ODLUKA O BILANSU ZA 2020.

Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrane Možura, koja je zvanično puštena u rad sredinom novembra, planirana je u iznosu od 111 gigavatsati, navodi se u Odluci o energetskom bilansu za narednu godinu.

Možura, čija je instalisana snaga 46 megavati, je bila u probnom radu do 15. novembra kada je dobila upotrebnu dozvolu za rad i počela komercijalnu proizvodnju struje.

“Budući da je tokom ove godine Možura bila u probnom radu, proizvodila je električnu energiju usljed čega je i plan proizvodnje za ovu godinu ostvaren u iznosu od 103,6 gigavatsati, što čini 92,67 odsto realizacije plana”, istaknuto je u bilansu, pišu Dnevne novine.

Kada je riječ o proizvodnji iz vjetroelektrane Krnovo, koja je u pogonu od 2017. godine, planirano je da naredne godine iznosi 201 gigavatsat, što je 1,28 odsto manje od procjene ostvarenja u ovoj godini.

“Vjetroelektrana Krnovo je u 2018. godini realizovala plan u iznosu od 92,78 odsto, dok je u ovoj godini premašila plan za 1,29 odsto”, piše u bilansu.

Bilansom je predviđeno da je planirano bruto 3.615 gigavasati potrošnje struje iduće godine, što je 2,47 odsto više u odnosu na procjenu ostvarenja u ovoj godini.

“Plan bruto potrošnje za 2020. godinu, u odnosu na procjenu ostvarenja bruto potrošnje iz 2019, je za 22,92 odsto veći”, konstatovano je u Vladinom dokumentu.

ZA 11 MJESECI

Za prvih 11 mjeseci ove godine građani, privrede i vlade na državnom i lokalnom nivou zadužili su se kod crnogorskih banaka za novih 1,1 milijardu eura, pokazuju novi podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG), pišu Dnevne novine.

Od ukupnog iznosa svih kredita koji su odobreni, na pravna lica se odnosi 647,58 milion, a na građane 455,15 miliona eura.

Sve to uz podsjećanje da je od početka godine iz ovog dijela monetarne statistike isključena Invest banka Montenegro, a od aprila i Atlas banka, jer su u obje pokrenuti stečajni postupci.

U grupi pravnih lica, crnogorske kompanije su do kraja novembra podigle kredite u vrijednosti 483,1 milion eura, slijede vlada, njene agencije, institucije i fondovi, kao i lokalna uprava sa 86,48 miliona, javna i inostrana preduzeća sa 66,3 miliona, finansijske institucije sa 10,15 miliona dok su svi ostali kreditirani sa 1,53 miliona eura.

Najviše novca pozajmljino je kao gotovina 376,23 miliona eura, od čega su građani uzeli čak 345,8 miliona. Slijede krediti za likvidnost obrtnih sredstva koji su iznosili 319,88 miliona, od čega su 319,66 miliona uzele različite kompanije.

Za refinansiranje ranijih zaduženja kod drugih banaka odobreno je novih 100,56 miliona eura, od čega 69,11 miliona različitim pravnim licima. Zaduženja namijenjena nabavci osnovnih sredstava iznosila su 85,59 miliona, a kupovini stanova i adaptacijama 82,68 miliona eura. Građani su tokom 11 mjeseci ove godine od banaka najviše pozajmili gotovine na rok duži od godinu i to 338,99 miliona, a kompanije 189,55 miliona eura za likvidnost obrtnih sredstava na period manji od 12 mjeseci.

Prosječne nominalne kamatne stope za sve postojeće i nove kredite u novembru su bile 5,52, a efektivne 6,08 odsto. Najniže su bile one za banke i druge finansijske institucije koje su u prosjeku plaćale efektivnu kamatu od 2,99 odsto, odnosno samo 1,88 odsto ako su se obavezale da će sredstva vratiti za najviše 12 mjeseci.

Vlada i njene institucije takođe su imali priliku da se jeftino zadužuju jer su na godišnjem nivou u prosjeku morale da plate 3,51 odsto od cijelog iznosa. Građani i dalje najviše plaćaju kako bi od banaka dobili bilo kakva sredstva, jer su prosječne kamate bile 7,56 odsto na godišnjem nivou, a za one koji su odlučili da rok otplate njihovog duga bude manji od godinu 8,15 odsto.

PREPORUKE CBCG

Centralna banka (CBCG) preporučila je Vladi da pažljivo analizira ekonomsku opravdanost izgradnje preostalih dionica auto-puta i njihov uticaj na budžet i javni dug i da vodi restriktivnu politiku prilikom izdavanja novih garancija.

CBCG je u ekonomskim preporukama Vladi za narednu godinu, koje su danas objavljene, navela da bi izvršna vlast trebalo da razmotri mogućnost obezbjeđivanja odgovarajuće fiskalne rezerve, u slučaju materijalizacije pojedinih rizika koji mogu uzrokovati dodatne rashode, kao što su aktiviranje garancije i pogoršanje ekonomske situacije.

“Potrebno je dalje raditi na unapređenju strategija za upravljanje javnim dugom i za odnose sa investitorima i kreirati unaprijeđena fiskalna pravila, koja će izbjeći procikličnost i obezbijediti konzistentnost u implementaciji i razmotriti mogućnosti formiranja Fiskalnog savjeta”, navodi se u dokumentu CBCG.

CBCG svake godine daje Vladi preporuke za godinu koja slijedi u dijelu realnog sektora, finansijskog sistema, fiskalne politike i statistike.

Vrhovna monetarna institucija je, u cilju nastavka procesa konsolidacije budžeta i postizanja fiskalne stabilnosti, predložila da se razmotri uvođenje poreskih olakšica, odnosno oslobađanja poreza na dobit, u slučaju reinvestiranja dobiti na teritoriji Crne Gore, a naročito za investiranje u proizvodne djelatnosti i nerazvijena područja.

U CBCG smatraju da je potrebno poboljšati proces planiranja i izvršenja budžeta i procjene neizmirenih obaveza, kako bi se spriječilo njihovo akumuliranje.

„Javnu potrošnju treba fokusirati na oblasti koje donose najveću stopu društvenog i ekonomskog rasta. Veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, uz reforme tržišta rada, poboljšala bi zaposlenost i materijalni položaj mladih i pomogla u stvaranju produktivnije radne snage“, dodali su predstavnici CBCG.

Oni smatraju i da bi, u cilju poboljšanja transparentnosti i smanjenja cijene, trebalo kreirati preliminarni godišnji kalendar za emisiju državnih zapisa.

„Radi limitiranja fiskalnog rizika potencijalnih neizmirenih obaveza, u Ministarstvu finansija potrebno je kreirati detaljnu bazu podataka svih kompanija koje imaju vlasnički kapital države, implementirati OECD-ove principe korporativnog upravljanja za te kompanije i pojačati njihov finansijski nadzor“, rekli su iz CBCG.

Vlada bi u narednoj godini, prema ocjenama CBCG, trebalo da smanji neproduktivnu budžetsku potrošnju, sa posebnim akcentom na troškove konsultantskih i usluga advokata.

Kada je u pitanju penzioni sistem, CBCG je predložila da se obezbijedi nastavak reforme, u cilju postepenog smanjenja zavisnosti od budžetskih sredstava i unapređenja finansijske održivosti penzionog sistema.

„Trebalo bi sprovesti direktne mjere koje ograničavaju rano napuštanje tržišta rada i prijevremeno penzionisanje“, rekli su iz CBCG.

U dijelu preporuka koje se odnose na tržište rada, CBCG smatra da je potrebna aktivnija uloga inspekcije rada i drugih državnih organa na suzbijanju i smanjenju neformalne ekonomije i legalizacije neprijavljenog rada.

„Trebalo bi poboljšati fleksibilnost i mobilnost na tržištu rada. U tom smislu potrebno je promovisati princip sigurnosti i smanjiti rigidnost zakonskih rješenja na tržištu rada“, dodaje se u dokumentu.

CBCG, u dijelu institucionalnog ambijenta, smatra da bi trebalo kreirati softversko rješenje koje će omogućiti elektronsku registraciju preduzeća i elektronsko podnošenje prijave radnika, u cilju skraćivanja rokova registracije.

„Trebalo bi takođe kreirati softversko rješenje koje će omogućiti elektronsku registraciju robe preko svih graničnih prelaza“, naveli su iz CBCG.

Oni su dodali da je u dijelu prerađivačke industrije potrebno, korišćenjem modela javno-privatnog partnerstva, razmotriti kreiranje pogona za proizvodnju proizvoda neophodnih za izgradnju preostalih dionica autoputa i drugih saobraćajnica.

„Potrebno je stimulisati preradu aluminijuma i čelika i podsticati prerađivače drveta na povećanje stepena finalizacije drvne industrije i izvoza proizvoda većeg stepena obrade“, navodi se u dokumentu.

U dijelu turizma, potrebno je kreirati model za racionalno restrukturiranje nacionalne avio-kompanije u cilju uspostavljanja poslovanja na održivom nivou.

CBCG, među postavljenim ciljevima ekonomske politike, prioritet daje nastavku procesa fiskalne konsolidacije usmjerene ka suficitu u tekućoj potrošnji države, širenju ekonomske osnovice kroz investicioni ciklus u privatnom i državnom sektoru i na taj način, širenju poreske osnovice, što sveukupno doprinosi jačanju fiskalne održivosti i stabilnosti.

USVOJILI BUDŽET ZA 2020.

Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je danas budžet za 2020. godinu vrijedan 8.56 miliona eura. Kako su saopštili, Prijestonica se već drugu godinu zaredom nije zaduživala, a dug je u 2019. smanjila za milion.

“Iskustvo u realizaciji Budžeta za 2019. godinu bila nam je dobra polazna osnova, jer smo uspjeli da realizujemo planirano u vrijednosti većoj od 95 odsto, bez rebalansa i pri činjenici da je gradski budžet donešen tek sredinom februara ove godine. Dodatno, premašićemo ostvareni Budžet iz 2018. godine, a to je, između ostalog, bila realna osnova da projektujemo za gotovo pet odsto veći budžet za 2020. godinu”, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan obraćajući se odbornicima.

On je rekao da je Budžet za 2020. godinu, poput ovogodišnjeg, ima razvojnu i sanacionu komponentu.

“Razvojna se, uz lokalne kapitalne izdatke od 155.100,00 eura, znatno oslanja na Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2020. godinu. Samo za finansijaranje djelatnosti ustanova i privrednih društava čije je osnovač Prijestonica planirano je 1,53 miliona eura, dok su za otplatu duga po kreditu za Hitne mjere sanacije vodovodne mreže EIB-a planirana sredstva u iznosu od 950 hiljada“, naveo je Kašćelan.

On je istakao da se Prijestonica Cetinje već drugu godinu zaredom nije se zaduživala, nego je i u 2019.godini nastavila da smanjuje dug.

“Prema našim očekivanjima, smanjenje duga ove godine biće na nivou prošle ili oko milion eura. Obaveze prema državi za kredite i kamate smanjujemo u kontinuitetu i trenutno su ispod 10 miliona eura, a mišljenja smo da će, ako nastavimo sa pravovremenom konsolidacijom, racionalnom potrošnjom i realizacijom planiranog, na kraju 2020. godine taj iznos biti ispod devet miliona”, rekao je Kašćelan.
Gradonačelnik je podsjetio da Prijestonica redovno izmiruje zarade u bruto iznosu, navodeći da datno ohrabruju podaci da će i u 2019. godini biti ostvaren rast sopstvenih prihoda za oko osam odsto u odnosu na 2018. godinu ili za 22 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Bez obzira na zadovoljstvo ostvarenim, kako je dodao, kroz budžet za 2020. godinu, lokalna uprava nastavlja sa realizacijom mjera fiskalne konsolidacije i sa racionalizacijom ukupne javne potrošnje.

“Efikasna naplata svih planiranih prihoda, kao i iznalaženje mehanizama za stvaranje novih, ostaje obaveza svih organa uprave i preduzeća čiji je osnivač Prijestonica. Racionalna javna potrošnja i dalje će biti naš prioritet i nastavićemo gdje god je to moguće sa smanjenjem izdataka”, tvrdi on.

Kašćelan je naveo i da je cilj lokalne uprave da u 2020. godinu uđe sa budžetom koji će joj omogućiti blagovremeno pokretanje procedura za nesmetanu realizaciju razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao i projekata iz Programa razvoja Prijestonice. 

On je podsjetio i da su u toku 2019. znatno povećna socijalna davanja, koja su bila projektovana na 20 hiljada eura.

“Samo po osnovu naknada za nezaposlene porodilje i za novorođenčad isplaćeno je oko 60 hiljada eura više. Ove godine imali smo najveća izdvajanja u posljednje četiri godine za institucije, pojedince i NVO. Podsjetiću, da smo kupili udžbenike za učenike prva tri razreda osnovne škole na gradskom području, a da smo za osnovce na seoskom području obezbijedili udžbenike za sve razrede”, kazao je gradonačelnik.

Lokalna uprava brinula je i o socijalno ranjivim kategorijama kroz jednokratne pomoći i obezbjeđivanje ogrijevnog drveta, a iz sopstvenih sredstava i preusmjeravanjem donacija pomogla je zapošljavanje sedam osoba sa invaliditetom i rad udruženja roditelja i paraplegičara Cetinja.

URA POZIVA

Građanski pokret URA, uoči usvajanja budžeta za narednu godinu, pozvao je Vladu Crne Gore i resorno ministarstvo da obezbijede sredstva za dječje dodatke u 2020. godini jer, kako su kazali, to je obaveza države koja je ustavom definisana kao država socijalne pravde.

“Građanski pokret URA neće odustati od namjere da svako dijete u Crnoj Gori prima dječji dodatak. Podsjećamo da je URA još 2015. godine predložila izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji bi omogućila da sva djeca do 15. godine u Crnoj Gori opet primaju dječji dodatak, a da ona djeca koja su u stanju materijalnih i posebnih potreba primaju veće naknade nego do sada”, saopštili su iz Ure.

Poručili su da neće odustati od namjera da svako dijete u Crnoj Gori do navršene 15. godine, odnosno da tokom redovnog školovanja u osnovnoj školi prima dječji dodatak a da djeca koja su u stanju materijalnih i posebnih potreba primaju do 50% veće naknade nego do sada.

“Vrlo važno je i to što smo prijedlogom naših izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predvidjeli ukidanje ograničenje broja djece u porodici koja mogu biti korisnici dječjeg dodatka. Mogućnost da svako dijete prima dječji dodatak je u direktnoj vezi sa težnjom države Crne Gore za povećanjem već negativnog trenda prirodnog priraštaja i s tim u vezi smatramo da bi ove izmjene dale podstrek roditeljima prilikom planiranja porodice”, saopštila je URA.

Kažu da je njihova procjena da su potrebna sredstva za djecu koja do sada nisu primala dječji dodatak oko 16,5 miliona eura na godišnjem nivou dok je za povećanje visine naknade za djecu koja su do sada primala dječji dodatak, ukazuju iz URE, potrebno izdvojiti oko 3 miliona eura na godišnjem nivou.

CKB

Crnogorska komercijalna banka (CKB) podnijela je Centralnom klirinškom depozitarnom društvu zahtjev za prinudnu prodaju akcija manjinskih akcionara Podgoričke banke.

Kako je navedeno u obavještenju manjinskim akcionarima, CKB koristi pravo da od preostalih dioničara otkupi 1,17 hiljada akcija po cijeni iz javne ponude za preuzimanje, koja je završena u četvrtak. Ta cijena iznosi 640 eura.

„Novčana sredstva od prinudnog otkupa akcija koja pripadaju manjinskim akcionarima na raspolaganju su kod CKB“, kazali su iz banke.

Oni su podsjetili da nakon zaključenja javne ponude, na koju je prijavljeno 8,23 odsto akcija, CKB posjeduje 98,79 odsto akcija Podgoričke banke.

Prospekt za preuzimanje preostalih 9,13 hiljada akcija Podgoričke banke po cijeni od 640 eura, objavljen je 5. decembra, a javna ponuda je bila otvorena do četvrtka.

CKB je krajem februara zaključila ugovor o kupovini 90,56 odsto akcija Societe Generale banke Montenegro, sada Podgoričke. Ta transakcija predstavlja dio strategije OTP grupe da ojača prisustvo u region jugoistočne Evrope.

RASPRAVA U SKUPŠTINI

Predloženi budžet za narednu godinu postavljen je na realnim osnovama koje treba da obezbijede nastavak privrednog rasta, smatraju poslanici vladajuće koalicije, dok opozicioni upozoravaju na rastuće zaduživanje i vođenje ekonomske politike koja ne stvara suficit i nova radna mjesta.

Nezavisni poslanik, Neđeljko Rudović, kazao je da je država došla u situaciju da joj unazad nekoliko godina nedostaje 590 miliona eura, zbog čega se postavlja pitanje da li je takva ekonomska politika Vlade dala ikakav rezultat.

“Da li je budućnost zaduživati se svakog dana skoro dva miliona eura i tražiti kredite, a ne znati i ne vidjeti da te pozajmice nama zaista ne donose nekakvu realnu korist”, pitao je Rudović.

On je rekao da vladajuća koalicija govori da nema novca za ispunjavanje zahtjeve prosvjetnih i medicinskih radnika i da je to što je urađeno do sada urađeno u mjeri mogućeg.

“Novca ima kada treba kupiti novi službeni auto, dijeliti kredite za stanove i kada treba kupovati stanove funkcionerima. Nažalost novca nema za građane, već samo za rijetke i odabrane”, naveo je Rudović.

Prema njegovim riječima, predloženi budžet je odraz ekonomske politike koja se vodi u ovoj državi, koja ne stvara suficit i “živi na crtu”.

“Ovakva ekonomska politika ne stvara nova radna mjesta i vuče nas ka ponoru, jer mi nećemo i ne možemo dugoročno biti održivi ako se stalno zadužujemo”, ocijenio je Rudović.

On je pitao ministra finansija, Darka Radunovića, da li bi vodio takvu ekonomsku politiku da je u pitanju njegova familija.

“Mislim da je niko ne bi vodio u svojoj kući, ali kad je u pitanju državni novac onda se rasipa i ne vodi računa”, dodao je Rudović.

On je precizirao da isplata kamata na javni dug iznosi preko 100 miliona eura, Montenegro Airlinesu (MA) će se dati 155 miliona, poskupljenje troškova auto-puta iznosi 120 miliona eura, dok je nenaplaćeni poreski dug skoro 600 miliona eura.

“To je 1,3 milijarde eura sprženih, bačenih i prosutih i jedan značajni dio koji je završio u nečijim džepovima, ali ne u državnoj kasi. Ima li ovdje ikakve vizije i logike? Mislim da nema”, ocijenio je Rudović.

Medojević: Nedostajuća sredstva 590 miliona eura

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, kazao je da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) o kojem govori Radunović baziran na tuđim, odnosno pozajmljenim sredstvima.

“To nijesu sredstva koja se stvaraju u Crnoj Gori i to nije višak vrijednosti koji može da se napravi u industriji sa većim stepenom prerade”, rekao je Medojević.

On je naveo da se vidi da su nedostajuća sredstva 590 miliona eura, odnosno da treba da se otplati sa 539 miliona bivši dug.

“Takođe smo prešli cifru od 100 miliona eura koje treba da platimo samo za kamate”, dodao je Medojević.

On je rekao da je stopa nezaposlenosti mladih ljudi treća najgora u Evropi od 27 odsto.

“Povećali smo porez na dodatu vrijednost (PDV) i akcize, da bi popunili rupe, a javni dug je sa 2,5 milijardi eura porastao na skoro četiri milijarde eura”, naveo je Medojević.

Prema njegovim riječima, kreditni rejting zemlje je u kategoriji špekulativnih.

“Nama samo Bog može pomoći. Ovi podaci govore da je ovo budžet izborne godine, nakrcane su stavke pomoću kojih treba da se pobijedi na izborima na račun poreskih obveznika”, rekao je Medojević i dodao da je to budžet zemlje koja leti ka bankrotu u slobodnom padu.

Ibrahimović: Budžet postavljen je na realnim osnovama

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Ervin Ibrahimović, smatra da je predloženi zakon o budžetu za narednu godinu projektovan na realnim osnovama i da će omogućiti nastavak razvoja ekonomije, socijalnu sigurnost i stabilnost javnih finansija.

„Sve to će kao rezultat imati nastavak infrastrukturnih projekata“, rekao je Ibrahimović.

On je pohvalio odluku Vlade da se veći dio Kapitalnog budžeta usmjeri na sjever, kako bi taj dio Crne Gore, uz završetak prioritetne dionice aut-puta, dobio šansu da postane konkurentan.

„Raduje da je Vlada je prepoznala potencijale sjevera što se tiče turizma. Nadam se završetku mnogih infrastrukturnih projekata što se tiče zimskog turizma u narednoj godini. Koliko sam shvatio Kolašin 1600 će biti završen, a vjerujem da ćemo učiniti dosta toga da i ostali zimski centri na sjeveru budu privredeni primjeni“, saopštio je Ibrahimović.

Sekulić: Po standardu kupovne moći bolji od zemalja regiona

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, saopštio je da je 2012. godine bruto društveni proizvod iznosio nešto više od tri miliajrde, a da je u narednoj planirano da to bude oko pet milijardi.

„To je 70 odsto više za osam godina“, rekao je Sekulić.

On je kazao da je Crna Gora po standardu kupovne moći na 48 odsto prosjeka Evropske unije (EU), što je bolji rezultat od zemalja regiona. Bolji podaci bilježe se, kako tvrdi, i u dijelu iznosa zarada i penzija.

„Crna Gora je 2015. godine imala skoro 300 miliona deficita u budžetu, a danas je to nepunih jedan odsto, odnosno oko 50 miliona“, saopštio je Sekulić.

Damjanović: Država i dalje u paradigmi novog zaduživanja

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, ocijenio je da je jasno da je država i dalje u paradigmi novog zaduživanja, koliko god ga smanjivali i racionalizovali kroz emisiju obveznica i bolje uslove nego ranijih godina.

“A radi se o 2020. godini, što je već 14 godina nakon referenduma”, rekao je Damjanović.

On je naveo da su se u manje od mjesec desile neke kapitalne stvari, jer će se morati definisati iznos za Montenegro Airlines.

“Govorimo o cifama koje nijesu utemeljene. Nema fiskalizacije, odnosno onih 15 do 20 miliona eura prihoda, a nema ni zakona o igrama na sreću. Ponovo je upitno sve ono što je ulazna osnova za ovu priču”, rekao je Damjanović.

On je podsjetio da je, prema publikaciji Monstata, prosječna zarada 2011. godine 484 eura, dok je sada 520 eura ili sedam odsto veća.

“BDP je porastao sa 3,2 milijarde na pet milijardi eura, ako je vjerovati Monstatu, jer ja mu ne vjerujem. To je nekih 60 odsto rasta, dok je rast plata sedam odsto, a penzija manje od pet odsto”, naveo je Damjanović.

Prema njegovim riječima, u istom periodu javni dug je porastao 150 odsto.

“Pa o čemu pričamo? Ko ovdje snosi teret tog prilagođavanja? Socijalni jaz je sve veći”, tvrdi Damjanović.

On smatra da postoji raskorak između novca koji postoji u finansijskom sistemu i novca u sivoj i crnoj ekonomiji.

Konjević: Vlada i dalje opterećuje troškovnu stranu budžeta 

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja u regionu i šire koja ima jednu vrstu paradoksa da joj BDP raste, a sa druge strane realne zarade padaju.

„U čemu je problem ako stvaramo novu vrijednost? Zašto građani ne mogu da osjete tu vrstu boljitka“, pitao je Konjević.

On je pitao i zašto Vlada ne može da, sa povećanjem zarada, snažnije ohrabri ključne sektore u javnoj administaciji.

„Zašto je Vlada u ovom budžetu zaboravila četiri hiljade policajaca od kojih 3,1 hiljadu ima platu do 400 eura? Zašto imamo podatke da nam dvije trećine zaposlenih, njih 110 hiljada, radi sa platom ispod prsoječne? To značajno odudara od priče Vlade o rastu BDP i investicionom ciklusu“, tvrdi Konjević.

On je saopštio da Vlada i dalje opterećuje troškovnu stranu budžeta.

„Vlada je, za tri godine mandata, najgrubljom računicom zaposlila pet hiljada ljudi u javnoj administraciju. To se vidi po brojevima, jer je 422 miliona eura bio fond bruto zarada 2016. godine, a za narednu je projektovan na 502 miliona“, dodao je Konjević.

Prema njegovim riječima, Vlada je dala najbolju ocjenu predloženog budžeta tako što je prije rasprave o njemu dala amandmane.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić, koji je, kao i Konjević, na matičnom Odboru izdvojio mišljenje o predloženom zakonu, smatra da je predloženi dokument posljedica ekonomske politike koja je vođena u prethodnom periodu.

„Radi se o predlogu budžeta kojim se nastavlja politika pozajmljivanja sredstava kako bi se nastavila pogubna ekonomska politika štetna po svakga“, rekao je Milić.

Mugoša: Stvorile se pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da budžet posmatra kroz dvije stavke – jačanje finansijske stabilnosti i povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije.

On je rekao da se budžetski deficit smanjuje sa 5,8 odsto u 2017. godini na manje od tri odsto u ovoj i ispod jedan odsto u narednoj godini, da bi se 2021. godine ušlo u zonu suficita.

„Svih ovih godina imamo suficti tekuće potrošnje, što je jedan od najznačajnijh podataka, jer on znači da sve tekuće rashode možemo podmirivati iz izvornih prihoda“, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, sve te stvari stvorile su pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade.

„Dovoljno nije, ali je došlo do njenog povećanja 15 odsto. Takođe, smanjili smo doprinose poslodavcima dva odsto i moje pitanje glasi zašto nije došlo do povećanja prosječnih plata. One nijesu povećane jer se dosta toga i dalje daje na ruke“, tvrdi Mugoša.

On je, među izazovima za narednu godinu, naveo sivu ekonomiju, za koju tvrdi da predstavlja ogroman kolač potencijalnih prihoda i veliki spoljotrgovinski deficit u razmjeni roba.

DVA PUTA SEDMIČNO

Britanska lou kost aviokompanija EasyJet od ljeta će letjeti na liniji Tivat-Milano.

Sezonska linija funkcionisaće dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i utorkom, prenosi bankar.me.

Prvi EasyJetov let na liniji Milano-Tivat-Milano biće 22. juna naredne godine, a na njoj će se saobraćati do 28. avgusta.

Ovaj avioprevoznik već dvije godiine sezonski leti za Tivat, i to na linijama iz Londona i Mančestera u Velikoj Britaniji, odnosno iz Ženeve u Švajcarskoj.

EasyJet druga je po veličini lou kost kompanija u Evropi.

RADUNOVIĆ O BUDŽETU

Ministar finansija Darko Radunović kazao je u parlamentu da je predloženim budžetom predviđen ukupan iznos primitaka i izdataka od 2,64 milijardi eura.

„Od toga se za tekući budžet izdvaja 1,32 milijarde, budžet državnih fondova iznosi 769,19 miliona eura, kapitalni 229,96 miliona eura, transakcije finasiranja su na nivou od 556,95 miliona i rezerve 88,5 miliona eura“, precizirao je Radunović.

Poslanici su danas počeli raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu.

Izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,05 milijardi eura, odnosno 40,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u odnosu na planirani veći su 12 odsto.

„Kapitalni budžet iznosi 229,96 miliona eura. Stvoreni su preduslovi da kreditna sredstva od preko 150 miliona eura budu efektivna za realizaciju kapitalnih projekata u narednom periodu“, rekao je Radunović.

On je kazao da se predloženim budžetom ulaže u razvoj, dok su neproduktivni troškovi odnosno službena putovanja, reprezentacije, gorivo i nabavke, umanjeni kod svih organa državne administracije, izuzev kod inspekcijskih i policijskih službi.

„U narednoj godini projektuje se značajno povećanje prihoda budžeta uslovljeno rastom ekonomske aktivnosti, daljim sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije, intenzivnijom borbom protiv sive ekonomije i kroz pojačan nadzor službi”, naveo je Radunović.

Ukupni izdaci planirani su na nivou od 2,104 milijardi eura, odnosno 41,9 odsto BDP-a.

U strukturi ukupnih rashoda, tekuća budžetska potrošnja je na nivou od 1,85 milijardi, dok kapitalni budžet čini oko 4,6 odsto BDP-a.

“Glavni sektori gdje se vide dodatna fiskalna izdvajanja su zdravstveni sistem, obrazovanje, odbrana, poljoprivreda i ruralni razvoj, sport i mladi i nauka”, dodao je Radunović. 

Kada su u pitanju sredstva za kapitalni budžet, najznačajniji dio se odnosi na auto-put i iznosi 145,68 miliona EUR, čime se zatvara finansijska konstrukcija kada je u pitanju taj projekat.

“Deficit budžeta je na nivou od 50 miliona i to je nešto ispod jedan odsto BDP-a, čime se nastavlja tendencija smanjenja deficita”, precizirao je Radunović.

Vlada će se, kako je dodao, fokusirati na reformu poreskog ambijenta što ima za cilj poboljšanje operativnih funkcija Poreske uprave (PU).

“Osnovne karakteristike budžeta su nastavak ekonomskog intenzivnog rasta, kroz projektovanu stopu realnog rasta od 3,4 odsto”, naveo je Radunović.

Prema njegovim riječima, postignuti rezultati govore da je dodatno ojačana fiskalna pozicija, ostvarene su rekordne stope ekonomskog rasta i napravljen nastavak pozitivnog kretanja u ovoj godini, koji za ova tri kvartala iznosi rast od preko 3,9 odsto.

„Smanjen je poreski dug preko 30 odsto u odnosu na 2016. godinu, uz redovnost servisiranja svih javnih funkcija“, dodao je Radunović.

Vlada će, kako je precizirao, u prethodne dvije godine povoljnim zaduživanjem omogućiti refinansiranje i otplatu prethodnih dugovanja po značajno povoljnim uslovima.

“Pored navedenog, predloženim budžetom za narednu godinu su u srednjem roku stvorene pretpostavke za realizaciju opredjeljenja Vlade, koje se odnosi na valorizaciju crnonogorskih aerodroma i održivost u poslovanju nacionalnog avio-prevoznika, Montenegro Airlinesa (MA)“, objasnio je Radunović.

On je, govoreći o Predlogu odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kazao da je njime definisano da će država potpisati kreditne aranžmane od 257 miliona eura za finansiranje važnih infrastrukturnih projekata.

“U toj odluci se navodi da će nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta, u narednoj godini, iznositi 590 miliona EUR i da će biti obezbijeđeni iz depozita u iznosu od 490 miliona eura i 100 miliona eura iz aranžmana sa kineskom Exim bankom”, precizirao je Radunović.

Država će u u narednoj godini izdati garancije do 49 miliona EUR, za kreditni aranžman između Željezničke infrastrukture Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe nabavke mehanizacije za održavanje pruga i nove opreme za pomoćni voz.

Država će, kako se dodaje, izdati pismo o potvrđivanju državne garancije na iznos od 12 miliona eura, za potrebe druge tranše kreditnog aranžmana između javnog preduzeća Regionalni Vodovod Crnogorsko primorje i EBRD, čija je vrijednost 24 miliona eura.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Centralna banka (CBCG) je imala tešku godinu, ali po objektivnim procjenama i najuspješniju ikada, saopštio je guverner vrhovne monetarne institucije, Radoje Žugić i dodao da su svi, ili većina ključnih bankarskih parametara na istorijskom maksimumu.

“Rast aktive iznosio je 14,1 odsto, kredita 10,7 odsto, a depozita 10,9 odsto, što je znak povjerenja u bankarski sektor. Znam da se širi blaga animoznost prema bankarima, ali su one duplo više uložile u kapitala u odnosu na profit koji su ostvarili. Tako da su banke, dominantno strane, možda i najveći strani ulagači u državi”, rekao je Žugić.

On je, na novogodišnjem koktelu koji je danas upriličen za predstavnike medija, rekao da se bilježi i najniži nivo loših kredita, istorijski gledano 4,62 odsto.

“To je znak kvaliteta upravljanja u bankarskom sistemu i aktive banaka. Krediti koji kasne 90 dana iznose svega 2,67 odsto odobrenih. To su impresivni podaci”, ocijenio je Žugić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada ranije, do danas, nije imala prvo mjesto u zaštiti klijenata na bazi sadržaja i strukture podataka iz kreditnog registra.

“Zajedno sa Novim Zelandom, prema ocjeni Svjetske banke (SB), Crna Gora dijeli prvo mjesto, a na 15. mjestu je po lakoći odobravanja kredita. Istovremeno je prisutan pad loših kredita, a to je znak da se smanjuju barijere, ali i da se adekvatno upravlja rizicima u bankama”, poručio je Žugić.

On je saopštio da je jedna međunarodna institucija dostavila podatke da Crna Gora konačno nema sistemskih slabosti u bankarskom sistemu.

Žugić je rekao da su vrhovnoj monetarnoj instituciji potrebni mediji, kojima nude saradnju i partnertsvo.

“Ponekad nijesu potpuno objektivni, ali mi to razumijemo i to nas drži budnim”, poručio je Žugić.

On je kazao da CBCG u narednoj godini ima ambiciozne planove, a to je prije svega procjena kvaliteta aktive.

“Taj projekat, koji je veoma zahtjevan, već je počeo i mi ćemo ga pratiti preko banaka. Obično iskustva govore da su banke nakon ponovne procjene kvaliteta aktive imale potrebe za novim kapitalom, da su blago porasli loši krediti, što ne znači da će biti kod nas”, smatra Žugić.

On je naveo da je u svakom slučaju pravi trenutak da se ta akcija sprovede.

“Očekujemo da ćemo zajedno kroz saradnju imati pravovremeno i objektivno informisanje”, zaključio je Žugić.