SKUP NACELNIKA GENERALSTABOVA REGIONA

Osma konferencija nacelnika generalstabova zemalja clanica Inicijative odbrambene saradnje (Defence Cooperation Initiative – DECI), pocela je u Podgorici, a okupila je nacelnike generalstabova Italije, Slovenije, Albanije, Austrije, Madarske i Hrvatske.

Ministar odbrane Predrag Boskovic je porucio da je inicijativa DECI koja je pokrenuta 2012.godine zemljama clanicama donijela brojne prednosti.

“Nase zemlje dijele interese u oblasti odbrane, stvarajuci bezbjedan region zajednickim ucescem u misijama, operacijama, edukacijama i obukama. To je kljucna inicijativa u regionu koja doprinosi razvoju zajednicke politicko-vojne politike u oblasti bezbjednosti i odbrane”, kazao je Boskovic.

On je dodao i da su principi DECI inicijative – udruzivanje i dijeljenje, razumijevanje i izgradnja povjerenja medu zemljama clanicama savrseno povezani sa crnogorskim strateskim ciljevima i porucio da je “samo otvorena i iskrena saradnja kljuc je za stabilnost i prosperitet. Zato naglasavam crnogorsku posvecenost da ostanemo pouzdan partner u duhu NATO sistema pametne odbrane i evropskog koncepta udruzivanja i dijeljenja.”

Nacelnik Generalstaba Vojske Crne Gore, brigadni general Dragutin Dakic je kazao da je konferencija idealna prilika da se razmijene iskustava i gledista vojne saradnje u regionu.

“Crna Gora ima tri strateska vanjsko-politicka cilja: puno clanstvo u NATO, potpuna integracija u EU i regionalna sigurnost i stabilnost. Ostvarenju prvog cilja u velikoj mjeri doprinijela je cinjenica da smo na samom pocetku evroatlantskih integracija shvatili da su regionalne inicijative i saradnja podjednako vazne kao NATO i EU integracije”, kazao je Dakic.

Tokom ovogodisnje konferencije razgovaralo se o stabilnosti balkanske regije i u tom kontekstu doprinosu NATO-a, KFOR-a i EUFOR ALTHEA, a razmatrana su i pitanja saradnje kroz NATO koncept vodece nacije (FNC, Framework Nation Concept).

Nacelnici generalstabova su se osvrnuli i na izazove i prijetnje sa kojima se drzave u regionu suocavaju, kao i na modele zajednickog odgovora.

EVROPSKA KOMISIJA ZA PUTOVANJA

Prema posljednjem izvjestaju Evropske komisije za putovanja (European Tourism in 2019: Trend & Proscpects Q2/2019), Crna Gora je prepoznata kao najbrze rastuca destinacija medju 33 evropske zemlje koje su clanice ove medunarodne organizacije, saopsteno je iz Nacionalne turisticke organizacije Crne Gore (NTO).

Direktorica NTO Zeljka Radak Kukavicic, sa saradnicom, ucestvovala je u radu 98. generalne sjednice Skupstine Evropske komisije za putovanja (ETC), koja se odrzala u Varsavi, u periodu od 28-30. oktobra.

Kako je saopsteno iz (NTO) tom prilikom, odobrena su sredstva za zajednicku marketinsku kampanju, koju ce Crna Gora i Srbija realizovati u partnerstvu sa ETC na trzistima Kine, SAD i Kanade, pod sloganom “Wild Soul of Europe – Slow Adventure”, u periodu od novembra 2019. do oktobra 2020. godine. Ukupna vrijednost projekta je 340 hiljada eura.

Osim toga, dodaju, na ovoj sjednici Crna Gora je imenovana za clana Odbora direktora Evropske komisije za putovanja, u narednom dvogodisnjem mandatu (2020-2021), pored Madarske, Slovacke, Latvije, Norveske, Monaka i Svajcarske.

“Prema posljednjem izvjestaju Evropske komisije za putovanja (European Tourism in 2019: Trend & Proscpects Q2/2019), Crna Gora je prepoznata kao najbrze rastuca destinacija medju 33 evropske zemlje koje su clanice ove medunarodne organizacije”, navodi se u saopstenju.

Generalno, kako se navodi, potraznja za evropskim turizmom zadrzala je uzlaznu putanju tokom prvog dijela 2019. godine.

“Gotovo sve destinacije, clanice ETC zabiljezile su znacajan porast turistickih dolazaka, medu kojima balkanske destinacije bijeze najveci uspjeh. Crna Gora je na prvom mjestu po ostvarenom rastu, a zatim slijede Turska, Slovenija i Grcka, sto je u izvjestaju ETC ocijenjeno kao rezultat aktivnosti ovih destinacija na prosirenju turisticke sezone, diversifikaciji ponude i razvoju marketinskih nisa”, saopsteno je iz NTO.

Medu udaljenim trzistima, na kojima ETC promovise Evropu kao destinaciju, SAD i Kina se i dalje isticu po svom doprinosu rastu evropskog turizma sa udjelom od 11% i 4%. Veliki rast dolazaka sa kineskog trzista biljeze juzno-mediteranske destinacije. I u ovom slucaju lider Mediterana je Crna Gora, a slijede je Kipar i Hrvatska.

,,Kroz promociju transnacionalnih iskustava, Evropska komisija za putovanja (ETC) posebno nastoji povecati vidljivost mnostva proizvoda koji su na raspolaganju i stvoriti svijest o raznovrsnosti ponude regiona Evrope. Osnovni stub za postizanje odrzivog rasta evropskog turizma jesu javno-privatna partnerstva, slijedeci fokusirani pristup zajednickim i ostvarivim ciljevima. “, rekao je Eduardo Santander, izvrsni direktor ETC.

Na sjednici u Varsavi usvojeni su Akcioni plan i Budzet za 2020. godinu, razmatrani su aktuelni i buduci odnosi izmedu ETC i Evropske komisije (EC), predstavljene su studije i rezultati istrazivanja radne grupe ETC MIG (Market Intelligence Group), kao i realizovane i planirane aktivnosti radne grupe za marketing (ETC Marketing Group), u cijem radu ucestvuju i predstavnici Crne Gore.

ISTRAZIVANJE I ORIGINALNOST

Pocele su pripreme za turizam 2020. godine, a ovo su trendovi koji dolaze.

Jedan od vecih trendova su destinacije koje nijesu “preplavljene” turistima. Takode, savjetnici u sektoru luksuznih putovanja izvjestavaju o porastu zahtjeva za destinacijama za koje putnici smatraju da imaju zanimljivu kulturu ili netaknutu prirodu, poput Bornea, Grenlanda ili Omana.

Putnici takode zele da istraze sto vise zemalja, cak i kada putovanja kratko traju. Traze i vise razlicitih iskustava za vrijeme odmora, na primjer, da u istom putovanju borave u velikom gradu, ali i avanturu u dzungli, pa je fokus na raznim iskustvima koja obogacuju putovanje.

Istrazivanje Virtuosa je pokazalo da je gastroturizam postao posebna turisticka ponuda. Kulinarska iskustva nadilaze same restorane, a obuhvataju kurseve kuvanja, posjete farmama i gazdinstvima, kao i lov na tartufe.

Jos jedan trend, koji postaje sve zastupljeniji, su grupna putovanja. Sve vise putnika svih generacija odlucuje da putuje sa grupom prijatelja koji dijele slicne interese i strasti. Takode, sve popularniji su i takozvani “grupni medeni mjeseci” u kojima mladenci putuju u drustvu svojih prijatelja.

Prema istrazivanju Virtuosa, turisti se najcesce odlucuju za multigeneracijska, autenticna, aktivna i avanturisticka, porodicna i putovanja kojim se nesto proslavlja.

Kao glavna motivacija za putovanja smatraju se proslavljanje prekretnica i uspjeha, uzbudenje pri ucenju novih stvari, provodenje vremena sa voljenim osobama, odmor i opustanje kao i ispunjenje zivotnih zelja.

Moderni putnik trazi dublja iskustva, koja podsticu emocionalnu povezanost sa odredenom destinacijom, poput degustacije vina sa vlasnikom vinarije ili najam licnog vodica koji moze da priblizi lokalnu kulturu. Putnici danas zele smestaj koji najbolje predstavlja prepoznatljivost destinacije, pise “hrturizam”.

EUROMOST

Nakon sto je juce u Lim ispustena bijela tecnost, danas je nevladina organizacija “Euromost” saopstila da su ponovo zabiljezili ispustanje tecnosti u rijeku Lim. Ovog puta ispustena je crna tecnost.

Nadlezne inspekcije kazu da ce nakon istrage ustanoviti o cemu je rijec, te da nije uocen novi pomor ribe.

Iz NVO Euromost objavili su nove snimke sa Lima. Kako, navode, danas je ispustena crna tecnost.

Snimak su zabiljezili ispod industrijske zone u blizini jedne fabrike za proizvodnju peleta.

OD IDUCE GODINE

Svi hoteli kompanije Carine u hercegnovskoj opstini poslovace od iduce godine u sastavu spanskog turoperatora Iberostar, jednog od najvecih hotelskih lanaca u svijetu. Sezona ce prema nedavno potpisanim ugovoru, trajati 214 dana. U narednih 10 godina Iberostar ce u Bijelu i Kumbor dovoditi visokoplatezne goste, a menadzment kompanija Carine treba da obezbijedi visok nivo usluga kakav se podrazumijeva u svih 140 hotela kojima u svijetu gazduju Spanci. Problem sa deficitom radne snage morace da rjesavaju kako najavljuju-zaposljavanjem radnika sa Filipina.

Jos je do zatvaranja 1. novembra u novom hotelu Kumbor na odmoru nekoliko stotina zadovoljnih gostiju iz Britanije i Njemacke.

“Moji utisci sa odmora su divni, zato sto je vrijeme vrlo lijepo, a hotel Kumbor sjajan”, kazao je turista iz Njemacke.

A kada iduce godine ovaj i hoteli Park i Delfin u Bijeloj ponovo otvore vrata, uz ova imena dobice i brend Iberostar, sto podrazumijeva visi nivo usluge, za vise visokoplateznih gostiju.

“Takav hotelski lanac koji posjeduje 140 hotela sigurno ne bi dosao i ne bi bio zainteresovao za nase hotele da nije prepoznao ovo o cemu govorimo. Sustina je da njihovi standardi moraju biti ispostovani, sto je potpuno logicno jer zna se da su njihovi gosti veca klijentela, da su njihovi gosti ipak nesto drugo, sa ovim ugovorom sigurno Crna Gora dobija, dobijamo i mi, Herceg Novi imace cetiri hotela Iberostar, znaci to je ipak nesto sto je vrlo znacajno”, kazao je Cedomir Popovic Vlasnik kompanije Carine.

Iberostar kao turoperator punice hotele, a manadzment ostaje Carinama. Moraju obezbijediti visoke standarde koje traze partneri za goste u oko 710 smestajnih jedinica u cetiri objekta sa cetiri ili pet zvjezdica. Kako, kada su i do sada kuburili sa radnom snagom.

“To ce biti sve veci i veci problem. Mi smo aplicirali i vec dobili dozvolu da mozemo da dovedemo radnike sa Filipina i sigurno da ce za iducu godinu u nasim hotelima biti dosta Filipinaca. Sigurno ce za iducu godinu nama trebati najmanje 350 ljudi, mozda i vise”, dodao je Popovic.

Turisticka sezona je u hotelima kompanije Carina po broju gostiju i prihodima na nivou proslogodisnje. U narednoj pod novim brendom i u novom poslovnom aranzmanu bice otvoreni 214 dana.

Nevenka Macan, TVCG

U LUSTICA BEJU

Cjelodnevni “Lustica Bay festival jesenjih boja”, na kome je ucestvovalo dvadesetak proizvodaca hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina iz Boke i okruzenja, odrzan je na vise lokacija na setalistu u Marina naselju, uz gastronomske specijalitete, domace proizvode, folklorne izvedbe i slikarsku koloniju za djecu i mlade.

Festival je organizovan pod nazivom “Dobro, bolje, domace”, kao podrska nacionalnom projektu promocije domacih ukusa i proizvodaca iz Crne Gore, za ciju realizaciju je pored ostalih, zaduzena i Nacionalna turisticka organizacija.

“Kao i proslogodisnji sajam, festival pokazuje da su ovakve manifestacije interesantne kako ucesnicima koji predstavljaju svoju djelatnost, tako i posjetiocima koji zele da kupe kvalitetan domaci proizvod. Nas sljedeci sajam sa jos raznovrsnijom ponudom bice festival ‘Hello Spring’ koji organizujemo u susret proljecu”, saopstila je PR savjetnica “Lustice Development” Dragana Becirovic.

Ove godine na sajmu novina je ucestvovala “Mestrina” iz Tivta, kao zenska organizacija koja se bavi rukotvorinama, a znacajnu paznju privukla je ponuda sira sa Farme “Dacevic”, povrca etno-domacinstva Dedovina sa Grahova, te poljoprivredni proizvodi “Vuksanovic”.

Prirodna kozmetika, ljekoviti melemi i tinkture od ljekovitog planinskog bilja “Jelena” zanimale su dame, a izuzetnu selekciju sireva, kao i svake godine, ponudila je Olga Ovcar sa Lustice.

Odrzana je slikarska kolonija “Nijanse jeseni” na kojoj su ucestvovali ucenici tivatskih osnovnih skola, te srednje mjestovite skole “Mladost” kojima je organizator obezbijedio stafelaje, kistove, boje i platna, za slikanje mediteranskog pejzaza.

Clanovi KUD “Boka” izveli su u marini splet igara na opste odusevljenje posjetilaca.

Za najmlade goste prireden je program animacije i zabave, a imali su priliku da udome kucice sa lusticke farme Ovcar. Kao i prethodne godine za posjetioce Sajma sluzene su pite od jabuka i visanja, koje je ovoga puta spremala pekara “Davidovic”.

ORKESTAR BUDVE

Gotovo je nemoguce zamisliti bilo koju festu u budvanskoj opstini, a da na njoj ne ucestvuje orkestar Gradske muzike Budva. Tradicionalnim dirom cesto otvaraju brojne manifestacije, a zbog defilea i atraktivne nosnje zanimljivi su i Budvanima i strancima. Taj orkestar simbol je grada.

Gradska muzika Budve ima oko cetrdesetak clanova koji se pored svih privatnih i poslovnih obaveza okupljaju cak tri puta sedmicno da bi se pripremili za nastupe. Tako svakog mjeseca, osim januara, tokom kojeg nadu 20-ak dana za odmor. Imaju preko trideset nastupa i 120 proba godisnje, a sve im to, kazu calnovi, ne pada tesko, zbog ljubavi prema muzici i svom gradu.

Stanislava Rajkovic, predsjednica Skupstine, Zeljko Vasovic, predsjednik Udruzenja i Marko Mrkovic, clan Gradske muzike Budva dugogodisnji su clanovi orkestra koji je osnovan jos 1906. godine, kada je ceski muzicar Karlo Vela okupio 15 mladica iz Budve.

Danasnje clanove gradske muzike raduje sto mladi u Budvi imaju interesovanja za muziku, pa danas cine cak polovinu orkestra. Za vecinu muzicara iz orkestra, clanstvo u gradskoj muzici porodicna je tradicija.

I Budvani i stranci, kazu clanovi, i danas dobro reaguju na njihove nastupe. Uvijek im je zanimljiv tradicionalni dir kojim Gradska muzika otvara brojne manifestacije u gradu. Strancima su privlacni zbog uniforme i zbog repertoara.

Kako objasnjavaju, u zavisnosti od povoda prilagodavaju repertoar. Izvode tradicionalne melodije, ali i moderne, i nerijetko obrade i neki svjetski hit.

Medutim, uslovi u kojima vjezbaju nijesu u skladu sa njihovom ljubavlju prema muzici i svom gradu, ali ni sa njihovom brojnoscu.

Probe odrzavaju u prostorijama od samo 40-ak kvadrata u Starom gradu.

Nadaju se da ce Opstina prepoznati znacaj Gradske muzike i da ce dobiti dodatni prostor. U meduvremenu se pripremaju za nastup povodom Dana opstine Budva, a kao kruna godisnjeg rada uslijedice i novogodisnji koncert.

Andela Ralevic TVCG

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

GOSTI SA SVIH KONTINENATA

Na Zabljaku je ovogodisnja ljetnja turisticka sezona bila rekordna i po broju gostiju i po broju ostvarenih nocenja.

Gosti su dolazili sa svih kontinenata, a turisticke poslenike posebno raduje cinjenica da je visestruko uvecan broj turista sa zapadno-evropskog trzista. Lijepo vrijeme u oktobru produzilo je postsezonu.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.