JAKIC:

Slucaj drzavne pomici Montenegro Airlinesu nije bio uslov za otvaranje Poglavlja 8, ali ce to svakako biti izazov u pregovorima sa EU, kazala je za TVCG Biljana Jakic, generalna direktorica Direktorata za unutrasnje trziste i konkurenciju.

Glavni pregovarac Aleksandar Drljevic nedavno je kazao da Crna Gora spremno ocekuje pozivno pismo za predavanje pregovaracke pozicije za Poglavlje 8 – konkurencija.

Biljana Jakic, generalna direktorica Direktorata za unutrasnje trziste i konkurenciju kaze daje Evropska komisija prepoznala napore koje je u prethodnom periodu imala Crna Gora u pogledu ostvarivanja pregovaracke pozicije, odnosno pocetnih mjerila i u tom smislu je 28 drzava clanica dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u pregovarackoj poziciji 8.

Savjet Evropske unije je usvojio izvjestaj o prihvatanju ispunjenja pocetnih mjerila za pregovaracku poziciju osam, odnosno konkurencija”.

Ona je pojasnila da jedno od postavljenih pocetnih merila za otvaranje Poglavlja 8 nije bio slucaj Montenegro Airlinesa.

“Sigurno je da ce to biti izazov u pregovorima za pregovaracku poziciju 8, ali Crna Gora ce u svakom slucaju razmotriti sve moguce opcije, potencijalne opcije i naci najbolje rjesenje, da rijesi slucaj poslovanja nacionalne kompanije Montenegro Airlines. Naravno, u saradnji sa Evropskom komisijom i vodenje dijaloga u odnosu na ovaj slucaj i pronalazenje najboljeg rjesenja”, porucila je Jakic.

Kaze i da je Poglavlje 8, kompleksno poglavlje koje obuhvata konkurenciju i drzavnu pomoc, te da ce sigurno biti izazova.

“Prevashodno ce se ti izazovi odnositi na usaglasavanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovina Evropske unije, u smislu jacanja administrativnih kapaciteta, kao i implementaciju zakonskih rjesenja, koja u svakom slucaju su unaprijedena i koja ce dovesti do ispunjavanja odredenih mjerila i smjernica, a koje zadaje Evropska komisija”, navela je Jekic.

Ocekuje se da Evropska komisija sa drzavama clanicama sazove evropsku konferenciju, koja treba da sazove sastanak u cilju otvaranja ovog poglavlja.

“Datum ce vjerovatno biti uskoro, ali ne bi sad mogli precizirati, ali ocekujemo u skorije vrijeme”, zakljucica je Jekic.

REKORDNA GODINA

U turizmu je tokom ove godine ostvareno 1,16 milijardi eura prihoda, sto je 15 miliona vise nego prosle, saopstila je zamjenica predsjednika Odbora udruzenja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG) Katarina Kazanegra.

Ona je na sjednici Odbora udruzenja, koja je odrzana u rizortu Portonovi, kazala da je od usluga, zakljucno sa septembrom, ukupno prihodovano 1,46 milijardi, sto je 9,8 odsto vise u odnosu na isti period prosle godine.

“Zabiljezeno je 18,3 odsto vise dolazaka turista i rast od 11,3 odsto u nocenjima, u odnosu na uporedni period”, rekla je Kazanegra.

Kako je saopsteno iz PKCG, na sjednici je ocijenjeno da je zabiljezena jos jedna rekordna turisticka godina sa odlicnim rezultatima u svim vidovima ponude.

“Tri rekordne turisticke godine zaredom su za svaku pohvalu” ocijenila je Kazanegra.

Ona je posebno istakla zalaganje turistickih poslenika da se sto vise produzi zimska sezona, kako bi se priblizili ostvarenju cilja, cjelogodisnjem turizmu, za sta Crna Gora ima znacajne komparativne prednosti.

Da bi se to realizovalo, Kazanegra smatra da je potrebno pojacati tursticke aktivnosti, prije svega od sredine decembra do polovine januara, odnosno u sto vecoj mjeri iskoristiti bozicne i novogodisnje praznike.

“Glavni izazov na putu do tog cilja predstavlja deficit strucne radne snage, koji se dijelom moze prevazici pojednostavljenjem zaposljavanja studentske populacije”, navela je ona.

Na sjeveru porastao broj turista za 30 odsto

Predstavnik Ministarstva odrzivog razvoja i turizma Cazim Hodzic, kazao je da je zakljucno sa septembrom zabiljezeno 10,77 odsto vise turista u kolektivnom smjestaju, odnosno 7,3 odsto vise nocenja.

“U predsezoni smo imali 25,7 odsto vise turista i 23,3 odsto veci broj nocenja. Na sjeveru je porastao broj turista 30 odsto u odnosu na proslu godinu”, precizirao je Hodzic.

Drzavni sekretar u Ministarstvu Damir Davidovic, saopstio je da je evidentirano 400.000 vise gostiju nego prosle godine, sto je apsolutni rekord.

“Vjerujemo da cemo do kraja godine ostvariti rezultat od 14,5 miliona nocenja, odnosno 2,4 miliona turista”, porucio je Davidovic.

Inspektori zabiljezili manje nepravilnosti

Glavna turisticka inspektorka Svetlana Sljivancanin, je navela da su ove godine inspektori utvrdili pet odsto manje nepravilnosti u turizmu nego prosle.

“Nema nikakvih najava u pravcu ukidanja zabrane pusenja u ugostiteljskim objektima, vec se izmjene za sada samo pominju u pravcu jos rigoroznijih mjera”, rekla je Sljivancanin.

PKCG ce se obratiti Ministarstvu zdravlja za pojasnjenje pojma otvoreni prostor, jer ima nejednakosti u tumacenju pri primjeni tog zakona.

Problem obezbjedivanje strucne radne snage

Odbor udruzenja je donio zakljucke i preporuke, izmedu ostalog, da je potrebno nastaviti aktivnosti na diverzifikaciji ponude, produzenju sezone i razvoju visokokvalitetnog turizma tokom cijele godine.

“Jedan od najvecih izazova u pripremi turisticke sezone svakako je obezbjedivanje strucne radne snage. Imajuci u vidu produzenje sezone na septembar i oktobar, potrebno je, kako smatraju u PKCG, zakonskom regulativom predvidjeti da se pocetak skolske godine moze odloziti za odredene kvalifikacije, a za studente koji imaju ugovor o radu odloziti ispitni rok” istakli su na sastanku.

Potrebno je sagledati mogucnost pojednostavljenja procedura oko registracije privatnog smjestaja, za izdavaoce do 20 kreveta, koji cine preko 70 odsto smjestajnih kapaciteta.

“Potrebo je uvesti jedinstvene nize stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) u svim turistickim objektima za ugostiteljske usluge, bez obzira na kategoriju, cime bi se izbjegao sadasnji povlasceni polozaj koji imaju hoteli visoke kategorije i podstakao razvoj turizma”, dodaje se u saopstenju.

Za bolji zimski turizam smanjiti PDV na ski karte, produziti raspust

Predlog je i da se primijeni snizena stopa PDV-a na ski karte, s obzirom da zicare predstavljaju infrastrukturu koja zahtijeva isti tretman kao i usluge javnog prevoza putnika.

“U cilju produzenja zimske sezone potrebno je razmotriti mogucnost da se zimski raspust produzi na februar”, zakljucuje se u saopstenju.

VEBER SAVJETUJE

Turizam moze biti vazan ekonomski faktor, ali ga morate odmjereno razvijati. U suprotnom, zarad koristi brzog ekonomskog rasta i profita, kidate granu na kojoj sjedite i brze nego sto mislite ostanete praznih dzepova, istakao je u razgovoru za Pobjedu njemacki ambasador Robert Veber.

Kaze da nije lako naci pravu mjeru izmedu ekonomskog rasta i ocuvanja atraktivnosti turisticke ponude, ali da za taj balans ne postoji alternativa ako se zeli dugorocan uspjeh.

Smatra da je Ulcinjska solana bitno pitanje u oblasti zastite zivotne sredine, ali ne i jedino u Crnoj Gori.

“Dugorocno i odrzivo rjesenje za Ulcinjsku solanu neophodno je za znacajan napredak u poglavlju 27 – Zivotna sredina i klimatske promjene, a uspjesno sticanje Ramsar statusa ovog podrucja bio je veliki uspjeh za Crnu Goru”, kazao je on.

Potrebno je, istice ambasador, stititi i druga podrucja u zemlji, izmedu ostalog i nacionalne parkove.

“Drzava i gradani moraju bolje da paze na okolinu, kako bi zemlja opravdala status ,,ekoloske drzave”. Odluka o daljim potezima je na nadleznim adresama u Ulcinju i Podgorici. Njemacka je spremna da rado pruzi podrsku, na primjer kroz ekspertizu menadzmenta nacionalnih parkova ili po potrebi finansijsku pomoc, kroz sprovodenje upotrebnog plana”, kazao je Veber.

RASPRAVA U SKUPSTINE

Poslanici su danas zavrsili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, kojima ce se, prema rijecima ministrke ekonomije, Dragice Sekulic, znacajno unaprijediti oblast politike koncesija u Crnoj Gori.

Sekulic je u Skupstini, predstavljajuci predlozene izmjene i dopune, kazala da je Ministarstvo na sveobuhavatan nacin pripremilo taj tekst.

Ona je rekla da postoje dva razloga zbog cega su predlozene izmjene i dopune na postojeci zakon.

,,Jedan je podjela nadleznosti izmedu Zakona o koncesijama i zakona o privatno-javnom partnerstvu, a sve u skladu sa evropskom direktivom, cime smo Zakonom o koncesijama iskljucili javne usluge i javne radove iz predmeta koncesija”, objasnila je Sekulic.

Ona je kazala da je to predmet zakona o privatno javnom partnerstvu, dok se Zakon o koncesijama sada bavi samo prirodnim bogatstvom i dobrima u opstoj upotrebi.

,,Drugi razlog je sve ono sto smo vidjeli u praksi prilikom primjene Zakona o konecijama da je bilo mozda nedovoljno receno ili definisano. Prosto, osjetili smo potrebu da kroz izmjene i dopune i taj dio uredimo”, saopstila je Sekulic.

Predlozenim izmjenama se, kako je navela, uvode norme kojima se propisuje vrsta obezbjedenja za sprovodenje ugovornih obaveza od koncesionara, sto drzavi obezbjeduje veci stepen sigurnosti da ce dodijeljena prirodna bogatstva biti koriscena na optimalan nacin.

,,Ovo do sada nije bilo uredeno Zakonom nego ugovorima o koncesijama”, objasnila je Sekulic.

Ona je kazala da se uvodi i naknada za koriscenje nepokretnosti u drzavnoj imovini u svrhu obavljanja koncesione djelatnosti, sto postojecim zakonom nije bilo definisano.

,,Razdvajamo mineralne sirovine koje su od strateskog znacaja u odnosu na ostale, kako bi ta dva postupka imala drugaciji pristup, odnosno kako bi postupak nestrateskih mineralnih sirovina imao pojednostavljen postupak kroz sektorske zakone”, navela je Sekulic.

Prema njenim rijecima, plan davanja koncesija je do detalja razraden i mora sadrzati analizu opravdanosti javnog interesa sa pokazateljima uticaja na privredni razvoj, zaposlenost i budzet.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Divanovic, kazao je da koncesija predstavlja dugorocni ugovor kojim drzava ustupa nekome pravo da obavlja odredenu djelatnost i da se bavi biznisom, a da sve u konacnom ima javni interes.

,,Po ovom novom zakonskom rjesenju, svi privredni subjekti koji se bave eksploatacijom, odnosno biznisom u zoni javnih dobara, a na dan donosenja zakona nemaju zakljucen ugovor o koncesiji, morace po novom zakonu da ga zakljuce”, rekao je Divanovic.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulovic, smatra da su predlozene izmjene i dopune korak nazad.

,,One omogucavaju i dalje i jos u vecoj mjeri da se koruptivne radnje desavaju u ovoj oblasti, da se resursi trose jos vise i da se model neoliberalnog koncepta primijeni u pojedinim novim infrastrukturnim objektima, gdje bismo tada do kraja propali”, porucio je Radulovic.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanovic Stankovic, smatra da je pred poslanicima vazno drzavno pitanje.

,,Usvajanjem zakona o privatno-javnom partnesrtvu u sublimaciji sa ovim zakonom, resursima drzave se moze raspoalagti kako je kome cef. Ukoliko se usvoje ova dva zakona imovina gradana Crne Gore, odnosno drzavna imovina, bice dovedena pod znakom pitanja, sto znaci da se drzavni resursi mogu rasprodavati, davati u koncesiju, a da ne govorimo o prodaji, kako kome odgovora za racun privilegovanih pojedinaca, a na stetu gradana”, tvrdi Vuksanovic Stankovic.

Nezavisni poslanik, Nedeljko Rudovic, smatra da izmjene zakona imaju nekoliko clanova koji zasluzuju pohvalu.

,,Jedna od njih je da se na oglas za davanje koncesija ne mogu prijaviti preduzeca koja u posljednje tri godine nijesu izmirila poreske obaveze”, kazao je Rudovic.

On je ocijenio da je sumsko bogastvo jedan od najvaznijih resursa drzave, uz vodne resurse.

,,Gdje su radna mjesta u sumarstvu i koliko prihoda drzava indirektno dobija od izdavanja koncesija na sume. Zasto ne stimulisemo nase kompanije u toj oblasti da se bave finalnom proizvodnjomi prave parkete i namjestaj, a ne da izvoze sirove trupce”, dodao je Rudovic.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugosa, se u svom izlaganju osvrnuo na aktuelno davanje u koncesije crnogorskih aerodroma.

,,Ne mogu se po Zakonu o koncesijama valorizovati aerodromi. Aerodromska infrastruktura sustinski ne pripada tom zakonu. Vlada godinu nije mogla da usaglasi Koncesioni akt, sa Zakonom o koncesijama, jer je to neprirodno”, porucio je Mugosa.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanovic, saopstio je da Crna Gora pojam koncesija nije upodobili sa pojmom kako to tretira EU.

On je saopstio i da je Drzavna revizorska institucija (DRI) dala preporuku da se revidira clan Zakona gdje ne postoje sankcije za drzavne organe koji ne dostave ugovore o koncesiji nadleznoj Komisiji.

,,Nemate sankcije ni sada. Ovaj clan ostaje isti, uprkos preporukama DRI”, porucio je Damjanovic.

Sekulic je, odgovarajuci poslanicima, kazala da je namjera Ministarstva bila da kroz definicije i rjesenja u zakonu preduprijede mogucnost zloupotrebe tih rjesenja.

,,Jedna od tih stvari je upravo zakonom definisanje osiguranja placanja koncesione naknade sto do sad nije bi slucaj”, kazala je Sekulic.

Ona je, komentarisuci Rudnike boksita i sirovinu crveni boksiti, kazala da se zakon u tom smislu pomjerio u pozitivnom smjeru, jer je tu mineralnu sirovinu proglasio strateski vaznim i odvojio je od ostalih koncesija.

KOPAC OCIJENIO

Podmorski energetski kabl s Italijom imace veliki uticaj na cijeli region, jer ce Crna Gora odjednom biti najlikvidnije trziste u regionu, ocijenio je direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ), Janez Kopac.

On je danas, na sastanku sa clanovima skupstinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budzet, kazao da ce crnogorsko trziste elektricne energije, kada dode do spajanja sa italijanskim, biti 200 teravata ili 70 puta vise od sadasnje potrosnje.

Kopac je ocijenio da ce se to dogoditi za godinu ili malo vise, jer Crnoj Gori predstoji usvajanje jos nekih zakona koji ce omoguciti spajanje ta dva trzista.

“To ce imati veliki uticaj na cijeli region, jer ce Crna Gora odjednom biti najlikvidnije trziste u regionu. Mnogo likvidnije od srpskog, bosanskog ili bilo kog drugog. Polako ce doci do spajanja trzista i ostalih zemalja sa crnogorskim”, smatra Kopac.

Tema sastanka je bila stanje u evropskoj integraciji Crne Gore u oblasti energetike.

Kopac je saopstio da se paralelno desava spajanje kosovskog i albanskog trzista, sto ce biti zavrseno u aprilu ili maju.

“Albanija i Kosovo su formirali zajednicku berzu elektricne energije, koja jos ne funkcionise, ali ce se to desiti. Mozda ce se za dvije tri godine crnogorsko i italijansko spojiti sa albanskim i kosovskim trzistem”, kazao je Kopac.

On je podsjetio da je sadasnja likvidnost trzista elektricne energije u Crnoj Gori mala, a da berza elektricne energije jos ne funkcionise, jer nijesu ispunjeni svi uslovi.

Kopac je ocijenio da je Crna Gora najprogresivnija i najuspjesnija u energetskim reformama, narocito u sektoru elektricne energije.

“Potrebno je da se zakon o trzistu elektricne energije u manjem dijelu izmijeni kako bi ga uskladili sa najnovijim detaljima iz pravnog okvira EZ”, porucio je Kopac.

On je ocijenio da je Crna Gora u oblasti obnovljivih izvora daleko premasila svoju obavezu.

Kopac je podsjetio da Evropa planira da ce do 2050. godine svu struju proizvesti iz obnovljivih izvora – ni iz uglja ni iz gasa.

UZ PODRSKU NORVESKE

Kraljevina Norveska, koja finansira sa 250.000 eura javni poziv za razvoj infrastrukture u manje razvijenim podrucjima Crne Gore, podrzava unapredenje kvaliteta zivota i meduopstinsku saradnju, zakljuceno je na informativnoj sesiji o ovom javnom pozivu koja je odrzana danas u Podgorici.

Kako je saopsteno iz Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), cilj ovog javnog poziva je poboljsanje socijalne inkluzije unapredenjem uslova zivota u nerazvijenim opstinama u Crnoj Gori kroz izgradnju, rekonstrukciju ili renoviranje javne infrastrukture. Projekat je, kako navode, podijeljen u dvije partije, a lokalne samouprave mogu da konkurisu samostalno, kao i u partnerstvu sa svojim institucijama ili drugim opstinama.

“Zahvalni smo ambasadi Kraljevine Norveske, koja je uvazila nas zahtjev za realokaciju sredstava unutar projekta ‘Norveska za vas – Crna Gora’, pa je vrijednost ovog poziva uvecana sa planiranih 150.000 eura, na 250.000. Ovaj poziv vazan je zbog podrske meduopstinskoj saradnji, tako da lokalne samouprave mogu udruzeno da rjesavaju odredene izazove koje zajednicki dijele”, rekla je pomocnica generalnog sekretara za medunarodnu saradnju i evropske integracije Zajednice opstina Crne Gore Vanja Starovlah.

Medu prioritetnim oblastima nalaze se upravljenje vodama i otpadom, energetska efikasnost u javnim objektima, objekti koji doprinose turistickim i privrednim potencijalima, kao i obrazovna, sportska i kulturna infrastruktura.

“Norveska podrzava razvoj manje razvijenih podrucja u Crnoj Gori, jer i sama ima iskustva sa udaljenim djelovima zemlje u kojima stimulise stanovnike da se ne iseljavaju. Ali, tu je rijec samo o mogucim migracijama unutar Norveske, dok ljudi iz ovog dijela Zapadnog Balkana sve vise odlaze van svojih zemalja, sto predstavlja veliki gubitak u ljudskom kapitalu. Zato kroz projekat ‘Norveska za vas – Crna Gora’ zelimo da pruzimo podrsku opstinama mahom na sjeveru zemlje, tako da omogucimo mladima da ostanu, zapocnu poslovanje i budu uspjesni”, izjavio je savjetnik u ambasadi Kraljevine Norveske Ivan Kuzminovic.

Prema rijecima menadzera projekta “Norveska za vas – Crna Gora” Armena Cekica, u okviru ovog poziva, projekti u jednoj opstini bice finansirani sa najvise 30.000 evra, dok za meduopstinske projekte mogu biti odobrena sredstva do 50.000 eura.

Detaljni kriterijumi javnog poziva i dokumenta za podnosenje prijave nalaze se na sajtu www.norveskazavas.me.

Projekat “Norveska za vas – Crna Gora” ima za cilj da doprinese ujednacenom socio-ekonomskom razvoju Crne Gore, kroz povecanje mogucnosti za zaposljavanje, podrsku socijalnoj koheziji i unaprijedenje lokalne infrastrukture u manje razvijenim opstinama Crne Gore. Projekat finansira Kraljevina Norveska sa 1,4 miliona eura, a aktivnosti na terenu sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).

FORENZICKA ISTRAGA UTVRDILA

Preliminarni rezultati istrage eminentne nezavisne forenzicke kuce Kroll Associates U.K. Limited pokazali su brojne oblasti koje su potencijalno mogle da dovedu do gubitka po Atlas banku, navodi se u saopstenju stecajnog upravnika Atlas banke AD Podgorica u stecaju Mirka Radonjica.

Podsjecamo, Centralna banka Crne Gore (CBCG) je u aprilu 2019. godine pokrenula stecaj u Atlas banci jer ona, kako je ocijenjeno, nije mogla da ispuni zahtjeve za adekvatnoscu kapitala kako je to propisano Zakonom o bankama Crne Gore.

Nezavisnu forenzicku kucu angazovao je Stecajni odbor Atlas banke u junu 2019. godine sa zadatkom da sprovede internu istragu dogadaja koji su doveli do stecaja, da identifikuje bilo koje faktore koji bi mogli ukazati na mogucu zloupotrebu sredstava i koji su mogli doprinijeti neispunjavanju zahtjeva za adekvatnoscu kapitala od strane Banke i kasnije doveli do stecaja.

Kroll je zavrsio fazu utvrdivanja opsega istrage i predstavio preliminarne nalaze Stecajnom odboru CBCG.

“Preliminarni nalazi su pokazali brojne oblasti koje su potencijalno mogle da dovedu do gubitka po banku. Kroll ce nastaviti da pruza pomoc Stecajnom odboru i preduzece dalje detaljne istrage ako budu neophodne u cilju podrske banci i njenim pravnim savjetnicima u razmatranju mogucih strategija za povracaj tih sredstava”, navodi se u saopstenju Radonjica.

UPRAVA CARINA

Uprava carina je u periodu januar-novembar 2019. godine naplatila 750,7 miliona eura cime je ostvaren rast prihoda od 40 miliona eura ili 5,6% vise u odnosu na isti period prosle godine.

Kako dodaju iz Uprave izvrsen je i povracaj sredstava u iznosu od 10,3 miliona eura i time ostvarena neto naplata od 740,4 miliona eura sto je za 2,36 % vise u odnosu na plan.

“Prema strukturi naplacenih prihoda, naplata PDV-a pri uvozu u iznosi 495,3 miliona eura sto je vise za 24,4 miliona ili 5,18 %. Po osnovu akcize naplaceno je 227 miliona eura cime je ostvaren rast prihoda od 13,7 miliona eura ili 6,45 % vise nego u prethodnoj godini”, navodi se u saopstenju.

Posmatrano po strukturi po akciznim proizvodima sve kategorije su zabiljezile rast.

“Najvece pozitivno odstupanje zabiljezeno je kod naplate akciza na duvan i duvanske proizvode i to 5,5 miliona eura ili 14,83% vise, sto je rezultat redefinisane akcizne politike i posljednicno tome oporavka trzista duvana”, kazali su iz Uprave.

U odnosu na plan prihoda, ukupna naplata akciza je veca za 1,4 miliona eura.

“Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 26,1 milion eura sto je vise za 1,5 miliona eura ili 6,25%, dok je naplata poreza na kafu iznosila 2 miliona eura a ostali prihodi iznosili su 80,2 hiljade eura”, zakljucuju iz Poreske uprave.

PORESKA UPRAVA

Poreska uprava (PU) ce pratiti regularnost rada obveznika tokom zimske turisticke sezone, saopstili su njeni predstavnici.

Iz PU su kazali da zimska turisticka sezona predstavlja period u kojem zbog povecanog broja turista intenzivira privredna aktivnost.

“Zbog toga ce i aktivnosti PU u narednim mjesecima biti usmjerene na povecanje stepena postovanja poreskih propisa kod obveznika ciji biznis je dio zimske turisticke ponude Crne Gore”, navodi se u saopstenju.

PU je, kako su kazali, pripremila kapacitete svojih servisnih sluzbi radi pruzanja potrebne logistike i strucnih savjeta poreskim obveznicima, a izraden je i Informator koji sadrzi odgovore na najcesca pitanja, kako bi se olaksalo poslovanje privrednicima.

To se posebno odnosi na one koji pocinju biznis, obavljaju sezonsku djelatnost ili se bave ugostiteljskom i djelatnoscu izdavanja privatnih smjestajnih kapaciteta.

“I poreska inspekcija ce u narednim mjesecima pratiti regularnost poslovanja poreskih obveznika sa aspekta registrovanja djelatnosti, evidentiranja prometa i zaposljavanja radne snage, kod djelatnosti koje su prepoznate kao visokorizicne i na osnovu rizika utvrdenog kod pojedinacnih poreskih obveznika, a sve u cilju suzbjanja sive ekonomije”, rekli su iz PU.

S obzirom da zimski period tradicionalno obiljezavaju manifestacije zabavnog karaktera u periodu novogodisnjih praznika u ugostiteljskim objektima i na gradskim trgovima, kao i bogata ponuda u zimskim turistickim centrima tokom sezone skijanja, i aktivnosti PU ce biti intezivne, kako u sjevernoj regiji, tako i u primorskim opstinama i na teritoriji Glavnog grada.

“Imajuci u vidu navedeno, kao i najavljenu uspjesnu zimsku sezonu, ocekuje se da ce najveci dio privrednika koji posluju u tursiticko-ugostiteljskom sektoru dobrovoljno postovati poreske propise i da ce zimska turisticka sezona opravdati fiskalni potencijal koji posjeduje, kroz uspjesnu naplatu javnih prihoda”, zakljucuje se u saopstenju.

POSJETA PKCG

Opstina Herceg Novi pripremila je “Mapu investicija” koja pokazuje rijesenost lokalne samouprave da dodatno valorizuje ne samo priobalni dio opstine, vec i zalede dok Opstina Kotor radi na uredenju ambijenta za poslovanje.

Delegacija Privredne komore Crne Gore posjetila je opstine Herceg Novi i Kotor i sa njihovim celnicima razgovarala o mogucnostima unapredenja ambijenta za poslovanje.

Herceg Novi napravio mapu investicija

Opstina Herceg Novi pripremila je “Mapu investicija” koja, kao navode iz PKCG, pokazuje rijesenost lokalne samouprave da dodatno valorizuje ne samo priobalni dio opstine, vec i zalede.

“Lokalna samouprava se trudi da ekspeditivno rjesava zahtjeve privrede i u najkracem roku izdaje dozvole za rad”, kazao je predsjednik opstine Stevan Katic na sastanku sa delegacijom Komore.

On je istakao da se na ovom podrucju realizuju ili su planirane znacajne kapitalne investicije u turizmu, koje prate ulaganja opstine u komunalnu infrastrukturu.

Predsjednik PKCG Vlastimir Golubovic predstavljajuci aktivnosti Komore na kreiranju poslovnog ambijenta kazao je da je ta ova asocijacija u 2019. godini razmotrila vise od 50 propisa.

“Nijedan propis koji utice na poslovanje ne moze biti usvojen ukoliko privreda, preko Komore, o njemu nije dala misljenje”, rekao je Golubovic.

Kotor intenzivno ureduje ambijent za oslovanje

Lokalna samouprava Kotora, u saradnji sa Privrednom komorom, intenzivno ce raditi na unapredenju uslova za poslovanje preduzeca, ocijenjeno je tokom sastanka delegacije Privredne komore Crne Gore sa predsjednikom Opstine Kotor Zeljkom Aprcovicem i saradnicima.

“Radicemo na suzbijanju svih biznis barijera i biti istinski servis privrednicima Kotora. Opstina Kotor ima u planu da bude dio procesa sertifikacije po BFC standardu, koji sticu lokalne samouprave sa povoljnim ambijentom za poslovanje”, naveo je Aprcovic.

On je istakao partnerski odnos sa lokalnim privrednicima. Najavio je da ce se, pocetkom naredne godine, u saradnji sa Komorom, odrzati sastanak, na kojem ce privrednici imati priliku da iznesu svoje zahtjeve prema lokalnoj samoupravi.

Golubovic je ukazao na znacajnu ulogu te institucije u kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje privrednih subjekata.

“Privreda insistira na prosirenju poreske osnovice i smanjenju opterecenja za poslovanje preduzeca na lokalnom i drzavnom nivou. Zajednickom borbom protiv sive ekonomije mozemo doprinijeti tom cilju, a time i vecim prihodima za opstine i drzavu”, istakao je Golubovic.

Privredni subjekti sa teritorije opstine Kotor u 2018. godini iskazali su ukupan prihod od 267,9 miliona eura, sto je za 2,3% vise u odnosu na prethodnu godinu, uz dobit od 19 miliona eura.