PODGORIČKI FORUM

Saradnja i povezivanje gradova regiona, kao i integrisanost regionalnog tržišta najbolji su put za privlačenje većih investicija, saglasni su učesnici prvog Podgoričkog investicionog foruma, koji je u organizaciji Glavnog grada održan danas u Podgorici.

Gradonačelnik Ivan Vuković je izrazio nadu da će investitori prepoznati potencijal za ulaganje u Podgoricu. Potpredsjednik Vlade Milutin Simović, poručujući im da su došli na pravo mjesto.

“Došli ste u naš glavni grad, čija uprava na čelu sa gradonačelnikom Vukovićem, razumije potrebe i zahtjeve biznisa 21. vijeka, i koja kreira investicioni i poslovni ambijent Podgorice koji je privlačan i konkurentan na unutrašnjem i regionalnom tržištu”, rekao je Simović.

Ocjenjujući da golemi razvojni potencijali glavnog grada do sada nisu u punoj mjeri iskorišćeni, gradonačelnik Podgorice je predstavio investicioni ciklus vrijedan preko 200 miliona eura, posebno izdvajajući projekte izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda vrijednog preko 50 miliona eura, izgradnju saobraćajnog prstena oko grada čija vrijednost prevazilazi 100 miliona eura i projekat biznis zona.

“Sa implementacijom odluke o formiranju biznis zona očekujemo da ćemo u narednih nekoliko godina biti u prilici da otvorimo i do par hiljada radnih mjesta koja će biti održiva”, rekao Vuković.

On je istakao namjeru gradske uprave da bude efikasan servis biznis zajednici, najavljujući formiranje Poslovnog savjeta Glavnog grada u narednih mjesec dana.

Predsjednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević ocijenio je svi u regionu imamo iste probleme i bez jače saradnje teško se može ostvariti vizija napretka.

Gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov ocijenio je da su problem svih urbanih sredina uglavnom isti – od aero-zagađenja do problema u funkcionisanju saobraćaja.

Gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti ocijenio je da ne samo što gradovi u regionu imaju iste probleme, nego se i ljudi ponašaju isto.

“Smeće je smeće i u Beogradu i u Prištini. Parking je parking i u Prištini i u Skoplju. Imamo isti mentalitet, iste probleme i trebaju nam ista rješenja”, rekao je Ahmeti.

Zalažući se za regionalnu saradnju on je istakao da će potencijalni investitor prije doći ako ima u vidu 20 miliona ljudi na Balkanu, nego dva miliona na Kosovu ili pola miliona u Prištini.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić sa skupa je poručila i da su se stekli uslovi da se krene u tender za davanje u zakup državnog zemljišta za izgradnju solarne elektrane na Veljem brdu.

“To je projekat od velikog značaja i za Glavni grad i Crnu Goru. Sa ovog mjesta obećavam da ćemo u prvom kvartale sljedeće godine nadam se imati investitora za izgradnju te solarne elektrane”, dodala je ministarka.

Zahvaljujući povoljnim kreditnim linijama Investiciono-razvojnog fonda  sačuvano je ili otvoreno čak 16 hiljada radnih mjesta, kazao je prvi čovjek IRF-a Zoran Vukčević. Istakao je da je institucija na čijem je čelu za deset godina koliko postoji plasirali preko milijardu eura.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović učesnicima Foruma naglasio je kako nacionalnu privredu karakterišu dimamične stope ekonomskog rasta.

Zaključio je kako je naša država prepoznata kao sigurna investiciona destinacija sa značajno unaprijeđenim poslovnim ambijentom.  
Poručeno je da će Podgorički investicioni forum biti tradicionalan a današnji je okupio preko stotinu učesnika iz velikog broja zemalja.

CEFTA UGOVORI

Zajednički komitet Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) usvojio je danas na sastanku u Tirani više ugovora kojima se otvara put za dalju liberalizaciju i olakšavanje trgovine među zemljama potpisnicama.

Iz CEFTA- e su saopštili da bi potpisani dodatni protokol o trgovini uslugama trebalo da omogući kompanijama međusobno priznavanje posebnih licenci, profesionalnih kvalifikacija i jednostavnost e-trgovine.

“Tačnije, to bi trebalo da znači da će jednom, kad se dobije licenca na jednom od tržišta, ona vrijediti na svih sedam. Ovaj protokol obezbijediće pravnu osnovu za buduće međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija”, navodi se u saopštenju.

U osnovi, kada se protokol bude primjenjivao, ne bi trebalo da bude prepreka da inženjer ili ljekar iz jedne države bez ikakvih prepreka dobije posao u drugoj potpisnici CEFTA-e.

“Očekuje se da će realizacija dodatnog protokola početi čim ga ratifikuju parlamenti svih sedam CEFTA popisnica”, navodi se u saopštenju.

Drugi sporazum, koji je danas usvojen, omogućava znatno lakši carinski postupak na CEFTA tržištu. To znači da će nacionalne sertifikate kompanija i organizacija ovlašćenih za carinjenje, u budućnosti priznati sve stranke CEFTA-e.

“Dakle, nakon što carinsku dokumentaciju pripremi jedan operator, neće morati prolaziti iste postupke na svakom carinskom mjestu unutar sedam država članica CEFTA-e. To ne samo da će olakšati postupke na granici, nego će takođe pomoći u izgradnji povjerenja između stranaka koje će poštovati i primjenjivati iste postupke”, objasnili su iz CEFTA.

Primjena sporazuma trebalo bi počne od aprila.

Danas je potpisan i ugovor o daljem finansiranju aktivnosti CEFTA-e, kao i Komorsko-investicionog foruma Zapadnobalkanske šestorke, između Evropske komisije i Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), u visini od deset miliona EUR.

Na godišnjem sastanku CEFTA-e razgovaralo se i o prioritetima u narednoj godini.

“Trebalo bi da bude uveden nadzor tržišta za industrijske proizvode. To u praksi znači da, ako neki proizvod, na primjer rezervni dio za automobil, bude proglašen nesigurnim u nekoj od zemalja CEFTA-e, tretiraće se kao nesiguran na svim ostalim tržištima”, navodi se u saopštenju.

Kako bi se dodatno olakšala trgovina uslugama, članice CEFTA-e trebalo bi da pokrenu međuregionalnu regulatornu saradnju u barem jednom sektoru – poštanskim uslugama ili građevinarstvu.

“Takođe, planirano je i unapređenje postojeće elektronske razmjene podataka, a krenuće se od razmjene carinske dokumentacije, uključujući i veterinarsku, fitosanitarnu i javno-zdravstvenu dokumentaciju i informacije”, dodaje se u saopštenju.

CEFTA-u su krajem 2006. godine potpisali Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Nakon što su Bugarska, Rumunija i Hrvatska postale članice EU, istupile su iz CEFTA-e.

Crna Gora je nakon ratifikacije u parlamentu počela punu primjenu sporazuma 26. jula 2007. godine.

SINDIKAT

Predsjednik Nezavisnog sindikata hercegnovskog Pomorskog saobraćaja Ivan Vučinović, tužio je to preduzeće i tražio privremenu mjeru suspenzije odluke o otkazu i povratak na posao do okončanja sudskog postupka.

Vučinović je kazao da je nakon što je u oktobru osnovan Nezavisni sindikat preduzeća i on izabran za predsjednika, od menadžmenta dobio premještaj na lošije radno mjesto.

„Dobio sam aneks ugovora o radu prema kojem sam raspoređen na drugo radno mjesto koje nijesam smio da odbijem“, rekao je Vučinović na konferenciji za novinare koju je organizovala Unija slobodnih sindikata (USSCG).

On je objasnio da je na starom radnom mjestu prodavao karte za trajekt, dok je premješten na mjesto službenika za evidenciju strukture prometa na terenu.

„Moje novo zaduženje bilo je da brojim kamione, autobuse i šlepere koji ne idu preko trajekta“, kazao je Vučinović.

On je dodao da su mu nakon premještaja na novo radno mjesto izrečene dvije disciplinske mjere, nakon čega mu je početkom decembra uručen otkaz.

Vučinović je podsjetio da je Nezavisni sindikat Pomorskog saobraćaja formiran zbog nezadovoljstva radnika i kršenja njihovih prava.

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković saopštio je da je Vučinović nakon otkaza uložio tužbu Osnovnom sudu u Herceg Novom.

„Kada je u pitanju Pomorski saobraćaj, postoji drastično kršenje zakona i osilno ponašanje menadžmenta i u ovom trenutku institucije moraju da pokažu snagu i zaštite zaposlene“, rekao je Keković.

On je podsjetio da je Zakonom o radu definisano da predsjednik sindikata za vrijeme obavljanja mandata ne može biti doveden u nepovoljniji položaj, niti mu se može dati otkaz.

„Da se istorija ponavlja pokazuje situacija da sindikalne organizacije moraju da prođu određeno stradanje, a prvi udar je na čelnog čovjeka“, smatra Keković.

On je naveo da je nakon formiranja sindikalne organizacije Pomorskog saobraćaja Vučinoviću dostavljen aneks ugovora o radu gdje se navodi da će biti raspoređen na radno mjesto sa minimalnom zarodom i neadekvatnim uslovima za rad.

Keković je dodao da se nakon toga USSCG obratila Inspekciji rada, koja i pored velikog broja dokaza ništa nije preduzela. Vučinović se žalio Ministarstvu rada i socijanog staranja na neprofesionalno i pristrasno ponašanje Inspekcije rada.

„Vučinović je početkom decembra dobio otkaz na osnovu izmišljenje teze o povredi radne obaveze, odnosno odavanja poslovne tajne“, kazao je Keković.

On tvrdi da Vučinović nijednom riječju nije odao poslovnu tajnu.

„Ovdje poenta nije odavanje poslovne tajne, nego gazda koji ima ogroman novac i koga ne košta mnogo da plati sudske troškove i jednostavno otjera Vučinovića“, zaključio je Keković.

PROJEKAT MLADIH ROMA

Projekat „Ujedinjeni možemo više – glas studentima, podrška radnicima!“ doprinio je osnaživanju radničkog i studentskog aktivizma pripadnika romske i većinske populacije, i ohrabrio zaposlene da prepoznaju kršenje radnih prava i da se zalažu za njihovo poštovanje.

To je saopšteno na završnoj konferenciji u okviru projekta „Ujedinjeni možemo više – glas studentima, podrška radnicima!“, koju je organizovala nevladina organizacija Mladi Romi, u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha kazao je da je jedan od ključnih problema romske zajednice nezaposlenost, ocjenjujući da se velika pažnja treba posvetiti zapošljavanju te populacije.

„Znamo da najveći dio ljudi iz romske zajednice radi u komunalnim preduzećima, jedan dio se bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina. U narednom periodu želimo da nastaviti  saradnju sa partnerima iz USSCG na zaštiti prava radnika, romske i većinske populacije“, rekao je Jaha.

On je kazao da je organizacija Mladi Romi njeguje pristup u smislu da korisnici njihovih projekata nisu samo pripadnici romske zajednice, već i većinske zajednice.

„Ono što smo prepoznali kao nedostatak, posebno u okviru Dekade uključenja Roma da je fokus bio stavljen isključivo na romsku zajednicu. Ako zaista želimo da radimo na suštinskoj inkluziji i integraciji, treba da postoji mješoviti pristup i da u svim projektima i programima   korisnike iz romske i većinske zajednice. Drago mi je to što je to ovaj projekat omogućio i pokazao rezultate“, naveo je Jaha.

On je podsjetio da je organizacija Mladi Romi, u okviru projekta, sprovela seminare i obuke na različite teme za 25 studenata. koji su doprinijeli  da se unaprijedi njihovo znanje u cilju efikasnijeg učestvovanja u procesu donošenja odluka i javnih politika.

Rekao je da su tražili da se Romima obezbijedi afirmativna akcija i da se smanji cenzus kako bi romska zajednica mogla da ima svog političkog predstavnika u parlamentu.

Preostaje da pripadnici romske zajednice učestvuju u lokalnim parlamentima i nacionalnom parlamentu, navodeći da se to očekuje da se omogući kroz izmjenu izbornog zakonodavstva.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović smatra da sam naziv projekta nosi važnu poruku, navodeći da predstavlja poziv „da se kao društvo više angažujemo i potrudimo da se svi građani osjećaju kao građani prvog reda, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost“.

„Ja vas pozivam, posebno mlade ljude, studente, da težite ka višem i boljem, da tražite više od sebe samih,da koristite sve šanse koje vam se otvaraju, da pravite čvrsta i snažna partnerstva koja će vam omogućiti da sjutra budete konkurentni na tržištu rada. Ali i da kroz sindikalno udruživanje osnažujete vaš uticaj u bilo kojem radnom okruženju“, rekla je Pribilović.

Ona je pozvala mlade da se aktivno uključe u procese kreiranja javnih politika, kao i da jačaju građansku participaciju.

„NVO Mladi Romi’ su primjer uspješne organizacije. Vlada Crne Gore i Ministarstvo javne uprave će vam uvijek biti iskren i posvećen partner, u ovoj misiji koja ima pozitivan uticaj i nosi snažnu poruku“, istakla je Pribilović.

Menadžerka programa za ljudska prava i demokratizaciju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić ukazala je na rezultate projekta i to prvenstveno na, kako je navela, osnivanje i registrovanje granskog sindikata komunalnih preduzeća Crne Gore.

„To je ujedno i nastavak prethodnog projekta kada su osnovani sindikati komunalnih preduzeća u Nikšiću, Kotoru i Herceg Novom, koji su dalje jačali svoje kapacitete u ovoj fazi. 25 studenata je pohađalo obuke o demokratiji i ljudskim pravima, javnim politikama i simulacije parlamentarnih debata“, podsjetila je Tešić.

Generalni sekretar UNSCG Srđa Keković smatra da, iako sva postignuća predstavljaju samo jedan korak naprijed, „nisu zanemarljiva već više nego značajna“.

„ Ono na šta sam posebno ponosan jeste činjenica da smo kroz edukaciju rukovodstva sindikata koji djeluju pri komunalnim preduzećima uspjeli da probudimo, ojačamo i na ravnopravnim osnovama postavimo socijalni dijalog, kojeg u pojedinim preduzećima gotovo da u prethodnom periodu nije ni bilo“, istakao je Keković.

Prema njegovim riječima, edukacijom su uspjeli da osvijeste i ohrabre zaposlene da prepoznaju kršenje radnih prava i da se zalažu za njihovo poštovanje.

On je rekao da vjeruje će sindikat u narednom periodu učiniti mnogo na poboljšanju radnih uslova, ekonomskih i socijalnih prava zaposlenih u komunalnim preduzećima i na zaštiti dostojanstva profesije.

„Projekat se završava, ali naš zajednički rad tek predstoji“, poručio je Keković.

PREDUZEĆE SVE PRAVNE RADNJE

Opština Budva preduzela je sve zakonske mjere i obavijestila Specijalno tužilaštvo da izdata garancija od 66 milona koje su dale Opština Budva i Vlada Crne Gore, a čiju je aktivaciju najavio austrijski koncern EVN, koji gazduje postrojenjem za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice, ne postoji, kazao je predsjednik Opštine Budva Marko Carević, na današnjoj konfnerenciji za medije.

Carević je sazvao je hitnu konferenciju za štampu povodom najave njemačke kompanije WTE-EVN da će napustiti postrojenje za tretman otpadnih voda i aktivirati dvije garancije – jedne date od strane Vlade i jedne date od strane prethodnog opštinskog rukovodstva koja nije prošla skupštinsku proceduru, dok je treća garancija WTE prema Opštini Budva za kvalitet izvedenih radova prestala da važi 2014. godine i sad je nenaplativa.

Predsjednik budvanske Opštine je istakao da projekat nije urađen u skladu sa projektom, tehničkim i zakonskim regulativama te da je kao takav ostao sa dosta nedostataka koje je investitor trebalo da u prethodnom periodu otkloni ili primjereno umanji iznos iz Ugovora (DBFO).

Rad zajedničke komisije, dodao je Carević, koja je trebalo da utvrdi izvedeno stanje i iznos opravdanih potraživanja, bio je opstruiran od strane kompanije WTE, koja je pozivajući se na član protokola, jednostrano napustila rad Komisije i tražila aktivaciju garancija.

On je istakao da je o cijelom slučaju, imajući u vidu finansijske i ekološku dimenziju problema, obavijestio specijalnog državnog tužioca i da će preduzeti sve pravne radnje kako bi se problem riješio, opština izmirila svoje obaveze prema investitoru, a investitor obeshrabrio da jednostrano napusti postrojenje i dovede u pitanje ekološku bezbjednost opštine.

“Garanciju koju je Opština dobila ne postoji u arhivi Opštine Budva, a zavedena je u djelovodnom broju, tako da od Specijalnog tužilaštva i Vlade Crne gore tražimo da ta garancija, kao nešto što bi definitivno značilo krah za budžet Opštine i građane Budve ne bude procesuirana, jer nije izdata u skladu sa zakonskim procedurama”, nagalasio je Carević, dodajući da jedva čeka arbitražu u Ženevi, prenosi RTV Budva.

“Neka ne misle da mi nemamo adute, da će sa nama lako proći koristeći ultimatum kao jedini jezik i način komunikacije. Za sad smo od njih dobili jedno pravno ništa i objekat koji je dosta tehnički neispravan”, kazao je Carević.

Prema njegovim saznanjima, Specijalno državno tužilaštvo je već danas bilo WTE-u kako bi izuzelo određenu dokumentaciju koju u radu komisije predstavnici WTE-a nisu htjeli da daju na uvid.

Kako je istakao, njemački partner nije izveo ni približno radova koliko potražuje.

“Juče sam imao sastanak sa predstavnicima WTE-a i kao što ste vidjeli vrlo sam jasno rekao da da se zakoni države Crne Gore moraju poštovati”, kazao je Carević dodajući da su se oni kao renomirana evropska kompanija na startu upustili u korupciju organizovane kriminalne grupe, da su to oni sami pisali i priznali, te da u takvom svijetlu vladajuća koalicija je od njh zahtjevala precizno i stvarno izvedeno stanje, prenosi RTV Budva.

Carević je podsjetio da je Opština Budva u petak, 13. decembra u 15 sati i 23 minuta dobili ultimatum od strane njemačke kompanije, da će aktivirati garanciju od 29,3 miliona koju je dala Vlada, garanciju od 4,2 miliona koju je dala Opština Budva 2010. godine, kao i garanciju od 66 miliona koju je potpisao tadašnji predsjednik Rajko Kuljača.

ZZZ

Prioriteti Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) u narednoj godini biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta u manje razvijenim sredinama, saopštio je njegov direktor Suljo Mustafić.

“U fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa kao i zapošljavanje osoba sa invaliditetom”, rekao je Mustafić na godišnjoj konferenciji za novinare.

On je naveo da će budžet Zavoda, koji će najvjerovatnije biti odobren do kraja godine, biti povećan.

“Planiranih 11,5 miliona EUR usmjerićemo na one programe koji doprinose boljoj zaposlenosti osoba sa evidencije. Osobe koje teže dolaze do posla imaće prioritet pri uključivanju u programe”, dodao je Mustafić.

Za zapošljavanje osoba sa invaliditetom opredijeljeno je 8,3 miliona eura, a za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja tri miliona.

“Tim sredstvima u programe će biti uključeno preko dvije hiljade nezaposlenih. Planiramo da, i naredne godine, sa 200 hiljada EUR podržimo one biznis ideje koje u sebi sadrže novo zapošljavanje”, rekao je Mustafić.

On je saopštio da je Zavod, u ovoj godini, ispunio sve prioritete zacrtane Akcionim planom i Programom.

“Na evidenciji se trenutno nalazi 37,78 hiljada osoba bez posla. Stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto i dva procenta je niža nego prošle godine”, saopštio je Mustafić.

Kada su u pitanju sezonski radnici, Mustafić je rekao da je ove godine premašen plan i da je angažovano njih skoro 11,6 hiljada.

“To je najbolji rezultat postignut u prethodnih nekoliko godina, s obzirom na to da je ranije, u sezoni, zapošljavano oko devet hiljada radnika. Ovogodišnjem rekordu najviše je doprinijela javna kampanja države pod nazivom Zaposlimo domaće – da Crna Gora radi”, smatra Mustafić.

Saradnja sa poslodavcima, iako popravljena posljednjih godina, kako je ocijenio, može biti ojačana.

Mustafić je ponovo uputio apel poslodavcima da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike sa većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama.

On je rekao da je svakim danom sve više poslodavaca koji su voljni da zaposle osobe sa invaliditetom.

“Udvostručen je broj poslodavaca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarade. Kod 820 poslodavaca angažovano je 1,4 hiljade osoba sa invaliditetom, od kojih više od pola ima ugovor na neodređeno. Uspijevamo u namjeri da smanjimo predrasude da osobe sa invaliditetom nijesu za radni angažman”, zaključio je Mustafić.

U PARIZU

Vesko M. Božović, predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore izabran je za člana komisije Međunarodne trgovinske komore za arbitražu i alternativno rješavanje sporova, čije je sjedište u Parizu.

Komisiju sačinjavaju članovi iz više od 90 zemalja, uključujući advokate, arbitre, profesore pravnih nauka i oni su svi stručnjaci za međunarodno rješavanje sporova. Ključna misija ove Komisije je da donosi izvještaje i smjernice o pravnim, proceduralnim i praktičnim aspektima rješavanja sporova.

Komisija ima i istraživačku misiju, pošto predlaže novu politiku i sredstva za inoviranje i promovisanje efikasnog, isplativog rješavanja arbitražnih sporova.

Komisija takođe raspravlja i doprinosi izradi predloženih revizija, pravila u arbitražnom postupku pred Arbitražnim sudom Međunarodne Privredne komore. Arbitražni sud MPK je jedan od najznačajnih i najveći arbitražnih sudova u svijetu, pred kojim se godišnje rješava preko 800 sporova. Aktivnosti ove Komisije obuhvataju i izradu i odobravanje pravila o medijaciji Međunarodne privredne komore, pravila eksperata i pravila Odbora za sporove.

ODBOR ZA EKONOMIJU

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je danas Skupštini da usvoji Predlog zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj nacionalne avio-kompanije Montenegroerlajnz (MA), vrijedan 155 miliona eura, koji je u parlamentarnu proceduru upućen po skraćenom postupku.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša bio je uzdržan, a poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Srđan Milić, protiv.

Sjednicu je, prije početka rasprave, napustio poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, zato što Ministarstvo saobraćaja i pomorstva članovima Odbora nije dostavilo biznis plan za kompaniju, koji su tražili na sjednici u utorak.

Konjević je kazao da je nekorektno odlučivati o 155 miliona EUR bez preciznih informacija i da nije fer prema poslanicima da nemaju materijal koji su imali ministri.

“Ovdje je krivo rukovodstvo parlamenta. Ovako se ne odlučuje ni o euru, a ne o 155 miliona”, poručio je Konjević.

Milić je kazao da nema toga ko smije da zabrani da poslanici dobiju neki materijal.

“A dođete ovdje da podijelimo teret”, dodao je Milić.

Ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, objasnio je da su kontaktirali ovlašćene kuće koje su radile analize i da one nijesu dozvolile da se distribuira njihov materijal.

“To nije dozvolio ni menadžment MA, koji je ocijenio da u tim dokumentima ima toliko internih podataka koji bi nanijeli štetu ukoliko bi se javno objavili. Ovaj zakon nije proizvod neke eksterne analize, već rezultat svakodnevnog praćenja stanja u MA i brojnih sastanaka koji su održavani na mjesečnom i kvartalnom nivou”, objasnio je Nurković.

Odbor je nakon toga glasao i odlučio da se i bez tih dokumenata raspravlja o predloženom zakonu.

Nurković je saopštio da se Vlada ozbiljno bavila analizom posljedica eventualnog gašenja i benefita rada i funkcionisanja kompanije.

“Sve kalkulacije nedvosmisleno pokazju da bi gašenje imalo dalekosnežne posljedice, dok benefiti od rada daleko prevazilaze troškove ulaganja u konsolidaciju i razvoj”, tvrdi Nurković.

On je, govoreći o efektima dosadašnjeg poslovanja kompanije, rekao da je MA od 1. januara 2017. do kraja ove godine prvezao 1,87 miliona putnika.

„U ovom periodu MA će prihodovati oko 215 miliona EUR, odnosno 2017. godine 65,4 miliona, prošle godine 73,2 miliona, a ove 76,5 miliona. MA je do danas isplatio 15,15 miliona EUR neto zarada radnicima, poreza i doprinosa 3,3 miliona, Aerodromima Crne Gore 4,2 miliona, a ostalim dobavljačima u Crnoj Gori 32 miliona”, precizirao je Nurković.

Indirektan doprinos kompanije turističkoj i ostaloj privredi, prema analizama, je 150 miliona EUR godišnje, odnosno za period od tri godine oko 450 miliona.

“Gašenjem kompanije bi se izgubili slotovi koji su velika vrijednost za kompaniju i državu. Navodim primjer avio-kompanije iz Islanda, gdje je dozvoljeno njeno gašenje. Nakon godinu je analizom utvrđeno da je za oko 1,5 odsto pao bruto domaći proizvod (BDP) u toj državi i da je nakon toga premijer rekao da nije bio svjestan posljedica gašenja te kompanije”, dodao je Nurković.

Mugoša je kazao da se, kada je u pitanju MA, radi o strateški važnom resursu.

On je rekao da iznos od 155 miliona EUR nije konačan, jer tu nijesu uračunate kamate.

“Dug prema dobavljačima iznosi šest miliona. Dobro bi bilo da znamo do detalja šta ulazi u tih šest miliona, jer piše da je za isporučene robe i usluge”, rekao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, predloženi zakon je jedna od pretpostavki za dugoročnu održivost kompanije, ali da treba da se saopšti koje su to još pretpostavke.

Izvršni direktor MA, Živko Banjević, rekao je da se radi o cifri do šest miliona EUR i da su u pitanju strani dobavljači.

“Tu ima preko 300 različitih stavki”, rekao je Banjević.

Predsjednik Odbora direktora MA, Nikola Vukićević je, odgovarajući Mugoši, saopštio da ne očekuju da kamate budu toliko značajne da bi uticale na iznos koji je naveden u zakonu.

“Ovim zakonom se na cjelovit način po prvi put rješavaju dugovi MA, bez garancija ili nečeg sličnog. Preuzima se dug i otvara se put za drugu razvojnu fazu”, rekao je Vukićević.

Milića je zanimalo šta u analizi u vezi MA stoji kao opterećenje za dalje poslovanje kompanije, kao i da li postoji neko ko želi uvođenje stečaja u kompaniju.

Nurković je odgovorio da bi mnogi jedva čekali da bude uveden stečaj u kompaniju, jer bi na taj način dobili slotove, putnike i linije, i samim tim nametali cijene i usluge.

Banjević je Miliću odgovorio da bi cijena goriva mogla biti stavka koja bi potencijalno ugrozila poslvanje MA u narednom periodu.

“Nakon prvog kruga zatvaranaja dugova, prioritetno prema državi, ova kompanija tek tada postoji interesantna za potencijalnog strateškog partnera”, objasnio je Banjević.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS), Ana Nikolić, saopštila je da pozdravlja način koji je Vlada predložila za rješavanje problema u MA.

Ona smatra da bi bilo štetno, po više osnova, da se uvede stečaj u kompaniju.

“Postojanje svoje flote i gorivo mogli bi biti neki problema u poslovanju MA u nardnom periodu”, zaključila je Nikolić.

BRITANSKI “THE TIMES”

Britanski “The Times” nedavno je obajvio članak o Crnoj Gori kao atraktivnoj destinaciji za kupovinu nekretnina. Crna Gora se u članku opisuje kao “malena, brdovita balkanska zemlja koja ima ponešto za svakoga”.

Autorka Aleksandra Gros posebno se osvrće na Porto Montenegro i marinu za superjahte.

“U ovoj marini, koja je crnogorski odgovor Monaku, naći ćete luksuzne butike, u kafićima se služe organski sladoledi, sluša se trendi “laundž” muzika i pločnjaci su tako čisti, da možete jesti sa njih”, piše, između ostalog, u članku.

Gros u tekstu pominje i loše ulice, van luksuznog dijela, i rijetke lokalce koje govore engleski jezik.

URA O NEREGULARNOSTIMA U “PLANTAŽAMA”

Bivša finansijska direktorica kompanije “13. jul – Plantaže” Valerija Saveljić, koja od 2015. godine uzbunjuje javnost brojnim aferama vezanim za poslovanje menadžmenta te državne kompanije, dobila je novo upozorenje za otkaz, istakli su u Građanskom pokretu URA, te zatražili da joj se dodijeli status zviždača.

Kako su napomenuli na današnjoj konferenciji za novinare, Saveljić se prijeti otkazom zbog, kako se navodi u Rješenju “kontinuiranog iznošenja osjetljivih podataka vezanih za poslovanje kompanije i narušavanja poslovnog imidža”.

Iz URA-e, su poručili da će biti preduzete sve pravne mjere, kako bi se novo nezakonito ponašanje menadžmenta spriječilo, a “Plantaže” odvele u stečaj.

“Kada sam došla u posjed kompromitujuće fakture, na kojoj se vidi da Plantaže prodaju sirovi lozovi destilat 100 odsto jačine alkohola, za 2,4 eura po litru, firmi ‘Rubin’ iz Kruševca, a imajući podatke iz Bilansa i Izvještaja o poslovanju, (koji su inače javni dokumenti i objavljeni na sajtu Montenegro berze), izračunala sam da je stvarna cijena 12,83 eura po litru, a možda i više. Da je samo jedan litar ovog 100% destilata prodat po toj cijeni, napravljena je šteta firmi, jer se prodalo po višestruko manjoj cijeni od cijene koštanja, i direktor prodaje i marketinga Veselin Đurišić bi trebao da odgovara, jer je napravio štetan posao po ‘Plantaže’ i tako oštetio firmu”, kazala je Saveljić.

Ona je navela da joj je potom po “kazni” izvršna direktorica izmislila radno mjesto U RJ Vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji na mjesto organizatora rada i dala joj najmanji koeficijent (složenosti posla), iako je 17 godina bila rukovodilac u firmi.

“Kako sam javnost obavještavala o ličnom progonu zbog odbijanja da uradim štetni posao po kompaniju, mnogi su me prepoznali kao ‘zviždača’. Od 2015. do danas, nastavljam da obavještavam javnost o štetnim radnjama po firmu u kojoj sam zaposlena, samo iz jednog jedinog razloga, da onemogućim njeno propadnje. Do sad sam predala sedam krivičnih prijava u SDT i ODT protiv izvršne direktorice i nekoliko njenih prvih saradnika, zbog zloupotrebe službenog položaja i nanošenja višemilionske štete firmi. Nijedna od tih sedam krivičnih prijava do sad nije procesuirana, a ni odbačena, iako su sve predate sa materijalnim dokazima”, kazala je Saveljić.

Ona je dodala da Veselin Đurišić nije stao, već je ubjedio izvršnu direktoricu, da su se stvorili uslovi da se uđe u pravnu proceduru, kako bi joj po drugi put uručili otkaz.

“Tako sam 12. decembra dobila i upozorenje pred otkaz, uz obrazloženje da sam odala poslovnu tajnu i nanijela nemjerljivu štetu imidžu kompanije. Stoga sam sjutradan predala i zahtjev Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), kako bih dobila status zviždača, i tako se zaštitila, a ujedno pomogla firmi da opstane i ne ode u stečaj”, istakla je Saveljić.

Naglasila je da je “samo postupila savjesno, u najboljem javnom interesu, ukazujući na loše poslovne poteze, koji su nanijeli štetu preduzeću, a time i državi i svim njenim građanima, tražeći reakciju državnih organa i provjeru poslovnih odluka i rada u preduzeću, a što je sve u opštem interesu“.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da je potpuno nelogično i sramno da se menadžment državne kompanije koji je stvorio ogromne dugove ovako neodgovorno odnosi prema podacima koje je javnost imala priliku da čuje, a koji su, kako je istakao, egzaktni i tačni.

“Potpuno je beznadežno ponašanje tužilaštva koje umjesto da djeluju u dva pravca – ili da utvrde istinitost onoga što iznosi gospođa Saveljić ili da je demantuju na način da utvrde da to što ona iznosi nije tačno i time preduzme postupak protiv nje zbog lažnog iskaza, oni se odlučuju za ćutnju. Umjesto toga uprava Plantaža ćuti, zariva glavu u pijesak i nastavlja da štiti ljude koje čine neizmjernu štetu državnoj kompaniji”, ukazao je Abazović.

On je istakao da će braniti dostojanstvo svih onih koji žele da kažu istinu.

“Moja poruka Verici Maraš i Veselinu Đurišiću je da ako imaju argumentaciju koja je suprotna onome što gospođa Saveljić iznosi, iznesu je u javnost i učiniće dobro i sebi i nama”, poručio je Abazović.

Predsjednik podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA, Luka Rakčević, ukazao je da se poslovanje menadžmenta “Plantaža” ne razlikuje od poslovanja menadžmenta Aerodroma, ili bilo koje druge vrijedne državne kompanije, čija imovina se decenijama rasparčava i prodaje, dok same kompanije bilježe katastrofalne poslovne rezultate.

“Zbog toga je gospođa Saveljić obavještavanjem menadžmenta, javnosti i tužilaštva ispunila svoju moralnu, ali i krivično-pravnu dužnost, jer je odbila da nijemo posmatra izvršavanje brojnih krivičnih djela, koja su državni Budžet oštetila za najmanje 6,5 miliona eura”, ukazao je Rakčević.

On je istakao da očekuju brzu reakciju Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i Saveljić dodijeli status zviždača i tako je zaštiti u daljem postupku.