RAE

Energetska tržišta širom Evrope su, usljed pandemije korona virusa, bilježila pad tražnje za električnom energijom, a time i pad cijena, saopšteno je u Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE).

Kako su objasnili, smanjivanje potražnje na evropskim tržištima je nastavilo trend, pa je od prve sedmice marta pad potražnje od oko četiri odsto u odnosu na petogodišnji mjesečni prosjek, došao do oko 20 odsto sredinom aprila.

“Energetsko tržište i cjelokupan energetski sektor ne čine izolovan sistem, već trpe direktan i indirektan uticaj pandemije korona virusa. Direktan uticaj odražava se kroz prilagođavanje poslovanja energetskih kompanija novim okolnostima, dok se indirektan uticaj ostvaruje preko svih ostalih djelatnosti koje u svojim procesima i aktivnostima koriste energiju. Širenje virusa i sprovođenje mjera za njegovo suzbijanje uticalo je na tražnju za električnom energijom na tržištima zemalja pogođenih virusom”, objasnili su u RAE.

Pad potražnje, kako su ukazali u RAE, uzrokovan je mjerama za suzbijanje širenja virusa koje su podrazumijevale prekid rada određenih privrednih i komercijalnih djelatnosti.

“Potražnju za električnom energijom karakteriše sezonalnost, tako da se potražnja smanjuje u toplijim periodima godine. U Crnoj Gori su mjere za suzbijanje širenja virusa počele da se primjenjuju polovinom marta, tako da će njihov dosadašnji uticaj na potrošnju električne energije biti saglediv početkom maja”, naveli predstavnici RAE.

Kako su istakli, uticaj pandemije na energetska tržišta se razvija iz dana u dan zavisno od mjera koje se primjenjuju i posljedica koje pandemija ostavlja na ostale ekonomske djelatnosti.

“Za očekivati je da će ublažavanje mjera i normalizacija rada u ostalim djelatnostima, dovesti do porasta potražnje za električnom energijom i da će energetska tržišta odreagovati. Kretanja na energetskim tržištima zavise u velikoj mjeri od toga kakve i kolike posljedice će pandemija ostaviti na ostale sfere ekonomskog djelovanja”, objasnili su u Agenciji.

Oni poručuju i da su poremećaji na tržištima električne energije, prouzrokovani trenutnom krizom, pokazali koliko se moderna društva oslanjaju na električnu energiju.

“Energetski sektor je ključni pokretač i podrška savremenog načina života i kao takav presudan je za globalne i nacionalne reakcije i napore za oporavak ekonomije. Sigurnost snabdijevanja je i u ovim okolnostima neprikosnoveni proritet energetskog sistema, a kriza je naglasila značaj elektroenergetske infrastrukture kojom se obezbjeđuje pouzdano i sigurno funkcionisanje sistema”, naglasili su u RAE.

Kako su ukazali ekonomske aktivnosti se velikim dijelom odvijaju u novim uslovima, jer ljudi rade od kuće, a kompanije poslovanje sve više usmjeravaju na online pružanje usluga.

“Pouzdano snabdijevanje električnom energijom je preduslov za sve navedeno, kao i za napajanje uređaja koje većina nas svakodnevno koristi, ali dostupnost energije uzima zdravo za gotovo”, poručili su u RAE.

S obzirom da je Crna Gora posljednja zemlja u Evropi koja je zahvaćena virusom, kako ukazuju u RAE, negativni efekti pandemije su počeli da se osjećaju sa “zakašnjenjem” u odnosu na ostale zemlje.

“Međutim, kao i u ostalim zemljama, poslovanje energetskih kompanija je uzdrmano i izloženo znatno većem riziku od uobičajenog. Uvedene su mjere koje obavezuju sve energetske subjekte da, privredna društva u djelatnostima čiji je rad zabranjen naredbom Ministarstva zdravlja, oslobode od plaćanja fiksnog dijela računa za utrošenu električnu energiju za april, maj i jun. Potrošnja kupaca, koji se bave navedenim djelatnostima, svedena je na nulu. Potražnja na tržištima ostalih zemalja bilježi drastičan pad, što otežava ublažavanje rizika s kojim se kompanije suočavaju na domaćem tržištu, trgujući na drugim tržištima”, rekli su u RAE.

Elektroprivreda je nedavno najavila i dupliranje iznosa za subvencije računa za struju socijalno ugroženim domaćinstvima za vrijeme trajanja mjera što će, kao su naveli u RAE, dovesti do smanjenje stope naplate potraživanja i negativno uticati na finansijsko poslovanje ovog subjekta.

Od početka pandemije, cijene goriva u Crnoj Gori niže su četiri puta zaredom. Na pitanje Dnevnih novina da li se može očekivati i pojeftinjenje električne energije, u Agenciji objašnjavaju da cijena struje po kojoj se snabdijevaju kupci u Crnoj Gori već tri godine nije regulisana, što znači da je ne odobrava i ne utvrđuje RAE.

“Prema važećem pravnom okviru, snabdjevači formiraju cijene po kojima kupcima pružaju svoje usluge, što treba da podstakne razvoj tržišta u cilju obezbjeđenja koristi za krajnje kupce preko efikasnog funkcionisanja tržišta i promovisanja konkurencije. U tranzicionom periodu, koji je trajao od 2017. do prošle godine, a koji je produžen do kraja 2022, odnosno u uslovima nedovoljne razvijenosti tržišta, pravni okvir je obezbijedio zaštitu kupaca kroz određivanje gornje granice do koje cijena električne energije po kojoj se snabdijevaju domaćinstva i mali kupci može da raste”, objasnili su u RAE.

Oni ukazuju da u takvom okviru snabdjevač trpi štetu u periodima kada su cijene na tržištu veće od cijene po kojoj može da snabdijeva svoje kupce.

“Ako bi smanjivanje cijene u periodima kada je cijena na tržištu manja od one po kojoj snabdjevač snabdijeva kupce, bilo mandatorno, održivost poslovanja snabdjevača bi bila upitna i pod velikim rizikom. Cijene koje se trenutno primjenjuju formirane su uz poštovanje zakonskih normi”, rekli su u RAE.

Kako dodaju, cijena električne energije u prethodne dvije godine je bila niža od 30 do 60 odsto u odnosu na cijenu na referentnoj berzi. U tom periodu EPCG nije usklađivala cijenu električne energije na domaćem tržištu sa cijenama na berzi.

IZAZOVI I RIZICI SNABDJEVAČA

Predstavnici RAE ističu da u novonastalim okolnostima snabdjevač snosi znatno veći rizik od nenaplate potraživanja.

“Sa ovim izazovom se suočavaju i brojni snabdjevači u evropskim zemljama u uslovima smanjene potrošnje, slabije naplate zbog uvedenih mjera, posljedica koje ostavlja pandemija na ostale ekonomske djelatnosti i gubitak radnih mjesta. Kako su cijene električne energije na evropskim berzama u padu, EPCG, kao najveći trgovac i jedini aktivni snabdjevač, ne može ublažiti rizike i negativne posljedice koje će snositi na crnogorskom tržištu, ostvarujući dodatan profit u trgovini energijom na tržištima van Crne Gore”, naveli su u RAE.

Kako poručuju, energetski sektor se ne može posmatrati izolovano od ostalih sfera ekonomije, već je oslonac svim ostalim djelatnostima i podrška ekonomiji.

“Održivost sektora od takvog značaja ne smije se dovesti u pitanje. On igra značajnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti snabdijevanja i podršci ranjivim kategorijama kupaca dok pandemija traje, a nakon pandemije imaće ključnu ulogu u podršci ekonomije kroz investicione aktivnosti. U ovakvim okolnostima, očuvanje investicione sposobnosti energetskih kompanija znači ulaganje u brži ekonomski oporavak države nakon završetka pandemije”, zaključili su u RAE.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Putem aplikacije za prijavu za subvencije u prva dva dana je podnešeno skoro 1,35 hiljada zahtjeva, u iznosu od 2,2 miliona eura, od kojih je do sada odobreno njih 1,25 hiljada.

Na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije navodi se da je za isplatu odobren iznos od 1,39 miliona eura.

“Već je odobreno 1,25 hiljada zahtjeva koji se odnose na zarade blizu pet hiljada zaposlenih u ukupnom iznosu od 1,39 miliona eura”, kazali su iz Ministarstva ekonomije.

U obradi je trenutno 82 zahtjeva u iznosu od 787,41 hiljada eura, dok je odbijeno 11 zahtjeva u iznosu od 18,09 hiljada EUR.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je od petka u 12 sati na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata će biti omogućena na istom portalu od sjutra

EIB

Evropska investiciona banka je još u januaru odobrila posebnu kreditnu liniju do 50 miliona eura jednoj crnogorskoj poslovnoj banci. Pregovori o finansiranju su u toku i biće završeni narednih dana, a sredstva će biti na raspolaganju crnogorskim malim i srednjim preduzećima u obliku povoljnijih zajmova, koji su presudni u vrijeme kada se većina bori sa likvidnošću, rekao je u intervjuu Pobjedi Migel Morgado, direktor za jadranski region u Evropskoj investicionoj banci.

Sa implementacijom paketa “Tim Evropa” i vlastitim inicijativama u EIB, istakao je da je siguran da je ovo prvo u nizu sličnih partnerstava sa lokalnim komercijalnim bankama za podršku crnogorskoj ekonomiji. Erste banka saopštila je juče da je privela kraju pregovore sa EIB-om o kreditnoj liniji od 50 miliona eura.

“Investiciono- razvojni fond je partner EIB-a od svog osnivanja, sa prvim sporazumom, potpisanim između nas 2012. Sada smo stigli do četvrtog ugovora vrijednog 150 miliona eura. To se trenutno sprovodi i već je doprinijelo finansiranju 225 projekata u ukupnom iznosu od 100 miliona eura. Pored toga, nova kreditna linija mogla bi biti dostupna što je prije moguće kako bi se pomoglo IRF-u da podrži mala i srednja preduzeća i pruži adekvatnu podršku crnogorskoj ekonomiji”, naveo je Morgado.

Evropska investiciona banka je vodeći međunarodni finansijer na Zapadnom Balkanu i dugogodišnji partner Crne Gore, a kako kaže Morgado, djeluju u EU zahvaljujući mandatu.

“Blisko sarađujemo sa Evropskom komisijom, kombinujući naše kredite sa njihovim grantovima, kako bismo postigli optimalni paket finansiranja i maksimizirali uticaj EU sredstava na crnogorsku ekonomiju. EIB je u Crnoj Gori prisutna od 1977. godine i dodijelila je 737 miliona eura kredita u posljednjih deset godina. Infrastruktura (putevi i željeznica) i podrška malim i srednjim preduzećima bili su glavna područja njihove intervencije”, naveo je Morgado.

EIB će takođe pružiti tehničku pomoć i dijeliti ekspertizu da bi ojačao i povećao uticaj novih investicija.

“Moramo biti sigurni da će EU banka u potpunosti iskoristiti naše mogućnosti, znanje i ekspertizu kako bismo što više pomogli našim partnerima”, zaključio je Morgado.

ŠEF EBRD-A

Crnogorska ekonomija najvjerovatnije će biti snažno pogođena usljed izbijanja epidemije koronavirusa, zbog velike zavisnosti od turizma, saopštio je šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori Jap Sprej i dodao da se naredne godine očekuje oporavak.

Sprej je kazao da će se prihodi od turizma u ovoj godini značajno smanjiti, jer turisti sa glavnih tržišta možda neće moći putovati zbog mjera zadržavanja ili pada njihovih prihoda.

“Pod pretpostavkom da u ovoj godini polovina turističke sezone bude pogođena, očekujemo da će bruto domaći proizvod (BDP) pasti, ali da će se snažno oporaviti u narednoj godini”, rekao je Sprej u intervjuu agenciji Mina-business.

On je naveo da je pandemija Kovid-19 pogodila kontinuirano usporavanje globalnog rasta kao i globalnog trgovinskog rasta i da se očekuje da će rezultirati značajnim smanjenjem proizvodnje, barem u kratkom roku.

“Sveukupni efekat zavisiće od dužine mjera blokade kao i od strukture samih ekonomija. Duže trajanje izolacije moglo bi rezultirati produženom recesijom, dok zemlje s velikim udjelom turizma i drugih, uglavnom ličnih usluga u BDP-u, mogu biti jače pogođene”, smatra Sprej.

Mala i srednja preduzeća posebno su ranjiva

Prema njegovim riječima, mikro, mala i srednja preduzeća posebno su ranjiva zbog njihovog učešća u uslužnim sektorima, nedostatka finansijskih rezervi i često velikog pada prihoda.

“Poremećeni su i globalni lanci snabdijevanja, ali oni su postepeno ponovno pokrenuli aktivnosti”, rekao je Sprej.

U Crnoj Gori se, kako je saopštio Sprej, počelo sa opreznim ublažavanjem mjera, a brz oporavak je moguć pod uslovom da se izbjegne masovno otpuštanje dok traje faza blokade.

“Međutim, ove procjene su uslovljene do sada neviđenom neizvjesnošću, a mogu postojati i značajni dugoročni ekonomski, politički i socijalni uticaji“, poručio je Sprej.

Na pitanje koliko bi novca EBRD mogla odobriti Crnoj Gori kako bi se pomoglo zemlji da lakše prebrodi posljedice epidemije koronavirusa, Sprej je odgovorio da je ta institucija u prošloj godini potpisala deset projekata i uložila skoro 40 miliona eura.

“Prije pandemije Kovid-19 planirali smo da skoro udvostručimo obim poslovanja dovodeći ga na nivo od 75 miliona eura. Sada smo na putu da to bude više od trostrukog prošlogodišnjeg iznosa, ulaganjem preko 120 miliona EUR u postojeće i nove klijente”, precizirao je Sprej.

On je kazao da je banka imala dobar početak godine, jer je omogućila kreditne linije za žene u biznisu lokalnim partnerskim finansijskim institucijama, kao i da su potpisali regionalne programe koje će biti korisni za Crnu Goru.

“Dolaskom Kovida-19 našim klijentima je bila potrebna kratkoročna likvidnost i počeli smo da pripremamo programe za obezbjeđivanje obrtnog kapitala za naše klijente u privatnom i javnom sektoru s kojima direktno sarađujemo”, objasnio je Sprej.

Pored toga, kako je dodao, postoji veliki broj klijenata s kojima EBRD indirektno sarađuje, putem kreditnih linija preko lokalnih partnerskih finansijskih institucija.

“Za njih pripremamo nove kreditne linije. U finansijskom sektoru takođe se pripremamo za obnovu našeg stand by aranžmana kod Fonda za zaštitu depozita”, dodao je Sprej.

EBRD, osim finansija, pruža savjete malim i srednjim preduzećima kako bi ih oporavili od ekonomskog pada usljed pandemije, uključujući preusmjeravanje tekućih projekata na kritična pitanja finansijskog upravljanja i kontinuiteta poslovanja.

“Imamo nekoliko značajnih projekata u oblasti obnovljivih izvora energije, turizma i nekretnina, za koje se nadamo da će biti uspješno realizovani u narednoj godini. Nastavićemo da jačamo poljoprivredne lance i povezanost poljoprivrede sa sektorom turizma”, kazao je Sprej.

ISTRAŽIVANJE

Svega 16 odsto građana Crne Gore smatra da pandemija korona virusa neće uticati na njihov kućni budžet, dok se njih 23 odsto boji da će ostati bez posla.

To je pokazalo istraživanje “Stavovi građana i reakcija države na epidemiju COVID-19”, sprovedeno tokom aprila 2020. u Crnoj Gori i Srbiji sa ciljem komparativne analize uticaja pandemije COVID-19 na svijest i navike građana, te njihovih stavova po pitanju uticaja COVID –19 na ekonomske aktivnosti zemlje i državni odgovor na pandemiju.

Autori istraživanja za Crnu Goru su ekonomski analitičar Mirza Mulešković i Ammar Borančić, politikolog.

Autori su za Jutarnji Program TVCG saopštili da je istraživanje rađeno za potrebe pisanja istraživačkog rada zajedno sa istraživačima iz Srbije.

Skoro 32% građana Crne Gore koji su učestvovali u istraživanju “Stavovi građana i reakcija države na epidemiju COVID-19” kazalo je da će pandemija uticati na njihove porodične budžete više od jedne godine, dok je 34,4% ispitanika reklo da će uticati više od šest mjeseci, a manje od godinu dana.

“Oko 51 odsto ispitanika je kazalo da je zadovoljno trenutnim porodičnom budžetom”, naveo je Mulešković.

Ispitanici su istakli, njih 31,8% da će pandemija COVID-19 uticati na njihove porodične budžete više od jedne godine dok je 34,4% ispitanika reklo da će uticati više od šest mjeseci, a manje od godinu dana.

Svega 16% ispitanika je reklo da pandemija neće uticati na njihove porodične budžete. Od ukupnog broja ispitanika njih 23% strahuje da će zbog pandemije izgubiti posao dok 77% se ne boji takvog scenarija.

Da će će ekonomske aktivnosti u državi krenuti na dolje smatra 63,6 odsto građana Crne Gore.

“Možemo reći da je oko 90 odsto građana reklo da je pandemija negativno uticala na ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori”, kaže Mulešković i dodaje da je većina građana zabrinuta za ekonomske aktivnosti.

“Većina građani Crne Gore (46,6%), obuhvaćena ovim istraživanjem, vjeruju da će crnogorskoj ekonomiji trebati od jedne do tri godine da se oporavi od negativnih trendova izazvanih pandemijom COVID-19, dok je 23,4% mišljenja da će trebati maksimalno godina dana. Sa druge strane 11% smatra da će ovaj proces trajati više od 5 godina a za 18.9% to je period od tri do pet godina”, stoji u istraživanju.

Oko 73% građana zadovoljno reakcijom države i uvedenim mjerama. Samo 10 odsto građana nije zadovoljno reakcijom države.

Na pitanje da li smatraju da su mjere bile previse rigorozne njih 81% odgovara da nijesu, što potvrđuje da je gotovo jednak broj građana koji su zadovoljni uvedenim mjerama i prihvatio ove mjere kao neophodne, ne smatrajući ih previse rigoroznim ili nepotrebnim”, navodi se u istraživanju, koje možete pogledati OVDJE.

POMOĆ PREDUZETNICIMA

Investiciono razvojni fond je do sada primio 826 zahtjeva za odobravanje kredita preduzetnicima zbog epidemije koronavirusa, a trenutno je odobreno 164.

Direktor te institucije Zoran Vukčević je, gostujući u “Živoj istini” na RTCG-u kazao da je najveći odobren kredit iznosio milion i 200 hiljada eura, a najmanji 666 eura.

“Upravo ovaj posljednji podatak govori o našoj posvećenosti malim preduzetnicima”, kazao je Vukčević i dodao da je IRF u samo mjesec dana, sa svega 18 zaposlenih u koje se računa i menadžment, dao 164 kredita.

“Uložen je ogroman napor da se napravi mehanizam koji će omogućiti da se odgovori ovom izazovu. Od 820 kredita, imamo 240 zahtjeva koji su samo na nivou obrasca, a 130 zahtjeva sa nepotpunom dokumentacijom”, rekao je Vukčević uz podsjećanje da je IRF plasirao novih, skoro 30 miliona eura.

“Sve banke u Crnoj Gori su plasirale ukupno 34 – 35 miliona eura”, saopštio je Vukčević.

Govoreći o procedurama za dobijanje kredita od IRF-a, Vukčević je rekao da je procedura maksimalno jednostavna, a da se od dokumenata razmatra: kreditna istorija podnosioca zahtjeva, njegovi finansijski iskazi, instrument obezbjeđenja, platne liste (ako je kredit za isplatu zarada), izvod iz Centralnog registra privrednog suda da bi se vidjelo da li je subjekat registrovan i aktivan i ko su ovlašćena lica, rješenje o registraciji PDV-a, dokaz o broju zaposlenih i potvrda o plaćenim porezima i doprinosima.

“Turizam je jedna od prioritetnih privrednih grana”, rekao je on i dodao da IRF piprema četiri instrumenta za pomoć turizmu.

“Obezbijedićemo kreditne linije za obrtna sredstva i isplatu zarada, a omogućićemo i reprogram postojećih kreditnih linija”, kaže Vukčević uz napomenu da će se sa svakim preduzećem sagledavati mogućnosti za reprogram na godinu, dvije, ili čak tri godine.

“Treći instrument su kreditne linije za dovršavanje početih investicija, a četvrti – kreditne linije za početak novih investicija”, zaključio je Vukčević koji nije mogao da odgovori na pitanje – koliko će novca biti potrebno za pomoć turističkoj privredi.

“Sada je sve na nivou pretpostavki. Govoreći hipotetički, odnosno, ako se ispune sve pretpostavke, moglo bi se desiti čak da Crna Gora ovog ljeta, pored Maroka, bude popunjena, o čemu govore i neki ozbiljni turoperatori”, ocijenio je Vukčević.

TEHNOLOGIJE

Komisija za tržište kapitala pokrenula je regulatorni Sandbox, pravila o regulatornom okviru za finansijske inovacije, koji služi za pojednostavljivanje njihovog sprovođenja na tržištu kapitala.

Komisija za tržište kapitala, na posljednjoj sjednici, razmatrala je i usvojila pristup regulatornom Sandbox-u za dvije inovativne ideje u pružanju finansijskih usluga koje razvijaju kompanije iz Estonije.

Kako je saopšteno, inovativne ideje odnose se na testiranje i razvoj globalnog kliringa i saldiranja baziranog na DLT mreži koju razvija IGNIUM SB i digitalizaciju imovine i tokenizovane multilateralne trgovačke platforme koju razvija CoinMetro Group OU.

Iz Komisije za tržište kapitala kazali su da nove digitalne tehnologije pružaju značajne prednosti u pružanju finansijskih usluga, kao i u drugim sektorima realne ekonomije.

„Komisija je u vezi sa tim pokrenula regulatorni Sandbox – pravila o regulatornom okviru za finansijske inovacije, koji služi za pojednostavljivanje sprovođenja finansijskih inovacija na tržištu kapitala“, navodi se u saopštenju.

Cilj regulatornog okvira, kako su kazali iz Komisije, je da kompanijama omogući bolji pristup finansiranju, da smanje vrijeme potrebno za plasiranje proizvoda na tržište, uz smanjenje troškova, kao i da pruži odgovarajuće mehanizme zaštite korisnika novih proizvoda i usluga.

„Važan momenat primjene nove tehnologije su kadrovi. Komisija je u saradnji sa UDG Blockchain učionicom pokrenula cikluse edukacije o savremenim finansijskim tehnologijama, sa težištem na tehnologije dijeljenja baze podataka i sklopila sporazume o saradnji sa renomiranim partnerima iz Estonije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine“, dodaje se u saopštenju.

Iz Komisije za tržište kapitala kazali su da se digitalizacija prvo dešava u finansijskom sektoru i da su, u saradnji sa Centralnom bankom i Ministarstvom finansija, odlučili da naprave dublji prodor u najsavremenije finansijske tehnologije.

Kako su naveli, u tom kontekstu Komisija je organizovala pet ciklusa edukacije i mnoge druge okrugle stolove, posjete i istraživanja.

„Ciklusi edukacije organizovani su sa ciljem da na njima prisustvuju zaposleni u institucijama, da se neposredno upoznaju sa mogućnostima novih tehnologija na finansijskom tržištu i da se na toj promjeni bazira i razvoj naših institucija i kompanija“, dodaje se u saopštenju.

VUKČEVIĆ

Investiciono razvojni fond je do sada primio 826 zahtjeva za odobravanje kredita preduzetnicima zbog epidemije koronavirusa, a trenutno je odobreno 164.

Direktor te institucije Zoran Vukčević je, gostujući u “Živoj istini” na RTCG-u kazao da je najveći odobren kredit iznosio milion i 200 hiljada eura, a najmanji 666 eura.

“Upravo ovaj posljednji podatak govori o našoj posvećenosti malim preduzetnicima”, kazao je Vukčević i dodao da je IRF u samo mjesec dana, sa svega 18 zaposlenih u koje se računa i menadžment, dao 164 kredita.

“Uložen je ogroman napor da se napravi mehanizam koji će omogućiti da se odgovori ovom izazovu. Od 820 kredita, imamo 240 zahtjeva koji su samo na nivou obrasca, a 130 zahtjeva sa nepotpunom dokumentacijom”, rekao je Vukčević uz podsjećanje da je IRF plasirao novih, skoro 30 miliona eura.

“Sve banke u Crnoj Gori su plasirale ukupno 34 – 35 miliona eura”, saopštio je Vukčević.

Govoreći o procedurama za dobijanje kredita od IRF-a, Vukčević je rekao da je procedura maksimalno jednostavna, a da se od dokumenata razmatra: kreditna istorija podnosioca zahtjeva, njegovi finansijski iskazi, instrument obezbjeđenja, platne liste (ako je kredit za isplatu zarada), izvod iz Centralnog registra privrednog suda da bi se vidjelo da li je subjekat registrovan i aktivan i ko su ovlašćena lica, rješenje o registraciji PDV-a, dokaz o broju zaposlenih i potvrda o plaćenim porezima i doprinosima.

“Turizam je jedna od prioritetnih privrednih grana”, rekao je on i dodao da IRF piprema četiri instrumenta za pomoć turizmu.

“Obezbijedićemo kreditne linije za obrtna sredstva i isplatu zarada, a omogućićemo i reprogram postojećih kreditnih linija”, kaže Vukčević uz napomenu da će se sa svakim preduzećem sagledavati mogućnosti za reprogram na godinu, dvije, ili čak tri godine.

“Treći instrument su kreditne linije za dovršavanje početih investicija, a četvrti – kreditne linije za početak novih investicija”, zaključio je Vukčević koji nije mogao da odgovori na pitanje – koliko će novca biti potrebno za pomoć turističkoj privredi.

“Sada je sve na nivou pretpostavki. Govoreći hipotetički, odnosno, ako se ispune sve pretpostavke, moglo bi se desiti čak da Crna Gora ovog ljeta, pored Maroka, bude popunjena, o čemu govore i neki ozbiljni turoperatori”, ocijenio je Vukčević.

ZA PROJEKTE NA SJEVERU

Više od četiri miliona eura uplaćeno je avansno u nešto više od mjesec, kompanijama angažovanim na započetim kapitalnim projektima uglavnom u Sjevernom regionu kako bi se osigurala likvidnost tih kompanija i održao kontinuitet radova u vrijeme pandemije koronavirusa, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Vlada Crne Gore je na 162. sjednici održanoj od 19. marta 2020. godine u okviru Predloga hitnih mjera Vlade kao podrške građanima i privredi u cilju umanjenja negativnih efekata od epidemije korona virusa zadužila Upravu javnih radova i Upravu za saobraćaj da po zahtjevu kompanija angažovanih na izvođenju radova ili pružanju usluga na kapitalnim projektima omoguće avansno plaćanje.

“Ministarstvo finansija je do 30. aprila odobrilo avanse za 18 kompanija sa kojima je Uprava javnih radova potpisala ugovore o realizaciji 32 projekta”, saopšteno je iz Vlade.

Projekti za koje je ovima kompanijama avansno uplaćen dio novca među ostalim su: put Bistrica – Manastir Podvrh, uređenje unutrašnjosti Đalovića pećine, žičara šestosjed na lokaciji Žarski i ski staza u zimskim centrima Žarski i Kolašin 1600, dječiji vrtić u Rožajama, Prnjavorska ulica u Plavu, sportske sale Gimnazije i srednje stručne škole u Rožajama, transfer stanica u Andrijevici i transfer stanica i reciklažno dvorište u Mojkovcu.

“Odobreni avansi iznose 10 – 20 odsto vrijednosti ugovora, odnosno vrijednosti preostalog dijela ugovorenih obaveza. Kriterijumi na osnovu kojih su odobreni avansi su procenat realizacije radova, kredibilnost preduzeća i vrsta radova. Obavezan uslov za dobijanje avansa je obezbjeđenje bankarske garancije na cjelokupan iznos”, poručuju iz Vlade.

KOPRIVICA

Dok je Montenegro airlines gomilao gubitke, da bi ga na kraju spašavali novcem građana, direktori te kompanije nijesu oskudijevali apsolutno ni u čemu, niti su u bilo kom dijelu osjetili krizu u kompaniji na svojoj koži, navodi Momo Koprivica, potpredsjednik Demokrata.

On kaže da su akumilirani gubici kompanije dostigli cifru od gotovo 100 miliona eura, a plata izvršnog direktora u Montenegro airlines-u iznosi čak 3.600 eura, plata predsjednika Odbora direktora 3.100 eura, dok članovi Odbora direktora prihoduju po 750 eura mjesečno.

“Niti su sami sebi ikad stegli kaiš, niti im je to ikad Vlada učinila, pa i kad im je dosipala milione eura pomoći”, naveo je Koprivica.

Koprivica pita da li je pravedno dati 155 miliona eura pomoći kompaniji čiji direktor prima mjesečnu platu u visini 3.600 eura?

“Da li je socijalno odgovorno dati 155 miliona eura pomoći aviokompaniji koja ima više skupih automobila za prevoz direktora i menadžera, nego aviona za prevoz putnika, a dati mizeran iznos od 50 eura za svega 9,7% penzionera i svega 22% nezaposlenih na birou rada”, pita Koprivica.

Koprivica ističe da se država, uprkos zdravoj logici i primjerima razvijenih evropskih zemalja, opredijelila da spasi avioprevoznika, umjesto da ga reformiše i konsoliduje, a da se taj novac uloži u stvaranje nove vrijednosti.

“Danas bi ta svota bila i više nego dovoljna da se pomogne svakom domaćinstvu u Crnoj Gori, i to na način da domaćinstva sa tri i više članova dobiju pomoć u visini prosječne mjesečne neto zarade u iznosu od 524 eura, odnosno, da domaćinstva sa jednim i dva člana dobiju pomoć u visini minimalne neto zarade u iznosu od 222 eura, kako su to predložile Demokrate”, zaključio je Koprivica.