OPŠTINA BAR

Od 16. marta, kada je proglašena epidemija koronavirusa i zabranjen rad ugostiteljskih objekata, tržnih centara, kladionica, frizerskih i kozmetičkih salona, prevoznika, taksista, na evidenciji nezaposlenih u Baru je 221 novoprijavljena osoba, kaže načelnik Biroa rada Veselin Orlandić.

On ističe da su još tokom marta, kao i poslodavci, počeli selekciju sezonskih radnika, ali se niko zbog vanrednih okolnosti nije mogao zaposliti.

“Broj oglašenih slobodnih radnih mjesta od početka godine do danas je 469, dok je od 16. marta do 23. aprila prijavljeno 27 slobodnih radnih mjesta. Poređenja radi, do proglašenja pandemije mjesečno je oglašavano po stotinak slobodnih radnih mjesta, a u odnosu na prošlu godinu raspisano ih je oko 34 odsto manje. Opština Bar na nivou države ima nižu stopu nezaposlenosti, za sada smo ispod 11 odsto”, navodi Orlandić.

Biro je za korisnike otvorio novu imejl adresu – vanredno.bar@zzzcg.me. Prijavljivanje se organizuje elektronskim putem, skenira se lična karta, radna knjižica, a oni koji se prijavljuju prvi put i diplomu o završenoj školi.

“Zadovoljni smo kako se nazaposleni snalaze u novim okolnostima. U pitanju su uglavnom informativno pismeni pripadnici mlađe generacije. Ipak, programe koje je Zavod godinama sprovodio, ne možemo realizovati na daljinu”, kaže Orlandić.

U Baru, prema posljednjoj evidenciji, pravo na mjesečnu naknadu ima 571 korisnik. Redovnu novčanu naknadu prima 164 lica sa evidencije, redovnu uvećanu prima šest korisnika, a 59 od tog broja ceka penziju (lica koja imaju preko 35 godina radnog staža). Osim novčane naknade na osnovu prestanka radnog odnosa, Zavod za zapošljavanje odobrava i nadoknadu na osnovu osiguranja za nezaposleno lice.

Obeshrabrujući podatak je, kako naglašava, što novčanu naknadu prima i 326 lice sa invaliditetom. Od tog broja je 14 invalida rada.

Podrška Vlade podstakla poslodavce
Komentarišući podršku Vlade koja odobrava subvencije od 70 odsto bruto minimalne zarade poslodavcima za nezaposlene koji se prijave na Zavod u narednih šest mjeseci, načelnik Biroa rada Veselin Orlandić ističe da je to značajan stimulans i odličan potez na početku.

“Očekujemo da će Vlada donijeti i druge mjere. Odmah nakon najave bilo je 20 oglasa za 30 novih radnih mjesta”, kaže Orlandić.

PODRŠKA PRIVREDI

Ministarstvo ekonomije obavijestilo je sve zainteresovane da na sajtu tog Vladinog resora mogu pronaći odgovore na do sada najčešće postavljena pitanja u vezi subvencija, u skladu sa programom za podršku privredi i zaposlenima zbog epidemije koronavirusa.

Iz Ministarstva su saopštili da će se ta baza redovno ažurirati i dopunjavati kako pitanja budu pristizala na mejl subvencije@mek.gov.me.

Ministarstvo je takođe pripremilo i vodič sa detaljima ko sve ima pravo na subvencije, koji se takođe nalazi na sajtu.

UBCG I CBCG

Banke koje posluju u Crnoj Gori i Centralna banka (CBCG) pregovaraju sa međunarodnim institucijama, kao potencijalnim izvorima dodatnih sredstava, kojima će se podržati sljedeća faza finansiranja privrede kroz povoljne kreditne linije.

“Banke i CBCG su uveliko u procesu pregovaranja sa potencijalnim izvorima dodatnih sredstava u vidu međunarodnih institucija, kojim će podržati slijedeću fazu, održanje, oporavak i generalno finansiranje privrede kroz povoljne kreditne linije, uz grejs period i adekvatne cijene cijeneći svaki zahtjev klijenta pojedinačno”, saopšteno je iz Udruženja banaka (UBCG).

Iz UBCG su kazali da su dodatna sredstva bitna sa aspekta ročnosti.

Guverner CBCG, Radoje Žugić sa saradnicima i predstavnici svih poslovnih banaka u Crnoj Gori, danas su na sastanku razgovarali o do sada preduzetim mjerama povodom epidemije koronavirusa, očekivanjima privrede i mogućnostima banaka za maksimalno raspoloživu podršku privredi.

“Relaksacija od obaveza prema bankama prema privredi i stanovništvu je obezbjeđeno kroz moratorijum u trajanju do 90 dana, apliciranjem skoro 68 hiljada klijenata, ukupne vrijednosti preko 1,3 milijarde eura, što je skoro 26 odsto iznosa crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, kroz moratorijum, procjena ukupnog upumpavanja novih likvidnih sredstava u sistem je preko 150 miliona eura, uz sadašnju stopu odziva, u periodu od tri mjeseca.

“Navedena sredstva predstavljaju iznos kojim je poboljšan raspoloživi dohodak građana i privrede, korisnika kredita koji su se prijavili za korištenje moratorijuma, a na račun direktnog smanjenja likvidnosti banaka, odnosno raspoloživosti sredstava za poslovanje”, dodali su iz UBCG.

Konkretna reakcija banaka je i kroz novčanu podršku Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT) od preko 600 hiljada eura i kroz medicinsku opremu još preko dva miliona eura od akcionara banaka.

Na sastanku je sagledana i uloga države u cilju postizanja optimalnih uslova za povlačenje sredstava, imajući u obzir dobru praksu koja je realizovana prije deset godina kada je bila aktuelna eksterno izazvana finansijska kriza.

“Pomenuo se i nedostatak nepostojanja garantnog fonda, koji bi bio poluga za jače finansiranje od banaka”, dodali su iz UBCG.

Iz UBCG su kazali da je CBCG svojim mjerama u tretiranju restrukturiranih kredita kao novih u bilansima banaka učinila kvalitetnu podršku.

“Ujedno, CBCG ubrzano radi na drugom setu mjera, koji će ubrzo biti predstavljen bankama”, navodi se u saopštenju.

Ukupni depoziti na nivou sistema, na kraju marta iznosili su 3,36 milijardi eura i u odnosu na isti prošlogodišnji period porasli su 3,6 odsto.

Likvidna aktiva na kraju prvog kvartala iznosila je 955 miliona eura i predstavlja 20,9 odsto ukupne aktive.

“Sistem normalno funkcioniše i ima kreditnu aktivnost i pored napora izazvanog moratorijumom gdje 1,3 milijarde eura kreditnih potraživanja u stanju mirovanja, kada je otplata u pitanju, nije vraćena u sistem”, rekli su iz UBCG.

Iz UBCG su naveli da je kreditna aktivnost banaka u martu ove godine za 129 miliona eura jača nego u istom mjesecu prošle godine.

“Od 1. marta do 23. aprila plasirano je novih 105 miliona eura, kojim je kreditirano 4,6 hiljada preduzeća i građana. Ovi podaci ukazuju na značajnu aktivnost banaka u periodu pandemije”, rekli su iz UBCG.

Iz UBCG su podsjetili da je Crna Gora prošla pošasti hiperinflacije, građanskog rata u okruženju i eksterno izazvanu finansijsku krizu 2008. godine.

“Tako ćemo i pandemiju. Izazov je ekonomski netipičan, a rezultate moramo praviti svi, ne podliježući laičkim i populističkim tumačenjima struke”, zaključuje se u saopštenju.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković vjeruje da će naša država uspješno odgovoriti na izazov ekonomske krize izazvane posljedicama pandemije korona virusa, baš kao što je efikasno odgovorila i na ovu veliku zdravstvenu opasnost. Premijer je sinoć, gostujući u emisiji „Odgovorite ljudima“ na Federalnoj televiziji BiH, kazao i da se priprema ozbiljan paket za turističku privredu.

„Pogrešno se razumjela objava cifre od pet miliona eura podrške turističkoj privredi. To je samo intervencija za plate zaposlenih u turizmu za dva mjeseca koje će snositi država do nivoa minimalne zarade i 100 odsto plaćenih poreza i doprinosa. Mi tek pripremamo ozbiljan paket za turističku privredu sa bankama i Investiciono razvojnim fondom koji će imati za cilj da održi investiciju u turizmu, a istovremeno da obezbijedi likvidnost turističke privrede kako bi bila spremna za početak sezone“, rekao je predsjednik Vlade.

On je dodao da turizam zavisi od toga kako će se ponašati druge države te da li će otvoriti svoje granice. Podsjetio je da Crna Gora već otvorila svoju granicu na moru za nautički turizam i da vjeruje da će u narednom periodu naše marine biti pune jahti koje će doći sa različitih prostora.

“Razumijemo da se u okviru EU, posebno Hrvatska, vodi kampanja za otvorenost granica između Hrvatske, Austrije, Slovačke, Češke i Mađarske. Ako se to desi, Crna Gora će tu priliku iskoristiti. Posebno jer smo zaista sigurna zemlja sa aspekta epidemije“, rekao je premijer Marković konstatujući da se već ulazi u finiš zaustavljanja epidemije.

Premijer je kazao da smo od samog početka primjene mjera građanima dozvolili najveći mogući stepen kretanja i slobode: „Imali smo najmanja ograničenja u kretanju građana, istovremno smo dozvolili brojne ekonomske aktivnosti u građevinarstvu i realizaciji kapitalnih projekata koji se finansiraju prije svega u oblasti infrastrukture i turizma“.

On je rekao i da je Crna Gora donijela mjere za sanaciju socijalnog i ekonomskog položaja građana. Podsjetio je da je vrijednost odloženih obaveza građana i privrede za tri mjeseca prema bankama je 1,3 milijarde eura, a prema državi oko 100 miliona eura, što je samo dio mjera iz prvog paketa hitnih mjera. Vrijednost drugog paketa ekonomskih mjera je 75 miliona eura.

Od 18. maja počinjemo da vraćamo u život cijelu zemlju

On je precizirao i da ključne mjere popuštanja počinju 4. maja kada svi preduzetnici, mala i srednja preduzeća počinju rad u punom obimu.

„Sljedeća faza ekonomskog ubrzavanja i početka novih aktivnosti je 18. maj kada ćemo pustiti u rad hotele, restorane, kafiće, klubove i vjerujemo da na taj način počinjemo da vraćamo u život cijelu zemlju, da naš stvaralički, privredni, građanski i lični pirtencijal stavimo u funkciju brzog i hitnog oporavka“, rekao je premijer Marković.

Odgovarajući na pitanja novinarke o pomoći EU, premijer Marković je rekao da je Crna Gora već dobila bespovratnu pomoć od 53 miliona eura, kao i da je novi kreditni paket od 60 miliona eura definisan u razgovoru sa našom državom.

“To je onaj iznos koji smo usaglasili sa EU i koji će nam pomoći da se bolje izborimo sa posljedicama. Želim da kažem da je EU pokazala solidarnost, kada je Crna Gora u pitanju ali i druge zemlje regiona. EU se nije zatvorila unutar svog okvira nego je u ovaj paket pomoći uključila i druge države. Mi to veoma cijenimo i to će biti od velikog značaja za sanaciju ekonomskih i socijalnih prilika u Crnoj Gori“, rekao je predsjednik Marković.

On je, u emisiji u kojoj su gosti bili premijeri, potpredsjednici i ministri vlada iz regiona, kazao da je neophodno da zemlje regiona rade zajedno, kako u borbi protiv koronavirusa tako i u ekonomskom oporavku. Istakao je da je solidarnost ključna.

„Crna Gora predsjedava Centralno-evropskom inicijativom (CEI) i mi smo u razgovorima sa predsjednikom Vlade Italije gospodinom Konteom i nekim drugim mojim kolegama pokrenuli inicijativu za zajednički sastanak koji bi trebalo da bude održan 15. maja kada ćemo govoriti o svim ovim aspektima kako da se bolje suprotstvimo i sačuvamo zdravlje našeg stanovništva ali i naravno i zajednički odgovorimo ekonomskim izazovima. Vjerujem da će ta konferencija dati dobar odgovor. Radimo i u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a vjerujem da će Samit EU – Zapadni Balkan u Zagrebu takođe biti nova prilika da pronađemo najbolja rješenja za sve pa i za zemlje ZB“, rekao je premijer Marković.

On je govorio i o uspješnoj borbi Crne Gore i njenih institucija sa koronavirusom, konstatujući da su svi zajedno bili posvećeni da odgovore ovoj velikoj opasnosti. Posebno je istakao odgovoran odnos građana Crne Gore koji su slijedili preporuke zdravstvenih vlasti i Vlade.

RADUNOVIĆ

Crnogorskom budžetu će do kraja godine nedostajati od 350 do 400 miliona eura, kazao je ministar finansija Darko Radunović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Radunović očekuje da u prvoj polovini maja na finansijskom tržištu obezbijedimo 250 miliona eura, za šta je već imaju garancije SB od 80 miliona.

“Pokušavamo da obezbijedimo i nove izvore finansiranja”, naveo je Radunović. 

Ministar je kazao da su u prvom kvartalu zabilježeni dobri rezultati i ispunjen je plan punjenja budžeta.

“Međutim, za 20 dana aprila zabilježen je pad budžetskih prihoda od 22,3 odsto”, kaže Radunović i dodaje da je u nominalnom iznosu to oko 29 miliona eura.

“Funkcionišemo u jednom neizvjesnom vremenu gdje ćemo imati smanjenje prihoda, a očekivanja su da povećamo izdavanja”, naveo je Radunović.

Pad ekonomije od 4,9 odsto

Podsjetio je na projekcije MMF-a da će crnogorska ekonomija u ovoj godini zabilježiti pad od devet odsto.

“Ja se nadam da su te prognoze suviše pesimistične i u kontaktu sa njima pokušavamo da ih ubjedimo da to nije tako. Nažalost moramo prihvatiti činjenicu, a po našim evidencijama, to bi bio pad od 4,9 odsto”, kazao je Radunović.

Dosadašnje mjere države, smatra da neće biti dovoljne.

“Da li je to dovoljno ja bih bio jako zadovoljan da jeste, ali plašim se da neće biti i da ćemo u trećem setu mjera morati da damo i nove olakšice”, kazao je Radunović.

U ovoj godini ne očekuje inflaciju, moguće je, kaže da se to desi naredne godine.

“Ne plašim se toliko inflacije, koliko se plašim realnog pada BDP-a, to me mnogo više brine, a mnogo više me brine i deficit budžeta”, naveo je Radunović.

Rebalans i nove mjere krajem maja

Ministar podsjeća da je na kraju 2019. javni dug Crne Gore bio 77 odsto BDP-a.  Ističe i da smo na kraju godine imali budžetske rezerve blizu 500 miliona.

“Taj javni dug, ako bismo ga umanjili za budžetsku rezervu jeste oko 67 odsto BDP-a”, naveo je Radunović. Na međunarodnom tržištu očekuje i rast kamatnih stopa.

Do kraja maja, ministar, najavljuje rebalans bužeta i nove mjere podrške privredi.

“Izlazni paket mjera bi trebalo da definišemo krajem maja ili početkom juna. Tada ćemo vidjeti sa kojim mjerama ćemo sve ići prema privredi. Mislim da se u to moraju uključiti i banke”, kazao je Radunović i dodao da sada banke moraju biti dio rješenja.

“Našoj privredi biće potreban duži rok, sa mogućim grejs periodom, jer nije realno očekivati da se sanacija problema izvrši u kratkom roku”, ističe Radunović.

Penzije ostaju iste, plate…

Ministar Radunović kaže da neće biti smanjenja penzija, nije siguran za plate u javnom sektoru.

Podsjetio je da su već smanjene plate najvišim državnim funkcionerima.

“Da li ćemo morati nešto drugo da radimo, imajući u vidu ogroman broj uposlenih u javnom sektoru, ja u ovom trenutku ne mogu da se izjasnim”, naveo je Radunović.

Ministar navodi i da za budžet najvažniji treći kvartal, te da bi bilo dobro ako bismo uspjeli da organizujemo turističku sezonu, što kako dodaje, nije lako.

“Od velikog značaja bi bilo da se u turizmu ostvari barem održivi prihod”, naveo je Radunović. Problem je, navodi, i visoka uvozna zavisnosti naše ekonomije.

“Mi se moramo organizovati da sve ono što možemo proizvesti ovdje, a uvozimo, da ga proizvodimo u Crnoj Gori”, naveo je Radunović.

VUJANOVIĆ PROCJENJUJE

Posljedicama izazvanim pandemijom virusa korona u Crnoj Gori je direktno pogođeno 30.000 zaposlenih, a 90.000 indirektno, saopštio je za “Dan” predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović, ocjenjujući da su dnevni gubici, po osnovu izgubljene dobiti zatvorenih preduzeća, između milion i po i dva miliona eura.

Vujanović smatra da Vlada ne bi trebalo da pomogne onim preduzećima koja su prije pandemije negativno poslovala i izbjegavala plaćanje poreza, kao i da bi uredno izmirenje poreskih obveznika trebalo da bude najvažniji pokazatelj patriotskog odnosa prema državi.

Vujanović je poručio i da bi trebalo voditi računa da se sva pomoć, bez obzira kolika je, vrlo pažljivo dodjeljuje privrednicima.

“Smatramo da svi oni koji su bili dužnici i koji su prije pandemije negativno poslovali ne bi trebalo da se iz razloga negativnog uticaja pandemije nađu u paketima socijalne i ekonomske pomoći koju Vlada daje. Svi znamo da je veliki broj zaposlenih, prije svega u malim i srednjim preduzećima, koji se osigurava na minimalnu cijenu rada. Za takve preduzetnike i pojedince bi trebalo uspostavati socijalnu pomoć isključivo za 222 eura”, smatra on, dodajući da ima dosta zloupotreba.

Vujanović ističe da su heroji u ovoj situaciji građani Crne Gore, posebno oni koji su ostali bez posla.

“Ovih dana smo čuli dosta inicijativa da se solidarna pomoć dodijeli svim građanima. Kod nas postoji inicijativa da se pomoć da penzionerima. Penzije su vrlo niske i treba im pomoći, pogotovo penzionere sa najnižim penzijama. Ali, penzije su redovne i njihovu redovnost nije ugrozila pandemija, pa ne vidim razlog da penzioneri budu dio paketa vladinih pomoći. Prema podacima kojima raspolažemo, epidemijom je direktno pogođeno 30.000 ljudi, a indirektno njih 90.000. Ukoliko se uzme prosječna zarada, gruba računica je da su dnevni gubici oko milion i po do dva miliona eura vezano za neostvarenu dobit i zaradu svih djelatnosti koje su zatvorene”, istakao je on.

Vujanović poručuje da bi trebalo naplatiti potraživanja od poreskih dužnika, bez obzira na pandemiju, dodajući da država sada ne bi bila u problemu da su naplaćene stotine miliona eura poreskih dugova.

“Ne vidim smisla niti razloga da to država toleriše više”, naglasio je on.

NAREDNIH 15 DANA

Eurodizel i lož ulje od danas su jeftiniji sedam centi, dok se cijena benzina nije mijenjala, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Eurodizel je pojeftinio sedam centi i prodaje se po cijeni od 89 centi.

Cijena lož ulja za veleprodaju je niža sedam centi i iznosi 85 centi.

Eurosuper 95 i 98 će se u naredne dvije sedmice prodavati po nepromijenjenoj cijeni od 98 centi, odnosno 1,02 EUR.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 14. aprila, kada su benzin i lož ulje pojeftinili od jedan do dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 11. maja, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 12. maja.

AERODROMI CG

Aerodromi Crne Gore (ACG) racionalizovali su poslovanje, nakon što su 16. marta ove godine obustavljeni svi komercijalni letovi usljed naredbe Ministarstva zdravlja da se ukine vazdušni saobraćaj u zemlji zbog epidemije novog korona virusa.

Usljed prestanka letova, navode iz te državne kompanije, smanjen je i obim posla, sem u dijelu koji se tiče posebno ugovorenih letova kojima je organizovan dolazak naših državljana iz inostranstva i odlazak stranih državljana iz Crne Gore u njihove matične zemlje.

“U ovim okolnostima, u kojima se, prije svega, vodi briga o zdravlju radnika, na posao dolaze samo oni čije je prisustvo neophodno za funkcionisanje preduzeća: operativni sektor koji opslužuje putnike i avione, dio administracije i menadžmenta. Imajući u vidu da je komercijalni vazdušni saobraćaj obustavljen mjesec dana i da preduzeće ne ostvaruje prihode, bilo je neophodno uvesti mjere racionalizacije”, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

Menadžment ACG je donio Odluku o privremenom prekidu rada društva bez krivice zaposlenih, što znači da će zaposleni odsustvovati sa posla i neće biti dužni da rade od kuće.

“Zaposlenima koji ne budu radili za vrijeme prekida rada pripada naknada u visini od 70 odsto osnova za naknadu ostvarenu u prethodnom polugodištu. Ova mjera se ne odnosi na zaposlene koji imaju obaveze oko opsluživanja humanitarnih letova, saglasno naredbama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti”, piše u odgovoru dostavljenom Danu.

Nisu naveli tačan broj radnika koji je poslat kući. U 2018. godini u prosjeku su zapošljavali preko 850 radnika.

Dodali su da su ove mjere bile neophodne kako bi održali stabilnost preduzeća i kako bi izbjegli otpuštanja radnika.

“Ovo je privremena mjera koja će trajati sve dok se ne promijene okolnosti zbog kojih je donesena. Želimo istaći zahvalnost zaposlenima koji u ovakvim okolnostima rade, a naročito radnicima koji danonoćno opslužuju humanitarne letove kojima se organizuje dolazak crnogorskih državljana u Crnu Goru ili evakuacija, odnosno odlazak stranih državljana iz Crne Gore. I pored zaštitne opreme koju smo obezbijedili našim zaposlenima, svjesni smo da rizik od prenošenja Kovida-19 prilikom kontakta sa putnicima ipak postoji, te stoga cijenimo činjenicu da je na podgoričkom aerodromu opsluženo oko 4,3 hiljade putnika”, navode iz kompanije čiji je izvršni direktor Danilo Orlandić.

KRAJEM SEDMICE

Deset hiljada tona pšenice iz Francuske u Crnu Goru stiže krajem sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

“Crna Gora i Francuska nastavljaju da razvijaju prijateljski i partnerski odnos i u najtežim okolnostima. Transgrain France SAS i crnogorsko Ministarstvo ekonomije zaključili su ugovor o nabavci 10.000 tona najkvalitetnije francuske pšenice”, piše na Tviter nalogu Ministarstva ekonomije.

Utovar je završen u Luci Fo, a dolazak u Luku Bar broda sa tromjesečnom rezervom crnogorskih potreba za pšenicom, koju će prema potrebama prerađivati crnogorski mlinovi, očekuje se krajem nedjelje.

IVANIŠEVIĆ

Pandemija izazvana koronavirusom neminovno se odrazila na crnogorsku ekonomiju i to neočekivano brzo i drastično, zbog čega je neophodno strukturno osvježiti i unaprijediti, kao i obezbijediti dostupnost povoljnih finansijskih sredstava, ocijenio je nekadašnji ministar finansija Miroslav Ivanišević.

“Ekonomisti su, više ili manje, saglasni da je krajnje vrijeme da nešto treba uraditi u smislu unapređenja strateških pravaca razvoja i na promjeni strukture naše ekonomije, koja je pokazala izraženu ranjivost, s obzirom na pretežnu participaciju uslužnog sektora i visoku uvoznu zavisnost, čime su se iskristalisali limiti i ograničenja takve orijentacije”, rekao je Ivanišević agenciji Mina biznis.

On smatra da svaka ozbiljna razvojna aktivnost zahtijeva jaku finansijsku podršku zbog koje je potrebno unaprijediti finansijski sistem i obezbijediti dostupnost povoljnih finansijskih sredstava.

“Očigledno je neophodno osmisliti promjene koje će pratiti korekcije u strukturi našeg privrednog sistema, inovacije prilagoditi specifičnostima i potrebama naše ekonomije i uobličiti rješenja koja prate savremene trendove u finansijskoj, ali i u čitavnom nizu povezanih oblasti”, kazao je Ivanišević, koji je nekadašnji potpredsjednik za finansijski sistem u Vladi i raniji predsjednik Senata Državne revizorske institucije.

Prema njegovim riječima, ekonomska i socijalna realnost snažno usmjeravaju prema traženju rješenja za nastavak razvoja Crne Gore, sa posebnim akcentom na novo zapošljavanje.

“I mnoge druge zemlje intenzivno tragaju za novim rješenjima i modelima ekonomske i društvene budućnosti. Crna Gora ne smije da izgubi korak, treba realno sagledati domete do sada primjenjivane ekonomske politike i prakse, i kvalitetno se pozicionirati za buduće aktivnosti bazirajući se na pozitivnim iskustvima i komparativnim prednostima koje posjedujemo”, naveo je Ivanišević.

Činjenica je da je, i pored toga što je Crna Gora izgradila privlačan investicioni ambijent i što su ukupni iznosi direktnih stranih investicija značajni, učinak privlačenja investicija je ograničenog dometa, prvenstveno iz razloga što je priliv uglavnom bio usmjeren na bankarstvo, nekretnine i turizam, sa izuzetno ograničenim investicijama u realni sektor.

“Sad već možemo konstatovati da je velika većina ekonomista, ali i donosilaca političkih odluka, saglasna da je neophodno strukturno osvježiti i unaprijediti našu ekonomiju kako bi se uravnotežio raskorak između stvarnog i poželjnog. Ali, kakav god da bude obim i kvalitet mogućih strukturnih pomjeranja, i koja god da bude dinamika tih promjena, neophodno je stvoriti kvalitetnu osnovu za promjene i korekcije, prije svega u finansijskom sistemu Crne Gore koji bi omogućio kvalitetnije održavanje tekuće reprodukcije i afirmaciju razvojne funkcije naše ekonomije”, rekao je Ivanišević.

Ipak, čini se da postoji više analiza i generalnih preporuka, nego konkretnih predloga kroz realne projekte.

“Osnovno pitanje u vezi sa finansijskim sistemom je da li je on adekvatan da kvalitetno servisira funkcionisanje sadašnje, a posebno buduće ekonomije u Crnoj Gori. Ukoliko smo saglasni da Crna Gora, i sada i u budućnosti, ima dominantnu razvojnu ekonomiju, onda se može reći da, u ovom trenutku, nemamo efikasan sistem u odnosu na reproduktivne i naročito razvojne potrebe naše ekonomije”, naveo je Ivanišević.

Prema njegovim riječima, domaći finansijski sistem se, gotovo u potpunosti oslanja na poslovne banke, koje, kao i svugdje u svijetu, imaju limitiranu ulogu u razvojnoj funkciji zemlje.

“Izuzetak je Investiciono razvojni find (IRF), koji je posljednjih godina značajno povećao plasmane, po povoljnijim kamatama i sa dužim rokovima otplate kredita, ali sa još nedovoljnom obuhvatnošću u odnosu na potrebe privrede, i sa konceptom, tehnikama i procedurama pozajmljivanja koje su identične poslovnim bankama”, kazao je Ivanišević.

Izvori u poslovnim bankama su, kako je precizirao, kratkoročni, više se oslanjaju na depozite građana i privrede nego na sopstveni kapital, što po prirodi stvari znači da veoma malo mogu da idu u dugoročne investicione projekte.

“Banke su, uglavnom, visoko profitabilne, pretvorile su se u držaoce novca i vlasnike nekretnina, novac miruje u bankama i privreda se sporo pokreće, što se vidi po aktivnostima na berzi, dakle, ugroženi su i tekuća likvidnost i razvoj”, dodao je Ivanišević.