NAD SINAJEM

Danski terorista Basil Hasan, mogao bi da stoji iza rusenja ruskog putnickog aviona “Erbas A321” iznad Sinajskog poluostrva u Egiptu u oktobru 2015. godine, kada su poginule 224 osobe.

Da je danski terorista mozda odgovoran javio je danski radio DR, pozivajuci se na materijal i istrage o drugom teroristi povezanim sa osumnjicenim, javlja Srna.

Prema izvestaju danskog radija, novinari su dosli do materijala povezanih sa istragom cija je centralna figura bio Australijanac Halid Hajat, koji je osuden zbog plana da raznese avion na liniji od Sidneja do Abu Dabija u julu 2017. godine.

Hajat, koji je povezan sa “Islamskom drzavom”, navodno je sjvedocio da su neuspjeli teroristicki napad isplanirali njegov brat Tarek i Basil Hasan.

“Avion je eksplodirao iznad Egipta. Isti ljudi (Hajat i Hasan) stoje iza toga”, navodi se u izvjestaju istrage.

Dokumenti pokazuju da su teroristi planirali da koriste isti metod u oba napada, prenio je “Sputnjik”.

Hasan, koji je roden 1987. godine, danske je nacionalnosti i diplomirao je inzenjering. Prema navodima americkog Stejt departmenta, on je igrao kljucnu ulogu u planiranju operacija na teritoriji koja je pod kontrolom “Islamske drzave”.

Pad aviona u oktobru 2015. godine najsmrtonosnija je nesreca u istoriji ruske i sovjetske avijacije u kojoj je poginulo 224 ljudi. U avionu se nalazilo 25 djece.

Ruske obavestajne sluzbe tvrde da se radilo o teroristickom napadu.

TRAMP

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da razmatra poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da prisustvuje paradi u Moskvi povodom Dana pobjede nad fasizmom, 9. maja.

Tramp je novinarima rekao da cijeni Putinov poziv, ali da parada pada “u sred politicke sezone”, zbog cega nije siguran da li ce moci da dode.

“Volio bih da idem ako budem mogao”, dodao je Tramp.

Parada kojom se slavi pobjeda saveznika nad nacistickom Njemackom u Drugom svjetskom ratu odrzava se svake godine u Moskvi, a Rusija je koristi da pokaze vojnu moc.

Tramp je ocijenio da je ceremonija u maju na 75. godisnjicu pobjede saveznika, “veoma velika stvar”.

GLOBALNA INICIJATIVA

Projekat “Borba protiv ilegalne trgovine kroz istrazivanje, obrazovanje i podizanje svijesti” bice fokusiran na ilegalnu trgovinu duvanom, alkoholom i drogama, analizirajuci vezu izmedu ilegalne trgovine i korupcije u cilju smanjivanja tolerancije drustva prema navedenim oblicima kriminala.

To je saopsteno na pres konferenciji, povodom tog projekta, koji realizuju Visoka skola za poslovnu ekonomiju i preduzetnistvo iz Beograda i Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Menadzerka projekta iz Visoke skole za poslovnu ekonomiju i preduzetnistvo Zorana Nikitovic, kazala je da ce se projekat fokusirati na ilegalnu trgovinu duvanom, alkoholom i drogama, analizirajuci vezu izmedu ilegalne trgovine i korupcije.

“Ciljevi projekta su ispitivanje nezakonitih poslova, kao sto su: krijumcarenje duvana, alkohola i droge, falsifikovanje duvanskih i alkoholnih proizvoda, utvrdivanje veze ilegalne trgovine sa drugim oblicima kriminala, utvrdivanje nedostataka u postojecem zakonskom okviru, razvijanje i sprovodenje trening kurseva u oblasti borbe protiv ilegalne trgovine za policijske i carinske sluzbenike, poreske organe itd, sprovodenje siroke komunikacijske kampanje za podizanje svijesti o problemu ilegalne trgovine i njenih veza sa drugim oblicima kriminala”, navela je Nikitovic.

Rukovodilac projektnih istrazivanja u CEDEM-u Milos Besic je, predstavljajuci istrazivacki dio projekta, naglasio da ce se fokusirati na razjasnjavanje funkcionisanja odabranih oblika ilegalne trgovine analizom i modeliranjem posmatrajuci ih, ne kao kriminal, vec kao biznis sa specificnim karakteristikama i okruzenjem.

Voda projektnog tima iz Visoke skole za poslovnu ekonomiju i preduzetnistvo Goran Lapcevic, najavio je da ce se, na osnovu prikupljenih podataka i rezultata istrazivanja, kreirati trening programi za efikasnu borbu protiv ilegalne trgovine za grupu prakticara i strucnjaka sa teritorije Zapadnog Balkana u cilju, kako je dodao, povezivanja i obezbjedivanja osnova za buducu saradnju.

“A komunikaciona kampanja bi trebalo da doprinese podizanju svijesti o znacaju ilegalne trgovine i smanjivanju tolerancije drustva prema navedenim oblicima kriminala, kao i ukljucivanju veceg broja ljudi iz nauke za rad na ovoj temi”, rekao je Lapcevic.

Projekat “Borba protiv ilegalne trgovine kroz istrazivanje, obrazovanje i podizanje svesti” finansira PMI IMPACT – globalna inicijativa koju je pokrenuo Philip Morris International Inc za podrsku javnim, privatnim i nevladinim organizacijama za razvoj i sprovodenje projekata protiv ilegalne trgovine i povezanih krivicnih djela.

ASANZOV OTAC

Otac osnivaca Vikiliksa Dzulijana Asanza kojeg Vasington optuzuje za spijunazu uz moguce izrucenje SAD-u, izjavio je danas da njegovom sinu prijeti smrt u zatvoru.

Dzon Sipton rekao je novinarima u Zenevi da je prije dva dana posjetio sina i da je dva sata proveo s njim koliko mu je bilo dozvoljeno.

“Dzulijanu prijeti smrt u zatvoru poslije devet godina progonstva jer je otkrio istinu o ratnim zlocinima”, rekao je Sipton i dodao da je Asanz mnogo smrsao i da je potpuno deprimiran.

Sipton je dodao da je nepravedno nekom suditi jer je otkrio zlocine.

Izvestilac UN o torturi Nils Melzer ocijenio je prosle nedjelje da tretman prema Asanzu ugrozava njegov zivot.

Izvestilac je izrazio zabrinutost zbog pogorsanja zdravstvenog stanja Asanza poslije hapsenja i pritvora od pocetka godine, navodeci da je “njegov zivot u opasnosti”.

Asanz je 11. aprila izbacen iz Ambasade Ekvadora u Londonu u koju se sklonio 2012. i britanska policija ga je odmah uhapsila.

SAD su zatrazile izrucenje Asanza zbog 18 tacaka americke optuznice, a ukoliko bude u SAD osuden za spijunazu i izdaju objavljivanjem tajnih drzavnih dokumenata, prijeti mu visedecenijska kazna zatvora.

POKUPLJENI OSTACI

Iranska vojska oborila je danas “infiltriranu” bespilotnu letjelicu na podrucju Bandar e Mahsar, luke u Zalivu, nedaleko od granice s Irakom, prenijeli su iranski mediji.

Iranska agencija Iribnjuz prikazala je kratak snimak presretanja tog neidentifikovanog drona. Iranska vojska je navela da je bespilotna letjelica oborena prije no sto je dosla do vojnih objekata.

Lokalni zvanicnici saopstili su da su ostaci letjelice pali u mocvarno podrucje i da ih je vojska prikupila.

Barani porazeni u Beogradu 92:83, u mecu 6. kola ABA lige

Mornar je izgubio derbi protiv FMP-a 92:83, u mecu u kojem su Barani bili u igri do poluvremena. Igra izabranika Mihaila Pavicevica, u oba pravca, “raspala” se u trecoj cetvrtini, kada je domacin i zapecatio sudbinu Mornara i nanio mu treci poraz u ligi.

FMP je, tako, stigao do petog trijumfa u sest kola, a nakon dvije godine je prvi put savladao Mornar na svom parketu…

FMP-u je na startu meca trebao minut da povede 5:0, a Mornaru nesto preko dva minuta da upise prve poene na mecu (Sehovic za 5:2). Domacin je u prvih 10 minuta konstantno vodio, do sedam poena (15:8), ali je Mornar uvijek uspijevao da se vrati na zaostatak od pola kosa, koliko je bilo i na kraju dionice (19:18).

Druga cetvrtina, koju je zbog dva faula (drugi je zaradio u finisu prve dionice, kada je i izasao iz igre) propustio plej Mornara Derik Nidam, bila je prava revija koseva i losih odbrana na obje strane. FMP-u su pripale prve dvije trecine ove dionice, jer je na tri i po minuta prije odmora stigao do 13 poena prednosti (42:29).

Mornar se, medutim, vratio do poluvremena, prvo sa serijom 5:0, a onda i drugom serijom od 7:0, za minus dva (44:42), na 75 sekundi prije kraja cetvrtine. Trojkom Markote, 44 sekundi prije kraja, Barani su stigli i do prvog izjednacenja na mecu, ali je 20-tak sekundi kasnije na drugoj strani uzvratio Uskokovic, i donio tri poena prednosti domacinu na poluvremenu.

Odluka je pala u trecoj cetvrtini, u kojoj je Mornar drzao prikljucak u prva tri minuta (57:51), a onda je FMP serijom 7:0 pobjegao na 64:51, da bi minut prije kraja domacin stigao i do 17 poena prednosti (72:55) i tada prelomio mec, a onda je u posljednjoj cetvrtini rutinski priveo mec kraju…

Mornar u sljedecem kolu, 17. novembra, docekuje Zadar.

Pomocnik ministra saobracaja Milan Bankovic svjedocio u sudskom postupku po tuzbi smijenjenog direktora ZPCG

Pomocnik ministra saobracaja i pomorstva Milan Bankovic potvrdio je da je bivsem direktoru Zeljeznickog prevoza Crne Gore (ZPCG) Predragu Popovicu kazao da je postignut politicki dogovor o njegovoj smjeni, ali da to nije bio razlog njegovog razrjesenja.

Tvrdi da je u telefonskom razgovoru Popovicu najprije rekao da su ministar Osman Nurkovic i njegov resor nezadovoljni njegovim radom, dok mu je na kraju razgovora rekao da je vec postignut “politicki sporazum” o njegovoj smjeni i da je najbolje da sam podnese ostavku, kako se kroz javnost ne bi morali provlaciti njegovi losi rezultati.

On je juce pred sutkinjom Osnovnog suda u Danilovgradu Ninom Radunovic, kazao da Popovic nije ispunio ocekivanja tog resora – da redukuje broj zaposlenih i smanjuje zarade u ZPCG, koji je u najtezoj situaciji od cetiri zeljeznicka preduzeca.

“Najvise troskova u tom preduzecu islo je na zarade zaposlenih i na pocetku smo mu rekli sta od njega ocekujemo”, kazao je Bankovic.

Popovic je u aprilu 2017. godine imenovan na mjesto izvrsnog direktora ZPCG, dok ga je Odbor direktora pocetkom 2019. godine razrijesio duznosti. Nakon toga tuzio je to drzavno preduzece, obrazlazuci da je odluka upravljackog tijela nezakonita i da je smijenjen jer je politickim dogovorom njegovo mjesto pripalo nekom drugom.

Odgovarajuci na pitanje Popovicevog pravnog zastupnika, advokata Antonija Brajovica, Bankovic je kazao da bivsi direktor ZPCG od Ministarstva nije dobio nikakve smjernice u vezi sa tim kako da redukuje broj radnika i smanji zarade.

“Ali to se moglo uciniti samo na dva nacina – donosenjem akta o sistematizaciji i kolektivnog ugovora, a nista od navedenog nije ucinjeno. Najvise troskova u ZPCG odlazilo je na zarade zaposlenih, a u njegovom mandatu (Popovicevom) ti troskovi su uvecani za oko 300.000”, kazao je Bankovic.

Na pitanje Brajovica, kazao je da ne zna na sta su se tacno odnosili uvecani troskovi, jer nije dublje zalazio u statistiku.

Popovicev advokat je na to rekao da se vecina tih troskova odnosi na nakupljene presude po tuzbama radnika ZPCG u prethodnom periodu, koje su dosle na naplatu tek u mandatu njegovog branjenika.

Na pitanje Radunoviceve da li je to istina, Bankovic je kazao da se ne razumije najbolje u racunovodstvene tehnike, ali da se presude po tuzbi u izvjestajima prikazuju pod tim troskovima.

Bankovic je na pitanje Brajovica kazao da je donosenje akta o sistematizaciji bilo neophodno kako bi se ljudi otpustili, ali da Popovic, kao ekonomsita po struci, nije mogao da sam da odluci koliko je izvrsilaca dovoljno na nekom radnom mjestu, vec su to morale raditi strucne sluzbe.

“Ali smatram da je on kao direktor mogao znacajno uticati”, kazao je.

Brajovic je pojasnio da je za vrijeme Popovicevog mandata, u januaru 2019. godine, donijet akt o sistematizaciji radnih mjesta u ZPCG, kojim je predvideno otpustanje radnika za pet odsto, odnosno njih 20.

Bankovic je kazao da je aktuelni izvrsni direktor za nepunih godinu vec smanjio broj zaposlenih za 20 radnika. Brajovic je na to kazao da je uglavnom rijec o zaposlenima kojima je istekao ugovor o radu, a ne o tehnoloskom visku ili penzionisanim radnicima.

Popovic je kazao da je za vrijeme svog mandata smanjio broj zaposlenih za 12 radnika, koji su bili u stalnom radnom odnosu.

Bankovic je kazao da je Popovic za vrijeme svog mandata uradio nacrt kolektivnog ugovora, ali da se cekala saglasnost sindikata.

Naredno rociste zakazano je za 9. decembar.

Bankovic je kazao da je za vrijeme Popovicevog upravljanja Zeljeznicki prevoz povecao sopstvene prihode za oko pola miliona eura.

On je kazao da je i bilo nekih usteda kada je rijec o remontu voznih sredstava, ali nije znao da li je rijec o iznosu od oko pola miliona eura, kako je tvrdio Brajovic.

Bankovic je kazao da Ministarstvo nije odobrilo novac za opravku nekih voznih sredstava, jer je vise puta sugerisano Popovicu da ne raspisuje tendere za remonte, ukoliko za to nema novca.

Sehovic porucuje da “nece dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su loseg kvaliteta”

Od juce na javnoj raspravi izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava

Ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.

Jednom nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredene inostrane ustanove.

To stoji u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija, koji je narednih 30 dana na javnoj raspravi.

“U postupku priznavanja i vrednovanja kriterijuma, radi nastavka obrazovanja, odnosno zaposljavanja, Ministarstvo moze zatraziti misljenje o ispravi od eksperta za istu ili srodnu oblast sa liste eksperata. Listu ekperata iz stava 1 ovog clana utvrduje Ministarstvo na osnovu javnog poziva. Misljenje eksperta obavezno sadrzi obrazlozenje sa predlogom za priznavanje ili odbijanje zahtjeva za priznavanje isprave. Jednom dato misljenje eksperta za odredeni inostrani obrazovni, odnosno studijski program, vazi za sve naredne slucajeve priznavanja inostrane isprave kada je inostrana isprava stecena zavrsetkom istog studijskog programa na istoj ustanovi”, stoji u Predlogu.

Ministar prosvjete Damir Sehovic kazao je juce “Vijestima” da je “Crna Gora malo trziste i da nece dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su loseg kvaliteta”.

“Imajuci u vidu znacajan broj zahtjeva za priznavanjem od cega je nemali broj sa privatnih ustanova, jasno je da smo morali krenuti u preslaganje sistema priznavanja. Takode, nas cilj je istovremeno usmjeravanje svih mladih ljudi da se okrenu fakultetima koji su kvalitetniji, pa cak iako zahtijevaju dodatni trud”, istice Sehovic.

Sehovic
Sehovic(Foto: Boris Pejovic)

Cilj nije, kaze on, niti ce se to desavati, da se oteza bilo kome ko je na kvalitetan nacin zavrsio reprezentativnu visokoskolsku ustanovu, vec ce njima proces biti i olaksan.

“Fokus ovih izmjena su, dakle, one situacije gdje postoje znacajne neusaglasenosti i diskrepance, uslovljene cinjenicom da su stecene na fakultetima koji su manje kvalitetni. Svjesni smo da uvodenje ovakvih dodatnih kriterijuma i zahtjeva nece biti popularno, ali nas zadatak nije da olaksavamo nedostatku kvaliteta da ude na nase malo trziste, vec upravo suprotno”, ocijenio je Sehovic.

13,5 hiljada zahtjeva za nostrifikaciju inostranih diploma dobilo je Ministarstvo prosvjete od 2011. do kraja 2016. Najveci broj od toga je i priznat, a uglavnom se radi o diplomama iz drzava regiona. Takode, nosioci tih diploma su uglavnom crnogorski drzavljani.

Podsjeca i da je Crna Gora potpisnik Konvencije o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja u evropskom regionu poznatija kao Lisabonska konvencija od 2004. Ova Konvencija je stupila na snagu 2006.

“Naravno, kako je Crna Gora potpisnica Lisabonske konvencije, nema nikakve sumnje da cemo se i dalje pridrzavati njenih principa. No, nase je pravo, a i smatra se pozeljnim, dalje te principe razraditi na nacionalnom nivou. Mi smo, kako smo vec govorili, malo trziste, i necemo dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su loseg kvaliteta”, porucio je on.

Podsjetio je i na to da je Ministarstvu oduvijek na raspolaganju krivicna prijava kao mehanizam borbe protiv nekvalitenih diploma.

“Ali se taj mehanizam odnosi na one situacije u kojima je isprava falsifikovana, sto je regulisano i posebnim zakonom. I mi smo naravno taj mehanizam maksimalno koristili. U posljednje cetiri godine podnijeto je sigurno 70 krivicnih prijava. Uzevsi u obzir visok broj podnesenih krivicnih prijava, namece se upravo zakljucak da je pitanju priznavanja potrebno posvetiti se detaljno. Upravo to je bio nas cilj kada smo krenuli u izmjene Zakona. Najlakse je ostaviti stanje kakvo jeste, ali ako zelimo da stvaramo drustvo kvaliteta, moramo biti spremni i na neke poteze koji nijesu populisticki niti popularni, ali jesu dobri za drzavu”, zakljucio je Sehovic.

CETINJE

Sest osoba u stanju socijalne pomoci na Cetinju, dobili su stanove u zakup u koje bi trebalo da se usele do kraja ove godine.

“Rjesavanje stambenog pitanja jedno je od najvaznijih u zivotu svakog covjeka, a odgovoran odnos lokalne uprave i zajednice prema onima koji nijesu u prilici da sami obezbijede krov nad glavom potreba je i obaveza”, ocijenio je gradonacelnik Aleksandar Kascelan tokom susreta sa buducim korisnicima socijalnih stanova.

Stanove su u zakup dobili Mario Radovic, Olivera Ratkovic, Stanka Simovic, Jovanka Todorovic, Boban Vlahovic i Radmila Krstajic, a kljucevi ce im biti uruceni nakon zavrsene skupstinske procedure, saopsteno je iz Prijestonice.

“Ocekujem da cete dobiti kljuceve i useliti se u stanove prije Nove godine”, kazao je gradonacelnik Kascelan.

On je naveo da je lokalna uprava Programom razvoja za 2020. godinu planirala gradnju zgrade za socijalno stanovanje, za sta je opredijeljeno 300 hiljada eura od ukupno pola miliona eura, koliko bi trebalo da bude potroseno za njenu izgradnju do 2021. godine.

Predsjednik Komisije za rjesavanje stambenih potreba po osnovu prava na socijalno stanovanje Dejan Tmusic, kazao je da je to tijelo radilo odgovorno, kao i da su sve odluke donesene jednoglasno.

“Imacete lijep krov nad glavom, kakav zasluzujete. I ostali koji su konkurisali imaju sansu za stan u novoj zgradi koja ce biti gradena za socijalno stanovanje”, rekao je on.

Buducim korisnicima socijalnih stanova urucena je konacna rang lista, na osnovu koje je Komisija za rjesavanje stambenih potreba po osnovu prava na socijalno stanovanje donijela Odluku o dodjeli stana. Odluka ce biti objavljena na oglasnim tablama Prijestonice Cetinje i Centra za socijalni rad, kao i na web stranici Prijestonice.

Crna Gora dosad je ostvarila umjeren napredak u pravosudu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi. No, vazno je da nastavite sa racionalizacijom i depolitizacijom, rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za “Vijesti”

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Tonino Picula, rekao je za “Vijesti” da drzava treba da nastavi sa racionalizacijom i depolitizacijom javne uprave, da vazeci izborni pravni okvir mora biti preispitan, kao i da je obaveza svih stranaka da se aktivno ukljuce u to.

Na sta Crna Gora treba da se fokusira da bi dodatno “ubrzala” svoj evropski put?

EU je u dosadasnjem toku pregovora s Crnom Gorom poseban naglasak stavljala na vladavinu prava, nezavisnost pravosuda, slobodu medija, te efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Prioriteti treba da ostanu poglavlja 23 i 24. Trenutno je ispunjena vecina od ukupno 83 privremena mjerila u tim poglavljima koja se odnose na unapredenje zakonodavnog i institucionalnog okvira. Crna Gora dosad je objektivno ostvarila umjeren napredak u pravosudu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi. No, vazno je da nastavite s racionalizacijom i depolitizacijom javne uprave.
Vazeci izborni pravni okvir mora biti preispitan na obuhvatan i temeljit nacin i mora obuhvatiti sve kljucne aspekte procesa. Obaveza je svih politickih stranaka da aktivno unaprijede izborno zakonodavstvo. U tom smislu je politicki dijalog kljucan.

Crna Gora u prvoj polovini ove godine prvi put u posljednjih sedam godina nije otvorila ili privremeno zatvorila nijedno poglavlje. Kada se moze ocekivati otvaranje posljednjeg poglavlja – Konkurencija, za koje je drzava ispunila privremena mjerila?

Iako je rijec o jednom od nekoliko najvaznijih poglavlja, a kako je rijec i o posljednjem, ne bih to promatrao tako dramaticno. U prvoj polovini ove godine je izraziti politicki fokus bio na Evropskim izborima pa stvari treba gledati i u tom kontekstu. Svakako ce sad s novom Komisijom i hrvatskim predsjedavanjem EU pocetkom 2020. fokus vise biti na EU prosirenju. Sto se tice poglavlja konkurencija, o tome sud moraju dati drzave clanice, Evropska komisija je pohvalila napredak ali i porucila da treba nastaviti rad u skladu sa smjernicama.

Da li se moze ocekivati da Crna Gora ude u EU sama ili “u paketu” sa nekim drzavama regiona?

Iskustvo Hrvatske pokazuje kako je moguce da se proces pristupanja Evropskoj uniji iz objektivnih i politickih razloga oduzi vise od prvobitno ocekivanog. Iako Hrvatska nije presedan u smislu samostalnog stupanja pokazala je kako EU ima volje i strpljenja pojedine perspektivne kandidate same primiti u clanstvo nakon ispunjavanja kriterijuma.

S obzirom na cinjenicu da je Crna Gora ipak od zemalja koje su pregovore otvorile najdalje dospjela, trebalo bi da drugi kandidati ostvare zaista golem napredak, ili da Crna Gora dramaticno uspori, kako bi bila primljena u paketu. No, ipak moram se ograditi – interna dinamika odnosa zemalja clanica, kao i politicki procesi unutar clanica, takode ce imati uticaja na proces prosirenja.

Da li je realno da Crna Gora do 2025. postane punopravna clanica EU?

Za Crnu Goru izuzetno je dobra stvar sto javno mnjenje znacajnom vecinom podrzava sto skoriji ulazak u EU. U svakoj demokratskoj zemlji takva vrsta podrske jednom politickom cilju obaveza je za vlast i opoziciju, kao i nevladine organizacije da sa svoje strane ucine najvise sto mogu kako bi osigurale institucionalni i politicki razvoj kojim se ispunjavaju svi kriterijumi nuzni za pristupanje EU.

Sa druge strane, to bi trebalo obavezivati i clanice i institucije EU da adekvatno valorizuju taj trud i napredak, sto bi u konacnom moralo rezultirati uspjesnim zavrsetkom pregovora i primanjem Crne Gore u EU.

Kad je na celo Evropske komisije prije pet godina stupio Zan Klod Junker, odmah je rekao kako prosirenja u njegovom mandatu nece biti. No… bice formirana nova komisija, koja zeli njegovati pozitivan odnos prema zapadnom Balkanu.

Uz nju, iz parlamentarne grupacije socijalista i demokrata, za povjerenika za spoljnu politiku imenovan je Josep Borrell, koji je zapadni Balkan stavio u prioritete svog mandata. Ukoliko Crna Gora nastavi raditi na nacin da ocjene za poglavlja vise ne budu ,,umjeren”, vec ,,jaki napredak”, mogli bi iznenaditi.

Nuzni vidljivi rezultati u slobodi medija, procesuiranju korupcije

“Postoji serija otvorenih pitanja sto i stoji u posljednjem izvjestaju EK o Crnoj Gori, a to je sve ono sto obuhvataju spomenuta kljucna pregovaracka poglavlja – dakle jacanje pravne drzave, nezavisnost pravosuda, puna sloboda medija, ekonomski prosperitet. Vidljivi rezultati moraju biti ostvareni u tim kljucnim poljima kao sto su sloboda medija, napadi na novinare, kao i korupcija. U svom akcijskom planu Crna Gora je definisala dinamiku sprovodenja mjera i aktivnosti, resurse, ali i prepoznala izazove i nedostatke. Na tome se mora sistemski raditi. Medutim, nije dovoljno da standardi EU u ovom sektoru budu tek usvojeni u zakonodavstvu, vec se moraju primjenjivati i u stvarnosti”, rekao je izvjestilac EP.

“Politika prosirenja i dalje je najjaci alat ekonomske snage EU”

“Zapadni Balkan treba posmatrati u sirem kontekstu institucionalnog umora EU od prosirenja. Novi zamah procesa iz ranih 2000-ih zavrsio je zbog velike recesije u periodu 2008-2009, a politike stednje nametnute nekim od ekonomski slabijih clanica urodile su politickim sukobima, rastom desnicarskog populizma i rastom uticaja vanjskopolitickih rivala EU unutar samih clanica. Mislim da smo odredivanjem novih prioriteta, poput borbe protiv nejednakosti i klimatskih promjena, te sigurnosti i odbrane, postavili dobar novi okvir za rjesavanje unutarpolitickih problema Unije, sto otvara novu perspektivu i zajednickih nastupa u vanjskoj politici.

Iako postoji odredena disonantnost tonova izmedu clanica oko prioriteta EU za sljedece petogodisnje razdoblje, spoljna politika jeste prioritet EU. Svima treba biti jasno kako politika prosirenja nije samo tehnicko pitanje, vec prije svega politicko. Politika prosirenja i dalje je najjaci alat sirenja uticaja i ekonomske snage EU, kao i prije dvije ili tri decenije, i zato s takvom politikom treba nastaviti”, rekao je Picula.

  • Obveznice bolja alternativa od kredita, ali Vlada mora ponuditi povoljne uslove
    on 06/09/2025 at 18:41

    Nedavna najava Ministrastva finanasija da bi se Crna Gora do kraja godine mogla zadužiti kod građana izdavanjem državnih obveznica povoljnija je opcija od uzimanja kredita ili izlaska na međunarodno tržište, smatraju sagovornici Dnevnika. Ističu da bi nadležni taj proces trebalo dobro da isplaniraju i građanima ponudi povoljnije uslove od komercijalnih banaka kako bi bili motivisani da višak novca ulože u državu.

  • Radulović: Luka Bar prirodna kapija Evrope i ogroman razvojni potencijal
    on 06/09/2025 at 14:39

    Crna Gora je otvorena za investicije i spremna da iskoristi svoj pomorski potencijal na najbolji način, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović, nakon sastanka sa ministrom saobraćaja i logističkih usluga Saudijske Arabije, Saleh bin Naser Al-Jaserom.

  • Auto-putem od početka godine prošlo 2,27 miliona vozila
    on 06/09/2025 at 13:35

    Auto-putem Princeza Ksenija od početka ove godine prošlo je 2,27 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

  • U blokadi preko 21,1 hiljadu kompanija
    on 06/09/2025 at 12:52

    U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta u blokadi bilo 21,1 hiljadu preduzeća i preduzetnika, 0,38 odsto više nego na kraju jula.

  • Ministarstvo finansija: Dostavili smo Eurostatu podatke po standardima EU
    on 06/09/2025 at 12:00

    Ministarstvo finansija saopštilo je da su neistiniti navodi predsjednice Društva statističara i demografa Crne Gore Gordane Radojević kako bi 'Ministarstvo finansija trebalo od 2015. da računa javni dug po ESA'. Istakli su da Ministarstvo u potpunosti sprovodi sve zakonske obaveze i obaveze koje proističu iz pregovaračkog procesa pristupanja EU.

  • U Kotoru 7,09 hiljada gostiju
    on 06/09/2025 at 11:15

    U Kotoru boravi 7,09 hiljada turista, saopšteno je iz Turističke organizacije tog grada.

  • Radojević: Podaci o javnom dugu prema novoj metodologiji zatvoreni za javnost
    on 06/09/2025 at 10:30

    Nekadašnja direktorica Monstata, a danas predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore Gordana Radojević kazala je kako je obračun BDP-a usklađen sa novom metodologijom ESA2010, koja je već duže zaživjela u evropskoj praksi, ali kako obračun javnog duga i dalje nije usklađen.

  • Cijene hrane u avgustu najviše u posljednje dvije godine
    on 06/09/2025 at 07:28

    Cijene hrane zadržale su se u avgustu na najvišem nivou u nešto više od dvije godine, uz znatno skuplja biljna ulja i jeftinije mlijeko i mliječne proizvode, saopštila je agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (UNFAO).

  • Irena Radović: Sedmogodišnja borba za pravdu okončana u moju korist
    on 05/09/2025 at 16:14

    Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović saopštila je da je Viši sud u Podgorici potvrdio odluku Osnovnog suda iz 2019. godine, kojom je utvrđeno da je njeno razrješenje sa funkcije viceguvernerke 2018. bilo nezakonito. Odlukom je okončan sedmogodišnji postupak.

  • Joković: Izuzetna saradnja MP i Svjetske banke, postižemo finalne korake ka ulasku u EU
    on 05/09/2025 at 15:39

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, sa saradnicima, sastao se danas sa predstavnicima Svjetske banke za razvoj poljoprivrede i ribarstva (CRFASD) u okviru misije za procjenu novog projekta.