IZ USS PORUČUJU

Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu – 28. april, prilika je da se ukaže na činjenicu da ova tematika i dalje nije dobila mjesto i ulogu koja joj pripada. Epidemija izazvana širenjem koronavirusa, sa kojom se suočava Crna Gora i cijeli svijet, skrenula je pažnju na potrebu humanizacije rada koja je odavno stavljena u drugi plan usljed trke za profitom većine poslodavaca”, ističu u Uniji slobodnih sindikata.

“Život i zdravlje radnika moraju biti u fokusu svih aktivnosti poslodavca, oni moraju imati prioritet u svakom trenutku i mjere koje su usmjerene na očuvanje i zaštitu života i zdravlja moraju biti adekvatne, blagovremene i potpune. Pošast sa kojom se suočava cijeli svijet još jedna je, nikad ozbiljnija, opomena da moramo mijenjati odnos prema značaju pitanja zaštite i zdravlja na radu. Ovaj odnos mora biti promjenjen od strane donosioca odluka, poslodavaca i samih zaposlenih. Vjerujemo da je pošast sa kojom se suočavamo, pokazala da ne postoji sistemski i adekvatan pristup pitanju zaštite i zdravlja na radu, te da je konačno ukazala i poslodavcima i zaposlenima, ali i donosiocima odluka značaj iste, značaj socijalnog dijaloga, značaj instituta predstavnika zaposlenih za zaštitu i zdravlje na radu, značaj blagovremenog ulaganja u mjere prevencije i zaštitne sredstva”, navodi se u saopštenju Unije.

Kako dodaju, obaveza društva u cjelini je da uradi sve što je u moći da, kroz dosljednu primjenu zakona i preduzimanje različitih mjera, rizike na radu eliminiše ili umanji, odnosno svede na prihvatljiv nivo.

“Neadekvatna procjena rizika od poslodavca kao bumerang se vraća teškim, nekada i tragičnim posljedicama po život i zdravlje zaposlenih. Stoga, poslodavci moraju otpočeti dijalog sa zaposlenima, posebno sa sindikatima, kako bi im omogućili veću ulogu u kreiranju mjera, ali i nadzoru nad mjerama zaštite i zdravlja na radu. Zdravlje radnika ključna je pretpostavka produktivnosti i ekonomskog razvoja. U to ime, USSCG koristi priliku da oda počast svim žrtvama profesionalnih bolesti i povreda na radu, kao i svim radnicima koji su oboljeli ili preminuli od posljedca KOVID-19, sa iskrenom željom da ćemo graditi budućnost u kojem će ove pojave biti svedene na minimum zarad dobrobiti radnika, poslodavaca i cjelokupnog društva. Posebno poštovanje, na ovaj dan, USSCG iskazuje onim zaposlenima koji su, od početka epidemije, na prvoj liniji odbrane i koji svojim kontinuiranim radom daju doprinos zaštiti života i zdravlja, ali i zadovoljenja osnovnih potreba svih građana/ki”, poručuju u Uniji sindikata.

Prema ranijim istraživanjima i statističkim podacima Međunarodne organizacije rada u svijetu se, godišnje, dogodi oko 2,3 miliona nesreća na radu sa fatalnim ishodom.

Danas, kako naglašavaju u Uniji, u vrijeme pandemije izazvane širenjem virusa korona, samo u SAD-u, u prosjeku, na svakih 100 minuta umre po jedan radnik.

Prema dostupnim, zvaničnim podacima Uprave za inspekcijske poslove, Odsjek inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu je, u toku 2018. godine, izvršio ukupno 2.545 inspekcijskih kontrola, prilikom kojih je utvrđeno 2.865 nepravilnosti, dok je iznos izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima bio 236.150 eura. U istoj godini, izvršeno je ukupno 28 uviđaja povreda na radu i to: devet sa smrtnim ishodom, 17 teških i dvije kolektivne povrede na radu.

“Ustav Crne Gore, kao najviši pravni akt, garantuje svakome pravo na rad, na pravične i humane uslove rada, pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, pravo na zaštitu na radu. Kada je u pitanju legislativa u ovoj oblasti, gotovo da se ne može naći zamjerka istoj, međutim, implementacija tako kompleksne zakonske materije u praksi gotovo u potpunosti izostaje”, zaključuju u Uniji slobodnih sindikata.

CBCG

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, pala je u januaru 0,02 procentna poena i iznosila je 5,99 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

“Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u januaru je pala 0,02 procentna poena na 5,44 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

Kamatne stope na novoodobrene kredite u januaru su pale, efektivna 0,02 procentna poena na šest odsto, a nominalna 0,12 procentnih bodova na 5,29 odsto.

Efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u januaru je porasla 0,01 procentni poena na 23,98 odsto, dok je nominalna ostala nepromijenjena na 20,42 odsto.

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u januaru su porasle, efektivna 0,29 procentnih poena na 24,69 odsto, a nominalna 0,35 procentnih bodova na 20,83 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u januaru je bila 0,01 procentni poen manja nego u decembru i iznosila je od 0,4 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u januaru je iznosila 5,59 procentnih poena i bila je manja nego u decembru.

MIHAILOVIĆ OCIJENIO

Novi koncept privrednog razvoja mora da se začne u okviru trećeg Vladinog paketa mjera podrške, koji se čeka, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Božo Mihailović.

“Ako ne potpuno novi, ali značajno kvalitativno drugačiji model – zaokreta sa usluga ka materijalnoj proizvodnji”, rekao je Mihailović u intervjuu Pobjedi.

On je kazao da se sve snage intelektualne i druge moraju udružiti u traženju rješenja za novi model razvoja, što je Vlada već počela.

“Ne smijemo izgubiti iz vida da će kriza, u čijoj osnovi su neekonomski razlozi, potrajati, mnogo duže nego što se misli. Nove mjere moraju biti u trouglu preduzetnici, finansijski sektor i država”, rekao je Mihailović.

Naveo je da će se snažno osjetiti pad privredne aktivnosti zbog silnog oslanjanja na turizam koji je stvarao 25 do 30 odsto bruto domaćeg proizvida (BDP).

“Šta sad kad možete da nudite boravak u najluksuznijem hotelu za euro, ali niko neće doći. Nije stvar u cijenama nego u drugim – vanekonomskim parametrima. Sve indicije govore da će turistička sezona, ako je uopšte bude, kasniti, da će biti smanjenja”, rekao je Mihailović.

Prema njegovim riječima, u strukturi bruto domaćeg proizvoda (BDP) postoje anomalije.

“Trgovina u njemu učestvuje skoro dva puta više od poljoprivrede, poslovanje sa nekretninama čini 5,4 odsto a poljoprivreda nepunih sedam odsto”, kazao je Mihailović.

On je dodao da građevinarstvo učestvuje jedan odsto više nego poljoprivreda, finansijske djelatnosti i osiguranje četiri odsto koliko i prerađivačna industrija.

“E, pa tako više ne može. Mora se povećati poljoprivredna proizvodnja u najširem smislu. U tom dijelu smo, čini mi se, na dobrom putu. Treba se okrenuti eksploataciji prirodnih resursa, jačati energetiku, porodični biznis, mikro, mala i srednja preduzeća”, rekao je Mihailović.

On smatra da je Vlada pravovremeno reagovala kroz dva paketa mjera primjereno trenutku.

“Paketi su objektivni, realni, cjeloviti, blagovremeni. Samo moraju biti brzi i tehnički se precizirati. Oni imaju dva kraka – socijalni i proizvodni. Paket mjera je prepoznao sve socijalne grupe kojima treba pomoć što je izuzetno važno. U dijelu koji se odnosi na proizvodnju, računajući i dio preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Vlada je nastojala da se održe kompanije, proizvodnja”, rekao je Mihailović.

On je dodao da se paket mora posmatrati i sa aspekta mogućnosti – situacije u kojoj se država nalazi, posebno javne finansije.

“Često se čuje da su druge države dale više. Ali svako izdvajanje mora biti srazmjerno mogućnostima. Ne kažem da je dovoljno, ali jeste na određeni način i hrabro u situaciji u kojoj se nalaze javne finansija”, ocijenio je Mihailović.

On smatra da treći paket treba izvoditi iz činjenice da će ekonomska kriza trajati duže od medicinske.

“Njene negativne efekte imaćemo tek kada se medicinska kriza završi”, dodao je Mihailović.

Na pitanje kako je zadovoljan dosadašnjim djelovanjem banaka, Mihailović je kazao da apsolutno nije zadovoljan kako su banke do sada reagovale.

“Uz to, tu je bilo određenih konfuzija i nesporazuma. Banke moraju imati posebnu ulogu i da shvate da ne mogu da žive bez klijenata. Svaka banka treba što prije da pozove svakog klijenta i vidi šta zajednički mogu učiniti u ovoj situaciji. Banke moraju da kreiraju nove kreditne linije – pod uslovnim nazivom krediti za razvoj u uslovima korone”, objasnio je Mihailović.

On je kazao da ne misli da banke treba da se unište, ali ne mogu više da se odobravaju krediti po kamati šest, sedam i osam odsto. Moraju maksimalno da ih snize, odobravaju veći grejs period i dužu otplatu.

“Čak i da daju beskamatne male kredite za porodični biznis i za poljoprivredu. Uostalom, one su prošle godine ostvarile 50 miliona eura profita – od naše privrede i građana. To što neće dijeliti dividendu vlasnicima, omogućava bankama da kreiraju povoljne kreditne linije, pored IRF-a koji to čini i činiće”, naveo je Mihailović.

On je dodao da će recesije sigurno biti.

“Nema države u svijetu koja će zadržati dosadašnje stope rasta. Padovi i vrijeme oporavka će biti različiti. Pad očekuje Njemačka, Španija, Italija, Rusija, zemlje okruženja”, naveo je Mihailović

 Prema njegovim riječima koliki će pad biti to niko ne zna, ali će zavisiti od trajanja krize, brzine reagovanja građana, države, bankarskog sektora.

“Nesreća je što ovakvu recesiju niko nije mogao predvidjeti. Nadam se da ćemo se mi kao mala ekonomija brže adaptirati i izaći iz problema”, naveo je Mihailović.

On je kazao da, ako pandemija potraje duže inflacije mora biti, a kolika će biti zavisi od mnogih faktora.

“Nije slučajno što dio ekonomista u nekim zemljama kažu da se treba okrenuti ratnoj ekonomiji. To ne treba potcjenjivati”, dodao je Mihailović.

On je rekao da primamljivo zvuči zahtjev da se svima da jednako što je na određeni način populistička mjera, utemeljena u zahtjevu svi da dobijemo jednako od države.

“A ne pitamo odakle državi. Od države moramo da zahtijevamo ono što ona može da da. Međutim, pitanje je kome treba dati – onome ko ima penziju 120 eura, minimalnu platu i onom koji prima nekoliko hiljada eura. Pitanje je i zašto baš 222 i 111 eura”, naveo je Mihailović.

On je dodao da ne treba dati onom ko ima visoka primanja.

 “Treba da se usmjerimo na segmente – oni koji su za socijalu da budu predmet socijalne politike, a koji nijesu da im se daju mogućnosti da stvaraju. I kad bi dali svima po 222 ili 111 eura, postigli bismo jednokratnu potrošnju, i ništa više”, zaključio je Mihailović.

ZA PROŠLU GODINU

Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 27. maja donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

Na dnevnom redu je i usvajanje prošlogodišnjeg izvještaja o poslovanju.

Akcionari bi trebalo da donesu odluku o usvajanju finansijskih izvještaja kompanije sa izvještajem nezavisnog revizora za prošlu godinu.

Većinski vlasnik Jugopetrola je od kraja 2002. godine Hellenic Petroleum International, koji posjeduje 54,35 odsto akcija kompanije.

Iza NM-Zbirnog kastodi računa 3 sakriven je vlasnik 9,26 odsto akcija. Vlasnik oko devet odsto akcija kompanije skriven je iza EK-Zbirnog kastodi računa 1, a 3,57 odsto dionica iza CK-Zbirnog kastodi računa 1.

Radoslavu Tomiću iz Beograda pripada 2,44 odsto akcija, dok je iza NM-zbirnih kastodi računa 8 i 6 sakriven vlasnik 2,09 odsto odnosno 1,13 odsto akcija.

Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto udjela.

MONTENEGRO AIRLINES

Dugogodišnji izvršni direktor Montenegro Airlinesa, Živko Banjević, danas je razriješen na lični zahtjev na sjednici Odbora direktora, saopšteno je iz te kompanije. Na mjesto izvršnog direktora postavljen je gdin Vlastimir Ristić, dipl.ing. saobraćaja, iz Podgorice, dosadašnji član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.

Kako su naveli, Banjević je predvodio izvršni menadžment nacionalne avio-kompanije u periodu najveće krize kroz koju je ova firma prolazila od osnivanja i dao veliki doprinos očuvanju Montenegro Airlinesa.

Vlastimir Ristić je u ranijem periodu obavljao više odgovornih poslova u Montenegro Airlinesu.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima da će već od 4. maja biti stvorene pretpostavke za rad malih i srednjih preduzeća, a da je za drugu polovinu maja planirano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poštujući epidemiološka pravila i procedure.

„Otvorićemo i naše marine za sva plovila, i zahtijevam da se od danas pripremamo za korišćenje tog resursa“, rekao je premijer na sastanku, saopšteno je iz Vlade.

Predsjednik Vlade je rekao da Crna Gora nije uvela vanredno stanje jer ono ograničava ne samo slobode i prava, nego i stvaralački i preduzetnički potencijal u svakom segmentu.

„I po rezultatu na suzbijanju epidemije, i po modelu upravljanja, Crna Gora se razlikuje od drugih zemalja“, kazao je predsjednik Vlade.

Vlada će pomoći direktno zaposlenima

Premijer je na kraju sastanka rekao da je dobio dragocjene informacije i predloge i da će oni biti pažljivo analizirani u Vladi i Ministarstvu turizma.

„Dakle, udružićemo i snage i znanje da održimo turizam kao našu kapitalnu privredu. Želimo da sačuvamo svako radno mjesto u turizmu, Vlada će pomoći direktno zaposlenima. Turizam nije samo sektor, već moćan tržišni instrument naše ekonomske i monetarne stabilnosti. Zbog toga ćemo ga staviti u prvi plan naših ekonomskih mjera, i uskoro izići sa odlukom kojom ćemo očuvanje naših kompanija i preduzetnika u turizmu, kao i radnih mjesta, podržati sa oko pet miliona eura iz budžeta“, poručio je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima na sastanku predsjednik Vlade Duško Marković.

ZA GRAĐANE I PRIVREDU

Centralna banka razmatra i uvođenje dodatnih mjera, sa ciljem pružanja dodatne podrške građanima i privredi, čime bi se negativni uticaj korona virusa na građane i preduzetnike, kao i cjelokupni finansijski sistem Crne Gore, dodatno ublažio.

“U tijesnoj saradnji sa bankama, a na bazi sagledavanja pozitivnih i negativnih efekata tekućeg moratorijuma od 90 dana i odvijanja pandemije korona virusa, 45 dana pred isticanje tekućeg moratorijuma sagledaćemo potrebu produženja moratorijuma za najugroženije kategorije građana i kompanija”, saopšteno je iz Centralne banke.

Razmatra se i obezbjeđivanje efikasnog pristupa i kataliziranje povoljnih kreditnih linija finansijskom sistemu od strane Evropske banke za obnovu i razvoj za postojeće i nove klijente iz bankarskog sistem Crne Gore iz novog Paketa solidarnosti (tri milijarde dolara).

“Takođe, razmatra se obezbjeđivanje efikasnog pristupa i kataliziranje povoljnih kreditnih linija finansijskom sistemu Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za postojeće i nove klijente u bankarskom sistemu Crne Gore iz 160 milijardi dolara predviđenih novih sredstava Svjetske banke”, objasnili su u CBCG.

CBCG će razmotriti i značajno smanjenje cijene povlačenja likvidnosti obavezne rezerve promjenom Odluke o bližim uslovima za davanje kredita bankama u slučaju potreba za likvidnošću.

“Razmatra se i mogućnosti za privremeno dalju povoljniju klasifikaciju kredita u periodu nakon okončanja faze moratorijuma”, ističu u Centralnoj banci.

Kako su saopštili iz CBCG, Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je usvojila moratorijum, a čiji se obračun kamate tokom trajanja sprovodi na identičan način kao u ostalim jurisdikcijama.

“Efekti moratorijuma su jasni: Za 20 dana primjene moratorijuma, prijavilo se ukupno 64.434 korisnika kredita, odnosno 52 odsto građana i gotovo 74 odsto privrede, dok iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,31 milijarde eura, odnosno 46 odsto ukupnih kredita u sistemu”, kažu u CBCG.

Oni su naveli da se drugi element odluke odnosi na odobravanje pogodnosti bankama iz člana odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama.

Banka, kako su kazali, može restrukturirani kredit u postupku klasifikacije aktive i izdvajanja rezervacija za potencijalne kreditne gubitke tretirati kao novoodobreni, pod uslovom da korisnik može dokazati da je njegova finansijska pozicija pogoršana ili će to u bliskoj budućnosti biti zbog negativnog uticaja pandemije korona virusa na poslovanje.

MBA

Crna Gora bi u aktuelnoj situaciji trebalo da se više nego ikada okrene stvaranju što podsticajnijih uslova za razvoj domaće proizvodnje, u svim sektorima u kojima za to postoje objektivni uslovi, saopštili su iz Montenegro biznis alijanse (MBA).

U MBA smatraju da se, kao nikada do sada, treba intenzivno i u kontinuitetu orijentisati na podršku domaćim proizvođačima, s obzirom na ogromna sredstva koja se izdvajaju za uvoz hrane.

“Takva orijentacija će već u kratkom roku dati pozitivne rezultate i smanjiti našu uvoznu zavisnost”, navodi se u saopštenju MBA.

Iz MBA su dodali da bi za crnogorsku ekonomiju bilo neophodno da se svi fokusiraju na mjere koje se odnose na period nakon prestanka pandemije.

“U tom smislu neophodno bi bilo donijeti mjere koje podstiču što brži oporavak prioritetnih sektora, kao na primjer turizma i poljoprivrede”, saopštili su iz MBA.

Predstavnici MBA su ocijenili da je kriza izazvana koronavirusom ukazala na važnost orijentacije i podrške domaćoj proizvodnji, odnosno što većoj i intenzivnijoj iskorišćenosti domaćih resursa, u svim sektorima, pogotovo onima koji su definisani kao prioritetni.

“U tom smislu neophodno bi bilo intenzivirati saradnju sektora turizma i poljoprivrede i učiniti je što efikasnijom, kako bi turističku ponudu učinili bogatijom, kroz raznovrsniju lepezu autentičnih domaćih proizvoda i podstakli razvoj poljoprivredne proizvodnje kao izuzetno važnog segmenta za razvoj ekonomije”, naveli su iz MBA.

Aktuelno stanje krize je, kako su dodali, pokazalo neophodnost što većeg oslanjanja na domaće resurse i njihovu što efikasniju valorizaciju.

Iz MBA su podsjetili da je Vlada do sada, kroz dva paketa mjera, pružila podršku privredi nastojeći da ublaži posledice krize izazvane korona virusom. Uskoro će izaći i sa trećim paketom mjera kao nastavkom dalje podrške ekonomiji.

“Novim paketom mjera treba podstaći dalje unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, što bi podstaklo domaće i strane investitore da nastave i intenziviraju svoja ulaganja”, zaključili su iz MBA.

UPOZORENJE BANAKA

Iz CKB i Podgoričke banke upozorili su svoje klijente da ne otvaraju maliciozan e-mail sa instrukcijama za aktivaciju naloga, promjenu lozinke ili ažuriranje korisničkih podataka, jer se radi o hakerskoj aktivnosti.

Zbog porasta hakerskih aktivnosti od početka pandemije virusa korona, kojima su meta dominantno korisnici digitalnih usluga, Crnogorska komercijalna banka (CKB) i Podgorička banka (PDB), članice OTP Grupe, savjetuju klijentima da budu oprezniji prilikom korišćenja svojih podataka na internetu.

“Korisnici usluga elektronskog i mobilnog bankarstva širom svijeta najčešće dobijaju maliciozan e-mail sa instrukcijama za aktivaciju naloga, promjenu lozinke ili ažuriranje korisničkih podataka. Nekoliko korisnika CKB GO usluge dobili su e-mail slične sadržine sa informacijom da je potrebno da produže svoj nalog klikom na link koji je poslat unutar ove lažne e-mail poruke. Ne reagujte na ove lažne e-mail poruke ako ih slučajno dobijete”, poručuju iz banaka.

Kako ističu, banke nikada od svojih klijenata ne bi tražile preduzimanje bilo kog načina identifikacije putem e-mail-a, SMS-a ili telefona.

“U slučaju da je neko od naših klijenata, ipak, odgovorio na ovakav e-mail, potrebno je da kontaktira Call Centar na broj telefona 19894 (CKB) ili 19900 (PDB). Nakon poziva Call centru, molimo da lažnog pošiljaoca prijavite i Nacionalnom timu za odgovor na računarske incidente www.cirt.me, kao i Agenciji za zaštitu ličnih podataka”, istakli su u saopštenju.

NIVES RADOVIĆ

Precizni podaci o gubicima u crnogorskom turizmu zbog zabrane putovanja izazvanih koronavirusom biće poznati tek na kraju godine, kada bude utvrđeno kolika je bila realizacija državnog budžeta i poslovnih planova privrednog sektora, saopštila je ekonomska analtičarka Ana Nives Radović.

„Prema svim najavama ova godina trebalo je da bude rekordna kako za crnogorski turizam, tako i za ovu industriju na globalnom nivou, jer je tokom prethodnih godina umreženo mnogo servisa putem kojih su se turisti mogli kvalitetnije informisati o ponudi kojoj su dodati novi smještajni kapaciteti i prateći sadržaji“, rekla je Radović agenciji Mina-business.

Radović, koja je i direktorica Turističke organizacije Kotor, kazala je da je, kada je u pitanju Crna Gora, odnosno konkretno taj primorski grad, napravljen rekordan broj rezervacija smještaja i najava izletničkih posjeta, i to upravo za april i maj, u skladu sa strategijom da grad promovišu u mjesecima kada ga je najprijatnije posjetiti.

„Prateći razvoj situacije u svijetu, zaista nije opravdano očekivati da bi prihodna strana mogla da bude dovoljna za oporavak ni u narednoj, a posebno ne u drugoj polovini ove godine“, smatra Radović.

Kako je navela, razloga za takva očekivanja je mnogo, a najveći je taj što će turistički sektor imati probleme da se oporavi, dok god sa jedne strane postoji strah, a sa druge pad privrednih aktivnosti širom svijeta i smanjenje platežne moći turista sa ključnih emitivnih tržišta.

„Stanje u kojem se turizam u svijetu sada nalazi stvoriće trajne posljedice po ovu industriju, počevši od preispitivanja opravdanosti cijena određenih usluga i drugačijeg poimanja kategorija kvaliteta, preko navika, očekivanja i zahtjeva koje će turista u budućnosti imati, do načina sklapanja aranžmana u kojima će se pokušati pronaći drugi način obezbjeđenja, u smislu politike otkazivanja i smanjenja rizika“, saopštila je Radović.

Prema njenim riječima, kriza izazvana virusom stvorila je ogroman regulatorni uticaj u svim zemljama, posebno kada je u pitanju ograničavanje svih oblika kretanja.

„Nema sumnje da postoje ljudi širom svijeta, koji će, čim to budu mogli da priušte, jedva dočekati promjenu načina života i nastojati da urade sve da zaborave na vrijeme provedeno u karantinu i samoizolaciji“, tvrdi Radović.

Ona je rekla da su takvi turisti zapravo jedini na koje Crna Gora sada može računati, ali su oni u odnosu na broj svih onih koji su u ovoj godini planirali putovanja, ipak, malobrojni.

„Drugu grupu čine oni koji bi željeli da putuju, ali će zbog finansijskih problema ipak drugačije odrediti životne prioritete. Treću grupu, koja u najvećoj mjeri usmjerava trendove u turizmu, čine svi oni koje je iz različitih razloga strah da borave negdje gdje se ne osjećaju bezbjedno, a ovoga puta taj strah je izraženiji nego ikada“, kazala je Radović.

Ona je dodala da smo prethodinh decenija bili svjedoci da se nakon uragana, zemljotresa, ratova, terorističkih napada i drugih događaja, koji u određenom periodu destinaciju svrstaju u opasne, turisti ne vraćaju ni godinama nakon što opasnost u potpunosti bude otklonjena.

„Kada je u pitanju virus COVID-19 i pretpostavka da ni za godinu i po nije realno očekivati vakcinu, treba da budemo svjesni da ne postoji ništa čime će bilo ko na svijetu moći uvjeriti turiste da su na nekoj destinaciji bezbjedni“, poručila je Radović.

Ona smatra da veoma važnu ulogu u cijeloj priči igra i sposobnost turističke privrede da se aktivira čim opasnost prođe.

„Uzmimo u obzir da je upravo vrijeme od februara do aprila za većinu ugostiteljskih objekata bilo ono u kojem su se bavili obučavanjem osoblja, osposobljavanjem tehničkih sistema i svim drugim radovima vezanim za pripremu sezone. Zamislimo hotele, vozila, avione ili brodove koji su mjesecima van upotrebe, uz tek osnovni nivo održavanja, a onda pomislimo na sve one turiste kojima pored virusa sve navedeno stvara dodatni razlog da izbjegavaju putovanja do kraja ove godine“, rekla je Radović.

Ona je poručila da je pred Crnom Gorom zaista veliki izazov.

„I to ne samo u tome kako da se predstavi kao destinacija koja nakon ovoga može postati popularnija nego što je bila prije krize, posebno imajući u vidu da u odnosu na turistički najatraktivnija tržišta Evrope nije bila pominjana u kontektu u kojem je imala opasnost da bude izbrisana sa liste poželjnih u bližoj budućnosti, već kako diversifikovati privredu i učiniti da se u ovolikoj mjeri oslanjamo na turizam koji je ovoliko podložan rizicima“, zaključila je Radović.