RASPRAVA U SKUPŠTINI

Predloženi budžet za narednu godinu postavljen je na realnim osnovama koje treba da obezbijede nastavak privrednog rasta, smatraju poslanici vladajuće koalicije, dok opozicioni upozoravaju na rastuće zaduživanje i vođenje ekonomske politike koja ne stvara suficit i nova radna mjesta.

Nezavisni poslanik, Neđeljko Rudović, kazao je da je država došla u situaciju da joj unazad nekoliko godina nedostaje 590 miliona eura, zbog čega se postavlja pitanje da li je takva ekonomska politika Vlade dala ikakav rezultat.

“Da li je budućnost zaduživati se svakog dana skoro dva miliona eura i tražiti kredite, a ne znati i ne vidjeti da te pozajmice nama zaista ne donose nekakvu realnu korist”, pitao je Rudović.

On je rekao da vladajuća koalicija govori da nema novca za ispunjavanje zahtjeve prosvjetnih i medicinskih radnika i da je to što je urađeno do sada urađeno u mjeri mogućeg.

“Novca ima kada treba kupiti novi službeni auto, dijeliti kredite za stanove i kada treba kupovati stanove funkcionerima. Nažalost novca nema za građane, već samo za rijetke i odabrane”, naveo je Rudović.

Prema njegovim riječima, predloženi budžet je odraz ekonomske politike koja se vodi u ovoj državi, koja ne stvara suficit i “živi na crtu”.

“Ovakva ekonomska politika ne stvara nova radna mjesta i vuče nas ka ponoru, jer mi nećemo i ne možemo dugoročno biti održivi ako se stalno zadužujemo”, ocijenio je Rudović.

On je pitao ministra finansija, Darka Radunovića, da li bi vodio takvu ekonomsku politiku da je u pitanju njegova familija.

“Mislim da je niko ne bi vodio u svojoj kući, ali kad je u pitanju državni novac onda se rasipa i ne vodi računa”, dodao je Rudović.

On je precizirao da isplata kamata na javni dug iznosi preko 100 miliona eura, Montenegro Airlinesu (MA) će se dati 155 miliona, poskupljenje troškova auto-puta iznosi 120 miliona eura, dok je nenaplaćeni poreski dug skoro 600 miliona eura.

“To je 1,3 milijarde eura sprženih, bačenih i prosutih i jedan značajni dio koji je završio u nečijim džepovima, ali ne u državnoj kasi. Ima li ovdje ikakve vizije i logike? Mislim da nema”, ocijenio je Rudović.

Medojević: Nedostajuća sredstva 590 miliona eura

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, kazao je da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) o kojem govori Radunović baziran na tuđim, odnosno pozajmljenim sredstvima.

“To nijesu sredstva koja se stvaraju u Crnoj Gori i to nije višak vrijednosti koji može da se napravi u industriji sa većim stepenom prerade”, rekao je Medojević.

On je naveo da se vidi da su nedostajuća sredstva 590 miliona eura, odnosno da treba da se otplati sa 539 miliona bivši dug.

“Takođe smo prešli cifru od 100 miliona eura koje treba da platimo samo za kamate”, dodao je Medojević.

On je rekao da je stopa nezaposlenosti mladih ljudi treća najgora u Evropi od 27 odsto.

“Povećali smo porez na dodatu vrijednost (PDV) i akcize, da bi popunili rupe, a javni dug je sa 2,5 milijardi eura porastao na skoro četiri milijarde eura”, naveo je Medojević.

Prema njegovim riječima, kreditni rejting zemlje je u kategoriji špekulativnih.

“Nama samo Bog može pomoći. Ovi podaci govore da je ovo budžet izborne godine, nakrcane su stavke pomoću kojih treba da se pobijedi na izborima na račun poreskih obveznika”, rekao je Medojević i dodao da je to budžet zemlje koja leti ka bankrotu u slobodnom padu.

Ibrahimović: Budžet postavljen je na realnim osnovama

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Ervin Ibrahimović, smatra da je predloženi zakon o budžetu za narednu godinu projektovan na realnim osnovama i da će omogućiti nastavak razvoja ekonomije, socijalnu sigurnost i stabilnost javnih finansija.

„Sve to će kao rezultat imati nastavak infrastrukturnih projekata“, rekao je Ibrahimović.

On je pohvalio odluku Vlade da se veći dio Kapitalnog budžeta usmjeri na sjever, kako bi taj dio Crne Gore, uz završetak prioritetne dionice aut-puta, dobio šansu da postane konkurentan.

„Raduje da je Vlada je prepoznala potencijale sjevera što se tiče turizma. Nadam se završetku mnogih infrastrukturnih projekata što se tiče zimskog turizma u narednoj godini. Koliko sam shvatio Kolašin 1600 će biti završen, a vjerujem da ćemo učiniti dosta toga da i ostali zimski centri na sjeveru budu privredeni primjeni“, saopštio je Ibrahimović.

Sekulić: Po standardu kupovne moći bolji od zemalja regiona

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, saopštio je da je 2012. godine bruto društveni proizvod iznosio nešto više od tri miliajrde, a da je u narednoj planirano da to bude oko pet milijardi.

„To je 70 odsto više za osam godina“, rekao je Sekulić.

On je kazao da je Crna Gora po standardu kupovne moći na 48 odsto prosjeka Evropske unije (EU), što je bolji rezultat od zemalja regiona. Bolji podaci bilježe se, kako tvrdi, i u dijelu iznosa zarada i penzija.

„Crna Gora je 2015. godine imala skoro 300 miliona deficita u budžetu, a danas je to nepunih jedan odsto, odnosno oko 50 miliona“, saopštio je Sekulić.

Damjanović: Država i dalje u paradigmi novog zaduživanja

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, ocijenio je da je jasno da je država i dalje u paradigmi novog zaduživanja, koliko god ga smanjivali i racionalizovali kroz emisiju obveznica i bolje uslove nego ranijih godina.

“A radi se o 2020. godini, što je već 14 godina nakon referenduma”, rekao je Damjanović.

On je naveo da su se u manje od mjesec desile neke kapitalne stvari, jer će se morati definisati iznos za Montenegro Airlines.

“Govorimo o cifama koje nijesu utemeljene. Nema fiskalizacije, odnosno onih 15 do 20 miliona eura prihoda, a nema ni zakona o igrama na sreću. Ponovo je upitno sve ono što je ulazna osnova za ovu priču”, rekao je Damjanović.

On je podsjetio da je, prema publikaciji Monstata, prosječna zarada 2011. godine 484 eura, dok je sada 520 eura ili sedam odsto veća.

“BDP je porastao sa 3,2 milijarde na pet milijardi eura, ako je vjerovati Monstatu, jer ja mu ne vjerujem. To je nekih 60 odsto rasta, dok je rast plata sedam odsto, a penzija manje od pet odsto”, naveo je Damjanović.

Prema njegovim riječima, u istom periodu javni dug je porastao 150 odsto.

“Pa o čemu pričamo? Ko ovdje snosi teret tog prilagođavanja? Socijalni jaz je sve veći”, tvrdi Damjanović.

On smatra da postoji raskorak između novca koji postoji u finansijskom sistemu i novca u sivoj i crnoj ekonomiji.

Konjević: Vlada i dalje opterećuje troškovnu stranu budžeta 

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja u regionu i šire koja ima jednu vrstu paradoksa da joj BDP raste, a sa druge strane realne zarade padaju.

„U čemu je problem ako stvaramo novu vrijednost? Zašto građani ne mogu da osjete tu vrstu boljitka“, pitao je Konjević.

On je pitao i zašto Vlada ne može da, sa povećanjem zarada, snažnije ohrabri ključne sektore u javnoj administaciji.

„Zašto je Vlada u ovom budžetu zaboravila četiri hiljade policajaca od kojih 3,1 hiljadu ima platu do 400 eura? Zašto imamo podatke da nam dvije trećine zaposlenih, njih 110 hiljada, radi sa platom ispod prsoječne? To značajno odudara od priče Vlade o rastu BDP i investicionom ciklusu“, tvrdi Konjević.

On je saopštio da Vlada i dalje opterećuje troškovnu stranu budžeta.

„Vlada je, za tri godine mandata, najgrubljom računicom zaposlila pet hiljada ljudi u javnoj administraciju. To se vidi po brojevima, jer je 422 miliona eura bio fond bruto zarada 2016. godine, a za narednu je projektovan na 502 miliona“, dodao je Konjević.

Prema njegovim riječima, Vlada je dala najbolju ocjenu predloženog budžeta tako što je prije rasprave o njemu dala amandmane.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić, koji je, kao i Konjević, na matičnom Odboru izdvojio mišljenje o predloženom zakonu, smatra da je predloženi dokument posljedica ekonomske politike koja je vođena u prethodnom periodu.

„Radi se o predlogu budžeta kojim se nastavlja politika pozajmljivanja sredstava kako bi se nastavila pogubna ekonomska politika štetna po svakga“, rekao je Milić.

Mugoša: Stvorile se pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da budžet posmatra kroz dvije stavke – jačanje finansijske stabilnosti i povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije.

On je rekao da se budžetski deficit smanjuje sa 5,8 odsto u 2017. godini na manje od tri odsto u ovoj i ispod jedan odsto u narednoj godini, da bi se 2021. godine ušlo u zonu suficita.

„Svih ovih godina imamo suficti tekuće potrošnje, što je jedan od najznačajnijh podataka, jer on znači da sve tekuće rashode možemo podmirivati iz izvornih prihoda“, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, sve te stvari stvorile su pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade.

„Dovoljno nije, ali je došlo do njenog povećanja 15 odsto. Takođe, smanjili smo doprinose poslodavcima dva odsto i moje pitanje glasi zašto nije došlo do povećanja prosječnih plata. One nijesu povećane jer se dosta toga i dalje daje na ruke“, tvrdi Mugoša.

On je, među izazovima za narednu godinu, naveo sivu ekonomiju, za koju tvrdi da predstavlja ogroman kolač potencijalnih prihoda i veliki spoljotrgovinski deficit u razmjeni roba.

DVA PUTA SEDMIČNO

Britanska lou kost aviokompanija EasyJet od ljeta će letjeti na liniji Tivat-Milano.

Sezonska linija funkcionisaće dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i utorkom, prenosi bankar.me.

Prvi EasyJetov let na liniji Milano-Tivat-Milano biće 22. juna naredne godine, a na njoj će se saobraćati do 28. avgusta.

Ovaj avioprevoznik već dvije godiine sezonski leti za Tivat, i to na linijama iz Londona i Mančestera u Velikoj Britaniji, odnosno iz Ženeve u Švajcarskoj.

EasyJet druga je po veličini lou kost kompanija u Evropi.

RADUNOVIĆ O BUDŽETU

Ministar finansija Darko Radunović kazao je u parlamentu da je predloženim budžetom predviđen ukupan iznos primitaka i izdataka od 2,64 milijardi eura.

„Od toga se za tekući budžet izdvaja 1,32 milijarde, budžet državnih fondova iznosi 769,19 miliona eura, kapitalni 229,96 miliona eura, transakcije finasiranja su na nivou od 556,95 miliona i rezerve 88,5 miliona eura“, precizirao je Radunović.

Poslanici su danas počeli raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu.

Izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,05 milijardi eura, odnosno 40,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u odnosu na planirani veći su 12 odsto.

„Kapitalni budžet iznosi 229,96 miliona eura. Stvoreni su preduslovi da kreditna sredstva od preko 150 miliona eura budu efektivna za realizaciju kapitalnih projekata u narednom periodu“, rekao je Radunović.

On je kazao da se predloženim budžetom ulaže u razvoj, dok su neproduktivni troškovi odnosno službena putovanja, reprezentacije, gorivo i nabavke, umanjeni kod svih organa državne administracije, izuzev kod inspekcijskih i policijskih službi.

„U narednoj godini projektuje se značajno povećanje prihoda budžeta uslovljeno rastom ekonomske aktivnosti, daljim sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije, intenzivnijom borbom protiv sive ekonomije i kroz pojačan nadzor službi”, naveo je Radunović.

Ukupni izdaci planirani su na nivou od 2,104 milijardi eura, odnosno 41,9 odsto BDP-a.

U strukturi ukupnih rashoda, tekuća budžetska potrošnja je na nivou od 1,85 milijardi, dok kapitalni budžet čini oko 4,6 odsto BDP-a.

“Glavni sektori gdje se vide dodatna fiskalna izdvajanja su zdravstveni sistem, obrazovanje, odbrana, poljoprivreda i ruralni razvoj, sport i mladi i nauka”, dodao je Radunović. 

Kada su u pitanju sredstva za kapitalni budžet, najznačajniji dio se odnosi na auto-put i iznosi 145,68 miliona EUR, čime se zatvara finansijska konstrukcija kada je u pitanju taj projekat.

“Deficit budžeta je na nivou od 50 miliona i to je nešto ispod jedan odsto BDP-a, čime se nastavlja tendencija smanjenja deficita”, precizirao je Radunović.

Vlada će se, kako je dodao, fokusirati na reformu poreskog ambijenta što ima za cilj poboljšanje operativnih funkcija Poreske uprave (PU).

“Osnovne karakteristike budžeta su nastavak ekonomskog intenzivnog rasta, kroz projektovanu stopu realnog rasta od 3,4 odsto”, naveo je Radunović.

Prema njegovim riječima, postignuti rezultati govore da je dodatno ojačana fiskalna pozicija, ostvarene su rekordne stope ekonomskog rasta i napravljen nastavak pozitivnog kretanja u ovoj godini, koji za ova tri kvartala iznosi rast od preko 3,9 odsto.

„Smanjen je poreski dug preko 30 odsto u odnosu na 2016. godinu, uz redovnost servisiranja svih javnih funkcija“, dodao je Radunović.

Vlada će, kako je precizirao, u prethodne dvije godine povoljnim zaduživanjem omogućiti refinansiranje i otplatu prethodnih dugovanja po značajno povoljnim uslovima.

“Pored navedenog, predloženim budžetom za narednu godinu su u srednjem roku stvorene pretpostavke za realizaciju opredjeljenja Vlade, koje se odnosi na valorizaciju crnonogorskih aerodroma i održivost u poslovanju nacionalnog avio-prevoznika, Montenegro Airlinesa (MA)“, objasnio je Radunović.

On je, govoreći o Predlogu odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kazao da je njime definisano da će država potpisati kreditne aranžmane od 257 miliona eura za finansiranje važnih infrastrukturnih projekata.

“U toj odluci se navodi da će nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta, u narednoj godini, iznositi 590 miliona EUR i da će biti obezbijeđeni iz depozita u iznosu od 490 miliona eura i 100 miliona eura iz aranžmana sa kineskom Exim bankom”, precizirao je Radunović.

Država će u u narednoj godini izdati garancije do 49 miliona EUR, za kreditni aranžman između Željezničke infrastrukture Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe nabavke mehanizacije za održavanje pruga i nove opreme za pomoćni voz.

Država će, kako se dodaje, izdati pismo o potvrđivanju državne garancije na iznos od 12 miliona eura, za potrebe druge tranše kreditnog aranžmana između javnog preduzeća Regionalni Vodovod Crnogorsko primorje i EBRD, čija je vrijednost 24 miliona eura.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Centralna banka (CBCG) je imala tešku godinu, ali po objektivnim procjenama i najuspješniju ikada, saopštio je guverner vrhovne monetarne institucije, Radoje Žugić i dodao da su svi, ili većina ključnih bankarskih parametara na istorijskom maksimumu.

“Rast aktive iznosio je 14,1 odsto, kredita 10,7 odsto, a depozita 10,9 odsto, što je znak povjerenja u bankarski sektor. Znam da se širi blaga animoznost prema bankarima, ali su one duplo više uložile u kapitala u odnosu na profit koji su ostvarili. Tako da su banke, dominantno strane, možda i najveći strani ulagači u državi”, rekao je Žugić.

On je, na novogodišnjem koktelu koji je danas upriličen za predstavnike medija, rekao da se bilježi i najniži nivo loših kredita, istorijski gledano 4,62 odsto.

“To je znak kvaliteta upravljanja u bankarskom sistemu i aktive banaka. Krediti koji kasne 90 dana iznose svega 2,67 odsto odobrenih. To su impresivni podaci”, ocijenio je Žugić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada ranije, do danas, nije imala prvo mjesto u zaštiti klijenata na bazi sadržaja i strukture podataka iz kreditnog registra.

“Zajedno sa Novim Zelandom, prema ocjeni Svjetske banke (SB), Crna Gora dijeli prvo mjesto, a na 15. mjestu je po lakoći odobravanja kredita. Istovremeno je prisutan pad loših kredita, a to je znak da se smanjuju barijere, ali i da se adekvatno upravlja rizicima u bankama”, poručio je Žugić.

On je saopštio da je jedna međunarodna institucija dostavila podatke da Crna Gora konačno nema sistemskih slabosti u bankarskom sistemu.

Žugić je rekao da su vrhovnoj monetarnoj instituciji potrebni mediji, kojima nude saradnju i partnertsvo.

“Ponekad nijesu potpuno objektivni, ali mi to razumijemo i to nas drži budnim”, poručio je Žugić.

On je kazao da CBCG u narednoj godini ima ambiciozne planove, a to je prije svega procjena kvaliteta aktive.

“Taj projekat, koji je veoma zahtjevan, već je počeo i mi ćemo ga pratiti preko banaka. Obično iskustva govore da su banke nakon ponovne procjene kvaliteta aktive imale potrebe za novim kapitalom, da su blago porasli loši krediti, što ne znači da će biti kod nas”, smatra Žugić.

On je naveo da je u svakom slučaju pravi trenutak da se ta akcija sprovede.

“Očekujemo da ćemo zajedno kroz saradnju imati pravovremeno i objektivno informisanje”, zaključio je Žugić.

NOVA SJEDNICA

Crnogorski parlament danas počinje novu sjednicu sa devet tačaka dnevnog reda, među kojima su predlog zakona o budžetu Crne Gore za iduću godinu i odluka o zaduživanju države za 2020. godinu.

Na dnevnom redu je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenje i o pravnom položaju vjerskih zajednica. Najavljeno je da će se o ovoj temi raspravljati u četvrtak.

Poslanici će diskutovati o predlozima zakona o upotrebi i javnom isticanju državnih simbola i izmjenama Zakona o javnom redu i miru.

Na dnevnom redu su interpelacije o pretresanju politike Vlade u oblasti političkog sistema i pravosuđa i zdravstva.

Najavljeno je da će crnogorski parlament do kraja godine održati još jednu sjednicu na kojoj će se raspravaljati o setu izbornih zakona koje su predložuli poslanici vladajuće koalicije.

USVOJEN ZAKON

Poslanici su juče usvojili izmjenu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga kojom se predviđa produženje roka za početak primjene tog zakonskog rješenja za 1. januar 2021. godine.

Prvobitno je bilo predviđeno da zakon, koji je Skupština usvojila 12. avgusta ove godine, počne da se primjenjuje od januara naredne.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je juče da su poslodavci i informaciono-tehnološka (IT) zajednica u više navrata tražili odlaganje prijemjene zakona kojim se planira zamjena fiskalnih kasa u trgovinama elektronskim uređajima.

Oni su, kako je ministar rekao, ukazali da softverska rješenja za poreske obveznike još nijesu spremna i dostupna na tržištu.

Potencijalni prihodi od fiskalizacije, procijenjeni su na 13 do 15 miliona eura na godišnjem nivou.

Poslanici su na osmoj sjednici drugog redovnog jesenjeg zasijedanja izglasali i Zakon o radu, Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, kao i zakone o zaštiti morske sredine i o crnogorskom državljanstvu.

OSTALE CIJENE ISTE

Lož ulje za veleprodaju od ponoći će poskupiti dva centa, dok se cijene ostalih vrsta goriva neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Lož ulje za veleprodaju će u narednih 15 dana koštati 1,22 eura.

Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar eurodizela koštaće 1,26 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. januara.

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ

Državna revizorska institucija izrazila je negativno mišljenje na finansijsku reviziju Završnog računa budžeta Opštine Plav za 2018. godinu i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti. Umjesto suficita iskazanog u izvještaju Opštine, Komisija DRI je utvrdila deficit.

“Finansijskom revizijom je utvrđeno da podaci iskazani u Izvještaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji, po pojedinim budžetskim pozicijama prihoda i rashoda, ne odgovaraju realnim podacima, što je dovelo do razlike u iskazanom finansijskom rezultatu – suficitu u iznosu od 540.250,17 eura, dok je nalazima revizije utvrđen deficit budžeta u iznosu 301.214,47 eura”, saopšteno je iz DRI.

Revizijom pravilnosti Odluke o Završnom računu Opštine Plav za 2018. godinu utvrđeno je da Opština nije u svim aspektima uskladila poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima.

“Revizijom su utvrđena pojedinačna odstupanja i neusklađenosti sa sljedećim zakonskim i podzakonskim propisima: Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, Zakonom o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, Zakonom o zaštiti i spašavanju, Zakonom o komunalnoj policiji, Zakonom o poreskoj administraciji”, navodi se u izvještaju.

DRI dodaje da su utvrđena odstupanja I sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakonom o zaradama u javnom sektoru,  Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, Zakonom o radu, Zakonom o državnoj imovini.

“Utvrđena su pojedinačna odstupanja i neusklađenosti sa Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština Pravilnikom o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave, Uputstvom o radu trezora lokalne samouprave i Ugovorom o reprogramu poreskog duga Opštine Plav”, navodi se u izvještaju.

Imajući u vidu obim i karakter utvrđenih nepravilnosti i nedostataka kod subjekta revizije, Kolegijum je naložio da se sa sadržajem Izvještaja upozna Vlada, Ministarstvo finansija i Ministarstvo javne uprave, radi preduzimanja mjera na uspostavljanju održivog okvira i  odgovornosti u upravljanju javnim finansijama.

“Da se sa sadržajem Izvještaja DRI upozna Odbor za ekonomiju, budžet i finansije Skupštine Crne Gore I da se sa sadržajem Izvještaja upozna Zajednica Opština Crne Gore”, zaključeno je u izvještaju DRI.

ZAIMOVIĆ

Bankarski sektor je najbolje uređen dio ekonomskog sistema Crne Gore, što je godina na izmaku najbolje pokazala, kazao je u intervjuu Pobjedi Esad Zaimović glavni izvršni direktor Hipotekarne banke.

“Prvi put smo se suočili sa stečajem dvije banke i pokušajem kreiranja krize u bankarskom sektoru, ali je sistem pokazao vitalnost. Naredne godine nas čeka zahtjevan posao za sve banke – nezavisna procjena aktive, koji će dokazati moju tezu da je bankarski sistem stabilan. U godini pred nama ne očekujem ni posebno značajne korekcije u visini kamatnih stopa”, kazao je Zaimović.

On je kazao da visina kamatne stope nije jednostrana odluka bilo koje od banka, ona zavisi od mnogo faktora.

Podsjeća na saopštenje Centralne banke, u kojem se navodi da su kamatne stope na istorijskom minimumu.

“Nisam siguran da se nekom administrativnom intervencijom može uticati na dodatno sniženje kamatnih stopa, previše je to kompleksna problematika. Kvalitetni programi će uvijek biti u mogućnosti da se daleko povoljnije zadužuju od prosječnih kamatnih stopa, tako da nemamo primjedbe od strane prvoklasnih klijenata, postoji veoma izražena konkurencija među bankama za finansiranjem takvih klijenata i za njih su kamatne stope veoma niske, niže su od tri odsto na godišnjem nivou”, istakao je Zaimović.

U 2020.

Budžet Fonda rada za 2020. godinu od 1.780.000 eura biće dovoljan za izmirenje svih obaveza, ocijenio je za Dnevne novine direktor Kemal Đečević.

Dobra vijest je, kaže, i što stečajci više neće morati da čekaju na okončanje stečajnog postupka, jer novi prijedlozi zakona o radu i o Fondu rada tako propisuju.

Kako ističe, novim Predlogom zakona o radu i Predlogom zakona o Fondu rada o kojima se na predlog Vlade prethodne sedmice raspravljalo u parlamentu uvode se brojne novine, među kojima i mogućnost da zaposleni ostvari svoja prava i prije okončanja stečajnog postupka, što do sada nije bio slučaj.

Đečević kaže da smo svjedoci da su stečajni postupci trajali godinama i da su zaposleni morali čekati okončanje stečajnog postupka da bi ostvarili svoja prava.

Nakon usvajanja tih zakona u Skupštini, kako je rekao, radnici više neće morati da čekaju okončanje stečajnog postupka kako bi namirili potraživanja iz radnog odnosa.

“Tokom 2019. godine za potraživanja radnika kojima je radni odnos prestao usljed stečaja ili tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena Fond rada isplatio je 230 otpremnina u ukupnom iznosu od 441.054 eura, dok je za garantovane zarade na osnovu 267 rješenja ukupno isplaćeno 365.182,97 eura”, naveo je Đečević.

Dodaje da je ostalo neobrađeno 2.314 zahtjeva za otpremnine usljed stečaja i 19 zahtjeva za isplatu garantovanih zarada.

“Neobrađeni zahtjevi se uglavnom odnose na podnosioce kojima su u prethodnom periodu isplaćena potraživanja od države ili poslodavca, lica isplaćena od poslodavca po osnovu prestanka radnog odnosa zbog tehnoekonomskih promjena po propisima koji su važili u momentu prestanka radnog odnosa podnosioca, zatim podnosioci kojima je radni odnos prestao po sporazumu između zaposlenog i poslodavca”, objasnio je Đečević.

Dio zahtjeva se, ukazuje, odnosi i na osobe koje je u prethodnom periodu isplatila država (SSCG ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja), kao i osobe kojima je izvršen dokup staža da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, a kojima je radni odnos prestao u periodu od 14. avgusta 1990. do 29. jula 2003. godine.

“Neobrađen je ostao i dio zahtjeva koji se odnosi na isplatu otpremnina, a koji su predati nakon zakonom propisanog roka od 8. januara 2011. godine. Dio zahtjeva za isplatu garantovanih zarada i uplatu poreza i doprinosa i povezivanje staža, u fazi su obrade od stručne službe, koja utvrđuje osnovanost podnijetih zahtjeva”, pojasnio je Đečević.

Budžetom za 2020. godinu, kako je rekao, za isplatu potraživanja opredijeljeno je ukupno 1.780.00 eura.