radulović je upozorila da bi novi talas koronavirusa, za koji se vjeruje da bi se mogao pojaviti na jesen, doveo do zemljotresa u privredi.

„Ukoliko dođe do još jednog ovakvog talasa bojimo se da će doći do gašenja velikog broja privrednih subjekata, do otpuštanja velikog broja radnika, koliko god poslodavci da ne žele da primijene tu mjeru kao krajnju, ali se plašimo da će okolnosti biti takve,“ poručila je Raduilović.

Savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog UPCG Filip Lazović je predstavljajući ključne nalaze Istraživanja kazao da je značajan podatak da je blizu 60 odsto kompanija kazalo da bi, u slučaju nastavka važenja mjera Nacionalnog
koordinacionog tijela za zarazne bolesti, moglo funkcionisati najduže tri mjeseca.

„Ovaj podatak je svojevrstan alarm, jer ukazuje na to da su naša preduzeća zavisna od obrta, te da preduzeća u najvećoj mjeri nemaju neka lagerovana sredstva, gotovinu koju bi u ovakvim situacijama mogli da puste u promet i na taj način da sebi pomognu,“ kazao je Lazović.

On je istakao da je svaki treći ispitanik smatra da bi im za obnavljanje poslovanja bilo potrebno između jednog i tri mjeseca, dok je skoro četvrtina ovaj period procijenila od tri do šest mjeseci, odnosno preko 6 mjeseci.

„Kad je riječ o finansijskom poslovanju tokom krize, preko jedne četvrtine privrednih subjekata iz uzorka pad poslovnih prihoda procjenjuje između 5.000 i 20.000€, a otprilike isto toliko njih taj pad procenjuje u iznosu između 20.000 i 100.000€. Ovo su bili odgovori na pretpostavku da će kritza potrajati do kraja juna,“ kazao je Lazović.

On je saopštio da su se tokom ovog perioda, a kroz istraživanje, jasno izdefinisali vidovi podrške za koje privrednici smatraju da bi značajno pomogli održivosti njihovog poslovanja i očuvanju radnih mjesta.

“Među prioritetima su privremeno snižavanje stopa poreza i doprinosa na zarade i oslobađanje obaveze plaćanja drugih doprinosa vezanih za zarade, odlaganje rokova za prijavu i plaćanje poreza, kao i za plaćanje svih poreskih obaveza nastalih od početka COVID-19 krize sa mogučnošću plaćanja do 24 rate, kao i subvencionisanje naknade zarada poslodavcima koji su privremeno prestali sa radom u skladu sa mjerama Vlade CG,” zaključio je Lazović.

Nacionalna koordinatorka ILO u Crnoj Gori Nina Krgović je kazala da će ova  inicijativa na regionalnom nivou zemalja Zapadnog Balkana, rezultirati analizom koja će koristiti poslodavcima, ali i donosiocima odluka.

„Analiza će sadržati detaljnu procjenu uticaja COVID-19 na zapošljavanje i tržište rada, kao i na svijet rada u cjelini. Na ovaj način, identifikovaćemo radna mjesta i sektore koji su posebno osjetljivi, broj izgubljenih radnih sati, kao i radnih mjesta privremeno, ali i trajno,“ poručila je Krgović.

Predstavnica EBRD tima za rodnu i ekonomsku inkluziju Dragana Marjanović kazala je da ovo istraživanje Unije poslodavaca jedan od važnih koraka u razumijevanju posljedica krize kako bi se ubrzao oporavak i smanjio negativan učinak na najugroženije radnike.

“Vjerujemo da će glas privatnog sektora biti od važnosti u kreiranju politika i specifičnih mjera za prevazilaženje krize izazvane pandemijom COVID-19,” kazala je Marjanović.

Iz Unije poslodavaca su poručili da je objavljivanje ovog Izvještaja samo prva etapa istraživanja i da će se uticajem koronavirusa na poslovanje u Crnoj Gori baviti i u narednim mjesecima kako bi vršili svojevrsni monitoring pojava, problema i mogućih šansi, u skladu sa razvojem situacije. Aktivnost će kompletirati detaljnom analizom za koju vjeruju da će biti važan strateški dokument za planiranje i podršku oporavku crnogorske ekonomije.