21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

U ZAGREBU

Pod supokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic i predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica nakon Crne Gore, i u Zagrebu je realizovan projekat “Putevima bokeljskih Hrvata”.

Projekat, kako je saopsteno iz kabineta Dukanovica, jasno oslikava volju drzava, da se ocuva, razvija i prenosi drzavni kulturni identitet, a sve u duhu interkulturalnog dijaloga, dobrosusjedske saradnje, postovanja prava manjinskih naroda i tolerancije svojstvenog demokratskim drustvima.

“Tim povodom je uprilicen prijem kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic, kojem je kao izaslanik Predsjednika Crne Gore prisustvovao, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijancic”, navodi se u saopstenju.