OD PONOĆI

Sve cijene goriva u Crnoj Gori poskupile su od ponoći.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, po šest centi skuplji su BMB 98 i BMB 95, pa sada koštaju 1,09 eura po litru, odnosno 1,05 eura.

Eurodizel je poskupio pet centi, pa litar košta 0,94 eura.

Pet centi je viša i cijena lož ulja. Od ponoći košta 0,90 eura po litru.

“Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti  8.juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 9.juna”, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

OD PONOĆI

Sve cijene goriva u Crnoj Gori poskupile su od ponoći.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, po šest centi skuplji su BMB 98 i BMB 95, pa sada koštaju 1,09 eura po litru, odnosno 1,05 eura.

Eurodizel je poskupio pet centi, pa litar košta 0,94 eura.

Pet centi je viša i cijena lož ulja. Od ponoći košta 0,90 eura po litru.

“Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti  8.juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 9.juna”, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

ORLANDIĆ

Aerodromi Crne Gore nijednog svog radnika u ovom vremenskom periodu neće ostaviti bez posla, iako su gotovo sasvim ostali bez prihoda, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić. Istakao je i da se, iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije, može naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to bez testiranja na Kovid-19 i karantina.

Orlandić je istakao da su u potpunosti spremni za sve što propišu evropske i domaće institucije, ali se u međuvremenu situacija i tu promijenila. “Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to vjerovatno bez testiranja na Kovid-19 i karantina”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dnevne novine.

Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i česta dezinfekcija ruku.

Orlandić dodaje da će jučerašnja informacija da nema korone u Crnoj Gori pozitivno uticati na avio kompanije.

“Velike avio kompanije su izuzetno zainteresovane za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma. Vjerujem da će se već u drugoj polovini juna to i desiti, a u julu i avgustu će se napraviti ogroman iskorak u odnosu na sadašnju situaciju”, rekao je Orlandić.

Orlandić je rekao da su zbog pandemije, okvirno, u martu zabilježili pad prihoda od preko 65 odsto, dok je u aprilu bio i preko 90 odsto. Slična će situacija važiti i za ovaj mjesec.

On kaže da nova realnost podrazumijeva drugačije definisanje politike razvoja naše zemlje koja će se temeljiti na domaćim resursima, a samim tim i ukupne avijacije. Pokazalo se da u Crnoj Gori ima dovoljno pameti i ozbiljnosti da se sa najvećom krizom prouzrokovanom pandemijom novog korona virusa, na efikasan i kvalitetan način izborimo i postanemo prva država u svijetu koja neće imati nijednog zaraženog čovjeka. To pokazuje da naši građani mogu da se oslone na svoju zemlju.

Ozbiljnom i mudrom odlukom Vlade Crne Gore smo sačuvali nacionalnog avioprevoznika koji će u narednim godinama biti glavni oslonac i podrška razvoju turizma u našoj zemlji, navodi Orlandić.

“Što se tiče aerodroma, apsolutni prioritet je završetak projekta noćnog letjenja na aerodromu Tivat i donošenje odluke o gradnji novih putničkih terminala u Tivtu i Podgorici sa rekonstrukcijom i izgradnjom novih poletno-sletnih staza. Proširenim kapacitetima, novim sadržajima i realizacijom projekta noćnog letjenja u Tivtu možemo mnogo uraditi da oporavak bude brži, a u narednim godinama ponovo prevaziđemo postignute rezultate”, ističe Orlandić.

Uspješnih primjera ulaganja novca u aerodromski biznis ima stotine u svijetu, ali da ne idemo dalje od našeg dokaza: Terminal 2 za odlazeće putnike u Tivtu. Tokom dva i po mjeseca rada prošle ljetnje sezone isplatili smo investiciju u vrijednosti od skoro 50 odsto uloženih sredstava, istakao je on.

Ukoliko naše aerodrome učinimo modernijim, obogatimo ih sadržajima i donesemo hrabre odluke o njihovoj budućnosti uspjećemo da Crnu Goru i u ovoj oblasti postavimo na odgovarajuće mjesto.

Da li je “nova realnost” otpuštanje radnika i niže plate kako strahuje cijela crnogorska ekonomija?

“Aerodromi Crne Gore nijednog svog radnika u ovom vremenskom periodu neće ostaviti bez posla, iako smo gotovo sasvim ostali bez prihoda. Plate redovno isplaćujemo umanjene za 30 odsto zaposlenima koji su vrijeme korone proveli kući. Ipak, vjerujem da ćemo uspjeti prevazići probleme u kojima se nalazimo i da je danas ipak mnogo bolja situacija nego što smo mislili da će biti”, istakao je Orlandić.

U EU se spominju kovid pasoši, mjerenje temperature na aerodromima i rigorozne mjere zaštite kako bi se osigurala bezbjednost na aerodromima. Da li su Aerodromi spremni za to? Kakva je spremnost uopšte Aerodroma na nove okolnosti?

“Aerodromi Crne Gore su u potpunosti spremni za sve što propišu evropske i domaće institucije, ali se u međuvremenu situacija i tu promijenila. Mi dijelimo sudbinu evropskih zemalja gdje je došlo do značajnijeg pozitivnog pomaka u djelu preporuka. Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i česta dezinfekcija ruku. Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to bez testiranja na Covid-19 i karantina”, rekao je Orlandić.

POPADIĆ SAOPŠTIO

Rudnik uglja Pljevlja (RUP) stabilno je poslovao u prošloj godini uz rekordnu dobit, saopštio je njegov izvršni direktor Slavoljub Popadić i dodao da će aktuelna situacija sa koronavirusom ove godine uticati na smanjenje obima investicija.

„Prošlu godinu obilježilo je stabilno poslovanje praćeno rekordnom proizvodnjom otkrivke, što je doprinijelo stabilnoj i sigurnoj isporuci uglja našim strateškim partnerima, prije svega Elektroprivrede (EPCG), kao i partnerima na tržištu široke potrošnje“, rekao je Popadić za list Elektroprivrede.

On je kazao da je tokom prošle godine kompanija isporučila ukupno 1,56 miliona tona uglja, dok je najvećem kupcu Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno 1,42 miliona tona.

„Rezultati na otkrivci su bili 14 odsto bolji od plana za prošlu godinu, a čak 32 odsto bolji od rezultata u istom periodu 2018. godine. Ukupno smo realizovali 7,5 miliona metara kubnih čvrste mase otkrivke i ovo su rekordni rezultati u dosadašnjem poslovanju Rudnika“, precizirao je Popadić.

Kompanija je, kako je naveo, u zadnje četiri godine uspjela da tri puta popravi rezultate na tržištu široke potrošnje i dostigne preko 141 hiljadu tona na kraju prošle godine.

„To je za Rudnik jako važno i znači dodatni prihod vrijedan preko šest miliona eura“, dodao je Popadić.

Prema preliminarnim finansijskim rezultatima, Rudnik je u prošloj godini ostvario dobit od 9,5 miliona, što je 45 odsto bolje nego u 2018. godini, i što je još jedan od rekorda u 67 godina poslovanja Rudnika.

Popadić je, govoreći o proizvodnji uglja u ovoj godini, kazao da je ona planirana u količini od 1,6 miliona tona, tačnije za potrebe TE Pljevlja 1,46 miliona tona, a za potrebe široke i industrijske potrošnje 142 hiljade tona uglja.

Za ovu godinu planirana je eksploatacija otkrivke u količini od 7,1 milion kubnih metara.

„Svih ovih rezultata i rekorda ne bi bilo bez realizovanih investicija u zadnjih par godina“, smatra Popadić.

Rudnik je, kako je naveo, ulaskom u EPCG grupu dobio dugo željenu finansijsku i proizvodnu stabilnost i odvažno ušao u nabavku nove mehanizacije i izgradnju ključnih objekata.

„Nesporno je da se svaki uloženi euro vratio kroz povećanje proizvodnih i finansijskih rezultata.

Novonabavljeni bageri i damperi su direktno doprinijeli povećanju obima realizovane otkrivke, preseljenje DTO sistema je direktno uticalo na smanjenje troškova proizvodnje, a izgradnja nove, moderne hale za održavanje, na veću raspoloživost rudarske mehanizacije“, kazao je Popadić.

On je rekao da je RUP uveo novi informacioni sistem (ERP) i završio adaptaciju Upravne zgrade, Doma rudara i Kluba penzionera. U zadnje dvije godine je ukupno investirano oko 16,6 miliona.

„U ovoj godini smo imali ambiciju da završimo započete investicije i uđemo u nove, u ukupnom iznosu od oko 19 miliona eura“, dodao je Popadić.

Aktuelna situacija sa koronavirusom će, kako je ocijenio, uticati na smanjenje obima investicija.

„Uradili smo tri modela, u rasponu od minimalnih tri pa do projektovanih 19 miliona. Vidjećemo koji će model biti moguće realizovati, zavisno od priliva finansijskih sredstava“, saopštio je Popadić.

On je rekao da je budućnost RUP-a u cjelosti vezana za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i njenu dalju raspoloživost u tehničkom i normativnom smislu.

Računajući da će TE Pljevlja raditi stabilno do perioda ekološke rekonstrukcije i poslije njega, u RUP-u su razvijeni modeli dugogodišnjeg plana proizvodnje i investicija.

„Na tom fonu je urađen i revidovan Dopunski rudarski projekat (DRP) za narednih pet godina. Projekat i prateće kalkulacije su pokazali da će proizvodnja RUP u narednom periodu biti stabilna i isplativa“, rekao je Popadić.

Prema njegovim riječima, dva ključna momenta u projekcijama za narednih pet godina su priprema terena za vraćanje rijeke Ćehotine na trasu prirodnog korita i otvaranje novog kopa koji će raditi paralelno sa kopom Potrlica.

„Posebno je osjetljivo pitanje vraćanja Ćehotine u staro korito, i projekcije koje kažu da RUP u narednih pet godina mora intenzivno raditi na otkrivci sa preko sedam miliona kubnih metara godišnje, kako bi podloga za rijeku bila pravovremeno spremna“, kazao je Popadić.

RUP, kako je naveo, u ovom trenutku dobro stoji sa dinamikom eksploatacije i za očekivati je da tako bude i u narednom periodu.

„Aktivnosti na smanjenju troškova proizvodnje se sprovode željenom dinamikom, što se najbolje može vidjeti po postignutim razultatima na kraju svake godine, odnosno po rastu ostvarene dobiti pri istim ili smanjenim prihodima“, zaključio je Popadić.

ZA POLJOPRIVREDU

Dva mjeseca nakon što je u jednom danu registrovano 15 slučajeva koronavirusa, zbog čega su građani morali u karantin, situacija u Tuzima je stabilna i trenutno nema aktivnih slučajeva. Iz Opštine poručuju da je u pripremi novi paket ekonomskih mjera vrijedan pola miliona eura, a u fokusu će biti poljoprivreda.

Predsjednik opštine Nik Đeljošaj zadovoljan je odgovornom reakcijom građana, volontera i privrede u toku najtežih dana epidemije. Naglašava da je bilo bitno zadržati ekonomsku aktivnost.

“Mi smo pojedinim sektorima privrede omogućili da funkcionišu i u tom periodu, a sve u saradnji sa NKT-om, pošto se u našoj opštini nalaze veliki distributivni centri iz kojih se mnogi snadbijevaju osnovnim životnim namirnicama. U to vrijeme, još nijesmo imali veliku količinu poljoprivrednih proizvoda, ali ono što je bilo, pokušali smo da otkupimo i da distribuiramo na tržište, dok su pojedini proizvođači donirali proizvode opštini”, kazao je Đeljošaj.

Đeljošaj najavljuje i novi paket ekonomskih mjera.

”Za poljoprivredu smo pripremili paket mjera od skoro pola miliona eura do kraja ove godine. Oslobodili smo proizvođače od plaćanja poreza na nepokretnost zemljišta. Dodatnih sto hiljada  eura smo predvidjeli za skladištenje viška poljoprivrednih proizvoda”, kazao je on.

Od početka epidemije, u Tuzima je registrovano 37 slučajeva oboljevanja od korona virusa, a građani najmlađe crnogorske opštine proveli su 21 dan u karantinu.

Srđan Čabrilo, TVCG

BANKARSKI OMBUDSMAN

Povoljniji uslovi kreditiranja neophodni su za ublažavanje negativnih posljedica pandemije koronavirusa, nastavak privredne aktivnosti i pokretanje novih projekata, dok bi nove olakšice doprinijele očuvanju likvidnosti privrede, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač.

„Od uslova kreditiranja u velikoj mjeri zavisi stanje naše privrede, s obzirom na to da su bankarski krediti dominantan način obezbjeđenja potrebnih sredstava za rad preduzeća. Neophodni su povoljniji uslovi kreditiranja za ublažavanje negativnih posljedica pandemije“, rekao je Kalač agenciji Mina-business.

On je dodao da se u narednom periodu očekuje produžetak postojećih mjera za suzbijanje negativnih posljedica pandemije, dok bi nove olakšice doprinijele očuvanju ekonomske aktivnosti, njenom rastu i likvidnosti privrede.

„Očekivanja idu u pravcu lakših procedura za dobijanje kredita, dužeg grejs perioda i jeftinijih kredita. To se prvenstveno odnosi na mikro, mala i srednja preduzeća, koja čine većinu naše privrede“, kazao je Kalač.

„Sa posljedicama pandemije se, pored bankarskog sistema, uspješno mogu nositi i drugi sistemi, kao fiskalni i monetarni. Neophodna je sinergija svih sistema društva za očuvanje od posljedica pandemije i dalji razvoj u promijenjenim okolnostima“, naveo je Kalač.

Bankarski sektor na vrijeme reagovao 

Podaci Centralne banke (CBCG), na koje je podsjetio Kalač, pokazuju da je bilansna suma banaka na kraju marta iznosila 4,57 milijardi eura, što je rast od 3,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Ukupan kapital banaka na kraju marta iznosio je 609,8 miliona eura, što je rast od 17,6 odsto na godišnjem nivou.

„Na osnovu tih podataka može se zaključiti da bankarski sektor ima potencijal i strukturu da može da odgovori na izazove pandemije koronavirusa“, kazao je Kalač.

On smatra da je bankarski sektor na vrijeme reagovao kada je u pitanju pomoć privredi i stanovništvu u suzbijanju negativnih posljedica pandemije koronavirusa. Moratorijum na otplatu kredita bio je, prema njegovim riječima, prvi korak u aktivnostima bankarskog sistema, što je predstavljalo značajno olakšanje za preduzeća i stanovništvo.

„Banke su nastavile kreditnu aktivnost prema privredi i stanovništvu i pored pojačanih rizika za bankarsko poslovanje. CBCG je svojim mjerama podigla nivo ukupne aktivnosti bankarskog sektora u sprečavanju negativnih posljedica pandemije“, naveo je Kalač.

Set mjera koje je usvojila CBCG omogućio je povećanje kreditnog potencijala bankarskog sektora, kao i pristupačnije korištenje tih sredstava u slučaju potrebe za očuvanje likvidnosti.

Mjerama je, prema riječima Kalača, omogućen fleksibilan tretman restrukturiranja kredita, gdje je za klijente koji dokažu pad prometa usljed pandemije omogućeno tretiranje kredita kao novoodobrenih i sagledavanje mogućnosti dodatnog grejs perioda nakon postojećeg moratorijuma.

„Preduzete mjere CBCG i aktivnost banaka dodatno su ohrabrile privredu i stanovništvo u aktivnostima za sprečavanje posljedica pandemije. To je uticalo i da depoziti u bankama ostanu stabilni“, kazao je Kalač.

On je dodao da su zbog uticaja pandemije rizici po stabilnost bankarskog sistema povećani, ali da ohrabruje to što bankarski sistem ulazi u krizu sa solidnim nivoom kapitala i visokom likvidnošću.

U 2019.

Agencija za nadzor osiguranja (ANO) tokom prošle godine primila je ukupno 41 prigovor na rad osiguravajućih društava u Crnoj Gori, kao i jedan prigovor na rad Nacionalnog biroa osiguravača, piše dan.

To se može vidjeti u izvještaju o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja Agencije za nadzor osiguranja za 2019. godinu, kao i u izvještaj o radu Agencije za nadzor osiguranja za istu godinu, koji su krajem prošlog mjeseca dostavljeni Skupštini Crne Gore.

“Od ukupnog broja prigovora na rad osiguravača, 37 prigovora odnosilo se na rad društava za neživotno osiguranje, a četiri prigovora na rad društava za životno osiguranje”, navodi se u izvještaju.

Kad je u pitanju neživotno osiguranje, od 37 prigovora 20 se odnosilo na naknadu štete po osnovu osiguranja od autoodgovornosti, koja je ujedno i nejzastupljenija vrsta osiguranja, i to u vezi sa obračunom i isplatom neposrednog dijela štete.

“Dvanaest prigovora odnosilo se na naknadu štete po osnovu osiguranja od posljedica nesrećnog slučaja (nezgode), a po jedan prigovor bio je u vezi sa naknadom štete, odnosno ostvarivanjem prava iz ugovora o osiguranju u sledećim vrstama: kasko osiguranje vozila, osiguranje profesionalne odgovornosti, osiguranje imovine, kaucijsko osiguranje i dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Prigovor na rad Nacionalnog biroa osiguravača odnosio se na naknadu štete po osnovu osiguranja od autoodgovornosti”, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da su u dijelu životnog osiguranja bila ukupno četiri prigovora.

“Dva prigovora su se odnosila na ostvarenje prava na povrat premije po osnovu osiguranja života. Jedan prigovor se odnosio na isplatu osigurane sume po osnovu osiguranja života za slučaj smrti korisnika kredita. Jedan prigovor se odnosio na obračun pripisane dobiti po osnovu polise osiguranja života”, piše u izvještaju za crnogorski parlament.

Ističe se da su 22 prigovora bila neosnovana.

“Devet prigovora je bilo osnovano (isplaćen nesporni dio, dodatni iznos, postignut dogovor sa društvom i potpisano vansudsko poravnanje). Kod osam prigovora podnosilac je povukao prigovor, odnosno odustao od daljeg postupka pred Agencijom. Za tri prigovora postupak je još u toku”, navodi se u izvještaju.

Agencija je shodno zakonskim ovlašćenjima neposredni nadzor u 2019. godini sprovodila putem ciljanih neposrednih kontrola poslovanja subjekata nadzora.

“Neposredne kontrole subjekata nadzora izvršene su na osnovu neposrednog uvida u opšte akte, akte poslovne politike i poslovne knjige, dokumentaciju i podatke koji se odnose na poslovanje, kao i na osnovu intervjua sa menadžmentom i licima društva koja su odgovorna za područja poslovanja koja su bila predmet kontrola”, piše u izvještaju.

Premija osiguranja 94,8 miliona eura

Predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Uroš Andrijašević izvijestio je Skupštinu da su shodno podacima sa kraja 2019. godine sva društva za osiguranje bila solventna i likvidna i da je tržište osiguranja stabilno.

Istakao je da je u prošloj godini ostvarena rekordna premija osiguranja koja je, prema preliminarnim podacima, iznosila 94,8 miliona eura.

Radi se o rekordnom rastu premije na godišnjem nivou od 9,1 odsto.

UPCG

Nakon mjera, uvedenih zbog korona virusa i na pragu ljetnje sezone, Crna Gora nema luksuz da na jedan dan zatvara cijelu trgovinu, kazao je savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog Unije poslodavaca Filip Lazović.

On je podsjetio da je UPCG stav o neradnoj nedjelji navela u inicijativi koja je i dalje pred Ustavnim sudom, a u vrijeme pandemije još jednom su ponovili apel za ukidanje neradne nedjelje.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić, nedavno je kazala da će se mijenjati zakon, ukoliko se ukidanje neradne nedjelje pokaže opravdanim.

“I prije korona virusa mi smo ukazivali na to da nemamo luksuz da na jedan dan zatvaramo cijelu trgovinu, a pogodovo sada taj luksuz je još manji, manji je prostor da uživamo u takvom luksuzu”, naveo je Lazović.

Posebno je akcentovana turistička sezona.

“Uočili smo da bi aktuelizovanje tog pitanja, i brže rješavanje možda dalo doprinos uspostavljanju boljeg biznis ambijenta u okolnostima koje imamo”, naveo je Lazović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

On podsjeća da je slobodan dan zaposlenih u trgovini već definisan Zakonom o radu.

“Tim pitanjem treba da se bavi Inspekcija rada, pravo na slobodan dan je nesporno”, naveo je Lazović.

Kaže i da trgovine u Crnoj Gori nijesu samo pet – šest velikih lanaca.

“Veliki broj je malih prodavnica, butika, dućana, kojim bi veoma bilo značajno da rade svakog dana, posebno tokom sezone”, naveo je Lazović.

On je u Jutarnjem programu TVCG predstavio istraživanje, koje je Unija poslodavaca Crne Gore sprovela među crnogorskim privrednicima kako bi ocijenila uticaj pandemije COVID-19 na poslovanje u Crnoj Gori.

Oko 90 odsto poslodavaca kazalo je da u vrijeme pandemije nije otpuštalo radnike, a njih oko 80 odsto ne planira da u narednom periodu to učini.

Istraživanje je pokazalo i da je trećini poslodavaca potrebno između jedan i tri mjeseca da obnove svoje poslovanje, a u sektoru ugostiteljstva rekli su da im je potrebno manje od sedam dana.

UNIJA POSLODAVACA

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović kazao je za Vikend novine da poslodavci od države traže garancije za kredite i promjene Zakona o radu.

“U najkraćem, od trećeg Vladinog seta ekonomskih mjera očekujemo da se u njemu, prije svega, nađu konkretni modeli direktne i indirektne finansijske pomoći privredi. Obuhvat naših predloga je širok, a ići će u pravcu obezbjeđenja garancije države do određenog iznosa kredita privrednim subjektima kojima je bio zabranjen rad ili im je obim poslovanja značajno smanjen”, rekao je on u intervjuu Vikend novinama.

Takođe, ponoviće predloge za ukidanje, smanjenje ili oslobađanje od pojedinih fiskalnih i parafiskalnih dažbina.

“I ranije smo tražili, a i dalje ćemo insistirati ili da se donese poseban zakon kojim će se precizno urediti radno-pravni odnosi u vanrednim okolnostima ili da se hitno pristupi izmjenama važećeg Zakona o radu”, kazao je Mitrović.

Podsjetiću da je UPCG još 1. avgusta 2019. godine podnijela Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Problematičnost odredbi ovog člana, kako kaže Mitrović, prije svega počiva na činjenici da je uloga ovog zakona da reguliše unutrašnju trgovina u Crnoj Gori, a ne da se bavi regulacijom odnosa na relaciji poslodavac – zaposleni.

“Pravo zaposlenih na nedjeljni odmor precizno je propisano Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima, a uskraćivanje tih prava zaposlenom predstavlja povredu zakona, odnosno osnov za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad radom poslodavca, kao i osnov za traženje sudske zaštite tih prava. UPCG se ovim povodom više neće oglašavati, već ostavlja nadležnima da ovo pitanje konačno riješe, a vrlo smo otvoreni za razgovor sa socijalnim partnerima o ovoj temi i, evo prilike kroz pregovore za zaključenje novog OKU koji su upravo započeti”, navodi Mitrović.

DEMOKRATE PORUČILE

Najave da će zaposlenima u trgovinama biti ukinut neradni dan nedjeljom, pokazuje još jednom da nadležni, posebno ministarka ekonomije Dragica Sekulić nemaju bilo kakvog osjećaja za potrebe ovih radnika, ističe se u saopštenju Demokrata.

“Zar se tako štite prava žena u ovoj zemlji i pokazuje solidarnost? Da li tako država vraća dug prema hrabrim ženama koje su prve hrabro stale pred pandemijom koronavirusa, rame uz rame sa ostalim državnim službama? U savremenim demokratskim društvima neradna nedjelja u trgovinama je već odavno standard, dok je u Crnoj Gori izborena mukotrpnom borbom. Sada opet DPS vlast zakonski utemeljen neradni dan dovodi u pitanje iako je svima vidljivo da žene u trgovinama neprekidno rade bez ikakvog razumijevanja poslodavaca, i ako je negdje nesporna neradna nedjelja, onda je to u trgovini”, ističe poslanica Demokrata Valentina Minić.

Kako se dodaje, izgovori za ukidanje neradne nedjelje su neutemeljeni, neargumentovani i potpuno neopravdani.

“Podsjećamo na činjenicu da je u svim marketima povećan promet ostalim danima, tako da neradna nedjelja ne može uticati na visinu prihoda. Podsjećamo i na to da su građani Crne Gore već stekli navike i prihvatili neradnu nedjelju. Nažalost, režim nije pokazao razumijevanje ni osjećaj kada je ukidao naknade majkama sa troje ili više djece, a sada vidimo da pred profitom gazi i osnovna ljudska prava”, zaključuje se u saopštenju.