SAVJET ZA INOVACIJE

Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju konstatovao je na prvoj sjednici da Strategija pametne specijalizacije Crne Gore predstavlja osnov za privredni rast i napredak društva u drugim sferama, kao i pretpostavku za formulisanje novog modela razvoja Crne Gore. Sjednicom je predsjedavao je premijer Duško Marković, koji je istakao da je prioritet vratiti u Crnu Goru mlade stručnjake iz inostranstva.

Podržavši tri strateška prioriteta prepoznata u dokumentu – održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane, energiju i održivu životnu sredinu i održivi zdravstveni turizam, Savjet je ukazao na potrebu daljeg snažnog razvoja informativno-komunikacionih tehnologija i kreiranja posebnog programa za startapove.

Ukazano je i na činjenicu da je Strategija kompatibilna sa prioritetima nove Evropske komisije čemu, kako se navodi u saopštenju, svjedoči i pismo evropskog komesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Olivera Varheljija upućeno dan ranije predsjedniku Vlade.

„Pozdravljam to što je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (jun 2019.) koja ima potencijal da poveća rast i zaposlenost prepoznajući i razvijajući svoje uporedne prednosti putem inovativnog pristupa“, navodi se u na početku pisma sa čijim je sadržajem upoznat Savjet.

Predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković je ocijenio na prvoj sjednici Savjeta da su našoj zemlji potrebni stabilan dugoročni rast i razvoj, održiva i konkurentna industrijska proizvodnja, zaposleni mladi ljudi, koji će svojom kreativnošću i marljivošću ubrzano vući naše društvo naprijed.

„Treba nam diversifikacija ekonomije, i koliko god bili svjesni svih ograničenja, moramo pokušati zauzeti prostor na makar nekoliko tehnološki intenzivnih polja. Dakle, plan je da naše skromne resurse fokusiramo na tri prioritetne oblasti, i u njima intenzivno podržimo inovativnost u Crnoj Gori na svim nivoima, ali sa posebnom pažnjom prema mladim generacijama stručnjaka. Bilo da se školuju ovdje, bilo da su u potrazi za novim znanjima privremeno na stranoj adresi, naš zadatak je, da makar u ovih nekoliko prioritetnih polja djelovanja, kreiramo centar gravitacije, koji će ih privući i zadržati u Crnoj Gori“, kazao je predsjednik Marković.

Savjet se upoznao sa Akcionim planom za sprovođenje Strategije pametne specijalizacije Crne Gore (2019-2024) – ciljevi za 2020. godinu i razmotrio mogućnosti za uspostavljanje implementacionog tijela za podsticanje inovacija.

Usvojen je Program rada Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju za 2020. godinu.

BAR-BOLJARE

Kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC) u ovoj godini je, zaključno sa oktobrom, za izgradnju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare isplaćeno 99,09 miliona eura.

U Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar – Boljare, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, navodi se da su u ovoj godini, zaključno sa oktobrom, izvođaču odobreni radovi vrijedni 130,65 miliona.

“Izvođaču je isplaćeno 99,09 miliona eura, s tim da su dodatno izvedeni radovi vrijedni oko 50 miliona, ali još nijesu odobreni za plaćanje”, precizira se u Informaciji.

Na projektu je trenutno angažovano 2,47 hiljada radnika, od čega je 1,67 hiljada iz Kine, 167 crnogorskih državljana i 32 ostalih koji rade za kinesku kompaniju. Njih 598 je angažovao podizvođač.

“Podizvođačima koji imaju sjedište i registraciju u Crnoj Gori prije početka 2012. godine do sada je povjerena realizacija 40,07 odsto vrijednosti, iako se bilans realizacije ugovorne obaveze izvođača radova u vezi sa angažovanjem podizvođača svodi na završetku radova, na bazi stvarno realizovanih predmeta i vrijednosti podizvođačkih ugovora”, navodi se u Informaciji.

Ukupan broj izdatih saglasnosti za podizvođače je 106, kojim je obuhvaćeno 125 preduzeća, od čega je 97 iz Crne Gore, a 28 iz okruženja.

U Informaciji je navedeno da ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice autoputa Smokovac – Mateševo u ovom trenutku iznosi oko 85 odsto.

“Završen je proboj na svih 16 tunela. Izrada gornjeg dijela sekundarne obloge izvodi se na svih 16 tunela. Radovi na gornjem dijelu sekundarne obloge, za sada, su u potpunosti završeni na 11 tunela u obje cijevi i na dva u po jednoj cijevi”, precizira se u Informaciji.

Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 93 odsto radova.

“Od ukupno 21 mosta, do sada je u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet završeno u jednoj traci autoputa”, dodaje se u Informaciji.

Na petlji Smokovac intenzivno se izvode radovi na visokom usjeku, kao i na mostu Smokovac, nadvožnjacima i podvožnjacima kojima su savladavane prepreke na trasi vezne saobraćajnice. Takođe, u toku je izgradnja armirano-betonskih zidova na poziciji naplatne rampe.

Izvode se i radovi na izmještanju postojećih dalekovoda, gdje je do sada obavljeno oko 25 odsto radova.

Do sada je na sistemu za vodosnabdijevanje na radovima instalacija cjevovoda glavne trase završeno oko 45 odsto radova, a na tunelima oko 37 odsto radova. Kada se uzmu u obzir svi radovi koji su obuhvaćeni sistemom za vodosnabdijevanje, ukupno je završeno oko 30 odsto radova.

“Izvode se radovi na kablovskoj kanalizaciji za polaganje 20 kilovoltnog (kV) kabla za trajno napajanje autoputa električnom energijom. Grubi građevinski radovi na šahtama, iskopu rova, izradi posteljice i postavljanju cijevi su završeni na nivou od oko 40 odsto”, navodi se u Informaciji.

Pozvali zainteresovane da predlože modalitete za ostale dionice

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i radovi na stvaranju pretpostavki za početak realizacije naredne dvije dionice, odnosno Mateševo-Andrijevica i Smokovac-Tološi-Farmaci, koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar-Boljare definisane kao druga faza.

“Zbog veličine trenutne zaduženosti Crne Gore i uvažavajući preporuke Plana sanacije budžetskog deficita i javnog duga, Fiskalne strategije Crne Gore i Programa ekonomskih reformi, polazi se od pretpostavke da će se naredna dionica autoputa realizovati po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, navodi se u Informaciji.

Prioritet u realizaciji, nakon dionice Smokovac-Mateševo, daje se dionici Mateševo-Andrijevica, kao logičan, građevinski i funkcionalan nastavak tekuće investicije.

“U skladu sa tim, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u novembru prošle godine apliciralo prema Investicionom okviru za Zapadni Balkan za dodijeljivanje 54,6 miliona za kofinansiranje gradnje dionice Mateševo-Andrijevica, što predstavlja 20 odsto od procijenjenog kapitalnog izdatka za gradnju te dionice od 273 miliona eura”, precizira se u Informaciji.

Namjera je da se dodatnih 20 odsto obezbijediti putem kreditnog zaduživanja kod Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), a preostalih 60 odsto od zainteresovanih privatnih partnera.

“Svi zainteresovani su pozvani da ispolje interesovanje i predlože uslove i modele za realizaciju ostalih dionica autoputa Bar-Boljare, na principima privatno-javnog partnerstva, na bazi najbolje međunarodne prakse, i uz poštovanje principa jednakog tretmana, slobodne konkurencije i nediskriminacije. U prethodnom periodu ostvarena je komunikacija sa više zainteresovanih kompanija”, zaključuje se u Informaciji.

TREĆI KVARTAL

Premijer Duško Marković saopštio je da Crna Gora i u trećem kvartalu bilježi snažan ekonomski rast po stopi od 4,7 odsto.

“I u trećem kvartalu snažan rast crnogorske ekonomije – po stopi od 4,7 odst. Samo tri zemlje Evropske unije (EU) su zabilježile rast od pet odsto”, objavio je Marković na svom Tviter nalogu.

On je poručio da je to potvrda kredibilnosti naše ekonomske i razvojne politike.

“Hvala svima koji koji doprinose ovakom trendu”, poručio je Marković.

PREDLOG ZAKONA

Prema Predlogu izmjena zakona o akcizama, koje je Vlada preksinoć usvojila, uskoro će pojeftiniti pića od jakog alkohola, gazirani sokovi, punjenja za električne cigarete kao i pivo kod malih pivara.

Zakon je upućen Skupštini, a stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, pišu Vijesti.

Akciza na hektolitar (100 litara) čistog alkohola smanjuje se sa 1.500 na 1.250 eura. Koliko će pića od jakog alkohola biti jeftinija zavisi od procenta čistog alkohola, koji najčešće iznosi između 40 i 45 odsto.

Ako neko piće ima 40 odsto čistog alkohola, to znači da u dva i po litra pića ima litar čistog alkohola, odnosno jedan hektolitar čistog alkohola je u 250 litara tog pića. Ovo sniženje bi značilo jeftniju bocu tog pića za jedan euro, plus vrijednost PDV-a na taj iznos.

Akciza na električne cigarete se smanjuje sa 0,9 na 0,07 eura po mililitru tečnosti za njihova punjenja, bez obzira da li sadrži nikotin i u kojem procentu.

Akciza na gazirane sokove smanjuje se sa dašnjih 30 na 25 eura po hektolitru. To je pojeftinjene od pet eura na 100 litara, odnosno pet centi po litru plus još jedan cent zbog manjeg iznosa PDV-a na tu osnovicu.

U zakon o akcizama prvi put su unijete male pivare kao proizvođači čime se definiše da one imaju popust od 50 odsto iznosa akcize. Akciza na pivo za ostale iznosi pet eura na 100 litara. Malim pivarama smatraće se one koji godišnje u promet stave manje od 5.000 hektolitara piva. Vlada, kako je navedeno u saopštenju, ovim želi da podstakne proizvodnju u malim, takozvanim „craft pivarama”.

Značajna novina je i uvođenje novog informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka u digitalnom obliku i bolja međusobna povezanost sa carinskom službom, što će, kako očekuju u Vladi, poboljšati naplatu akciza.

Dijelimično su snižene akcize za tečni naftni gas koji se upotrebljava u industrijske i komercijlne svrhe sa sadašnjih 58,5 na 42,25 eura na 1.000 kilograma, dok se za grijanje povećava sa 26 na 42,25 eura na hiljadu kilograma. Akciza na tečni gas za motorna vozila ostaje na 125 eura na 1.000 kilograma.

Izmjenama se i preciznije definišu oslobađanja plaćanja akciza za pogon poljoprivrednih mašina na registrovanom gazdinstvu i za upotrebu ribolovnih plovnih objekata za registrovane profesionalne ribolovce.

DRECUN SMATRA

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da Montenegroerlajnz mora postojati, da je mnogo indirektnih efekata koje ova kompanija ima na turizam, na ukupnu crnogorsku privredu, ali i na promociju i imidž države, te da bi bilo dobro sačiniti metodologiju za mjerenje svih efekata od MA na našu ekonomiju.

Odgovarajući na pitanje o podršci koju je nacionalni avioprevoznik dobio odlukom Vlade o konsolidaciji ovog preduzeća, Drecun u intervjuu Vikend novinama ističe da je činjenica da MA nema mogućnost da u kratkom roku poveća obim usluga do nivoa da bude stabilna profitabilna kompanija i da MA treba gledati, barem neko vrijeme, kao svaku budžetsku jedinicu.

“Mnogi državni troškovi ne donose benefite veće od tih troškova pa to prolazi neprimijećeno. Postojanje MA ima i druge važne dimenzije značaja, koje se teško vide, a posljedično tome, još teže mjere. Avioni MA se vide širom Evrope, milioni putnika vide ime MA na aerodromima, što je besplatna reklama države. Desetine i desetine hiljada stranaca će doći u Crnu Goru samo zato što postoji MA. Hoteli će imati viši nivo atraktivnosti. Mnogo je indirektnih efekata, koji se mogu mjeriti sa dosta preciznosti”, poručuje Drecun.

On je rekao, između ostalog, da ako nema investitora, nema ni radnog mjesta.

“Nema ni radnika onda. Danas je svaki poslodavac heroj. Iako mnogi misle da su poslodavci lopovi, oni su heroji, jer zapošljavaju ljude… To nam treba. Ne smijemo tjerati investitore”, poručuje Drecun.

Govoreći o valorizaciji aerodroma kroz koncesije, što je izazvalo dosta oprečnih mišljenja, Drecun kaže kako smatra da “Aerodrome ne treba davati nikome na upravljanje”.

“Ne vidim potrebu da se preduzeće koje je osuđeno na profit daje nekome ko će praviti profit umjesto nas, a nama dati stotinak miliona koje ćemo potrošiti na kamate za jednu godinu. Što ćemo sjutra ako neko poželi da sagradi novi aerodrome. Hoćemo li mu dozvoliti. Ili pak nećemo, i tako štititi koncesionara. Ovo što zasad vidim da od koncesija treba da dobija Crna Gora za aerodrome je malo u odnosu na moje procjene koliko aerodromi znače Crnoj Gori. MA će biti tada u mnogo težoj poziciji, a to će izavati nove probleme”, smatra on.

UPCG

Unija poslodavaca (UPCG) dodijelila je danas nagrade najboljim menadžerkama u Crnoj Gori u sektoru privrede, javnog i civilnog sektora i medija.

Na svečanoj ceremoniji, koju su UPCG i Asocijacija poslovnih žena (APŽ) organizovale u hotelu CentreVille, osim dodjele nagrada organizovana je proslava važnog jubileja – deset godina od osnivanja APŽ-a.

Iz UPCG su saopštili da su događaj, koji je održan pod nazivom Druženje s najboljima, otvorili predsjednik UPCG Predrag Mitrović i predsjednica APŽ Ljubica Kostić Bukarica.

Oni su ocijenili da dodjela nagrada uspješnim poslovnim ženama ima cilj da dodatno podsjeti na snagu ženskog liderstva i značaj većeg učešća žena na pozicijama upravljanja i rukovođenja.

UPCG je dodijelila 12 ravnopravnih nagrada uspješnim poslovnim ženama u Crnoj Gori u okviru četiri kategorije – privreda, javni i civilni sektor i mediji.

U kategoriji privreda ravnopravne dobitnice nagrada su direktorica sektora finansija u Crnogorskom Telekomu, Gordana Blagojević, direktorica Službe komunikacija u Erste banci, Dragana Crvenica i HR menadžerka hotela CentreVille Slavica Stojković.

“U kategoriji javni sektor dobitnice nagrada su generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vesna Daković i direktorica Osnovne škole „Oktoih“ iz Podgorice Nataša Stanojević”, navodi se u saopštenju.

Dobitnice nagrada u kategoriji civilni sektor su predsjednica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, izvršna direktorica Regionalne razvojne agencije Bjelasica, Komovi i Prokletije, Jelena Krivčević i Nikoleta Strugar Bošković iz NVU Zinak.

“U kategoriji medija dobitnice nagrada su izvršna direktorica nedjeljnika Monitor, Milena Perović Korać, urednica informativne emisije Žurnal na TV Prva Gordana Đuračić i odgovorna urednica Biznis sevisa u informativnoj agenciji Mina, Nataša Radanović”, rekli su iz UPCG.

APŽ je na svečanosti uručena plaketa UPCG za deset godina uspješnog rada i doprinosa procesima ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori.

NAJVEĆI DO SADA

Usvojen je budžet opštine Tivat za 2020. u iznosu od 23,5 miliona eura, od čega se skoro 13 miliona odnosi na kapitalne investicije. U idućoj godini se planira početak gradnje bulevara koji će pomoći i država sa četiri miliona eura. Mada su i budćžet i kapitalne investicije največi do sada, opozicija, ali i kolaicioni partneri iz SD-a, kritikovali su ponuženi plan lokalnih prihoda i rashoda.

“Ukupni primici budžeta su 23.556 400 eura što je 4,87% više nego u 2019. godini. Najviše sredstava planiramo od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. To je iznos od million i 800 hiljada eura. Planirani izdaci su 4,99% veći nego ove godine. Kapitalni izdaci u ukupnoj strukturi budžeta učestvuju sa 54,74%. Na ovaj predloženi budžet dobili smo saglasnost Ministarstva finansija”, saopštila je Rajka Jovićević, sekretarka Sekretarijata za finansije i lokalne prihode, prenosi Radio Tivat.

Andrija Petković iz Bokeškog foruma kaže da se imalo uvažavaju građani Tivta i Boke, takav budžet ne bi ni došao na dnevni red Skupštine.

“Ovaj budžet je predizborni. Prvi put da naglo skaču stipendije, socijalna primanja. Ono što nije privid i farsa jeste da se ponovo forsiraju stanovi za funkcionere”, rekao je Petković.

Prvi čovjek tivatske opštine Siniša Kusovac kazao je da će Opština, kada se bude znalo koliko će se novca dobiti od koncesija za Aerodrom Tivat, raditi rebalans i uvrstiti taj novac u budžet. Takođe, izrazio je uvjerenje da će Sportski centar u Tivtu biti izgrađen za dvije godine.

Prilog Nevenke Macan, TVCG:

PURUŠIĆ O ZAKONU O RADU

Predlog zakona o radu trebalo bi da na kvalitetniji način uredi odnose na tržištu rada, smatra ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, dok iz opozicije upozoravaju na mogućnost zloupotreba po pitanju jednostavnijih procedura za davanje otkaza zaposlenima.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da je Vlada pripremila potpuno novi Predlog zakona o radu, koji će na kvalitetan način urediti odnose na tržištu rada.

„Vlada je predložila kvalitetan tekst zakona, koji je sproveden u najširem obimu konsultacija sa socijalnim partnerima. Usklađen je sa EU zakonodavstvom i ima 40-ak normi više nego važeći zakon”, rekao je Purišić u Skupštini.

Vlada je, kako je naveo, nakon više od tri godine rada na zakonskom rješenju, u novembru dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije (EK) na tekst zakona.

“On je rezultat vrlo strpljivog i široko postavljenog socijalnog dijaloga socijalnih partnera, što je jedan od najvećih kvaliteta postignutih radeći na ovom zakonu“, ocijenio je Purišić.

Prema njegovim riječima, članovi Vlade su ocijenili da je zakon po volji dobrih radnika i odgovornih poslodavaca.

„Vjerujemo da će on unaprijediti poslovni ambijent, podstaknuti preduzetništvo i novo zapošljavanje i smanjiti segmentaciju na tržištu rada u korist dostojanstvenog rada“, naveo je Purišić.

On je saopštio da su osnovni ciljevi zakona jačanje instrumenata institucija koje se bave zaštitom prava zaposlenih, povećanje fleksibilnosti na tržištu rada, efikasnije suzbijanje sive ekonomije, dodatna humanizacija procesa rada i liječenje tranzicionih ožiljaka.

„Kad je riječ o novinama u zakonu – radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Do sada je bila norma po pravilu na neodređeno vrijeme, a sada želimo da ukažemo šta je nova intencija ovog zakona, a to je zapošljavanje na stabilnim osnovama, što je norma koja podržava dostojanstveni rad“, ocijenio je Purišić.

On je kazao da će se radni odnos ubuduće zasnivati bez oglašavanja slobodnih radnih mjesta, osim tamo gdje postoji javni interes, a to su preduzeća i ustanove u državnom odnosno vlasništvu lokalne samouprave.

Jedna od značajnih novina je da sada rad na određeno vrijeme može biti 36 mjeseci, a da je u važećem bio 24 mjeseca.

“Normirani su novi oblici rada, kao što su rad na daljinu, od kuće, kao i u domaćinstvu. Dodatno je omogućeno poslodavcu da u hitnim slučajevima rasporedi zaposlenog bez njegove saglasnosti do mjesec”, rekao je Purišić.

“Poslodavci mogu da zloupotrebljavaju prava radnika”

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanović Stanković, kazala je da neke norme u predloženom tekstu zakona ne da nijesu dobre, već da daju prostora poslodavcima da zloupotrebljavaju prava radnika.

Ona je saopštila da je praksa pokazala da su brojne zloupotrebe prema zaposlenima najčešće pravljene preko agencija za ustupanje zaposlenih i objasnila koja je novina u predloženom zakona koja će takođe u tom smislu biti na štetu radnika.

„Novina je da sad imamo povećanje trajanja ugovora o radu na određeno sa dosadašnjih 24 mjeseca na 36 mjeseci i sada u tih 36 mjeseci ulazi i ono vrijeme tokom kojeg je zaposleni upravo angažovan preko agencija za ustupanje zaposlenih. Šta će da se desi sa pravima radnika ako su zaposleni kod istog poslodavca. On može stalno da produžava i da produžava i da pošalje radnika kući i da mu nikada ne da ugovor na neodređeno“, upozorila je Vuksanović Stanković.

Poslanik Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović, smatra da će predloženi zakon odgovoriti na potencijalne izazove i u pravom smislu zaštititi prava radnika i poslodavaca i olakšati radne sporove.

„Ovaj zakon omogućava jednakost u radu između muškaraca i žena. Takođe, u pravom smislu šalje poruku potencijalnim investitorima, pa očekujem da će stvoriti uslove za otvaranje novih radnih mjesta“, dodao je Ibrahimović.

On je kao pozitivnu odredbu u zakonu naveo to što će se zarade morati isplaćivati preko žiro-računa.

„To je dobar put da spriječimo davanje zarada na ruke. Mislim i da je odredba da se ne može platiti godišnji odmor značajna“, kazao je Ibrahimović.

Zaštićen radnik koji je zbog stečaja ostao bez posla

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, rekao je da je Predlog zakona o radu jedan od pet najvažnijih zakona koji će Skupština donijeti u ovom mandatu.

„Ovim zakonom se zadire u suštinu društveno ekonomskog sistema, stoga moramo biti oprezni, jer od naših odluka zavise mnoga dešavanja na tržištu rada“, naveo je Mugoša.

Prema njegovim riječima, odredba da se zarade isplaćuju preko računa i da obračunska lista ima status izvršne isplate je ogromna promjena koju donosi zakon.

„Pozitivna je i odredba da godišnji odmor ne može biti plaćen, jer mora radnik da se odmara“, rekao je Mugoša.

On je saopštio da je jedan od najvećih iskoraka urađen kod zaposlenih koji su dugo godina žrtve raznih procedura i nerješavanja stečajnih postupaka, gdje su ostali bez zarada i prava da idu u penziju.

„U ovom zakonu se uvodi nešto čije retroaktivno dejstvo svom silom podržavam, a to je da je država, odnosno Fond rada, dužna da mu poveže radni staž i i da ima pravo na penziju bez obzira je li okončan stečaj. Država je obavezna da plati šest minimalih zarada tom radniku, koji je zbog stečaja ostao bez posla, pa će se država umjesto radnika pokušati da se naplati iz stečajne mase“, dodao je Mugoša.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, smatra da predloženi zakon ne vrijedi ukoliko zaposleni u preduzećima nemaju kolektivne ugovore, kao i ako se ne organizuju.

„Predloženi zakon ne predstavlja ništa radnicima ukoliko se ne ujedine i nemaju kolektivne ugovore. Osnova svega mora da bude pravna, socijalna i država održivog razvoja“, poručio je Radulović.

On je kazao da su zaposleni u prethodnom, totalitarnom sistemu, imali bolja prava i veći standard, kao i da je krajnje degutantno danas govoriti o zakonu o radu.

Radulović je naveo da je broj zaposlenih posljednjih godina desetkovan, dok su zarade smanjene, tako da prosječna u trgovini iznosi oko 350 eura, prerađivačkoj industriji 426 eura, poljoprivredi 527 eura, nauci 410 eura, a zdravstvu 550 eura.

On je saopštio i da je oko 90 odsto radnika zaposleno na određeno vrijeme, zbog čega svakog momenta mogu dobiti otkaz, a ne smiju da se organizuju.

Predloženi zakon produkt kvalitetnog socijalnog dijaloga

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Suad Numanović, rekao je da su osnovni ciljevi predloženog zakona suzbijanje sive ekonomije, veća fleksibilnost tržišta rada i zaštita prava zaposlenih, koje je moguće ostvariti jedino njegovom odgovornom primjenom.

On smatra i da je predloženi zakon produkt kvalitetnog socijalnog dijaloga.

Predlog zakona o radu, prema riječima Numanovića, predstavlja reformsko rješenje, koje nudi 40 novih normi, kojim se, između ostalog, predviđa zasnivanje radnog odnosa danom stupanja na rad, što bi trebalo da doprinese suzbijanju sive ekonomije i zaštiti radničkih prava.

Predloženim zakonom reguliše se i pitanje radnog vremena, skraćenje prekovremenog i neprikosnoveno pravo zaposlenog na godišnji odmor, a predviđeno je i produženje ugovora na određeno vrijeme sa dvije na tri godine.

Numanović je saopštio da se predloženim zakonom poslodavcima obezbjeđuju efikasniji načini zapošljavanja, zasnivanje radnog odnosa bez prethodnog oglašavanja, kao i odgovornost zaposlenih za povredu radnih obaveza.

Poslodavcima je data mogućnost da daju otkaz bez pokretanja disciplinskog postupka, što bi, prema riječima Numanovića, trebalo da doprinese većoj fleksibilnosti.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović smatra da predloženo zakonsko rješenje predstavlja kompromis između interesa poslodavca, kojima su pojednostavljene procedure za davanje otkaza pojedinim radnicima, i zaposlenih kojima je neophodna bolja zaštita prava.

„Nijesam siguran da su radnička prava ovim zakonom kvalitetno zaštićena. U prilog tome govori i norma kojom se definiše zastarijevanje potraživanja iz radnog odnosa nakon četiri godine“, rekao je Rudović.

On je pitao i da li neke norme koje omogućavaju poslodavcima jednostavnije procedure davanja otkaza mogu biti lak izgovor za to.

„Predloženi zakon ima mnogo, mnogo mana, ali u njemu ima i određenih iskoraka“, kazao je Rudović i poručio da on neće biti važan ukoliko se ne stimulišu nova radna mjesta.

OKUPIO 250 PROIZVOĐAČA

Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda u Nikšiću okupio je više od 250 proizvođača koji su izložili svoje proizvode, rukotvorine, ljekovito bilje, suvenire i umjetnine.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, otvarajući sajam, ocijenio je da time ova manifestacija napravila značajan i simboličan iskorak.

„Preselili smo se iz uskih hodnika Sportskog centra u ovu prostranu dvoranu. Dvoranu koja je bila prepoznata i koja će ostati simbol mnogih važnih pobjeda koje su se dešavale na ovom parketu. Pobjeda koje su naše reprezentacije, i u košarci i u rukometu, vodile na prestižna svjetska takmičenja. Pobjede koje su na ovom parketu ostvarivali i lokalni sportski klubovi, jednako u košarci, rukometu, odbojci i prepoznatljivim za Nikšić borilačkim vještinama“, kazao je Simović.

On je kazao da to asocira i na mnoge druge važne pobjede kojim se kretalo upravo iz ove dvorane, u sve velike pobjede Crne Gore.

„Pobjede koje su Crnu Goru vodile putem napretka, pobjede koje su Crnoj Gori davale sigurnost, stabilnost, napredak na njenom demokratskom i ekonomskom razvoju, koje su čuvale sigurnost, stabilnost, mir i bezbjednost Crne Gore koju smo sačuvali kao prepoznatljivu adresu multivjerskog i multietničkog sklada. Crne Gore sa jasnom iskazanom tolerancijom, Crne Gore koja u narednom periodu želi i hoće da ostane takva. Da bude integrisana, sama sa sobom, da napravi što više mostova unutar Crne Gore, da napravi što više mostova sa regionom i nastavi sa svojim snažnim integracionim iskoracima“, poručio je Simović.

Prema riječima Simovića, ovogodišnji sajam je i potvrda svojevrsne pobjede samih poljoprivrednih proizvođača i preduzetnika. „Vi koji se naučili da pobjeđujete na bazi sopstvenog rada i zato ste uvijek imali povjerenja u odnosu na one koji rade. Zbog toga sam siguran da ćemo u narednom periodu nastaviti zajedno da pobjeđujemo“, poručio je potpredsjednik Vlade.

Simović je dodao da je ova manifestacija simbol i novih iskoraka koji se postižu u sektoru poljoprivrede.

“Iako imamo dosta toga još zajedno da uradimo, ti iskoraci su vidljivi, kako kroz obim poljoprivredne proizvodnje, tako i kroz kvaitet proizvoda i osvajanje novih standarda“, kazao je Simović.

On je posebno naglasio važnim evidentan odnos naše poljoprivredne proizvodnje prema tradiciji, što potvrđuju izlagači na sajmu koji su, kako je kazao, najbolji čuvari tradicije crnogorske proizvodnje hrane i simbol prepoznatljivog gostoprimstva Crne Gore.

“Zbog toga je mnogo važno da čuvamo sve te tradicionalne vrijednosti, a istovremeno da osvajamo i usvajamo nove standarde koji nas vode putevima koje zahtjeva naša evropska intergracija”, poručio je Simović.

Sajam postigao izuzetan uspjeh

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović, kazao je da je ovogodišnja manifestacija potvrda renomea i uspješnosti sajma, koji je za relativno kratko vrijeme ostvario izuzetan uspjeh, što potvrđuje sve veći broj izlagača i posjetilaca.

“Sajam lokalnih proizvoda postao je jedan od nikšićkih brendova, čime je ostvaren prvi cilj, kao i planirana afirmacija i osnaživanje poljoprivrede i proizvodnje organske hrane i izrada suvenira, umjetnina i rukotvorina”, ocijenio je Grbović.

Riječ je o privredno-turističkoj manifestaciji, ustanovljenoj prije pet godina, čiji je organizator nikšićka Opština, uz podršku Inovaciono – preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis, Ministarstva poljoprivrede i Sportskog centra, a strateški partner ove godine je Nacionalna turistička organizacija (NTO).

Grbović je kazao da je poseban značaj sajma to što on ima humanitarni karakter i omogućava da se pomogne dijelu porodica kojima je to najneophodnije”, dodao je Grbović.

Predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović, ocijenio je da je Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda značajna smotra, koja u kontinuitetu svjedoči o jačanju preduzetničkog duha vrijednih domaćina.

“Ova manifestacija predstavlja veliku podršku razvoju crnogorskog agrara i preduzetništva. Nikšićki sajam je ujedno i dobra prilika da, u okviru projekta Domaći ukusi, organizujemo tradicionalni susret proizvođača sa hotelijerima, kako bismo doprinijeli povećanju zastupljenosti naše hrane u turističkoj industriji”, rekao je Golubović.

On je kazao da se radi o projektu kojim u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, NTO-om i Investiciono-razvojnim fondom (IRF), nastoje da povežu poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju sa turističkom privredom i kroz dostupnost kvalitetnih, raznovrsnih i svježih domaćih proizvoda obogate gastro ponudu u turističkom proizvodu.

Direktor IRF-a, Zoran Vukčević, najavio je da će i u narednom periodu podržavati razvoj preduzetništva i ocijenio da su proizvođači dokaz da u Crnoj Gori postoji potencijal za valorizaciju njenih raspoloživih resursa, a prije svega proizvodnja hrane u saradnji sa turizmom.

“U svjetskoj ekonomiji trend je sve više gastro turizam, a Crna Gora u narednom periodu to može da ponudi. Za nas je posebno važno da obezbijedimo finansijska sredstava i u ovoj godini IRF je plasirao više od 230 miliona, a u narednoj planiramo najmanje 200 miliona EUR, što znači da će biti dovoljno novca za razvoj preduzetništva”, rekao je Vukčević.

Direktorica NTO, Željka Radak Kukavičić, rekla je da je neodvojiv segment turističke ponude, po čemu se neka zemlja pamti, ali i ono što oslikava identitet nekog podneblja, njegova autentična gastronomija.

“To može da bude prednost Crne Gore i jedinstven i veoma važan segment turistčke ponude koji u sebi objedinjuje prirodne prednosti ekološki zdrave hrane, tradiciju starih receptura domaćih jela, kulinarsko umijeće i znanje”, ocijenila je Radak Kukavičić.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, kazao je da je ovogodišnji sajam simbol novih iskoraka koje preduzimaju u sektoru poljoprivrede.

“Iskoraci su vidljivi, potrebno je još da ih napravimo zajedno, a njihova prepoznatljivost je vidljiva i kroz obim poljoprivredne proizvodnje, kroz kvalitet tih proizvoda, osvajanje novih standarda”, rekao je Simović.

Izlagači na sajmu su, kako je dodao, najbolji čuvari tradicije crnogorske proizvodnje hrane, autohtone, prepoznatljivog organskog porijekla, kao i gostoprimstva Crne Gore, prepoznatog u istoriji i vremenima kada je manjkavalo hrane i za ukućane.

VLADA SAOPŠTILA

Na prioritetnoj dionici autoputa Smokovac – Mateševo završeno je oko 85 odsto radova.

To se navodi u Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar – Boljare, koja sadrži pregled aktivnosti koje se odnose na izvršene radove po fazama  – otvorena trasa, tuneli i mostovi, a koju je Vlada usvojila.

Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji i efektima politika u oblasti preduzetništva i bisnisa za period 1. jul – 31. decembar 2019.

Tokom 2019. godine po osnovu različitih programa plasirano je ukupno 219.996.685 miliona eura direktne podrške preduzetništvu i biznisu, što je omogućilo da se sačuva ili otvori ukupno 10.074 radnih mjesta, sa stvorenim preduslovima za njihovo dodatno kreiranje.

“Kada je riječ o strukturi odoborenih sredstava, prisutna je snažna koncentracija kod jedne institucije – Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. koji učestvuje sa 98,71 odsto u ukupno odobrenim sredstvima za 2019. godinu. U odnosu na ostale programe, značajnije učešće u ukupnoj finansijskoj podršci ima i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja sa 1.664.950 miliona eura”, saopšteno je iz Vlade.

Donijet je Godišnji plan rada Investicono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. za poslovnu 2020. godinu i Finansijski plan Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. za 2020. godinu.

Kako je u raspravi navedeno IRF je od osnivanja 2010. godine do kraja novembra 2019. godine plasirao preko milijardu eura.

“U skladu sa dosadašnjom praksom, IRF će i u narednom periodu imati proaktivan pristup u cilju kreiranja novih radnih mjesta, ravnomjernog regionalnog razvoja i unapređenja životnog standarda. U tom smislu, IRF je za narednu godinu planirao značajna finansijska sredstva za pružanje podrške preduzetnicima, pri čemu je plan je da se plasira najmanje 200 miliona eura”, saopšteno je iz Vlade.

Usvojena je Informacija o zahtjevu Energean Monntenegro Limited, Kipar, za produženje prvog Perioda istraživanja iz Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore za blokove 4219-26 i 4218-30.

“Ugovorom o koncesiji je propisano da Faza istraživanja traje sedam godina, sa dva Perioda istraživanja od tri i četiri godine. Imajući u vidu da je koncesionaru potrebno dodatno vrijeme za dopunska istraživanja i da je izvršio sve obaveze iz radnog programa, odobreno je produženje prvog Perioda istraživanja za period od godinu dana”, navodi se u saopštenju.

Vlada je usvojila Informaciju o zaključenju Ugovora o garanciji za kreditni aranžman između JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za realizaciju Projekta proširenje regionalnog sistema za vodosnadbijevanje.

“Vrijednost kreditnog aranžmana za realizaciju Projekta je 24 miliona eura, a realizovaće se kroz dvije tranše, koje će iznositi do 12 miliona eura. Zakonom o budžetu za 2019. godinu predviđeno je izdavanje državne garancije za navedeni kreditni aranžman, u iznosu od 12 miliona eura, koliko iznosi Tranša 1 Projekta”, navodi se u saopštenju.