Govor mrznje na nacionalnoj osnovi u Crnoj Gori danas je narocito prisutan prema Romima, a nacionalizam je u porastu, ocijenili su iz NVO Gradanska alijansa povodom 9. novembra Medunarodnog dana borbe protiv fasizma i antisemitizma.
Ovo je, kazu prilika da se javnosti u skrene paznja na probleme rasizma, ekstremizma i fazizma sa kojima se i danas borimo u cijelom svijetu i na to koliko je jos potrebno da radimo na ovom pitanju.
“Da li smo mi u Crnoj Gori i pored jakog pokreta koji smo imali pobijedili fasizam i dalje je otvoreno pitanje. Posebno u svijetlu ratnih zlocina koji su se desili, a nijesu istrazeni i odgovorni nijesu sankcionisani, nije doslo do pomirenja, danas je etnicka distanca izrazito visoka. Govor mrznje na nacionalnoj osnovi je narocito prisutan prema Romima, a nacionalizam je u porastu. Nazalost, sa druge strane, vlasti se ne snalaze i ne pronalaze adekvatan odgovor”, kazali su iz Gradanske alijanse.
Podsjecaju da kompletna medunarodna zajednica taj dan obijezava u cilju sjecanja na zrtve holokausta i kako se ne bi zaboravile strahote koju je taj narod dozivio.
“Sjutra se obiljezava Dan borbe protiv fasizma kada je 1938. godine poceo progon jevrejskog naroda od strane nacisticke Njemacke. Njemacka paravojna organizacija SA maljevima je porusila i unistila zgrade, nakon cega su ostale ulice prekrivene komadicima polomljenih prozora, pa se ova noc naziva ‘Kristalna noc’ ili ‘Kristallnacht’. Oko 30.000 jevrejskih muskaraca je odvedeno u koncentracione logore, gdje su kasnije muceni, a oko 1000 njih je ubijeno. ‘Kristalna noc’ je simbolican pocetak tragedije jevrejskog naroda, odnosno, holokausta, tokom kojeg je ubijeno sest miliona neduznih muskaraca, zena i djece, kao i oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT lica, politickih predstavnika i ostalih grupa”, podsjecaju iz te NVO.
Komisija Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) izabrala je konzorcijum Dec International-Bemax-BB Solar-Permonte za izvodenje radova na ekonoloskoj rekonstrukciji prvog bloka Termoelektrane Pljevlja.
“Komisija EPCG za izbor najpovoljnije ponude na tenderu za izvodenje radova na ekoloskoj rekonstrukciji prvog bloka termoelektrane Pljevlja donijela je odluku da je najpovoljnija ponuda za taj projekat konzorcijuma Dec International-Bemax-Bb Solar-Permonte”, saopstila je kompanija.
Ovaj konzorciju dostavio je najpovoljniju ponudu od 54,4 miliona eura, za razlika od kompanija Shangai Electric Group Co.Ltd. (97.922.683 eura) i Hamon – Rudis (72.539.500 eura).
Podsjecaju iz EPCG da je tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke radova na ekoloskoj rekonstrukciji TE Pljevlja – Blok 1 objavljena 11. jula 2019, nakon sto je Odbor direktora EPCG donio Odluku o realizaciji te investicije, cija je vrijednost procijenjena na 45 miliona eura bez uracunatog PDV-a odnosno 54.450.000 sa PDV-om. P
“Procijenjena vrijednost ponude donesena je na osnovu Idejnog projekata koji je uradila renomirana kompanija Steag Energy Services GmbH iz Njemacke. Shodno Zakonu, rok za zalbu je 10 dana od dana primanja odluke o izboru ponudaca”, navode iz EPCG.
Projekat ekoloske rekonstrukcije postojeceg bloka TE Pljevlja trebalo bi da bude realizovan do 2021. godine i omogucice nastavak rada termoenergetskog kompleksa u Pljevljima u narednih 20 do 30 godina.
Uporedo sa ekoloskom rekonstrukcijom, u roku od 12 mjeseci od potpisivanja ugovora, obezbjedice se i izvor toplotne energije za toplifikaciju Pljevalja.
“Ekoloskom rekonstrukcijom, sve emisije i produkti sagorijevanja uglja i hemijskih procesa koji se odvijaju prilikom proizvodnje elektricne energije, bice svedeni na granice ispod dozvoljenih, a sve u skladu sa zakonskom regulativom nase drzave i evropskim direktivama o emisijama iz termo izvora na ugalj. Termoenergetski kompleks u Pljevljima, Termoelektrana Pljevlja – Rudnik uglja, jedan je od kljucnih djelova elektroenergetskog sistema Crne Gore i od ogromnog je znacaja za njegovu stabilnost”, navode iz EPCG.
Jedan od osnivaca Socijalisticke narodne partije (SNP) Branko Ivanovic i jos trojica odbornika u kotorskoj Skupstini napustili su tu stranku i vratili clanske kartice.
Partiju su napustili odbornici Milorad Vuksic, Mico Dobrisa i Aleksandra Sindik.
“Obavijestili smo Skupstinu opstine Kotor da Klub odbornika SNP (Vuksic, Dobrisa i Sindik) od danas nosi naziv Klub odbornika ,,Nama mozete vjerovati – dr Branko Baco Ivanovic”, odnosno da SNP vise nema odbornike u kotorskom parlamentu”, kaze se u saopstenju.
Bivsi odbornici SNP-a podsjecaju da je izborna lista SNP na lokalnim izborima u Kotoru nosila naziv ,,Nama mozete vjerovati – SNP – Branko Ivanovic”, da su samostalno izasli na izbore i ostvarili rezultat.
“Uprkos negativnom efektu koalicije Kljuc, koju ste na drzavnom nivou zdusno podrzali i Vi i cijelo Vase – novo rukovodstvo SNP, zajedno sa bivsim predsjednikom Srdanom Milicem, kao i sa sadasnjem predsjednikom kotorskog SNP, Ljubenkom Borovicem”, kaze se u pismu predsjedniku partije Vladimiru Jokovicu.
Bivsi odbornici SNP-a navode da su se, za razliku od Jokovica, ostro protivili toj koaliciji.
“Vrijeme je jos jednom pokazalo da je majstorsko reseto posto su rezultat koalicije ,,Kljuc”, kao i nas rezultat ostvaren samostalnim nastupom u Kotoru – pokazali ko je bio u pravu”, navode Ivanovic, Vuksic, Dobrisa i Sindik.
Oni navode da su iz medija upoznati da je “Vas predsjednik Opstinskog odbora Ljubenko Borovic, glasovima novoformirane vlasti u Kotoru (DPS-SD-HGI-LP-Bruna Loncarevic), izabran za clana Zirija za dodjelu novembarske nagrade i to na njegov zahtjev”.
“A da je Vasa potpredsjednica Asocijacije zena SNP i clanica vaseg Opstinskog odbora Kotor, izabrana iz kvote DPS-a za clanicu Izvrsnog odbora Turisticke organizacije, cime su prekinuli bojkot parlamenta u Kotoru i dali legitimitet politicki nelegitimnoj vecini”, kaze se u pismu bivsih odbornika.
Oni isticu da su shvatili da ne postoji nacin da sacuvaju kredibilitet imena SNP-a, “jer ste ga Vi i Vasi kadrovi ovim postupkom u Kotoru nepovratno narusili”.
“Zato danas, teska srca, cuvajuci od skrnavljenja ideju zbog koje smo davne 1998. godine osnovali SNP, vracamo clanske karte SNP-a, sigurni da jedino tako mozemo ostati dosledni pred nasim clanovima i biracima, koji su zato sto su znali da se nama moze vjerovati, glasali nasu partiju”, kaze se u pismu Jokovicu.
Opstina Bar ce Budzetom za narednu godinu opredijeliti jos 350 hiljada eura za rekonstrukciju putnih pravaca Virpazar-Biskupada (preko Sutormana) i Biskupada-Kamenicki most koji su jucerasnjiom odlukom Valde iz lokalnih prekategorizovani u regionalne.
Iz Opstine Bar isticu zadovoljstvo sto je njihova visegodisnja inicijativa konacno dobila zeleno svijetlo.
“Obecanje, koje je prosle godine dao premijer Dusko Markovic uz zalaganje potpredsjednika Vlade Milutina Simovica, dobilo je juce svoj epilog – Vlada je, na zadovoljstvo svih gradana Bara, donijela Odluku o kategorizaciji puteva, kojom su, izmedu ostalih putni pravci Virpazar – Biskupada i Biskupada – Kamenicki most prekategorisani u regionalne puteve”, kazali su iz te lokalne samouprave.
Na ovaj nacin, dodaju, stvoreni su preduslovi za ulaganja u rekonstrukciju tih puteva.
Time se, kako dodaju, potvrduje Vladino opredjeljenje da znacajna finansijska sredstva opredijeli za poboljsanje putne infrastrukture u cilju boljeg kvaliteta zivota gradana i otvaranja persprektiva za dinamican razvoj tih podrucja.
“Prepoznajuci znacaj koji imaju ova dva putna pravca za valorizaciju prirodnih resursa nase opstine, Opstina Bar je u prethodnom periodu preduzela aktivnosti po pitanju geodetskih snimanja trasa i izrade idejnih projekata rekonstrukcije saobracajnica u cilju pripreme projektno-tehnicke dokumentacije, za sto ce Budzetom Opstine za narednu godinu opredijeliti dodatna sredstva u iznosu od 350 hiljada eura”, isticu iz Opstine Bar.
Iz opstine navode da put “Virpazar-Biskupada” preko Sutormana predstavlja alternativnu saobracajnicu za Jadransku magistralu, koja je u ljetnjim mjesecima, za vrijeme turisticke sezone, preopterecena intenzivnim saobracajem.
“Rekonstrukcija ove saobracajnice donijela bi novu perspektivu Crmnici, koja je jedan od znacajnijih poljoprivrednih resursa barske opstine, cija su sela prethodnih godina sve vise prepoznata i kao turisticka destinacija brojnim inostranim turistima. Isto tako, podrucje Sutormana i zaleda Bara je, zbog svoje nadmorske visine, prirodna vazdusna banja koja bi izgradnjom ovog putnog pravca mogla dobiti svoju punu turisticku valorizaciju”, navodi se u saopstenju.
Prekategorizaciju i rekonstrukciju puta “Biskupada-Kamenicki most” u toj loklanoj samoupravi ocjenjuju kao logican nastavak rekonstruisane saobracajnice od Vladimirskih Kruta do Ulcinja, sto ce, kako su kazali, doprinijeti razvoju Mrkojevica, kao poljoprivrednog podrucja, ali i unaprijediti saobracajnu vezu Crne Gore i Albanije.
“Na ovaj nacin otvaraju se mogucnosti za dalju valorizaciju potencijala opstine Bar, sa posebnim akcentom na razvoj turizma i poljoprivrede, narocito na podrucjima koji su, prije svega, bogati ljudskim resursima”, zakljucuje s eu saopstenju.
Njemacka aviokompanija Lufthanza otkazala je danas stotine letova, u drugom danu strajka svog kabinskog osoblja.
Oko 600 letova, uglavnom iz Frankfurta i Minhena, otkazano je danas, javila je agencija DPA.
Prvog dana 48-satnog strajka koji je poceo juce, bilo je otkazano 700 letova.
Kompanija je navela da je pogodeno oko 180.000 putnika.
Sindikat kabinskog osoblja UFO sazvao je strajk u okviru spora sa kompanijom oko plata i svog pravnog statusa.
Iako je planirano da se strajk zavrsi danas, aviokompanija je saopstila da ce biti pogodeni i neki letovi u subotu zato sto avioni i posade treba da se vrate na ispravne lokacije.
Sindikat UFO predstavlja oko 21.000 zaposlenih u Lufthanzi.
Odlozeno sudenje osumnjicenima za planiranje ubistva Durovica i Sjekloca
Sudenje okrivljenima optuzeni da su planirali ubistvo Jova Durovica i boksera Nikole Sjekloce, danas je u Visem sudu u Podgorici odlozeno za sesti decembar zbog opravdanog nedolaska specijalnog tuzioca Sase Cadenovica.
U ovom sudskom predmetu, optuzeni su Adnan Osmanagic, Mirza Nurkovic, Almir Jahovic, Enzan Cirikovic, Darko Milic, Eldar Nurkovic i Dordije Cicmil.
Jahovic i Osmanagic su nedostupni crnogorskim pravosudnim organima.
Prema navodima optuznice planirano je i ubistvo boksera iz Budve Nikole Sjekloce za koje je bilo predvideno 50.000 eura. Okrivljeni Cicmil je u avgustu i septembru 2018. u Baru i Budvi, s ciljem realizacije kriminalnog plana, sa umisljajem podstrekavao druge na izvrsenje krivicnog djela ubistvo.
Stupio je u kontakt sa okrivljenima Cirikovicem, Milicem i Nurkovicem, te organizovao dva sastanka u Budvi na kojima je od njih trazio da za 50.000 eura ubiju Nikolu Sjeklocu – navodi se u optuznici.
Konkursi za najbolji likovni rad i esej o Vojsci CG
Ministarstvo odbrane raspisalo je dva konkursa za ucenike osnovnih i srednjih skola na teritoriji Crne Gore, za izbor najboljih eseja na temu “Vojska Crne Gore – cuvar crnogorskog identiteta”.
Na konkurs se, kako je saopsteno, mogu prijaviti ucenici trecih i cetvrtih razreda svih srednjih skola.
“Za ucenike petih i sestih razreda osnovnih skola, otvoren je konkurs za izbor najboljih likovnih radova na temu ‘Vojnik na zadatku’, u cilju priblizavanja vojnog poziva djeci, kao i uloge i znacaja Vojske Crne Gore u nasem drustvu”, navode iz Ministarstva odbrane.
Za tri najbolja eseja i likovna rada na zadatu temu, Ministarstvo odbrane ce dodijeliti vrijedne nagrade, a nagradeni ce takode biti promovisani na drustvenim mrezama Ministarstva odbrane i na sajtu www.budivojnik.me.
Ocjenjivanje ce obaviti komisija Ministarstva, na osnovu propisanih kriterijuma. Oba konkursa otvorena su do 29. novembra 2019. godine.
Trgovina ljudima u Crnoj Gori masovnija nego sto to pokazuju zvanicni podaci
U Crnoj Gori do sada donesena samo jedna pravosnazna presuda za trgovinu ljudima, kojom su osudena dva lica
Trgovina ljudima u Crnoj Gori mnogo je masovnija nego sto to pokazuju zvanicni podaci.To je na danasnjoj konferenciji za medije kazala specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija (UN) Marija Gracija Damarinaro.
“Broj identifikovanih zrtava nije indikator velicine trafikinga, vec kapaciteta institucija da se nose sa tim problemom”, kazala je ona prilikom predstavljanja preliminarnog izvestaja o trgovini ljudima u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori do sada donesena samo jedna pravosnazna presuda za trgovinu ljudima, kojom su osudena dva lica.
Damarinaro smatra da te brojke pokazuju da posvecenost nadleznih do sada nije bila dovoljna.
“Poboljsanje je svakako potrebno”, istakla je izvjestiteljka UN-a.
Saopstila je da je najveca slabost Crne Gore, koju je uocila, nedostatak sistemske zastite zrtvama trgovine ljudima. Tvrdi da je Vlada Crne Gore donijela inovativne propise, ali da ce njihova primjena biti veliki izazov.
Najugrozenije kategorije u Crnoj Gori, kada je rijec o trgovini ljudima, su migranti, djeca, pripadnici romske populacije i sezonski radnici.
Uprava carina ispunila je uslove za implementaciju instituta ovlascenog privrednog subjekta (AEO) i moze poceti sa izdavanjem odobrenja statusa privrednicima koji ispunjavaju propisane uslove, zakljucila je juce validaciona misija CEFTA ugovornih strana.
Kako pojasnjavaju iz Uprave carina, koncept ovlascenog privrednog subjekta zasniva se na partnerstvu izmedu carinske sluzbe i privrednih subjekata koje je uvela Svjetska carinska organizacija.
“Privredni subjekti koji ispunjavaju siroki spektar kriterijuma, na dobrovoljnoj osnovi treba da blisko saraduju sa carinskom sluzbom kako bi ostvarili zajednicki cilj – sigurnost lanca snabdijevanja. To podrazumijeva da odnos izmedu carinske sluzbe i AEO treba da se zasniva na nacelima transparentnosti, ispravnosti, korektnosti i odgovornosti”, kazali su iz Uprave.
Cilj AEO Programa je da poboljsa sigurnost medunarodnog lanca snabdijevanja i omoguci legitimnu trgovinu. On je, kako dodaju, otvoren svim ucesnicima u lancu snabdijevanja.
Njime su obuhvaceni privredni subjekti ovlasceni za carinska pojednostavljenja (AEOC), sigurnost i zastitu (AEOS) ili kombinaciju navedenih povlastica.
“Pojednostavljenje, ubrzavanje carinskih postupaka i smanjenje troskova poslovanja osnovne su prednosti sticanja statusa AEO, a sto ima pozitivan uticaj na stabilnost poslovanja privrednih subjekata, kroz tehnoloska ulaganja, dobrovoljno pridrzavanje bezbjednosnih propisa i podizanje standarda kvaliteta robe, cime se ostvaruju benefiti vazni i za krajnjeg korisnika, odnosno gradane”, navode iz Uprave.
Validacionu misiju, koja je odrzana u Podgorici, u organizaciji Njemacke organizacije za medunarodnu saradnju (GIZ), cinili su predstavnici carinskih sluzbi CEFTA ugovornih strana, kao i predstavnici Evropske komisije i CEFTA Sekretarijata u svojstvu posmatraca.
“Ovo je prva pilot validaciona misija koja je uradena u skladu sa konacnim tekstom Odluke o uspostavljanju validacione procedure za medusobno priznavanje AEO programa za sigurnost i zastitu, koju ce CEFTA ugovorne strane usvojiti u decembru ove godine. Uprava carina je validacionoj misiji predstavila AEO Program koji je uspostavila na osnovu medunarodno priznatih standarda”, navodi se u saopstenju.
Validaciona misija, kako dodaju iz Uprave carina, cestitala je Upravi carina na obavljenim pripremama, visokom profesionalizmu i uspostavljenim standardima, kapacitetima i procedurama za uspjesnu implementaciju koncepta AEO.
Znacajnu podrsku ovom projektu pruzila je Njemacka organizacija za medunarodnu saradnju (GIZ).
Nadam se da ce se roditelji i klinci preispitati poslije svake epizode "Grupe"
Serija “Grupa”, cija se prva sezona prikazuje na RTS-u nedjeljom od 20.05 casova, jedan je u nizu krimi naslova koji su u posljednje vrijeme zapljusnuli male ekrane na ex Yu prostoru, ali je Tijana Markovic uvjerena da se izdvaja od ostalih. Glumica koja igra inspektorku Jaksic, a koju smo gledali u serijama “Jutro ce promeniti sve”, “Vojna akademija” i “Prva tarifa” nasla se u ekipi koju karakterise spoj iskustva, kroz poznate glumce kao sto su Vojin Cetkovic, Jasna Duricic, Milutin Mima Karadzic, Vojin Cetkovic, te mladosti jer su u ovom projektu mnoga talentovana, nadolazeca imena dobila priliku da pokazu sto znaju. Tvorci serije su Uros Tomic i Dragan Durkovic, a u snimanju je ucestvovalo sedam reditelja, koji su kroz slozenu, realisticnu dramu pokusali da publici predstave angazovanu pricu o problemima mladih koji sve cesce upadaju u svijet kriminala, te roditeljima i njihovoj borbi da pomognu svojoj djeci.
“Zelim ovom prilikom da pozdravim vase citaoce i cijelu Crnu Goru, imam tamo puno prijatelja, rodbine, a imam i crnogorske korijene sa tatine strane”, pocinje Markoviceva pricu za “Play” tokom koje je pokusala publici da priblizi seriju “Grupa” i kako je ona nastala.
Kako je bilo raditi na ovoj seriji?
Bio je to vrlo temeljan proces. Prije svega, prije nego sto smo krenuli uopste da radimo seriju i upustili se u snimanje imali smo vrlo opsezne pripreme. Dosta smo gledali razne serije, kriminalisticke prije svega, razne dokumentarce, filmove… Reditelj i kreator serije Uros Tomic nas je bas zatrpao tim materijalom. Pored toga smo imali razgovore sa inspektorima, sa socijalnim radnicima, sa odredenim klincima, naravno na kraju smo morali da razgovaramo i sa nekim dilerima, prosto da bi nam i taj dio bio poznat, ta perspektiva takode, kako bi na taj nacin odradili uloge najbolje sto mozemo. Isli smo i u streljanu, imali smo fizicke pripreme, pogotovo je to bilo bitno za moju ulogu posto glumim inspektorku. Dakle, razne pripreme smo prosli.
Stice se utisak da vam je dosta bitno bilo da realno, gotovo dokumentaristicki prikazete situaciju u drustvu?
Tako je. Serija “Grupa” je vrlo drustveno angazovana i ona na bas realistican nacin prikazuje nasu svakodnevicu i sve probleme koje ona nosi. Tu su tri grupe koje pratimo – to su inspektori, klinci i dileri, ali najveci akcenat je upravo na klincima, jer su oni nekako najbitniji, zbog njih sve ovo i radimo. Dok smo snimali dosta smo vodili racuna da stvari iz njihove perspektive budu prikazane na najaktuelniji, na najstvarniji moguci nacin. I mogu slobodno da kazem da su se otvorile sve rupe gradskog podzemlja.
Toliko je slojevito i surovo to. Evo zavrsila se cetvrta epizoda ove sedmice Lukinim ubistvom i mora da se posalje poruka, a serija “Grupa” i te kako ima jaku sociolosku poruku, da klincima mora da bude jasno da ce ih takav nacin zivota, upadanje u taj mracni svijet dovesti do katastrofalnih posljedica.
Jeste li zabrinuti za njih kad vidimo u seriji u koliko su teskoj situaciji, okrenuti kriminalu, drogama, hedonizmu, brzoj zaradi, bez roditeljske paznje, bez podrske u skoli?
Naravno da sam zabrinuta. Ja imam 33 godine i sjutra cu, ako bog da, da budem majka i gledam razne svoje prijatelje, njihovu djecu i shvatam u kakvom svijetu oni zive. Savremeni covjek danas je u isto vrijeme na ivici ambisa i na putu do vrha. Ono sto mene trenutno najvise pogada je nacin na koji oni danas dolaze do novca, preko dilovanja, gdje je taj posao – ako to mogu tako nazvati, sramota me da to izgovorim – postao biznis, usputna radnja koja postaje ozbiljan dio njihovih zivota, dio mracne strane koji ih uvlaci u jos vece probleme. Na kraju krajeva, rizikuju i svoj zivot. A nije samo taj dio problem. Imali smo priliku da vidimo kako je djevojcica poslije konzumiranja odredenih supstanci pala sa petog sprata. I ta vrsta ponasanja, uopste konzumiranje droga je sveprisutno.
Tijana Markovic(Foto: Sonja Spasic)
Za mene je svaka droga ozbiljna, pa i trava, ako se koristi svaki dan. Zato imamo epidemiju psihickih bolesti, zato je pola moje generacije na ksanaksima i ksalolima, ljudi ne znaju gdje bi. Posto savremeni covjek danas, kao sto sam rekla, ako se ne posveti sebi, vrati sebi i sagleda sve to, osuden je na propast. I to ne vazi samo za klince o kojima sad pricamo, jer je ova serija skrenula paznju i na ulogu roditelja. Ona ih tjera da se svaki roditelj ponaosob preispita gdje je u toj svojoj ulozi, u komunikaciji sa svojim djetetom. Zato sto smo zaboravili da komuniciramo, ne obracamo paznju na svoju djecu, ona sa druge strane ne slusaju svoje roditelje. Ako roditelj radi posao ga odvaja od kuce, pa je dijete samo i ima previse slobodnog vremena, moze da radi sto hoce.
Ako roditelj ne radi, onda se sve svaljuje na dijete i ocekuje se od njega, kao sto je Luka u prvoj epizodi dao svojoj majki novcanicu od sto eura za racune. Jer se danas sve nekako obrnulo. Ranije su klinci zivjeli od roditeljskih primanja, a sada vidimo da nesto tu nije u redu i moramo da reagujemo. Tako da jeste serija vrlo realisticna i mi smo tu da je prikazemo na takav nacin. Ne mozemo da zatvaramo oci pred tim problemima. Moj savjet je i ja se nadam da ce se svaki roditelj i svaki klinac poslije odgledane epizode preispitati gdje je, sto je i da li vrijedi upustati se u sve to, ili ako je vec u tome, kako izbjeci i potraziti strucnu pomoc.
Sedam reditelja radilo na seriji: Sa snimanja(Foto: Vision Team)
U tom istrazivanju dok ste pripremali ulogu gdje ste najvise toga novog naucili?
Svakako u radu sa starijim kolegama sa kojima do sad nisam bila u prilici da saradujem. Izdvojila bih svoju profesorku Jasnu Duricic sa kojom sam imala priliku da budem prvi put u kadru. Naravno i razgovori iza kamere sa divnom Brankom Katic, Milutinom Mimom Karadzicem, Vojinom Cetkovicem… Od tih starijih kolega sam kroz razgovore i naravno tokom snimanja scena naucila dosta toga. Svakom svojom ulogom naucimo nesto novo. Isto bih izdvojila i snimanje sa reperom Milijem. On je naturscik, ali je tako pun u kadru i vrlo je profesionalno uradio tu svoju ulogu, tako da mi je i to bilo veoma interesantno. Naravno, rijetkost je i da u nekoj seriji svaku drugu epizodu radi drugi reditelj, pa je onda ta otvorenost tokom rada svih njih, od kreatora Urosa Tomica preko produkcije i svih ljudi koji su bili iza kamere, ta podrska i sve sto su nam pruzali je donijelo nesto dobro. A da je bilo lako – nije, ali dobro, tako se dobijaju dobre stvari.
Iz serije(Foto: Vision Team)
Desava se jedan talas krimi serija u Srbiji, a i regionalno. Mislite li da je to slucajno ili postoji neki uzrok?
Znate kako, kriminala je uvijek bilo. Sjetimo se samo devedesetih. Ali sad imamo generalno hiperprodukciju, ne samo kriminalistickih, nego i raznih drugih serija. U Srbiji se snima trenutno mnogo serija, sto ima svoje i dobre, ali i neke druge strane. Bez obzira sto jeste, zaposleni smo, radimo dosta, placeni smo, nekad manje, a nekad vise, ali to je dobro. Samo ne znam koliko je ta hiperprodukcija generalno dobra. Ali mislim da se “Grupa” izdvaja od ostalih serija, po mnogo cemu. Takode sam dobila dosta reakcija drugih ljudi, gledalaca, ne samo ljudi iz moje branse u koje imam mnogo povjerenja, vec obicnih ljudi – konobarice, komsinice, onih koji me prepoznaju, pa mi pridu na ulici. I reditelji su se na samom setu trudili da imamo jedan osoben glumacki izraz i po mom misljenju sve to izdvaja “Grupu” od ostalih.
I globalno gledano imamo zlatno doba TV serija, sve je vise evropskih naslova koji biljeze globalnu popularnost, mislite li da bi i sa ovih prostora u skorijoj buducnosti mogla da se pojavi neka takva serija koja ce privuci interesovanje i sire od ex Yu regiona?
Naravno, zasto da ne. Mi smo evo bili na Sarajevo film festivalu gdje se prikazivala nasa serija, takode su se prikazivale i “Senke nad Balkanom”, “Besa” i drugi naslovi. Izdvojila bih nas, ali i “Senke…”, zaista moram da pohvalim Dragana Bjelogrlica koji izvrsno radi svoj posao, covjek je potpuno pomjerio neke granice na koje smo navikli, unio je nesto novo, neki svoj licni pecat. Isto tako mislim da smo mi sa “Grupom” nesto drugo donijeli. Imamo serije koje su i te kako dragocjene i kvalitetne, da bi trebalo da ih odgleda sto siri auditorijum. Na Sarajevu su nas gledali brojni bitni ljudi iz te industrije, bio je tu recimo jedan covjek koji je glavni za HBO, kolege iz inostranstva i dobijamo izvrsne, divne komentare. To su za nas vrlo znacajne stvari, tako da se nadam da ce to da ide u nekom dobrom smjeru. Naravno, ne moze sve, jer ako imate 20 serija ne mogu sve da budu dobre, ali i da je cetvrtina njih dobra – to je vec veliki uspijeh.
Sto se tice vas licno imate li jos nekih projekata na kojima radite, gdje cemo vas gledati u narednom periodu?
Da, poslije “Grupe” sam radila seriju “Nek’ ide zivot” u reziji Slobodana Suljagica, to se trenutno prikazuje na Superstaru. Onda sam sa Andrijom Milosevicem radila jednu novu seriju, a trenutno pripremam jednu porodicnu dramu gdje igram profesorku, upravo citam scenario za tu seriju koja ce se zvati “Neki bolji ljudi”. Negdje me dok citam inspirise i podsjeca na “Bolji zivot”, tako da mislim da ce biti bas dobra serija. Ceka me sad cetiri mjeseca snimanja toga, a u najavi su i dva projekta, ali ne smijem jos da otkrivam o cemu se radi, jer nije jos zapecaceno, nije potpisan ugovor. Radim i u pozoristu, uskladujem pojednako snimanja i probe, naviknuti smo mi glumci na to. U svakom slucaju, posla ima dosta, hvala bogu. Mnogo toga se radi i prvi put se desava da te neko zove da snimate nesto novo i ti mu kazes da ne mozes, jer imas vec nekoliko projekata na kojima radis.
Izrael je intenzivirao vojnu kampanju u Siriji pokretanjem vazdušnih napada u ruralnim područjima Damaska i prijetnjama sirijskom rukovodstvu, navodeći kao razlog nemire u okruzima naseljenim Druzima ranije ove sedmice.
Ruske snage su kasno sinoć i rano jutros pokrenule veliki napad na Ukrajinu, gađajući više oblasti raketama i dronovima, izvijestile su lokalne vlasti.
Žalbeni sud u Vašingtonu je 3. maja poništio presudu prvostepenog suda u slučaju koji uključuje novinare Glasa Amerike (VOA), privremeno blokirajući nalog koji je zahtijevao njihov povratak na posao i nastavak rada međunarodnih emitera koje finansiraju Sjedinjene Američke Države.
Delegacija SUBNOR-a Crne Gore, na čelu sa potpredsjednikom Ljubenkom Borovićem, prisustvovala je obilježavanju jubilarne 82. godišnjice Bitke za ranjenike na Neretvi, položila cvijeće i odala počast borcima jedne od presudnih bitaka narodnooslobodilačke borbe iz Drugog svjetskog rata. Ovom skupu prisustvovale su i delegacije SUBNOR-a 1941–1945. Kotora i Budve, koje su položile vijence.
Centar za građansko obrazovanje najoštrije je osudio izjavu poslanika Demokrata Momčila Lekovića, koji je dio crnogorskih medija targetirao nazivajući ih “slugama i zaštitnicima mafije”.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava duboku zabrinutost zbog, kako kažu, targetiranja građana i građanki Cetinja koji mirno protestuju tražeći odgovore nadležnih institucija o masovnim ubistvima u Prijestonici 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine. Podsjećaju da oni koriste svoje pravo na slobodu okupljanja, zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Premijer jemenske vlade Ahmen Avad Bin Mubarak saopštio je danas da podnosi ostavku na tu funkciju, a kao razlog naveo je nemogućnost da donese neophodne reforme.
Da ništa nije nemoguće kada postoji sloga u jednoj zajednici pokazuje turistička priča iz Bijelog Polja. Tako su entuzijasti bjelopoljske Mjesne zajednice Galica udruženim snagama uredili vidikovac i otvorili ga za posjetioce.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali, koji je bio sa predsjednikom te države, Aleksandrom Vučićem kada mu je pozlilo u Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je za RTS da je Vučić otpušten sa VMA i da se, kako kaže, osjeća bolje.
Flik odmarao napadače, ali je nakon vođstva posljednjeplasiranog tima La lige morao da ih pošalje na teren - Barsa ima meč više i sedam bodova više od Reala
Vladimir Jokić istakao da grad nije saglasan s namjerom Vlade da brodove Crnogorske plovidbe ustupi Barskoj plovidbi;
Za brod “Dvadesetprvi maj” koji upravo izlazi iz aktuelnog ugovora o najmu, zaključen je novi na period od šest do devet mjeseci sa unajmiteljem “Oldendorf”, za 8.750 dolara dnevno
Blažo Rađenović je svima bio privezak, od Lazara Rađenovića do Mila Božovića i danas Nikole Jovanovića! Još se pamti kako je vodio kampanju za Božovića, trčeći mu oko nogu zajedno sa cijelom bulumentom funkcionera ugašene URE. Jednako tako danas trče za DPS-om i Jovanovićem, samo što je danas efekat toga debelo minus, ne čak ni nula, nego minus, navode u Demokratskoj Crnoj Gori.
Sindikat medija Crne Gore oštro osuđuje, kako kažu, nedopustivu i opasnu retoriku poslanika Demokratske Crne Gore Momčila Lekovića, koji je pojedine medije u Crnoj Gori, uključujući E televiziju, Portal Analitiku, M Portal i Antenu M, javno označio kao "sluge i zaštitnike mafije".
Biće zanimljivo vidjeti da li će i danas, kada je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv policijskog službenika iz Berana zbog primanja mita i saradnje sa kriminalnom organizacijom, pojedini mediji još jednom staviti u zaštitu korumpiranih policajaca kao što to već mjesecima rade, rekao je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Predsjednik budvanske URE Blažo Rađenović saopštio je da potpredsjednik Demokrata Dragan Krapović što više provodi vremena sa premijerom Milojkom Spajićem i ljudima iz PES-a sve više na njih liči. Kako je istakao, Krapović je nakon što je 'progutao' centar Budve za višespratnicu zbog kumovskih odnosa sada spreman da 'proguta' i Veliku plažu, Buljaricu, Jaz...
Pregovori za formiranje vlasti u Nikšiću su počeli i neće se dugo čekati da se konstituiše vlast, rekao je u izjavi za Portal RTCG gradonačelnik toga grada Marko Kovačević.
Nakon što je BDP-a imao najmanji rast u prošloj godini u posljednjih 8 godina (izuzetak je korona 2020.), Svjetska banka prognozira istu stopu rasta BDP-a i u ovoj godini, naveo je na mreži X šef kluba poslanika SD i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru u ime Evropske narodne partije (EPP), Rajnhold Lopatka, u intervju za Portal RTCG kazao je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za pristupanje Evropskoj uniji.
Strateško partnerstvo sa UAE nosi rizik zavisnosti od moćnih, nedodirljivih aktera. Sporazum Crne Gore sa Emiratima nema nijednu antikorupcijsku klauzulu, saopštili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Poručuju da nema mehanizme za sprečavanje pranja novca. Nema, tvrde, međunarodnu arbitražu u slučaju spora – sve mora da se “dogovara” sa režimom Emirata.
Abazović je, po ko zna koji put u svom prepoznatljivom maniru iznio neistine vezano za gospodina Ramaja i njegov projekat Porto Budva, saopštio je ministar odbrane Dragan Krapović. On je reagovao nakon što je Abazović kazao da je navodna afera u vezi sa dodjelom državljanstva Naseru Ramaju pokušaj da se pažnja javnosti skrene sa sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.
Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.
Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.
Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).
Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.
U Crnoj Gori postoji snažno povjerenje u bankarski sektor, čiji pokazatelji su u konstantnom porastu, i kao takvi predstavljaju jak osnov za podršku daljem ekonomskom rastu, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović.
Na sjeveru raširenih ruku dočekuju investitore iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Građanima, ali i predsjednicima tri opštine i sama pomisao na dolazak Muhameda Alabara budi nadu za ožiljavanje tog dijela Crne Gore.
Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
