PREPORUKE SZO

Povecanje akciza i cijene duvanskih proizvoda preporuke su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koje Crna Gora treba da sprovodi da bi smanjila visoku prevalencu pusenja medu populacijom, ocijenila sefica SZO Mina Brajovic.

Brajovic agenciji MINA kazala da je nedavno usvojeni Zakon o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda vazan, jer predstavlja izraz politicke volje i spremnosti Crne Gore da stane na kraj epidimiji stetne upotrebe duvana.

Brajovic je istakla da u okolnostima kada prevalence pusenja prevazilazi okvire onoga sto je registrovano kao prosjek u regionu, neophodno je potvrda posvecenosti drzave.

“U SZO ce tu potvrdu vidjeti onog trenutka kada se budu dosljedno implementirane sve mjere koje oni preporucuju i koje su pretpostavka za implementaciju obaveza iz ratifikovane okvirne Konvencije o upotrebi duvana”, kazala je Brajovic.

Prema njenim rijecima, preporuke SZO-a su u drugim drzavama dale dobre rezultate, jer zahtijevaju kontinuirano pracenje prevalence pusenja u populaciji i zastitu gradana od duvanskog dima.

“Medutim ono sto je najbitnije je dosljedno sprovoditi mjere akcizne politike, odnosno raditi na povecanju poreskog opterecenja i cijena duvanskih proizvoda”, rekla je Brajovic.

Drzave, kako je objasnila, koje su sprovodile ovakve mjere su uspjeli da u periodu od sedam godina znacajno smanje potrosnju duvanskih proizvoda i ucestalost pusenja kod odraslih.

“Sto se tice mjera fiskalne politike svi raspolozivi dokazi pokazuju da su to troskovno najisplativije mjere”, istakla je Brajovic.

Ona je objasnila, da prema izvjestajima Svjetske banke vece poresko opterecenje na duvanske proizvode nije uzrok sivog trzista.

Prema njenim rijecima, te studije ukazuju da je u drzavama niskog i srednjeg nivoa razvoja, gdje su cijene duvanskih proizvoda i poresko opterecenje nize, udio sivog trzista veci u odnosu na visoko razvijene drzave.

“Izmedu svega toga postoji temporalna veza, ali to upucuje na indikaciju da druge sluzbe poput Uprava carina, policije i inspekcijskih sluzbi trebaju da rade vise i bolje”, rekla je Brajovic.

PREDSJEDNIK SKUPSTINE

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic ucestvovace sjutra na konferenciji “Religija kao instrument mira” koja se u organizaciji predsjednika Republike Albanije u saradnji sa Stejt departmentom, odrzava u Tirani.

Na konferenciji koja okuplja drzavne zvanicnike, predstavnike vjerskih organizacija, strucnjake za slobodu vjeroispovjesti i aktiviste iz Zapadnog Balkana, Evropske unije i Sjedinjenih Americkih Drzava, predsjednik Brajovic ce imati izlaganje u ponedjeljak, 20. novembra.

Ucesce crnogorske delegacije na Konferenciji ima poseban znacaj u svjetlu predstojeceg donosenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica.

ISTRAZIVANJE YIHR-A

Crna Gora izgradila je relativno dobar zakonodavni i institucionalni okvir za zastitu manjinskih jezika, standardi su najvise primijenjeni za albanski jezik, a najmanje za romski, pokazalo je Istrazivanje Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).

Istrazivanje o uskladenosti zakonskih odredbi i prakse po pitanju koriscenja jezika manjinskih naroda na nacionalnom i lokalnom nivou uradeno je u Podgorici/Tuzima, Ulcinju, Kotoru i Pljevljima, anketiranjem, analizom dokumenata i koriscenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

U Izvjestaju “Jezici manjinskih naroda u javnoj upravi – izmedu zakona i prakse”, navodi se da je YIHR nastojala da utvrdi stepen uskladenosti prakse na drzavnom i lokalnom nivou po pitanju upotrebe jezika manjinskih naroda sa crnogorskim zakonodavstvom i medunarodnim standardima.

Ukazuje se da je Istrazivanje pokazalo da se u Ulcinju uglavnom koristi albanski jezik, ali i da vecina stanovnistva razumije i govori crnogorski jezik.

“Medutim, kada je u pitanju obrazovanje, primijetili smo da ne postoji interakcija medu grupama djece koja prate nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku i da je potrebno da se ova praksa promijeni i da se uvedu aktivnosti koje bi vodile interkulturalnosti”, kaze se Izvjestaju.

Istice se da se u pojedinim gradovima koji su bili u fokusu istrazivanja, kao na primjer u Ulcinju, postuje praksa isticanja naziva ulica, trgova i institucija na dva jezika.

“Neophodno je da Javni servis Radio Televizija Crne Gore (RTCG) poveca broj sadrzaja o identitetu i kulturi manjinskih naroda, kao i broj informativnih emisija na jezicima manjina. RTCG treba da obezbijedi titlovanje programskih sadrzaja na albanskom jeziku na crnogorski jezik, kako bi se vecina upoznala o istoriji, kulturi i tradiciji albanskog naroda. Dobra praksa bi bila da Javni servis RTCG realizuje istrazivanje o potrebama pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, te u skladu sa tim osmisli programe za i o manjinskim narodima i drugim nacionalnim
zajednicama”, navodi se u Istrazivanju.

Kako se dodaje, predstavnici manjinskih naroda smatraju da je emisija posvecenih kulturi i tradiciji malo i nijesu zadovoljni nacinom na koji se obraduju sadrzaji.

Navodi se i da Zakon propisuje da predstavnici manjina “imaju prava na skolovanje na svom jeziku i na odgovarajucu zastupljenost svog jezika u opstem i strucnom obrazovanju”.

Adrijan Vuksanovic iz Hrvatske gradanske inicijative, rekao je da u Kotoru i Tivtu vec 15 godina djeluje, u fakultatitvnoj formi, nastava hrvatskog jezika i kulture, sto smatra da je od velike vaznosti za Hrvate u Crnoj Gori.

On je, ipak, ukazao da u redovnom obrazovanju gotovo i da nema sadrzaja na hrvatskom jeziku.

Izvrni direktor NVO “Koracajte sa nama – Phiren Amenca”, Elvis Berisa ukazao je da romska djeca nemaju mogucnost da uce na – maternjem jeziku.

On smatra da drzava nije spremna da preduzme odredene korake kako bi se romski jezik sacuvao od izumiranja, a romskoj djeci olaksalo obrazovanje.

Iz Bosnjackog vijeca istakli su da u Crnoj Gori nije prisutan mehanizam obrazovanja na bosanskom jeziku, niti postoji mogucnost izucavanja istog, osim u jednoj specijalizovanoj srednjoj skoli. U svim ostalim, nastava se izvodi na crnogorskom-srpskom, bosanskom, hrvatskom jeziku prema gramatici i pravopisu crnogorskog jezika.

Izvjestaj je dio projekta koji je podrzalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

NVO KOR

Koalicija za odrzivi razvoj u saradnji sa partneriskim nevladinim organizacijama i ekoloski osvjescenim gradanima u ponedeljak 18. novembra ce, u 10 casova, odrzati performans ispred Uprave Javnog preduzeca Nacionalni parkovi, odakle ce pozvati direktora tog preduzeca Elvira Klicu, na odgovornost zbog katastrofalne situacije u svim nacionalnim parkovima.

Kako se navodi u saopstenju KOR-a, Klica je, na zalost, u aprilu pokazao da ga zastita nacionalnog blaga ne zanima, vec da je tu kako bi potpisom da se posjeku stabla u srcu NP Durmitor, stao u zastitu interesa investitora.

“Da je iole odgovoran, a nije, vec tada bi podnio ostavku i izvinio se Durmitorcima i njihovim prijateljima koji su odbranili Crno jezero i sprijecili Klicine privilegovane poslovne partnere da taj dragulj pretvore u privatno izletiste. Da je iole odgovoran, ukljucio bi se u odbranu Durmitorovog statusa UNESCO-a koji ugrozava Vlada planiranim skijalistem na Savinom kuku i prevodenjem vode iz Modrog jezera, koje je u granicama NP Durmitor. Da je imao znanja o onome sto mu je povjereno na cuvanje, osudio bi devastaciju rijeke Tare”, istice se u saopstenju.

Oni prozivaju direktora Nacionalnih parkova, i za nepreuzimanje odgovornosti za krivolov strujom na Skadarskom jezeru koji je za 10 puta porastao od kada je on direktor.

“KOR je tu da podsjeti Klicu i sve ostale bez znanja, casti i odgovornosti, a koji imaju duznost da stite nase najvaznije i najljepse resurse da vrijeme odgovornosti dolazi – i da mora podnijeti ostavku”, zakljucuje se u saopstenju KOR-a.

CGO

Studenti su jedna od najneaktivnijih drustvenih grupacija u Crnoj Gori i ne koriste svoje kapacitete u cilju unaprijedenja polozaja, porucuju iz CGO-a.

Centar za gradansko obrazovanje (CGO), povodom Medunarodnog dana studenata koji se obiljezava 17.novembra, ukazuje na znacaj unaprijedenja polozaja studenata ali i potrebu veceg stepena studenskog aktivizma u razvoju drustva.

Na crnogorskim univerzitetima, prema posljednjim zvanicnim i dostupnim podacima, je vise od 25.000 studenata.

“Iako se radi o znacajnom broju onih koji mogu doprinijeti i drustvenim i politickim promjenama, ova grupacija ostaje nedovoljno vidljiva i aktivna”, porucuju iz CGO-a.

Prema nalazima CGO-a za potrebe ,,Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/2019″, mladi su polovicno zadovoljni kvalitetom obrazovnog sistema, a znacajan broj njih (62,91%) je uvjeren u potpunosti u postojanje slucajeva korupcije u obrazovanju.

Takode, ogromna vecina mladih smatra i da obrazovni sistem nije dovoljno uskladen sa potraznjom na trzistu rada (74,6%), a sto se reflektuje i u visokoj stopi nezaposljenosti mladih u Crnoj Gori.

Iz CGO-a porucuju da su predstavnici studentskih organizacija prilicno pasivni u borbi za studenska prava.

“Ali, ne mali dio uzroka ovog problema treba traziti i u formalnom obrazovanju koje ne razvija kriticko promisljanje i marginalizuje teme i probleme sa kojima se studenti suocavaju. Dodatno, akademsko osoblje sa sumnjivim referencama i brojnim kontraverzama u svojim biografijama ne moze biti uzor mladima, niti kreirati kriticku svijest koja je neophodna u visokom obrazovanju i nauci”, porucuju iz CGO-a.

Kako porucuju, sistemska zapustenost bavljenjem mladima posljedicno vodi i rastucem trendu onih koji imaju veoma snaznu, snaznu ili umjerenu zelju da emigriraju iz Crne Gore.

“Sve ovo trazi hitnu stratesku i sistemsku promjenu a koja bi aktivnije ukljucila studente u oblikovanje crnogorskog drustva kako oni ne bi trazili svoju bolju buducnost van granica drzave Crne Gore”, zakljucuje se u saopstenju CGO-a.

RADNICI METALCA

Fabrici Metalac iz Niksica, koja posluje u okviru maticne ceske firme Termochem, racun bi trebalo da bude odblokiran u petak i isplacena zaostala zarada za oko 100 zaposlenih, saopstio je izvrsni direktor Zivorad Krsmanovic.

On je agenciji Mina-business kazao da je garancije da ce neophodna sredstva biti obezbijedena dobio od nadleznih iz maticne kompanije i stranih partnera.

,,Bilo je izvjesnih problema i nerazumijevanja za trenutnu situaciju u kojoj smo se nasli, mada bi to trebalo da bude prevazideno, jer nas ceka zavrsetak zapocetih poslova i imamo obezbijedeno trziste za naredni period”, rekao je Krsmanovic.

U Metalcu ce, po nastavku proizvodnje, realizovati dva zapoceta posla, od kojih ce jedan za ceskog kupca bii okoncan do kraja novembra, a drugi u januaru za narucioca iz Litvanije.

Po okoncanju tih poslovnih angazmana, kako je naveo Krsmanovic, ugovorena sredstva bice uplacena Metalcu Termochermu.

,,Poslovni angazmani obezbijedeni su za naredne dvije godine, cime ce sadasnji proizvodni kapaciteti biti u potpunosti uposleni”, rekao je Krsmanovic.

Prema njegovim rijecima, sirovine za poslove koji se trenutno realizuju u Metalcu su obezbijedene, dio ima na zalihama, a naredne sedmice pocece da pristize i ostatak neophodnog materijala za nesmetan rad.

Govoreci o proizvodnji, Krsmanovic je kazao da im problem predstavlja i povecava cijenu sto repromaterijal moraju da kupuju iz inostranstva i regiona, Praga, Bratislave, Varsave, Zagreba, ali i da su i u takvim uslovima konkurentni.

Proizvodnja u Metalcu realizuje se u bravarskom pogonu i dijelom u masinskoj hali, a problem je sto je uposlenost kapaciteta na masinskoj obradi veoma mala, dok su zadovoljni kada su u pitanju namjenski bravarski i ostali poslovi.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je ceska kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju, otvorila vrata trzista i trenutno zaposljava oko 100 radnika.