DEMOKRATE

Drzava bi trebala da investira, a ne da pokriva gubitke nacionalnog avio-prevoznika, kazao je potpredsjednik Demokrata Vladimir Martinovic.

“Potpuno je opravdano da svaka drzava treba da vodi racuna o nacionalnim kompanijama, medutim kada je u pitanju ‘Montenegro Airlines’ finansijske intervencije predstavljaju konstantu u duzem vremenskom periodu. Drzava bi trebala da investira, a ne da pokriva gubitke nacionalnog avio-prevoznika”, navodi se u saopstenju Martinovica.

On navodi da je jasno da se ne postuje Zakon o drzavnoj pomoci. Umjesto da se uvede red i reformise sistem poslovanja, kako su kazali, samo se privremeno gase pozari.

“Postavlja se pitanje, da li ce se nakon ove ogromne drzavne pomoci, konacno oporaviti nacionalna avio-kompanija, i da li ce ovo biti poslednji put da drzava intervenise”, navodi se u saopstenju.

Iako se, kako je kazao, u toj kompaniji hvale pozitivnim ucincima, porucuju da je jasno da novih 155 miliona znace da nacionalna avio-kompanija leti na krilima novca svih gradana, a ne na svom profitu.

“Dokaz da se Vlada prema ovom preduzecu odnosila kao prema partijskom, a ne nacionalnom dobru, jeste cinjenica da niko do sada nije snosio odgovornost za lose poslovanje ovog preduzeca, vec naprotiv, sluzio je za uhljebljenje partijskih kadrova i visokih funkcionera DPS-a”, navode iz Demokratske Crne Gore.

Martinovic pita koji je motiv rukovodio Vladu Crne Gore, da predlozi Zakon o konsolidaciji i ulaganju u MA. Smatra da nije realno zakljuciti da je to istinska briga za ozdravljenje nacionalne avio-kompanije.

“Prethodno decenijsko iskustvo pokazuje izuzetno neodgovoran odnos Vlade koja je tolerisala i zmurila nad brojnim subjektivnim problemima koji su svako malo potresali tu avio-kompaniju. Istina, Vlada je ‘velikodusno’ sredstvima svih gradana Crne Gore u nekoliko navrata, jos od 2012. godine koje se mjere destinama miliona eura, prikrivala ogromne probleme u ovoj kompaniji”, navodi se u saopstenju potpredsjednik Demokrata Vladimir Martinovic.

ORLANDIC

Aerodromi Crne Gore ucinice sve da obezbijede opstanak avio linije iz Podgorice ka Stokholmu kroz saradnju sa drugim avio-kompanijama, saopstio je izvrsni direktor Aerodroma Danilo Orlandic.

Podsjecamo, nedavno je objavljena informacija da ce irska niskotarifna aviokompanija Rajaner (Ryanair) ugasiti veoma frekventnu liniju Podgorica – Stokholm.

Orlandic za Portal RTCG pojasnjava da je takva odluka posljedica objektivnih razloga irske kompanije, te da je ista za sve ostale gradove koji su preko ovog prevoznika bili povezani sa glavnim gradom Svedske.

“Zatvaranje ove dvije baze je iskljucivo posljedica kasnjenja isporuke vazduhoplova tipa Boeing 737 MAX8-200, koje je kompanija ranije narucila, a koji joj nece biti isporuceni na vrijeme. To je jedini razlog zasto se avio prevoznik opredijelio na ovako radikalan potez. Sa druge strane, siguran sam da ce cak tri nove linije koje smo dogovorili sa Rajanerom postici odlican rezultat”, navodi Orlandic.

Govoreci o tome kako ce se takva odluka kompanije odraziti na crnogorsko trziste, Orlandic je rekao da su Aerodromi Crne Gore vec u pregovorima sa drugim avio prevoznicima, kako bi se sagledala mogucnost ponovnog uspostavljanja te linije.

“Razumijem da je ukidanje avio saobracaja izmedu glavnih gradova Crne Gore i Svedske veoma ispraceno u javnosti, sto zbog atraktivnosti Stokholma kao turisticke destinacije, sto zbog brojne crnogorske dijaspore u tom dijelu Evrope. Zelimo da znaju da cvrsto vjerujemo u pozitivan ishod pregovora sa drugim kompanijama, jer su nasi dosadasnji rezultati u razvoju novih trzista i destinacija to pokazali”, istakao je Orlandic.

Iz Rajanera im je, kaze Orlandic, sugerisano moze doci do takvog poteza, “sto pokazuje njihov odnos prema Crnoj Gori i prema potencijalima koje imamo”.

“U svakom slucaju, mi cemo pratiti dalji razvoj situacije sa Rajanerom kada je ova linija u pitanju, ali cemo u meduvremenu uciniti sve da na zadovoljstvo putnika obezbijedimo opstanak linije ka Stokholmu kroz saradnju sa drugim avio prevoznikom”, kaze Orlandic.

Prvi covjek Aerodroma Crne Gore kaze da je saradnja s Rajanerom, otkad je 2013. godine uspostavljena prva linija Podgorica-Brisel, na izuzetnom nivou i na obostrano zadovoljstvo.

“Danas Rajaner saobraca iz Podgorice ka sest destinacija tokom cijele godine – Briselu (Sarlroa), Londonu, Berlinu, Stokholmu, Bolonji i Barseloni. Isticemo da ce se od pocetka IATA ljetnje sezone saobracati na dvije nove linije – Dablin i Krakov, tokom cijele godine. Novi sezonski let ka Poljskoj, pored postojeceg ka Vroclavu – bice ka Poznanju”, rekao je Orlandic.

Podsjeca da pored navedenih destinacija cjelogodisnji saobracaj ka Podgorici obavlja i low cost Laudamotion, i to iz Stutgarta.

“Laudamotion je 100% u vlasnistvu avio prevoznika Ryanair. Za april naredne godine (pocetak ljetnje avio sezone) planirano je otvaranje linije Podgorica-Dablin, i na zvanicnom sajtu Rajanera je vec moguce obaviti kupovinu karata za ovo putovanje”, rekao je Orlandic.

Istice i da je u prvih 11 mjeseci ove godine Rajaner sa 172.135 prevezenih putnika na trecem mjestu medu avio prevoznicima u navedenoj kategoriji, sto je 25% vise u odnosu na isti period prethodne godine.

“To samo po sebi govori o vaznosti saradnje sa ovim low cost prevoznikom. Posebno raduje cinjenica da je popunjenost putnicke kabine na linijama prema Crnoj Gori izuzetno visoka, sto omogucava konstantno unaprjedivanje nase, vec tradicionalno dobre saradnje”, kaze Orlandic.

IZVJESTAJ DRI

Drzavna revizorska institucija dala je pozitivno misljenje sa skretanjem paznje na Godisnji finansijski izvjestaj i uslovno misljenje na reviziju pravilnosti Pozitivne Crne Gore za 2018. godinu.

Drzavna revizorska institucija je izvrsila finansijsku reviziju Godisnjeg finansijskog izvjestaja i reviziju pravilnosti Pozitivne Crne Gore za 2018. godinu.

“Na bazi sprovedene revizije, utvrdenog cinjenicnog stanja i Izjasnjenja subjekta na Preliminarni izvjestaj DRI, nadlezni Kolegijum izrazava pozitivno misljenje sa skretanjem paznje na navedeno u Izvjestaju pod tackom 10.1.3 – Novcana sredstva na ziro racunima – Viza biznis kartice i tackom 10.2.2 – Troskovi (avio karata)”, saopsteno je iz DRI.

Na reviziju pravilnosti DRI je dala uslovno misljenje.

“Revizijom pravilnosti utvrdeno je da subjekt revizije nije sve finansijske i druge radnje uskladio sa zakonskim i drugim propisima koji su identifikovani kao kriterijumi za predmetnu reviziju. Neuskladenost se odnosi na nedosljednu primjenu Zakona o racunovodstvu ( clan 19 ), Zakona o porezu na dohodak fizickih lica (clan 46), Zakona o sprjecavanju nelegalnog poslovanja (clan 6) i Pravilnika o obliku, sadrzini, nacinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca izvjestaja o obracunatom i placenom porezu na dohodak fizickih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje”, navodi se u izvjestaju.

Revizijom Godisnjeg finansijskog izvjestaja za 2018. godinu Pozitivne Crne Gore izvrsena je kontrola realizacije preporuka datih u Izvjestaju o reviziji Godisnjeg finansijskog izvjestaj te stranke za 2017. godinu.

“Revizijom Godisnjeg finansijskog izvjestaja Pozitivne Crne Gore za 2018. godinu utvrdeno je od ukupno pet preporuka, subjekt revizije nije realizovao 3 preporuke, dok se realizacija dvije preporuke nije mogla provjeriti s obzirom da subjekt revizije nije zakljucivao ugovore o zakupu u 2018. godini i nije ostvarivao troskove upotrebe sopstvenog vozila u sluzbene svrhe”, zakljucuje se u izvjestaju DRI.

KOSTIC O MA

Odlukom koju je donijela o finansijskom ulaganju u Montenegroerlajns, Vlada Crne Gore ucinila je ono sto je i trebalo da uradi, imajuci u vidu znacaj nacionalne aviokompanije za crnogorsku ekonomiju, istakao je ekonomski analiticar Vasilije Kostic.

Podsjecamo, Vlada Crne Gore predlozila je dokapitalizaciju Montenegroerlajnsa ulaganjem 155 miliona eura u narednih sest godina i to za pokrivanje dospjelih obaveza kompanije prema povjeriocima i investicije u razvoj.

Kostic smatra da bi negativni scenario po MA, u smislu likvidacije, bio gori po ukupnu crnogorsku ekonomiju, te bi samim tim i ukupni efekti bili losiji.

“Odlukom koju je Vlada donijela, ucinila je ono sto je trebalo da se radi, imajuci u vidu znacaj MA za nasu ekonomiju. Promice jos jedna stvar, koju malo ko potencira, a to je da je misija, odnosno tumacenje uloge drustvenih, odnosno drzavnih preduzeca, u odnosu na privatni sektor, bitno razlicito i da je koncept poslovanja i profitabilnost drzavnih preduzeca, bitno razlicita od posmatranja koncepta profitabilnosti privatnog. Drzavna su drzavna, jer ih je formirala drzava, a drzava, ako je posmatramo kao davaoca usluga, onda ima i neke druge ciljeve pruzanja usluga svojim gradanima, koji nijesu profitabilnog ili strogo profitabilnog karaktera”, pojasnio je Kostic u Jutarnjem programu Javnog servisa.

On smatra da MA direktnim ili indirektnim efektima ima znacajan uticaj na crnogorsku ekonomiju.

Ositm toga, kako je rekao, znacajnije od brojki je da Crna Gora ima “stratesku viziju razvoja turisticke destinacije”.

“Aviodostupnost postaje najznacajniji vid saobracaja, pa se stvari bitno mijenjaju kad je slucaj sa malim zemljama, poput Crne Gore. Kad bi se to prepustilo jednom privatnom operateru, onda je u vizuri takvih operatera profit osnovni cilj, dok u drzavi poput nase, sa znacajnim uticajem turisticke privrede u stvaranju BDP-a, avio dostupnost je veoma vazna za znacaj turizma”, smatra Kostic.

Navodi i da sve ovo ne znaci da bi MA trebalo “beskrajno i beskonacno da funkcionise, tako sto ce stvarati velike gubitke koje stalno treba dotirati”.

“To ne znaci to. Ali mislim da je svima koji gledaju siru sliku jasno da se MA mora i u strateskom i u finansijskom i u operativnom smislu restrukturirati. Bez operativnog restrukturiranja, MA ce opet doci u istu situaciju”, rekao je Kostic.

Kad je rijec o kupovini aviona, Kostic kaze da je prvo to bitno za funkcionisanje MA.

“Prvo me interesovalo ima li u planovima da se kupe avioni, da se napravi flota, jer MA ima ozbiljne troskove po osnovu zakupa aviona. Bitno je da MA ima svoju flotu, da se rijesi zakupa i poveca svoje kapaciteta za prevoz putnika”, istice Kostic.

PODRSKA BIZNISU

Blokcejn (Blockchain) je tehnologija javnu upravu moze da ubrza, a da finansijski sistem olaksa.

Crna Gora kao mala drzava moze imati brojne benefite od primjene blokcejn tehnologije, kada je rijec o efikasnioj javnoj upravi, koja ce imati pouzdane i transparentne podatke, i na taj nacin biti podrska biznisu, kaze ekspert Ricard Cejn.

“Blokcejn tehnologija ima visoku vrijednost i Kina planira da ima vodecu poziciju u toj oblasti. Ocekujemo da iskoristite benefite te tehnologije jer unapreduje kvalitet zivota gradana, smanjuje troskove finansijskih transakcija koje je moguce obavljati i telefonom”, naveo je Cejn.

Crnogorsko Ministarstvo finansija, Centralna banka i Komisija za trziste kapitala pokrenuli su projekat primjene te tehnologije.

“Primjena novih tehnologija povecava transparetnost i efikasnoat, a sve u cilju pruzanja boljih usluga gradanima”, istice predsjednik Komisije Zoran Dikanovic.

Najveci benfiti za potrosace su manji toskovi za finanisijske transakcije koje se realizuje putem drustvenih mreza.

Primjena te tehnologije bitna je i z aobrazovanje, a na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) otvorena je i blokcejn ucionica.

NURKOVIC SMATRA

Predlogom Zakona koji je Vlada, po ubrzanoj proceduri, uputila Parlamentu na razmatranje zelimo da spasimo nacionalnu avio kompaniju koja drzavi godisnje, direktno i indirektno donese gotovo 200 miliona eura, kaze za Dnevnik TVCG ministar saobracaja Osman Nurkovic. U Montenegro Erlajns bice ulozeno 155 miliona eura u narednih sest godina, a 50 miliona namijenjeno je za kupovinu aviona.

S druge strane, iz opozicije porucuju da je to prije svega politicko pitanje, da drzava pokusava da spasi gubitasa dok profitabilnu kompaniju, kao sto su Aerodromi Crne Gore, daje pod koncesiju.

“To dozivljavam kao politicki instrument DPS-a u izbornim prevarama”, kaze poslanik DF-a Slaven Radunovic.

I Nurkovic tvrdi da je spasavanje MA povezano za davanjem Aerodroma pod koncesiju.

“Ugovori koji postoje izmedu MA i ACG bice na snazi dok god traju, ali ovo preduzece ce sada redovno izmirivati obaveze”, navodi Nurkovic.

On navodi da plan podrazumijeva kupovinu cetiri polovna aviona.

“Pocetak procedure je iduce godine, a vjerovatno ce se nabavka realizovati 2021. i onda se nece placati zakupi aviona kao do sada”, kaze Nurkovic.

Crna Gora se nada otvaranju Poglavlja 8 – Konkurencija, u pregovorima sa EU. Nurkovic smatra da nece biti problema, jer, kako kaze, ono sto sadrzi Predlog zakona nema veze sa drzavnom pomoci.

“Ovo nije drzavna pomoc, vec ulaganje u konsolidaciju i razvoj preduzeca, koje je znacajno za ekonomski razvoj Crne Gore”, istice ministar saobracaja.

Slaven Radunovic navodi da EU ima izbalansirane stavove kada je u pitanju pomoc drzavnim preduzecima.

“U momentu kada dodemo u priliku da otvaramo Poglavlje 8, to bi moglo da bude problem”, smatra Radunovic.

Prilog Zorana Lekovica, TVCG:

ZELENA EKONOMIJA

U Crnoj Gori se kontinuirano sprovode aktivnosti na unapredenju konkurentnosti njene ekonomije i odrzivog upravljanja resursima kroz valorizaciju raspolozivih potencijala, saopstila je predstavnica Ministarstva ekonomije Ivana Popovic.

Ona je na okruglom stolu u Niksicu o mogucnostima razvoja zelene ekonomije u Crnoj Gori, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Fors Montenegro, podsjetila na realizovane aktivnosti i mjere u toj oblasti i ukazala na potrebu usaglasavanja sa inoviranim okvirom Industrijske politike Evropske unije (EU).

To se, kako je navela, odnosi i na integrisanje novih oblasti, prije svega mjera povezanih sa digitalizacijom drustva i jacanja zelene, resursno-odrzive i cirkularne ekonomije.

Popovic je podsjetila da je u skladu sa Programom rada Vlade za ovu godinu pripremljen dokument Industrijske politike Crne Gore od ove do 2023. godine, koja predstavlja nastavak tih aktivnosti realizovanih u prethodnom periodu, kao i inoviranih.

Ona je kazala da je jedan od kljucnih problema koji je definisan u jednom od strateskih ciljeva koji se odnosi na podsticanje inovacije, transfera tehnologija i razvoja preduzetnistva, nedovoljno razvijeni koncept razvoja zelene ekonomije i razvijena svijest o znacaju i efektima uvodenja cirkularne ekonomije.

Prema njenim rijecima, u narednom periodu neophodno je raditi na efikasnoj upotrebi resursa i odrzivosti, sa posebnim akcentom na energetsku efikasnost industrije i prelazak na nisko-karbonsku ekonomiju, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene baste iz otpada, kao i podsticanje upotrebe biotickih materijala recikliranim otpadom i koriscenje otpada umjesto fosilnih goriva za proizvodnju energije.

Popovic je navela niz aktivnosti koje ce se realizovati u narednom periodu i ocijenila da ce se njihovim sprovodenjem podstaci razvoj zelene ekonomije i zastite zivotne sredine u Crnoj Gori u veoma vaznom segmentu upravljanja otpadom, i to upravljanja industrijskim otpadom, cime crnogorska ekonomija postaje bliza modelu niskokarbonskog, resursno-efikasnog i inkluzivnog razvoja.

“Crna Gora, koja je znacajno orjentisana na turizam, a ujedno deklarisana i kao ekoloska drzava, posebnu paznju mora posvetiti valorizaciji zelenog rasta i cirkularne ekonomije, kako je i navedeno u njenoj Nacionalnoj strategiji odrzivog razvoja do 2030. godine, kojom su preuzeti univerzalni ciljevi UN odrzivog razvoja u nacionalni kontekst”, kazala je Popovic.

Ona je dodala da, i pored niza preduzetih aktivnosti, i dalje ima prostora za unapredenje u toj oblasti.

Rukovodilac Sektora za finansije, razvoj, preduzetnistvo u Opstini Niksic Vladimir Urosevic, rekao je da je opstinskim Strateskim planom razvoja od 2014. do ove godine posvecena znacajna paznja odrzivom razvoju zivotne sredine, sa posebnim akcentom na upravljanje otpadom i vodama, kao i kontroli vazduha i ocuvanju prirodnih resursa.

Urosevic je podsjetio da je u tom periodu i zbog istog cilja usvojen i Lokalni ekoloski akcioni plan Opstine Niksic.

“Opstina u ovoj oblasti bukvalno uci da hoda, pa su sest kljucnih oblasti za razvoj zelene ekonomije prvi koraci napravljeni u oblasti obnovljivih izvora energije aktivacijom vjetroelektrana na Krnovu 2016. godine”, ocijenio je Urosevic.

Na okruglom stolu je, pored predstavljenog starteskog okvira na nacionalnom i lokalnom novou, ukazano i na mogucnosti razvoja zelene ekonomije, navedeni prakticni primjeri, kao i projekti i inicijative organizacija civilnog drustva usmjereni ka razvoju te grane.

Okrugli sto je organizovan u sklopu projekta Zelena ekonomija za razvoj regiona /Green Economy for Advanced Region/ (GEAR), ciji je cilj povecanje aktivnosti i uticaja organizacija civilnog drustva iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Albanije u zastiti zivotne sredine kroz umrezavanje, jacanje kapaciteta i promovisanje zelene ekonomije.

Projekat finansira EU u okviru Programa podrske civilnom drustvu i medijima za 2016-2017, a realizuje Fors Montenegro u partnerstvu sa organizacijama SMART Kolektiv iz Srbije, Centar za razvoj i podrsku iz Bosne i Hercegovine, EKO Svest iz Sjeverne Makedonije, EDEN Centar iz Albanije i Udruzenjem Slap iz Hrvatske.

SA NJEMACKOM RAZVOJNOM BANKOM

Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (KIF) i Njemacka razvojna banka (KfW) potisali su danas ugovor kroz “Regionalni fond za izazove (RCF)”, koji dodjeljuje sredstva koja je odobrilo Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemacke (BMZ). Projekat je namjenjen razvoju strucnog obrazovanja kroz koji ce se obezbjediti veca strucnost radne snage prilagodena potrebama trzista rada.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simovic je podsjetio da je februaru ove godine, pri Privrednoj komori Crne Gore, otvorena kancelarija Generalnog sekretara Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana i istakao da se potpisivanjem predmetnog ugovora jos jednom jasno pokazuju konkretni rezultati rada i Kancelarije i Komorskog investicionog foruma.

Kako je saopsteno, Simovic je u ime Vlade Crne Gore zahvalio KfW banci i njemackom Federalnom ministarstvu na znacajnim izdvojenim sredstvima koja ce biti iskoriscena za promociju konkurentnog procesa za izbor inovativnih predloga u cilju unapredenja strucnog obrazovanja i usavrsavanja u zemljama Zapadnog Balkana i prepoznavanju izazova u toj oblasti.

“Potpredsjednik je konstatovao da kada se govori o neophodnosti regionalne saradnje, uvijek se istice politicki, ekonomski i bezbjednosni nivo, ali saradnja na tim nivoima nikako nije moguca bez unapredenja obrazovanja i usavrsavanja mladih ljudi i strucnih kadrova”, naveli su iz Vlade.

Simovic je, pise u saopstenju, sugerisao da Zapadni Balkan mora koristiti svoje ogromne potencijale ljudskih resursa i biti znacajno konkurentniji istovremeno na polju privlacenja stranih investicija i na polju atraktivnosti trzista rada.

Istakao je zadovoljstvo zbog cinjenice da su ciljne grupe “Regionalnog fonda za izazove u oblasti strucnog obrazovanja” ucenici strucnog obrazovanja i usavrsavanja u regionu Zapadnog Balkana, kao i lica koja, kako se navodi u programu, traze pristojno zaposlenje, a ogranicen im je pristup mogucnostima strucnog usavrsavanja na radnom mjestu.

“Primarni cilj politike Vlade Crne Gore je dostizanje evropskog kvaliteta zivota gradana kroz dinamican ekonomski rast, nova radna mjesta i poboljsanje kvaliteta i odrzivosti postojecih radnih mjesta”, kazao je Simovic i dodao da je “unapredivanje sistema obrazovanja u samom vrhu nasih drzavnih prioriteta”.

“Zelimo da dobijemo radnu snagu koja moze da odgovori potrebama trzista rada”, potvrdio je potpredsjednik Vlade.

DRECUN SMATRA

Nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines (MA) treba podrzati, ali bi nacin na koji se to radi i predstavlja javnosti mogao biti mnogo bolji, ocijenio je ekonomski analiticar Predrag Drecun.

“Smatram da MA treba podrzati i to nije sporno. Sporno je sto ne znamo jasno koji su ciljevi i sto se to ne kaze javno. Zasto drzava ne napravi ocekivani rez i kaze jasno – rupa u kompaniji je duboka toliko i toliko, od sad ce se raditi drugacije”, rekao je Drecun agenciji Mina-business.

On je ocijenio da su efekti od MA veliki, da je to pogled na svijet i da dovodi ogroman broj turista, ali da to sve kosta.

“Ponekad efekte od rada MA osjete drugi, pa se to mora i tako analizirati, kao dio jedne cjeline”, dodao je Drecun.

Vlada je u ponedjeljak utvrdila Predlog zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, kojim se predvida njena dokapitalizacija ulaganjem 155 miliona eura u narednih sest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj.

Predlogom zakona, koji je Vlada u parlamentarnu proceduru uputila po skracenom postupku, stvaraju se osnovne pretpostavke za trzisno poslovanje crnogorskog nacionalnog avio-prevoznika i shodno tome brojni pozitivni efekti po cjelokupnu crnogorsku ekonomiju.

Drecun smatra da se mora utvrditi metodologija za sto precizniji obracun pozitivnih efekata od MA, koji nadilaze prodate karte i aerodromske takse.

“Kad je u pitanju MA treba imati u vidu da se njima moze upravljati u zavisnosti od motiva osnivaca. Motivi mogu biti ekonomski, kojima je cilj profit, politicki, kojima je zelja da kompanija bude jedan od znakova raspoznavanja u ekonomskoj sferi, ili pak kombinovani”, kazao je Drecun.

On je naveo da bi odgovor bilo lako dati kada bi motivi bili samo ekonomski.

“Nema profita, nema podrske osnivaca. Naravno, ovo je uproscena logika, ali slikovito salje poruku da se gubitas ne moze dugo drzati na teretu gradana”, naveo je Drecun.

Prema njegovim rijecima, ukoliko je motiv politicki, onda se mora postici politicki konsenzus da bez obzira na rezultat poslovanja, Vlada pomaze tu kompaniju, jer postoje neki drugi motivi, ciji se efekti tesko mjere, ali koji mogu biti znacajni za neke druge ciljeve.

“Na primjer simbol drzavnosti, imidz drzave u svijetu i promocija drzave. Svi ti efekti mogu, ali i ne moraju donijeti neke pozitivne efekte u buducnosti. Ako ih bude, dobro je, ali ako ih ne bude mi trpimo, jer nam se drzava promovise po svijetu”, ocijenio je Drecun.

Crnogorski avioni, kako je naveo, stoje po najvecim aerodromima kao reklamni panoi, milioni ljudi sirom svijeta vide bijelog orla na plavoj podlozi na repu aviona i tome slicno.

“Motiv moze da bude i kombinovan, a to je najteza opcija, jer ne znate gdje je granica kad treba pomoci ili odustati od pomoci. Taman vam se ucini evo profita, kad dode losa godina i eto gubitka”, saopstio je Drecun.

On smatra da Crna Gora nema jasnu strategiju sto ocekuje od MA, odnosno ne zna koje ciljeve da stavi pred kompaniju.

“Htjeli bi i profit i promociju. Posto profita nema, onda je promocija izgovor za lose upravljanje. Sastavi odbora direktora moraju biti koncipirani tako da u njemu budu ljudi koji znaju da razmisljaju strateski i da pomognu menadzmentu koji radi jako odgovorne poslove”, ocijenio je Drecun.

Sastav odbora direktora, kako je naveo, moraju da cine ljudi koji znaju da zadaju opsege realnih poslovnih rezultata i ocekivanja, vode kompaniju najvecim stepenom ekonomske logike, bez partijskog zaposljavanja i nepotrebnih troskova reprezentacije, sa racionalizacijom opstih troskova i jasnim i preciznim budzetom iza koga mora stati rukovodstvo.

ODRZANA AKADEMIJA

Nije nuzno da samo velike kompanije stvaraju radna mjesta. Startapovi takode mogu da kreiraju radna mjesta, pokazalo je to na svom primjeru 30 kompanija, koje su, direktno ili indirektno, omogucile zaposljavanje blizu 100 osoba u regionu Zapadnog Balkana.

Pokretaci 30 uspjesnih startapova sa podrucja Zapadnog Balkana pohadali su program razvoja u okviru nedavno osnovane Startap akademije, koja je odrzana u organizaciji Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistocnu Evropu, kroz projekat ,,Promocija spoljne trgovine”, koji sprovodi Njemacka organizacija za medunarodnu saradnju GIZ, a koji je pokrenulo Njemacko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj BMZ.

To je izuzetan rezultat za podrucje, gdje preduzetnici jos uvijek nailaze na poteskoce prilikom pokretanja firme, najvecim dijelom usljed nedostatka mehanizama podrske i oskudnih izvora visokorizicnog preduzetnog kapitala. To cini sumu od 1,8 miliona eura investicija, koju su ovi startapovi sakupili, ili su u procesu sakupljanja, jos vrednijom paznje.

U septembru 2019. godine u Becu odrzana je manifestacija Alumni Startup Academy Event, koja je prvi put okupila sve ucesnike programa i omogucila im da podijele iskustva, price o uspjesima i neuspjesima i da ojacaju podrsku kolega na regionalnoj startap sceni.

Dio programa bilo je i prisustvo na dogadaju “1 Million Start-ups Conference”, gdje su mnogi ucesnici imali priliku da zauzmu aktivnu ulogu kao panelisti, predstave svoje ideje i podijele price o svojim preduzecima.

Mateja Zivadinovic, pokretac startapa Volonter, platforme koja na efikasan nacin organizuje volontere, kaze da mu je program omogucio da ucvrsti veze u regionu.

“Da pronademo zajednicke preduzetnicke ciljeve i da ucimo jedni od drugih. Ovakva okupljanja su zaista neophodna da bi se uspostavila regionalna saradnja i omogucilo ucenje na primjerima dobre prakse, kako na podrucju Zapadnog Balkana, tako i sire. Kroz program smo dobili pristup veoma korisnim prakticnim preduzetnickim znanjima i vjestinama i podrsci zajednice preduzetnika”, kaze Zivanovic.

Da su rezultati programa impresivni potvrdila je i vodeca ekspertkinja Startap akademije Selma Prodanovic, koju mediji cesto nazivaju najuticajnijom damom austrijske startap scene.

“Napredak koji su startapovi napravili nakon odrzane akademije je nevjerovatan. Ne samo da su pojedinacno poboljsali svoj ucinak u pogledu picinga i ostvarivanja kontakata sa investitorima, vec su takode oformili grupu preduzetnika koji jedni drugima pruzaju podrsku. Sto je najvaznije, oni ce inspirisati i narednu generaciju preduzetnika”, saopstila je Prodanovic.

GIZ ce i u buducnosti nastaviti da podrzava prekogranicno umrezavanje preduzetnika i startapova kroz Otvoreni regionalni fond za Jugoistocnu Evropu i svoj projekat Promocija spoljne trgovine.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.