PODACI CBCG

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, pala je u oktobru 0,05 procentnih poena i iznosila je 6,12 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

“Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u oktobru je pala 0,04 procentna poena na 5,56 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

Efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u oktobru je pala 0,22 procentna poena na 6,11 odsto, a nominalna 0,27 procentnih bodova na 5,44 odsto.

Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u oktobru su pale, efektivna 0,05 procentnih poena na 24,06 odsto, a nominalna 0,02 procentna poena na 20,48 odsto.

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u oktobru su porasle, efektivna 0,12 procentnih poena na 24,3 odsto, a nominalna 0,57 procentnih bodova na 20,71 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u oktobru je bila 0,01 procentni poen manja nego u septembru i iznosila je od 0,42 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u oktobru je iznosila 5,7 procentnih poena i bila je manja nego u septembru.

SEKULIĆ

Privredni rast, realizacija razvojnih turističkih projekata, gradnja prve dionice auto-puta, kao i stavljanje javnog duga pod kontrolu, omogućavaju optimizam u narednim godinama po pitanju ekonomskog prosperiteta, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić.

“Od brojnih događaja koji su obilježili prošlu godinu u ekonomskom smislu mislim na dodatni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji se i dalje kreće u rasponu između 4,5 i pet odsto. Vjerujem da je to rast koji nam omogućava da budemo optimisti i u narednim godinama”, rekao je Sekulić agenciji Mina-business.

Sa druge strane, kako je kazao, nastavljena je realizacija prve dionice auto-puta.

“Ove godine ćemo imati završetak te dionice i to je nešto što će zaista preobraziti Crnu Goru u svakom smislu. Zaista vjerujem da će to biti od velikog značaja za sve nas u Crnoj Gori”, smatra Sekulić.

On je podsjetio da je prošle godine pušten u rad energetski kabl između Crne Gore i Italije.

“Rekao bih da se tom događaju pridao manji značaj od onoga što zaista jeste, a benefite od tog događaja imaćemo tek u nekim narednim godinama”, kazao je Sekulić.

On je dodao da je nastavljen rad na razvojnim turističkim projektima, Luštici, Kumboru, Porto Montenegru, a sa druge strane i razvoj sjevera Crne Gore, odnosno skijališta.

“Čini mi se da u narednim godinama možemo biti optimisti ne samo što se tiče ekonomskog rasta nego i benefita od svih tih projekata koji se rade”, ocijenio je Sekulić.

On je podsjetio i na nastavak radova na istraživanju gasa i nafte u crnogorskom podmorju.

“Vjerujem da, bez obzira na projekcije u narednim godinama u ekonomskom rastu između 2,5 i 3,5 odsto, možemo biti optimisti sa svim onim što nas očekuje”, smatra Sekulić.

Prema njegovim riječima, značajno je što je Crna Gora i dalje lider kada su u pitanju evropske integracije.

“Ostalo je još samo jedno Poglavlje 8 – Konkurencija, za koje vjerujem da će biti otvoreno u narednim danima i da će tokom ove godine ta poglavlja početi da se zatvaraju”, dodao je Sekulić.

On je saopštio da je Vlada premijera Duška Markovića ispunila sva obećanja koja su data tokom izbornog perioda 2016. godine.

“Veliki sam optimista što se tiče narednih parlamentarnih izbora ove godine i vjerujem da će DPS sa koalicionim partnerima ostvariti još bolji rezultat”, rekao je Sekulić.

On je ocijenio da se ulazi u zonu ekonomske stabilnosti.

“Ne treba zaboraviti da smo pod kontrolu stavili javni dug, što je jedno vrijeme bila centralna tema kada govorimo o ekonomskoj politici Crne Gore. Takođe, imamo i povećanje budžeta iz godine u godinu”, naveo je Sekulić.

BDP je, kako je podsjetio, prije sedam, osam godina bio nekih tri milijarde EUR, a sada je on preko pet milijardi eura.

“Govorimo i o povećanju plata. Znam da povećanje od nekih devet odsto nije dovoljno za prosvjetne i zdravstvene radnike. Vjerujem da će se trend povećanja plata u kompletnoj javnoj upravi nastaviti u narednom periodu i da će Vlada učiniti sve da stručni i pametni ljudi ne odlaze iz Crne Gore”, kazao je Sekulić.

On je rekao da vjeruje da Crna Gora postaje ne samo država sa političkom stabilnošću, nego i ekonomskim prosperitetom.

“Naravno, sve to ne bi bilo moguće da danas nijesmo članica NATO-a i da nijesmo toliko odmakli na evropskom putu prema članstvu u EU. Vjerujem da će ekonomski benefiti koji smo ostvarili prošle godine naći svoj iskaz u onome što je pitanje životnog standarda građana Crne Gore”, zaključio je Sekulić.

STRANI INVESTITORI

Vlada bi trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važna je za fer tržišnu konkurenciju, ocijenio je predsjednik Savjeta stranih investitora (SSICG), Kristof Šoen i dodao da je potrebna implementacija ključnih reformi.

On je kazao da dalju pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim Bijelom knjigom, koji su članovi SSICG ocijenili niskim ocjenama, kao što su tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava, kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.

“U svim našim izvještajima, vladavina prava prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. Predvidljivo poslovno okruženje, koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja”, rekao je Šoen agenciji Mina biznis.

Prema njegovim riječima, kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, investitori prepoznaju ‘disciplinu’ plaćanja poreza, drugim riječima nedostatak sistematske i stroge naplate poreza.

“Sa naše tačke gledišta, ‘disciplina’ direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad. Takođe, promjena poreske politike negativno utiče na predvidivost ulaganja i opštu atraktivnost zemlje”, smatra Šoen.

Vlada bi, kako je ocijenio, trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju.

“Takođe, verujemo da je digitalizacija javnog sektora jedan od ključnih procesa koji će pozitivno uticati na efikasnost, profesionalizam javne uprave, čime će se doprinijeti i smanjenju korupcije. Pristup one stop shop-a (sve na jednom mjestu) treba proširiti na čitav niz usluga, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou”, rekao je Šoen.

On je kazao da članovi SSICG ocjenjuju poslovno okruženje putem godišnje publikacije, Bijele knjige, koja ilustruje rezultate upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori. Bijela knjiga opisuje najvažnije procese i propise za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i ukazuje donosiocima odluka na glavne izazove u cilju podsticanja daljeg ekonomskog razvoja.

“Analizirajući rezultate ocjena zasnovanih na percepciji jednostavnosti poslovanja u Crnoj Gori, iz iskustva naših članova, možemo reći da je poslovno okruženje u prethodnom periodu karakterisao period stabilnosti uz blagi rast MFIC indeksa zasnovanog na percepciji lakoće poslovanja”, rekao je Šoen.

Imajući to u vidu, postoji razlog za optimizam u pogledu pravca daljeg ekonomskog razvoja.

“Ipak, potrebna je implementacija ključnih reformi i ona je pred nama, što bi trebalo da doprinese dodatnom pozitivnom napretku u oblastima relevantnim za obavljanje biznisa, posebno u onim oblastima koje su bila predmet stagnacije duži period”, dodao je Šoen.

Predvidljiv poslovni ambijent je, kako je naveo, jedan od ključnih preduslova za investitore, a upravo čestim izmjenama propisa, odnosno procedura, uslova, poreskih stopa i ostalih davanja – donosioci odluka mogu negativno uticati na poslovni ambijent i sigurnost poslovanja.

“U potpunosti razumijemo da su promjene neizbježne i u velikom broju slučajeva poželjne, jer je proces usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa naprednijim ekonomijama dugoročan i kompleksan”, kazao je Šoen.

S druge strane, način na koji se njima upravlja i na koji se one implementiraju u regulatorni ambijent je ono što čini razliku između stabilnog, predvidljivog ambijenta koji omogućava kompanijama da planiraju i investiraju, i onog ambijenta u kojem investitori donose konzervativne investicione odluke jer nijesu u mogućnosti da predvide uslove koji ne bi trebalo da se mijenjaju bez najave, detaljnih analiza o uticaju na privatni sektor i dovoljnog perioda za investitore da se adaptiraju na njih.

Šoen je saopštio da je vrlo važno da donosioci odluka razumiju da prilagođavanje privatnog sektora na nove uslove i procedure podrazumijeva vrlo često neplanirane troškove, dodatne obuke ili dodatnu radnu snagu i vrijeme.

On je, govoreći o preporuka SSICG Vladi kako bi poboljšala poslovni ambijent, kazao je da bliska i kontinuirana komunikacija sa Vladom i organima javne uprave ostaje važan alat Savjeta za podršku njihovim članovima u razvoju i unapređenju njihovog poslovanja u Crnoj Gori.

“Pravovremeni dijalog u ovom kontekstu od suštinskog je značaja za sve zainteresovane strane, u cilju omogućavanja povećanja efikasnosti u poslovnim procesima i izbjegavanje negativnih i štetnih posljedica po čitavu poslovnu zajednicu. Pravično je reći da naše stavove dijeli i Vlada Crne Gore i posvećeni smo pružanju dalje podrške u cilju postizanja odgovarajuće primjene i pozitivnih rezultata sprovedenih reformi”, rekao je Šoen.

Prema njegovim riječima, zbog osjetljivosti bilo kakvog ulaganja na česte promjene pravnog i regulatornog okvira, obostrano razumijevanje i opredjeljenje je od presudnog značaja za ekonomski napredak Crne Gore u narednom periodu.

“Tokom našeg desetogodišnjeg rada, kontinuirana i blagovremena komunikacija sa Vladom i javnom upravom predstavlja važan zadatak Savjeta. Stoga, pronalaženje odgovarajućih mehanizama i uključivanje na različitim nivoima je od suštinskog značaja i korisno kako za Vladu tako i za privatni sektor. Jedna od glavnih misija MFIC-a je da bude konstruktivan i pouzdan partner Vladi”, dodao je Šoen.

Daljom primjenom utvrđenih mjera fiskalne politike, podrškom jačanju ekonomskih aktivnosti i daljem podsticanju konkurentnosti, Vlada će osigurati da Crna Gora bude na pravom putu ka postizanju održivog i inkluzivnog rasta.

“Takođe, od posebnog je značaja da se nastavi sa primjenom mjera u oblastima vladavine prava i efikasnosti pravne zaštite, poboljšanja ekonomskih uslova i poslovne klime, poboljšanja infrastrukture i realizacije novih infrastrukturnih projekata, održavanja stabilnosti, kao i očuvanje povjerenja u finansijski sektor”, rekao je Šoen.

SSICG će, kako je najavio, nastaviti da dalje podržava Vladu Crne Gore tokom procesa reformi, jer čvrsto vjeruje da će postići mnogo više ako javni i privatni sektor rade zajedno.

Šoen je, govoreći o planovima i aktivnostima Savjeta za ovu godinu, kazao da su u SSICG u fazi pripreme naredne Bijele knjige: Investiciona klima u Crnoj Gori 2019 koja će dati preporuke članova MFIC-a u različitim oblastima orijentisanim ka daljem poboljšanju poslovnog okruženja i biće predstavljena javnosti do kraja prvog kvartala ove godine.

“Pored Bijele knjige, planiramo da objavimo i novi Vodič za Savjet stranih investitora u Crnoj Gori, koji je planiran za maj”, dodao je Šoen.

On je saopštio da će njihovi komiteti za bankarstvo, informaciono-komunikacione tehnologije, osiguranje i regulatornu politiku pomno pratiti promjene regulatornog okvira u svojim sektorima i predlagati inicijative za unapređenje u oblastima važnim za poslovanje njihovih kompanija članica.

“Nastavićemo da budemo aktivan član Vladinog Savjeta za konkurentnost, kao i da blisko sarađujemo sa Sekretarijatom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pri Savjetu za konkurentnost radi ostvarenja naših zajedničkih ciljeva i promocije naših zajedničkih interesa”, najavio je Šoen.

On je zaključio da će kroz aktivno učešće u vladinim radnim grupama i davanjem komentara i predloga na najvažnija ekonomska strateška dokumenta, raditi na ispunjenju ciljeva Savjeta i stvaranju boljih uslova poslovnog okruženja.

UDRUŽENJE BANAKA

Udruženje banaka (UBCG) podržava aktivnosti Centralne banke (CBCG) u cilju jačanja stabilnosti ukupnog bankarskog sistema, saopštio je njegov generalni sekretar Bratislav Pejaković i dodao da nema razloga za zabrinutost kada je u pitanju odluka o ograničavanju davanja gotovinskih kredita.

„Bilo je mišljenja da će biti negativnih odraza na potrošnju, ali ne vidim razlog za zabrinutost, jer postoje alternativni proizvodi banaka. Različitost je veličine i tržišni fokus banaka u sistemu, gdje se sugestijama pema regulatoru trudimo da optimizujemo uslove u domenu mogućeg“, rekao je Pejaković agenciji Mina-business.

On je dodao da je CBCG odlučila da od januara na dvije godine ograniči davanje gotovinskih kredita kroz traženje kolaterala za ročnost preko osam godina, jer je analizom kreditne aktivnosti banaka utvrđen intenzivan rast gotovinskih nenamjenskih zajmova odobrenih građanima.

Mjerama je, kako je objasnio Pejaković, definisano da banka građaninu može da odobri gotovinski kredit sa rokom otplate dužim od osam godina samo ako je on u potpunosti obezbijeđen hipotekom na nepokretnostima, fiducijom, zalogom na pokretnim stvarima, finansijskim instrumentima koji se priznaju kao finansijski kolateral ili garancijom.

„Međutim, pored gotovinskih kredita koji su atraktivni, jer je manje zahtjevna prateća dokumentacija, ali time veći rizik koji se preuzima, raspoloživi su namjenski zajmovi kod banaka koji u potpunosti mogu da ispune potrebe tržišta, traženim dužim rokovima“, kazao je Pejaković.

On je podsjetio da je Savjet CBCG konstatovao da je crnogorski bankarski sistem stabilan, siguran i bez sistemskih ranjivosti, kao i da ga karakteriše visok stepen likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti banaka. Sve ključne indikatore poslovanja banaka, prema toj ocjeni, karakterišu pozitivni trendovi, što direktno doprinosi daljem jačanju otpornosti bankarskog sektora.

Pejaković smatra da se sa postojeće distance može reći da je sistem po pitanju uvođenja stečaja u Atlas i Invest banku Montenegro (IBM) odreagovao vrlo kvalitetno, tako da nije bilo negativnih reperkusija, bilo u pogledu povlačenja depozita ili smanjenju potražnje za uslugama.

„Time sistemski nije iskazana bilo kakva dubioza“, dodao je Pejaković.

On je kazao da je, naprotiv, na sistemskom nivou zabilježen značajan rast depozita. 

„Odbor direktora UBCG je reagovao vrlo efikasno, tako da su se pratili pokazatelji kako na sistemskom, tako i na nivou svake pojedinačen banke i kroz saradnju i razmjenu podataka sa CBCG“, rekao je Pejaković.

On je podsjetio da se povjerenje klijenata gradi godinama, kvalitetom usluge, kroz sistemske zakone, usvajanje međunarodnih standarda i infrastrukturom zaštite korisnika finansijskih usluga.

„Moramo naznačiti kvalitetnu ulogu Fonda za zaštitu depozita (FZD), koji je vrlo efikasno servisirao obaveze proistekle iz stečaja dvije banke isplatom 100,9 miliona EUR za garantovane depozite. To je uticalo da povjerenje klijenata nije dovedeno u pitanje“, saopštio je Pejaković.

On je dodao da postojeći zakon garantuje depozite do 50 hiljada eura, kao i da će taj garantovani iznos ići na 100 hiljada EUR, što će uticati na jačanje povjerenja klijenata.

„Stupanjem na snagu Zakona o sanaciji banaka i stavljanjem u funkciju Fonda za sanaciju banaka dobićemo još jednu kariku koja će garantovati klijentima sigurnost poslovanja sa bankama“, rekao je Pejaković.

On je podsjetio da fondovi za osiguranje depozita i sanaciju banaka pune komercijalne banke koje su licencirane u Crnoj Gori i tim sredstvima garantuju klijentima sigurnost povjerenih sredstava.

Kada je u pitanju spajanje Crnogorske komercijalne (CKB) i Societe Generale banke, on je podsjetio da su spajanje, kupovina ili prodaja dijela ili većinskog paketa akcija realne tržišne aktivnosti. Te aktivnosti se, uz konačan stav regulatora, odobre ili ne, jer se procjenjuje kako sam investitor, tako i strategija budućeg preduzeća, kao i odraz na tržišnu utakmicu u budućem periodu.

„Preuzimanje doskorašnje Societe Generale banke je dobar znak, jer pokazuje da je jedna tako respektabilna grupacija kao što je OTP, vlasnik CKB, prepoznala stabilnost države i potencijal rasta kroz nove investicije u Crnoj Gori, gdje je kvalitetna kapitalizovanost prednost u praćenju većih investicija“, saopštio je Pejaković.

On je dodao da se, uz regionalna iskustva i standarde EU koje praktikuje centrala OTP, očekuje još konkurentnije stanje na tržištu Crne Gore, od čega će koristi imati i privreda i stanovništvo.

„Sa druge strane imamo utemeljene banke sa iskusnim menadžmentima i u ostalim bankama, koji će svakako prepoznati svoju priliku i tranzicioni period u spajanju dvije banke iskoristiti za što kvalitetniju pozicioniranost“, naveo je Pejaković.

On je poručio da će konkurencija biti korisna za sve.

Pejaković smatra da na crnogorskom bankarskom tržištu ima prostora za novu banku.

„Banka upošljava minimum 30 ljudi, uredno izmiruje sve obaveze prema državi i svojim aktivnostima utiče na potrošnju i investiranje, a bez ulaganja nema razvoja. Svjestan sam i drugačijih stavova, koje uvažavam ukoliko su banke okrenute samo lokalnom tržištu“, naveo je Pejaković.

On je kazao da Crna Gora svojom stimulativnom investicionom i poreskom politikom, stabilnošću, raspoloživom telekomunikacionom infrastrukturom, eurom kao lokalnom valutom, kvalitetnim rezultatima na pristupnom putu ka EU standardima, geografskom odrednicom, klimom i udaljenošću od evropskih centara, može i treba da bude adresa za etabliranje posla međunarodnih firmi.

„Tu posebno apostrofiram Crnu Goru kao finansijski centar“, poručio je Pejaković.

On je dodao da je za kvalitetnu pozicioniranost potrebna politička volja velikih globalnih igrača, pri čemu je potrebno stvoriti klimu za prepoznatljivost Crne Gore, ne samo kao turističke destinacije, nego i mjesta za življenje i poslovno djelovanje.

„U svijetu imate manje zemlje po površini, sa manjim brojem stanovnika i mnogo većim brojem banaka, finansijskih posrednika i fondova. Za razvoj internacionalnog poslovanja treba definitivno ekspertiza, znanje i iskustvo kojim raspolažu dokazani strani investitori, koje bih rado vidio da otvore kancelarije ili banke u Crnoj Gori“, saopštio je Pejaković.

On je kazao i da je kontra pitanje da li ih treba sprječavati da dođu.

UNIJA POSLODAVACA

Unija poslodavaca (UPCG) će insistirati da primjena Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga počne tek kada se stvore svi neophodni uslovi za njegovo funkcionisanje bez smetnji, saopštio je predstavnik te poslodavačke asocijacije, Filip Lazović.

On je kazao da za sada nijesu doneseni ključni podzakonski akti neophodni za primjenu Zakona o fiskalizaciji bez smetnji, kao i da je u toku tender za softversko rješenje, što je osnovna pretpostavka za njegovo sprovođenje.

„Vidjećemo u narednom periodu koliko će vremena biti potrebno za to. Ono što je sigurno i što ćemo zastupati jeste da taj Zakon može početi da se primjenjuje kada mi kao država, a onda i poslodavci budu spremni za to u tehničko-pravnom i svakom drugom smislu“, rekao je Lazović agenciji Mina-business.

On je dodao da je prošlu godinu obilježilo usvajanje Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, čija je primjena odložena do 1. januara naredne.

Lazović je podsjetio da je od usvajanja Zakona, u avgustu, utisak bio da nema dovoljno vremena da se obezbijedi njegova adekvatna primjena od početka ove godine, kako je bilo planirano.

„Insistirali smo kroz medije i Savjet za konkurentnost, ali i u komunikaciji sa državnim organima, da se to odloži. Naš zahtjev je na kraju usvojen i mi smo zbog toga zadovoljni. Ostaje period pred nama da zajednički radimo i da dođemo do nivoa kada možemo da kažemo da su se stekli uslovi da taj zakon može da se primjenjuje“, saopštio je Lazović. 

On je kazao i da se usvajanjem tog zakona samo djelimično rješava problem sive ekonomije, jer će se elektronska fiskalizacija primjenjivati samo na preduzeća koja su registrovana i evidentiraju svoj promet, odnosno kod kojih je bilo pitanje da li ga u potpunosti evidentiraju ili ne prikazuju u punom iznosu.

„Taj dio problema će da se riješi fiskalizacijom, ali ostaje da se vidi šta će biti sa onima koji nijesu registrovani, niti evidentiraju promet. Njihov privilegovani položaj na tržištu ostaće isti i neće ga dodirnuti najavljena fiskalizacija“, rekao je Lazović.

Lazović smatra i da se položaj poslodavaca i stanje u biznis ambijentu ne može jednostavno definisati. Postoje, kako je naveo, određeni pomaci, ali su neke stvari ostale na istom nivou ili su čak i gore po poslodavce nego što su bile.

„Mi smo se i ove kao i prethodnih godina trudili da damo svoj maksimalni doprinos i da imamo mjerljiv učinak u cilju unapređenja položaja privrednih subjekata u Crnoj Gori“, rekao je Lazović.

On je dodao da su problemi poslodavaca i u prošloj godini ostali manje-više isti i da su se uglavnom svodili na sivu ekonomiju, nelojalnu konkurenciju i visoke troškove rada.

„Siva ekonomija je jedna pojava o kojoj je bilo dosta riječi, ali se nedovoljno brzo radi na njenom suzbijanju. Tu je i nelojalna konkurencija. To je ona situacija kada na istom tržištu dva privredna subjekta ne nastupaju pod istim uslovima, što je pogubno po poslovni ambijent“, kazao je Lazović.

On je podsjetio i na veliko opterećenje na zarade zaposlenih, koje je u Crnoj Gori veći nego u državama regiona.

„Prošle godine smo imali povećanje minimalne zarade na 222 EUR i uspjeli smo da to stavimo u paket sa smanjenjem doprinosa na zdravstveno osiguranje na teret poslodavca, od dva odsto. To je nešto pozitivno što se desilo“, naveo je Lazović.

On je poručio da će UPCG nastojati da to i u narednom periodu bude jedna od glavnih tema o kojima će se razgovarati, kako bi se taj problem što prije riješio.

CG U 2020.

Ova godina počela je pozitivnim trendovima iz protekle, i problemima koje treba rješavati, ocjenjuje za Portal RTCG profesor Božo Mihailović. Očekuje da 2020. bude jedna u nizu godina “stabilnog dugoročnog rasta” crnogorske ekonomije. Završetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare za političare je ono što će obilježiti godinu u koju smo tek zakoračili.

Profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Božo Mihailović u 2020. očekuje, kako je kazao, relativno visoke stope privrednog i svakog drugog rasta.

“Od osnovnih obilježja izdvojio bih: stabilan rast, visoku investicionu aktivnost, povećane prihode u turzmu i mala i srednja preduzeća u svim sektorima, nisku inflaciju, stabilnost javnih finansija i dr. Sve to značajno zavisi od rada našeg građanina, koji sve više shvataju da svako od nas treba da bude “samoposlodavac” i da se krećemo prema preduzetničkom društvu”, kazao je Mihailović.

Završetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare za političare je ono što će obilježiti godinu u koju smo tek zakoračili.

“To će svakako biti zavrsetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare i projektovani rast BDP-a, povecanje plata u javnom sektoru i dalje smanjenje nezaposlenosti”, kazao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović se nada da neće biti novog prekoračenja roka gradnje i cijene auto-puta.

“Jedan od ključnih izazova jeste da se evidentan rast BDP-a konačno dovede u vezu i sa rastom prosječnih zarada, odnosno penzija, jer nije cilj rast radi rasta već rast i razvoj u funkciji povećanja životnog standarda većine građana, a isti posljednjih godina jeste u fazi stagnacije. Bojazan je da će, imajući u vidu izbornu godinu, biti malo političke volje za reformama, odnosno da će sve ozbiljnije ekonomske mjere biti odložene nakon formiranja nove Vlade”, kazao je Damjanović.

Benefiti autoputa

Otvaranje prve dionice autoputa koji su političari naveli kao ključni događaj koji će obilježiti 2020. godinu Mihailović očekuje da bude zamajac novog privrednog razvoja Crne Gore.

“Autoput, kao veliki infrastrukturni objekat, sam po sebi ima multiplikativne ekonomske i druge efekte. Prije svega, to je sigurnost u saobraćaju, manje vremena za povezivanje sjevera i juga države, niže troškove fizičke distribucije proizvoda, pozitivan uticaj na turizam (on će biti sam po sebi atrakcija!), veći interes investitora, oko autoputa se “vješaju” prateće privredne aktivnosti i drugo”, kazao je Mihailović.

“Sama činjenica da put kroz kanjon Morače neće uzimati živote, dovoljan je i najveći benefit. Naravno nijesu zanemarljivi ni ekonomski benefiti”, kazao je Sekulić.

“Benefiti auto-puta se ne mogu vidjeti u tako kratkom roku, a želim da budem optimista i da vjerujem da će dionica biti završena u novom roku, do septembra 2020. godine. Ono što ostaje kao sjenka nad projektom je netransparentnost realizacije projekta, odnosno, loše ispregovaran ugovor sa kineskim partnerom”, dodaje Damjanović.

Svjetska ekonomska kriza

Svjetski ekonomisti su protekle godine za ovu najavljivali novu globalnu ekonomsku krzu. Naši sagovornici smatraju da za tako nešto ne treba strahovati, kažu da smo navikli na krize i poručuju da strah od nje treba da bude poluga za oprez i naše blagovremeno djelovanje.

“Na sreću, ne treba strahovati od svjetske ekonomske kroize, globalna ekonomska kretanja, pri tom mislim na trgovinski dogovor Kine sa SAD-om i rast u EU zoni, daje nam pravo da budemo optimisti”, kaže Sekulić.

“Svakako da neki parametri na globalnoj finansijskoj i ekonomskoj sceni ukazuju na mogućnost usporavanja svjetske ekonomije, što bi se negativno odrazilo i na crnogorsku ekonomiju, imajući u vidu povezanost i otvorenost našeg ekonomskog prostora sa okruženjem. Naravno, u mjeri u kojoj zavisimo od globalnih kretanja, recimo na finansijskom tržištu u odnosu na rast kamatnih stopa, ili u oblasti turizma u odnosu na globalnu turističku tražnju. Zato je neophodna diversifikacija naše ekonomske ponude, prije svega ulaganja u velike energetske objekte, koji su svakako dobar odgovor, odnosno zaštita od eksternih šokova”, kazao je Damjanović.

“Nema parametara na osnovu kojih se može predvidjeti jača kriza u narednoj godini. S druge strane, treba konstatovati da svjetska kriza nije završena. Ipak, političke promjene i procesi su ti koji mogu biti faktor iznenađenja, pogotovo za male zemlje. Naš je zadatak da blagovremeno djelujemo u uradimo ono što od nas zavisi”, kazao je Mihailović.

Budžet

Skupština Crne Gore pred Novu godinu usvojila je Zakon o budžetu za ovu godinu vrijedan 2,64 milijarde eura. U vladajućoj partiji očekuju suficit u opoziciji su sumnjičavi u odnosu na ostvarenje njegovog plana a profesor poručuje da se mora integralno pratiti.

“Vjerujem da hoće. Konzervativan pristup Ministarstva finansija u planiranju je bio prepoznatljiv posljednjih nekoliko godina tako da vjerujem da ćemo zbog suficita biti u prilici da vršimo rebalans do kraja 2020. godine”, kaže Sekulić.

“Počevši od toga da li će, kada, kome i za koliko biti dati Aerodromi, hoće li biti prihoda od ekonomskog državljanstva, da li će se realizovati brojni projekti iz kreditnog zaduženja, da li će biti povećanja prihoda od, recimo igara na sreću, a kasni se sa novim zakonom, kao što se recimo odložila fiskalizacija, a samo po tom osnovu će biti 15-ak miliona manje prihoda. U svakom slučaju, ako zapne, tu su brojne kreditne linije, odnosno povećanje javnog duga, kao ključna paradigma načina na koji funkcioniše crnogorska ekonomija. Od 2011, javni dug je uvećan za 150%, BDP je uvećan za 60%, a prosječne plate i penzije u istom periodu ispod 10%. Nek građani sami prosude o ovim faktima”, kaže Damjanović.

“Budžet za 2020. godinu ima veoma visoku komponentu u BDP-u i zbog toga se mora integralno prati njegova realizacija. Svjedoci smo da su se u međuvremenu pojavile neke nove stavke, na strani rashoda, u odnosu na prvobitni Vladin predlog. Rashode je lako ‘ostvariti’, ali su prihodi uvijek problem. Zato se mora pratiti prihodna strana i njoj operativne rashode prilagođavati. Moraju sve potrošačke jedince prihvatiti štednju kao pravilo u realizaciji budžeta za sljedeću godinu”, ističe Mihailović.

Životni standard građana

Građane ipak najviše zanima da li mogu očekivati povećanje plata i penzija i bolji životni standard. Povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu u ovoj godini za 9% već je dogovoreno.

“To će, bez sumnje, doprinijeti i daljem povećanju penzija, a vjerujem da će i privatni sektor reagovati na isti način”, kaže Sekulić.

“Izborna je godina pa je za očekivati da vlast, poput povećanja zarada u javnom sektoru, u prethodnoj izbornoj 2016-oj godini, napravi neko slično ‘čudo’ ponovo, doduše, u velikom raskoraku između sve većih očekivanja birača, a sve manje raspoloživog ‘kolača’ za raspodjelu”, kaže Damjanović.

“Penzije se usklađuju sa stopom inflacije, koja u ovoj godini nije značajna. Što se tiče plata u javnom sektoru, ne očekujem značajnije povećanje. Kada je u pitanju privreda, plate zavise od poslovnog uspjeha”, zaključuje Mihailović.

Jelena Bobičić-Čović

PRIVREDNI KRIMINAL

Inspektori za privredni kriminal su iz prostorija FOS media izuzeli poslovne knjige, saznaje nezvanično TVCG iz Uprave policije.

“Riječ je o kontroli poslovanja”, kazali su iz policije.

EKIP

Uslugu prenosivosti broja je u prvih 11 mjeseci prošle godine iskoristilo 7,68 hiljada pretplatnika, većinom u mobilnoj telefoniji, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Iz EKIP-a su agenciji Mina-business kazali da je u fiksnoj mreži, u periodu od januara do kraja novembra, prenijeto 1,67 hiljada brojeva, a u mobilnoj šest hiljada.

“Najviše brojeva je prenešeno u fiksnu mrežu M:tela 1,25 hiljada. U fiksnu mrežu Telemacha prenešeno je 368, u Telekom 50, a u fiksnu mrežu Telenora devet brojeva”, precizirali su iz EKIP-a.

Najviše brojeva je prenijeto iz fiksne mreže Telekoma 1,55 hiljada. Iz fiksne mreže Telemacha prenijeto je 85 brojeva, iz M:tela 31, a iz fiksne mreže Telenora osam brojeva.

Kod prenosa brojeva između mobilnih mreža, za 11 mjeseci najviše je prenijeto u mrežu M:tela, 3,44 hiljade, zatim u Telekom 1,55 hiljada, dok je u mobilnu mrežu Telenora prenijeto oko hiljadu brojeva.

“Najviše korisnika je prešlo iz mobilne mreže Telekoma 2,55 hiljada, potom iz Telenora 2,44 hiljade, a najmanje iz mreže M:tela oko hiljadu korisnika”, dodali su iz EKIP-a.

Usluga prenosivosti telefonskih brojeva se pruža od 1. decembra 2011. godine i do 30. novembra ukupno je prenijeto 53,58 hiljada brojeva, od čega 13,55 hiljada u fiksnim, a 40,03 hiljade u mobilnim mrežama.

Prenosivost broja je usluga koja omogućava svakom pretplatniku da zadrži telefonski broj pri promjeni operatora.

Broj se može prenositi iz fiksne u fiksnu mrežu, odnosno iz mobilne u mobilnu mrežu.

Ukupno vrijeme za prenos broja je tri radna dana. Pretplatnik koji želi da prenese telefonski broj podnosi zahtjev za prenos broja kod operatora primaoca broja i to se smatra zahtjevom za raskid ugovora sa operatorom davaocem broja.

Pretplatnik može ponovo da prenese svoj broj nakon tri mjeseca od zadnjeg prenosa. Ukoliko zahtjev za prenos broja bude odbijen, pretplatnik može da podnese prigovor EKIP-u.

ORLANDIĆ SMATRA

Određenim, po nacionalnu ekonomiju, ključnim resursima, treba da upravlja država, a Aerodromi Crne Gore su takav primjer, saopštio je izvršni direktor tog preduzeća Danilo Orlandić.

“Ovo ne navodim samo zato što vjerujem u ideje socijaldemokratije, već i zato što mi ekonomski pokazatelji daju pravo za to. Aerodromi su visokoprofitni i na kreditnom tržištu bi bili veoma pouzdan partner. Sa druge strane, Vlada je stoprocentni vlasnik ovog preduzeća i mi ćemo poštovati odluku koju donese u koncesionom postupku koji je započet”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dan.

Na pitanje da li bi država trebalo da ulaže novac u Aerodrome, kao što to radi sa Montenegro Airlinesom (MA) i da li bi i u tom slučaju bilo potrebe za koncesionarom, Orlandić je odgovorio da su Aerodromi visokoprofitabilno preduzeće koje iz svojih i kreditnih sredstava može da razvijam aerodrome i potrebnu infrastrukturu.

“Nacionalne aviokompanije su u drugačijoj poziciji i rijetko možete naći avikompanije koje nijesu na neki način finansijski podržane. Ta podrška dolazi od država, gradova, pokrajina. Crna Gora treba da se pomiri sa činjenicom da je nacionalni avio-prevoznik izuzetno bitan za razvoj zemlje i da će mu uvijek trebati podrška”, poučio je Orlandić.

Govoreći o odnosu Aerodroma i MA, Orlandić je kazao da je Vlada nedavno predložila leks specijalis za MA, a Skupština ga usvojila što je, kako smatra, bila jedina ispravna odluka u ovom trenutku.

“Sa MA imamo korektnu saradnju, a u prethodnom periodu smo imali veliko razumijevanje za nacionalnog avio-prevoznika i zaista smo se trudili da im što više izađemo u susret kako bi im olakšali ionako tešku situaciju u kojoj su bili. Potraživanja prema MA su 32 miliona EUR i ona će se ubrzo izmiriti”, rekao je Orlandić.

Kmentarišući primjere aerodrome iz regiona, Orlandić je naveo da je koncesija aerodroma u Beogradu proglašena za najkvalitetniju jer je dugo i kvalitetno pripremana. Država se odlučila za model koncesije kada je Aerodrom Beograd dostigao svoj zenit u razvoju avio-saobraćaja, odnosno kada su svi pokazatelji razvoja bili izuzetni i to po broju putnika, aviona kao i finansijski pokazatelji.

“Bitno je istaći da je predmet koncesije ogroman prostor oko Aerodroma na kojem će se razvijati sadržaji koji nijesu primarno avijacijski. I zbog toga je postignuta tako jaka cijena. Siguran sam da mi možemo mnogo bolje u odnosu na kriterijume koji su postavljeni u predkvalifikacionom postupku, jer smo zemlja koja je iz godine u godinu sve bolji servis svojim građanima, a samim tim smo atraktivniji za razvoj biznisa”, zaključio je Orlandić.

DO SADA

Do sada je završeno 85 odsto ukupnih radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar Boljare, a glavnom izvođaču radova kineskoj kompaniji CRBC do sada je isplaćeno 644,75 miliona eura, od čega lani 105 miliona eura, saopštio je Pobjedi ministar saobraćaja Osman Nurković.

On nije želio da prognozira da li će dionica od Smokovca do Mateševa biti završena do kraja septembra, što je novi rok za njen završetak.

Iz kompanije CRBC poručeno je da ulažu sve napore da projekat bude završen u tom novom definisanom roku.

“Raduje činjenica da ulazimo u završnu fazu izgradnje prvih kilometara auto-puta u Crnoj Gori. Novi ugovoreni rok realizacije jeste 30. septembar ove godine, ali do tada je još dug vremenski period da bismo u ovom periodu licitirali sa danima završetka projekta koji će nesumnjivo biti završen”, kazao je Nurković Pobjedi.

Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje. Vlada je u maju prošle godine potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac-Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom. Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.

“Od početka realizacije ugovora, kompaniji CRBC kao izvođaču radova pored 161,9 miliona eura na ime avansa za glavne radove isplaćeno je i 482,84 miliona eura za obim stvarno izvedenih radova na terenu zaključno sa radovima izvedenim u novembru prošle godine”, rekao je Nurković.

On je dodao daje lani isplaćeno 105,09 miliona eura.

“Kada je riječ o naknadnim radovima u toku prošle godine je isplaćeno 17,9 miliona eura”, saopštio je Nurković.

On je podsjetio da je lani prošlogodišnjim budžetom za plaćanje izvođaču radova na izgradnji prve dionice bio planiran iznos od 182,58 miliona eura.

Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknađnim radovima ova dionica auto-puta će koštati oko 895 miliona eura.

Nurković je naveo daje procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi auto-puta veći od 90 odsto.

“Završen je proboj i primarna podgrada na svih 16 tunela i u toku su radovi na izradi sekundarne obloge u svih 16 tunela čiji stepen gotovosti je 99,2 odsto. Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno 93 odsto radova”, precizirao je Nurković.

On je dodao daje od ukupno 21 most, do sada u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet mostova završeno u jednoj traci auto-puta. Govoreći o naknadnim radovima na auto-putu Nurković je saopštio da je do sada izvedeno 25 odsto radova na izgradnji prve faze petlje Smokovac i oko 30 odsto radova na izgradnji sistema za vodosnabdijevanje.