EU CRNOJ GORI

Evropska unija je, kroz program Sektorske budzetske podrske, odobrila dodatnih 3,9 miliona eura Ministarstvu unutrasnjih poslova Crne Gore, u cilju daljeg razvoja efikasnog sistema kontrole i upravljanja granicom, saopsteno je iz Ministarstva unutrasnji poslova.

Iz tog vladinog resora podsjecaju da je nakon postupka evaluacije ostvarenih rezultata u implementaciji Strategije za integrisano upravljanje granicom za period 2014-2018. godina, uskladivanja sa evropskim sistemom zastite granica i usvajanja Sengen standarda, ovom uplatom, Evropska unija podrzala jacanje integrisanog pristupa u upravljanju granicom u ukupnom iznosu od 19,9 miliona eura. Kako su precizirali, dvije transe od po 8 miliona uplacene su u decembru 2016. i decembru 2018. godine.

“U prethodnom periodu, uz podrsku Vlade Crne Gore i Evropske unije, znacajno su unaprijedeni materijalno-tehnicki kapaciteti Granicne policije, kao i policijska saradnja u oblasti sprjecavanja prekogranicnog organizovanog kriminala”, navodi se u saopstenju.

Novcem Evropske unije, dodaju, zavrsena je regulacija korita rijeke Sutorine, nabavljena vozila i oprema za elektronski nadzor drzavne granice, instaliran najsavremeniji video nadzor na svih 28 granicnih prelaza i razvijen softver koji informatizuje proces izdavanja viza.

Iz Ministarstva unutrasnjih poslova, isticu da su snazno posveceni daljem jacanju sigurnosti na granici, kao i borbi protiv prekogranicnog kriminala i ilegalnih migracija, a sve u cilju povecanja bezbjednosti nase drzave i gradana.

“Od ovog iznosa 19,9 miliona eura, u 2020. godini, ulazemo 5,1 milion eura za unapredenje granicne infrastrukture i bolju tehnicku opremljenost Granicne policije”, kazali su iz Ministarstva.

Planiraju izgradnju i rekonstrukciju granicnih prelaza – Rance, Scepan Polje i Vracenovici, izgradnju objekta za detaljnu kontrolu vozila na GP Kula i objekta za potrebe Granicne policije u Pljevljima. Predvidena je i nabavka sistema za nadzor zelene granice, opreme za I i II liniju provjere na granicnim prelazima, kao i nabavka bespilotne letilice i motornih vozila, dok se na aerodromu Podgorica planira instalacija E-Gate sistema.

MARKOVIC – LAJEN

Predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic ucestvuje u Madridu na sastanku sefova drzava ili vlada koji se odrzava u sklopu XXV Konferencije (COP25) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC). Markovica je u Madridu docekao spanski premijer Pedro Sancez.

Na marginama skupa premijer je cestitao predsjednici EK Ursuli fon der Lajen, izbor na odgovornu duznost i ponovio punu posvecenost Crne Gore reformama i uspjesnom nastavku procesa evropske integracije, objavljeno je na Vladinom Twiteru.

Premijer Markovic ce se obratiti ucesnicima Konferencije, koju otvaraju generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutijeres i predsjednik Vlade Kraljevine Spanije Pedro Sancez.

“Konferencija u Madridu bice prilika za dalju afirmaciju politika Crne Gore u oblasti zivotne sredine i klimatskih promjena posebno imajuci u vidu da je nasa zemlja prije godinu otvorila Pregovaracko poglavlje 27, kao i za bilateralne susrete predsjednika Vlade Duska Markovica”, saopsteno je iz Vlade.

Na konferenciji ucestvije 36 predsjednika drzava ili Vlada kao i najvisi zvanicnici Evropske unije – predsjednik Evropskog savjeta Sarl Misel, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen i potpredsjednik Evropske komisije i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Zozep Borel.

SPECIJALNA BOLNICA KOTOR

Nakon incidenta koji se pocetkom novembra dogodio u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti Uprava bolnice je pokrenula disciplinskipostupak protiv sva 4 smjenska medicinska tehnicara koji rade na Sudskom odjeljenju. Sporazumno je raskinut i ugovor sa firmom. Kod Ministarstva zdravlja inicirali su hitan sastanak kako bi angazovali ovlascena lica drzavnih sluzbi na poslovima obezbjedenja Sudskog odjeljenja.

Podsjecamo osudenik/pacijent P. D. prije nesto vise od 10 dana na svom Facebook profilu objavio je fotografiju iz bolnicke sobe na kojoj je on sa jednom obnazenom i drugom djelimicno obnazenom djevojkom koja je bila u uniformi zdravstvenog radnika.

Iz Uprave navode da su utvrdili da je sporna fotografija nastala na Sudskom odjeljenju, a da nije na osnovu interne istrage ustanovila tacan datum nastanka fotografije i koji od smjenskih medicinskih tehnicara Sudskog odjeljenja je bez odobrenja nacelnika odjeljenja ili dezurnog ljekara dopustio boravak nepoznatih osoba na odjeljenju.

Zato su, kao je saopsteno iz Uprave, pokrenut disciplinski postupak protiv sva 4 smjenska medicinska tehnicara koji rade na Sudskom odjeljenju.

“Disciplinski postupak ce se dalje voditi shodno Zakonu i rezultatima istrage koju vode ovlastena sluzbena lica Uprave policije – Odjeljenja bezbjednosti Kotor”, navodi se u saopstenju.

Zbog nepostovanja odredbi Ugovora koji bolnica ima sa privatnom firmom koja obezbjeduje Sudsko odjeljenje i, kako su kazali, uocenih propusta u radu njenih sluzbenika, ustanova je sporazumno potpisala raskid Ugovora sa tom firmom.

“Shodno postojecem Ugovoru sa ovom firmom njihovo osoblje je moralo primijetiti prisustvo nepoznatih osoba na odjeljenju, obzirom da su isti bili u obavezi da evidentiraju svaki dolazak ‘trecih lica’ na odjeljenje i vrsiti monitoring odjeljenja pomocu video nadzora sa instaliranih 16 kamera”, kazali su iz uprave bolnice.

Sluzbenici firme ce, ka su kazali, biti angazovani do kraja javnog poziva, odnosno izbora nove firme licencirane za poslove obezbjedenja.

“Uprava bolnice je cijelo vrijeme u intenzivnoj komunikaciji sa ovlastenim sluzbenim licima Odjeljenja bezbjednosti Kotor u cilju pruzanja svih relevatnih informacija koje bi sluzbenicima Uprave policije bile neophodne za dalje vodenje istrage”, navodi se u saopstenju.

Podsjecaju da je Specijalna bolnica za psihijatriju Kotor zdravstvena ustanova koja pruza usluge lijecenja i rehabilitacije lica sa mentalnim problemima.

“Od formiranja Sudskog odjeljenja u bolnici kroz brojna obracanja nadleznim organima i kroz sredstva javnog informisanja ukazivano je da zaposleno osoblje bolnice moze biti odgovorno jedino za lijecenje, dok bezbjednosne mjere i dio koji se odnosi na cuvanje mora biti u nadleznosti drugih organa”, isticu iz Uprave.

Zato su se, kao su kazali, kod Ministarstva zdravlja inicirali hitni sastanak sa svim relevantnim subjektima koji ucestvuju u procesu izricanja i realizacije bezbjednosne mjere obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja.

“Cilj ovog sastanka bi bio iznalazenje mogucnosti za angazman ovlascenih lica drzavnih sluzbi koji bi bili angazovani na poslovima obezbjedenja Sudskog odjeljenja, do izgradnje zatvorske bolnice u Spuzu, kao najoptimalnije moguceg rjesenja”, zakljucuje se u saopstenju Uprave Specijalne bolnice za psihijatriju.

CGO PORUCUJE

Povodom 3. decembra – Medunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Centar za gradansko obrazovanje podsjeca na nepovoljan polozaj osoba sa invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori, a prije svega u dijelu ostvarivanja osnovnih prava iz oblasti obrazovanja, zaposljavanja, zdravstvene zastite i kretanja.

CGO poziva nadlezne institucije da se udruze u iznalazenju modaliteta za dosljedno sprovodenje zakonskog okvira zastite OSI kako bi jacali inkluziju ove grupe u crnogorsko drustvo.

“Zabrinjavajuce je da i u 2019. dobijamo opomene iz EU, ali i sa drugih medunarodnih adresa, da se zakonodavni okvir zastite OSI ne sprovodi adekvatno a sto znacajan dio OSI stavlja u polozaj drugorazrednih gradana. I istrazivanja CGO-a potvrduju zabrinjavajucu incidencu, jer cak 82% gradana navodi da je polozaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori gori u odnosu na polozaj prosjecnih gradana” navodi Zeljka Cetkovic, koordinatorka programa Aktivno gradanstvo u CGO-u.

OSI su vazan resurs, ali resurs koji se zapostavlja uslijed predrasuda prema ovoj grupaciji i uskracivanja sansi uz skrivanje iza finansijskih izdavajanja za novcane naknade po osnovu invaliditeta.

“Dobro je da i same OSI u Crnoj Gori sve vise odbijaju da budu ostavljene po strani i zadovoljene novcanim naknadama koje se ne mogu ni mjeriti sa primanjima i mogucnostima koje plata zaposljenog lica moze obezbijediti. Zaposljavanje je kljucna tacka za osamostaljivanje, jer OSI koje nemaju adekvatno zaposlenje ostaju zavisne od roditelja i staratelja ili samovoljom istih bivaju deinstitucionalizovane, odnosno proglasene za poslovno i pravno nesposobne i predate u sistem kolektivne institucionalne brige”, porucuje Cetkovic.

Ona kaze da OSI traze jednak tretman bez sazaljenja, jednak status i dostojanstven zivot koji omogucava samostalan zivot.

“Da bi se omogucilo OSI da zive zivotom ravnopravnih crnogorskih gradana i gradanki neophodno je posveceno sprovoditi zakone, uloziti dodatne napore i sredstva za promociju samostalnog zivota i zaposljavanja OSI, ali i uklanjati barijere koje stoje na putu pune inkluzije OSI u nase drustvo”, istice Cetkovic.

Sve drustvene strukture u Crnoj Gori, nadlezne institucije, organizacije za zastitu ljudskih prava osoba sa invaliditetom, obrazovne institucije, poslodavci ali i same OSI, kako porucuje Cetkovic, moraju zajednicki raditi na stvaranju zivota bez barijera u Crnoj Gori.

“Zivota sa OSI koje nece biti iskljucene i ostavljene po strani zbog svojih zdravstvenih nesavrsenosti i kako Ujedinjene nacije porucuju ovogodisnjim porukama Medunarodnog dana osoba sa invaliditetom: ,,Necemo nikada ukloniti zdravstvene nesavrsenosti, ali prevazilazenjem barijera, uklanjamo invaliditet”, zakljucila je Cetkovic.

Ujedinjene nacije (UN) posvecene stvaranju inkluzivnog, pristupacnog i odrzivog drustva jos od 1948. i donosenjem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, 1992. su proglasile 3. decembar Medunarodnim danom osoba sa invaliditetom u cilju promocije blagostanja i dobrobiti osoba koja zive sa invaliditetom.

MADRID

U Madridu danas pocinje dvonedjeljna konferencija UN-a o klimi gdje ce ucesnici nastojati da odgovore na sve glasnije pozive da se odmah i radikalno nesto uradi.

Alarmantni izvjestaji naucnika, gradanska neposlusnost, protesti mladih sirom svijeta, vec godinu dana su zemlje potpisnice Pariskog sporazuma na meti pritisaka bez presedana da nesto preduzmu. Moto konferencije je Vreme za akciju (#TimeforAction).

“Ne mozemo vise odlagati akciju za zastitu klime”, rekla je spanska ministarka za ekologiju Teresa Ribera, cija zemlja je domacin ove 25. UN konferencije o klimi (COP25). Konferencija je trebalo da se odrzi u Cileu, ali je ta zemlja otkazala zbog nemira i Spanija je prihvatila da bude domacin.

Ista poruka da se vise ne smije odlagati akcija neumorno je upucivana iz UN uoci sastanka.

“Tacka bez povratka nije vise daleko na horizontu ona je na vidiku i priblizava se velikom brzinom”, rekao je juce generalni sekretar UN Antonio Guteres i naglasio da su obaveze preuzete za borbu protiv klimatskog zagrijavanja “potpuno nedovoljne”. On je rekao da i dalje nedostaje politicke volje da se nesto uradi.

Nekoliko dana prije skupa Program UN za zivotnu sredinu zadao je udarac nadama da ce biti postignut cilj Pariskom sporazuma da se ogranici zagrijavanje na 1,5 stepena Celzijusa u odnosu na preindustrijsku eru. Za to je potrebno smanjiti emisije ugljen dioksida za 7,6 odsto godisnje svake godine do 2030, a nema nikakvih naznaka da ti nivoi pocinju da se smanjuju.

Svijet je vec topliji za oko jedan stepen Celzijusa, sto dovodi do sve veceg broja klimatskih katastrofa, i svaki dodatni stepen ce povecati obim tih poremecaja.

Sadasnjim tempom temperatura bi mogla da poraste za cetiri ili pet stepeni Celzijusa do kraja vijeka. Cak i ako zemlje postuju do sada preuzete obaveze, rast temperature bi mogao da prede tri strepena Celziusa.

SAD su potvrdile da ce se iduce godine povuci iz Pariskog sporazuma o klimi, mada je predsjednica Predstavnickog doma americkog Kongresa Nensi Pelozi rekla da je americki narod angazovan za borbu protiv klimatskih promjena. Ona bi trebalo da bude danas u Madridu na pocetku skupa.

Oci su uprte u EU i novo rukovodstvo koje ce biti prisutno danas kao i oko 40 drzava i vlada, od kojih oko 15 iz EU. Srbiju predstavlja ministar zivotne sredine Goran Trivan.

Sami traje dvije nedjelje do 13. decembra, a delegati ce pokusati da rijese sporna pitanja sa proslogodisnjeg samita u Katovicama u Poljskoj.

Medu spornim pitanjima je i nacin formiranja sistema funkconalnog medunarodnog trgovanja emisijama stetnih gasova i odstete siromasnijim drzavama za gubitke i stetu nanijetu klimatskim promjenam, prenosi Radio slobodna Evropa.

Ucesnici konferencije suocavaju se i sa pritiskom globalnog pokreta za borbu protiv klimatskih promjena na celu sa svedskom tinejdzerkom Gretom Tunberg. Ona takode dolazi na skup, a putuje brodom i najavila je da ocekuje da ce do utorka stici do Portugalije.

Za sada je samo 68 zemalja obavezalo da ce opovecati svoje planove za smanjenje emisije ugljen dioksida u 2020. godini, prije naredne konferencije UN o klimi u Glazgovu. Ali one, prema ekspertima, predstavljaju samo osam odsto svjetske emisje tog gasa.