LEKIĆ

Dramatičnu situaciju, izazvanu širenjem koronavirusa, treba posmatrati i kao određenu šansu crnogorskog društva, ocijenio je lider Demosa Miodrag Lekić, navodeći da mnogo zavisi od toga na kojim vrijednostima će se voditi država tokom krize.

„U ovom teškom trenutku devastirajuće epidemije, više nego ikada nam je potreban spoj ozbiljnih, stručno osmišljenih odluka nadležnih tijela i kolektivni duh građani. I tu smo svi odgovorni“, kazao je Lekić.

On je u izjavi dostavljenoj agenciji MINA naveo da će ozbiljnost situacije i dalji razvoji događaja vjerovatno zahtijevati neophodnost nekog oblika centralizacije odlučivanja.

„Od ogromne važnosti je da nosioci centralizacije i potrebnog duha jedinstva građana ne budu osobe koje su poznate kao akteri podjela i korupcionaških afera u našem društvu“, istakao je Lekić.

On smatra da sam vrh centra treba da preuzme odovornost za usvojene odluke.

„Znamo li precizno nadležnosti Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT)? Poslednju krupnu odluku o restrikcijama kretanja građana nije donijelo ni NKT, niti Vlada, nego Ministarstvo zdravlja. Čemu institucionalna konfuzija kao mogući uvod u izbjegavanje odgovornosti“, naveo je Lekić.

On je upitao i zašto javnost već nema precizne, dnevne informacije o stanju prikupljenih novčanih i medicinskih sredstava i o njihovom usmjerenju.

„Ovim se ne izražava sumnja, već se podsjeća na imperativ principa javnosti, na taj suštinski demokratski princip, inače najbolji lijek protiv vokacije, prakse, volšebnog virusa korupcije tako bliske vlastima na više nivoa“, pojasnio je Lekić.

Kako je naveo, u neophodnom definisanju prioriteta, mora se polaziti od odbrane prava na život i zdravlje, a i briga o socijalnim i ekonomskim pitanjima su takođe u vrhu prioriteta.

„Ravnoteža prioriteta je neophodna i za dan kada se bude izlazilo iz tunela u kojem se sada nalazimo. Da se poslije tunela ne nađemo u mračnoj noći, u kojoj nećemo znati kako dalje“, upozorio je Lekić.

On smatra da, uprkos zabrinjavajućim tonovima koji odgovaraju dramatičnosti i težini situacije u zemlji, tu situaciju treba posmatrati i kao određenu šansu crnogorskog društva.

Prema riječima Lekića, poslije dokazanog poremećaja, zapravo sloma vrijednosnog sistema u državi, sadašnja situacija je nova prilika da se u zajedničkoj borbi otkriju vrline, kolektivne i individualne.

„Da smo blizu jedni drugima. Da hoćemo takav nastavak, spremni za vrijednosni zaokret. Spremni da gradimo Crnu Goru kao ozbiljnu, solidarnu, pristojnu državu pravila koja će važiti jednako za sve njene građane“, precizirao je Lekić.

Kako je naveo, da li će sve ići tim pravcem, zavisi mnogo i od toga na kojim vrijednostima će se voditi zemlja tokom ove velike krize.

„Sposobnost sistema i povjerenje građana u sistem je od presudnog značaja. Umjesto spasilaca Statisa i problematičnih partenera vrha vlasti – zemlju treba da odbrani njen sistem“, smatra Lekić.

On je, komentarišući javno i, kako je kazao, prilično bizarno dopisivanje tviterom i saopštenjem predsjednika Skupštine i Vlade u sred epidemije, kazao da se odmah nameće podsjećanje na njihovu ranije harmoničnu saradnju.

„Naime, obojica su, pod komandom njihovog zajedničkog šefa, složno sarađivali tokom onih noćnih, uoči Nove godine, zasjedanja Skupštine o budžetu, novom zaduženju zemlje, Zakonu o slobodi vjeroispovjeti, nezakonitim i voluntarističkim odlukama o pomoći avio komapniji i slično“, naveo je Lekić.

Prije toga, dodao je on, njihove stranke su složno i efikasno realizovale „opet pod autokratskim upustvima zajedničkog šefa, nekoliko nezakonitih kadrovskih egzekucija – od savjeta Javnog servisa do Centralne banke, što je sve bilo predmet kritičkih upozorenja Evropske unije“.

„Tako su, uz uvježbano glasačku mašinu trgovačko-koalicione većine, svodili paralement, tu krovnu kontrolnu instituciju sistema demokratije, na još jednu kontrolisanu agenciju u Crnoj Gori“, kazao je Lekić.

I sada, kako je naveo, u vanrednim uslovima epidemije, kada svi razumni pozivaju na javnu odgovornost i jedinstvo u zemlji, predsjednici Skupštine i Vlade su otkrili podjelu vlasti prebacujući jedan drugome javne zadatke.

Lekić je kazao da se pridružuje apelu većine građana da se, makar u ovom trenutku, pokaže potreba odgovornost efikasnim dijelovanjem u interesu građana Crne Gore.

Demos se, dodao je on, zalaže, kao i većina opozicionih stranaka, za aktivnu ulogu Skupštine u ovom trenutku, u interesu građana.

Lekić je podsjetio da je tako i u drugim zemljama, i da je italijanski parlament čak održao sjednicu u jeku njihove dramatične situacije.

On je istakao da i vlast i opozicija imaju veliku odgovornost.

Kako je naveo, vlast koja upravlja državom, njenim institucijama i društvenim procesima, po prirodi stvari, ima najveću odgovornost.

„Ona bi morala, makar u ovom trenutku, napustiti psihologiju i koncept vlasti kao doživotnog miraza. Umjesto tog, nerijetko opsesivnog stanja i cilja, potrebno je da se Vlada okruži stručnim ljudima težeći širokom društvenom konsenzusu, vrijednosnom i organizacionom“, pojasnio je Lekić.

Naravno, kako je kazao, da je i opozicija u ovom trenutku na ispitu.

Potrebno je, smatra Lekić, biti konstruktivan, ozbiljan, argumentovan, isključivo u duhu zajedništava i opštih interesa.

„Uz pravo na javne inicijative i argumentovanu kritiku, treba izbjeći ponekad neukusno javno produciranje s ciljem lova na poene, valjda u nekoj projektovanoj izbornoj matematici“, kazao je Lekić.

On je istakao da mora prevladati svijest „da smo svi u Crnoj Gori danas u istoj barci“.

„Da zato možda svi odložimo žestinu političkih konfrotacija i tražimo konkretan i argumentovan doprinos opštem interesu i spasu. I preokretu. Vrijednosnom prije svega“, zaključio je Lekić.

DF

Demokratski front oglasio se saopštenjem u kojem je iznio ocjenu da su uredbe i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela mogle biti proglašene samo ako je u Skupštini izglasano vanredno stanje. Poručili su da će nastaviti da ukazuju na, kako kažu, očigledne nedostatke i propuste države u borbi protiv pandemije.

“Sve drugo je gaženje Ustava i zakona, i to premijer Duško Marković veoma dobro zna”, navodi se u saopštenju.

Smatraju da je trebalo u skladu sa članom 7 pomenutog zakona da se proglase ugrožena i zaražena područja i epidemija zarazne bolesti od većeg epidemiološkog značaja.

“A ne kao što su proglasili epidemiju zarazne bolesti Kovidom 19”, navode iz DF-a.

Da su sve to uradili stekli bi se uslovi da, navode iz DF-a, predsjednik države Skupštini predloži uvođenje vanrednog stanja pozivajući se na član 25 Ustava jer se ove zabrane i ograničenja odnose na čitavu državu, ili da to uradi Savjet odbrane ukoliko se poslanici ne mogu okupiti, a da Skupština naknadno verfikuje taj akt.

Tek nakon tih radnji moguće je sprovoditi sve ove uredbe i mjere NKT, smatraju u DF-u.

Iz DF-a poručuju da sigurno neće odustati od, kako kažu, principijelnog ukazivanja na očigledne nedostatke i propuste države u borbi protiv pandemije, niti će dozvoliti da bilo ko frizira stvarnost tviter objavama i konferencijama za štampu.

MILIVOJE BEŠLIN

Kriza je pokazala: društva neće poboljšati zadrti nacionalisti i neodgovorni populisti, jednako kao što čovečanstvo neće spasiti popovi i religijske dogme; mogu mu pomoći jedino – nauka i razum.

Piše: Milivoje Bešlin

Uistoriji ljudskog roda epidemije koje su izazivale masovne pomore imaju posebno mesto u kulturi sećanja. U Tukididovoj „Istoriji Peloponeskog rata“, ovekovečena je kuga u Atini („ljudi su u gradu umirali, a zemlja se izvan njega pustošila“), vrhunac je bio kada je pokosila i najtalentovanijeg državnika Perikla.

U šestom veku nove ere je Justinijanovu Vizantiju sasekla nezapamćena epidemija kuge (540‒542), da bi najpoznatija epidemija zadesila Evropu u 14. veku i postala inspiracija za Bokača da napiše slavni ,,Dekameron“.

Uz Bokača, i drugi književnici ušli su u istoriju svojim remek-delima tematizujući razorne epidemije. Nijedna od ovih pošasti nije samo izazivala žrtve i očaj savremenika, već je uticala i na promenu sveta i temeljnu izmenu društvenih, ekonomskih, naposletku i političkih struktura.

Poslednja apokaliptična epidemija, „Španska groznica“ zadesila je čovečanstvo krajem Prvog svetskog rata (1918) i prema nepreciznim procenama istoričara odnela je između 50 i 100 miliona života. Nažalost, Bokačo bi, gledajući danas užas severa Italije, ponovo mogao da napiše svoj „Dekameron“.

Kineska (ne)odgovornost
Apokaliptična situacija u svetu, koja bi mogla da liči i na antičke tragedije, u državama sa autoritarnim i/ili populističkim režimima poprimila je sasvim osobene razmere.

Obe globalne supersile sa planetarnim ambicijama, pokazale su svoje najgore lice u različitim fazama krize sa korona virusom. Kineski totalitarni režim je mesecima krio podatke, „mrak“ je gutao stručnjake koji su ukazivali na epidemiju, hiljade ljudi iz zaraženih delova Kine pušteni su za kinesku Novu godinu da turistički putuju po Evropi i najviše Italiji, da bi od trenutka kada je režim priznao postojanje problema, efikasno upravljao katastrofom.

Zbog početnog neodgovornog odnosa Kine prema korona virusu i teškim posledicama po živote i zdravlje ljudi širom sveta, kao i zbog izvesnog ekonomskog kraha globalnih razmera, neretko se pominje potreba, kada epidemija prođe – ekonomskog i političkog distanciranja od Kine. Najveći dobitnik globalizacije, koji je sebi dao za pravo da ne poštuje gotovo nijedno od pravila igre, neće ostati nekažnjen zbog krize koja je odgovornijim pristupom u inicijalnim fazama mogla biti sprečena, upozoravaju najugledniji zapadni mediji. Bio je to kineski „Černobilj“, nekoliko meseci posle velikog uspeha istoimene serije, koja je podsetila na još jednu ljudski izazvanu kataklizmu totalitarnog sovjetskog režima.

Bez američkog liderstva
S druge strane, SAD pod vođstvom Donalda Trampa pokazale su retku nesposobnost i neodgovornost i prema sebi i prema ostatku sveta. Američko liderstvo u vreme predsednikovanja Baraka Obame (2008‒2016) u suzbijanju virusa ebole i brojne strateške i sistematske mere koje je demokratska administracija pravovremeno provela u saradnji sa ostalim međunarodnim subjektima i saveznicima, sprečile su katastrofu u najavi.

Ovoga puta Amerikom, nažalost, vlada klovnovski groteskna i desno-populistička administracija Donalda Trampa. Od početka svog mandata Tramp je sejao sumnju u nauku, negirao naučne argumente i metodologiju, širio laži i teorije zavere, a tako se ponašao i na početku krize sa korona virusom. Prateći njegovo negiranje opasnosti i ismevanje sa mogućim posledicama, grešku za greškom pravila su ključna ministarstva koja su morala biti okosnica američke odbrane od opasnosti. O odsustvu bilo kakve saradnje sa saveznicima i međunarodnim institucijama da se i ne govori.

Rezultat toga je pad američkog globalnog liderstva i haos sa velikim brojem žrtava u nacionalnim okvirima. Tragični neuspeh Trampove administracije da zaustavi pandemiju i održi svoje građane zdravima kao i time uslovljeni predstojeći ekonomski slom, po svoj prilici će koštati Trampa drugog mandata u Beloj kući. Populizam ima svoju cenu i američki građani će u ovoj krizi to bolno iskusiti. Milioni Italijana, nažalost, danas plaćaju cenu naprslog sistema, koji već decenijama trpi štetu različitih populističkih eksperimenata i neodgovornih lidera, od S. Berluskonija do komičara B. Grila, na čelu države.

Srbija u vanrednom stanju
Od lidera u našem regionu najviše pažnje medija i javnosti je proizveo predsednik Srbije Aleksandar Vučić svojim svakodnevnim, višesatnim konferencijama za novinare.

Za razliku od svih drugih predsednika u regionu koji su se jednom ili nijednom pojavili, ostavljajući lekare, stručnjake ili ministre zdravlja da komuniciraju sa javnošću, predsednik Srbije je bio ne samo centralni, već i gotovo isključivi kanal komunikacije prestrašene javnosti sa nadležnim institucijama i stručnjacima.

Zbog toga se na društvenim mrežama u Srbiji već pojavio brojan pokret #vučiću, ostani kod kuće, a psiholozi otvoreno govore o njegovim dramatičnim i politički kontroverznim istupima koji ozbiljno iritiraju, uznemiravaju i politički polarizuju građane.

Poput Trampa ili brazilskog populističkog ultradesničara Bolsonara, srpski predsednik je u početku omalovažavao opasnost od virusa koji je već pustošio Kinu i prešao u Evropu, pozivajući krajem februara da se opasnost otklanja „čašicom“ alkohola, a dežurni virusolog je stojeći pored šefa države govorio o „najsmešnijem virusu“ sa interneta.

Tek nakon predaje izborne liste vladajuće stranke, dok se već odigravala italijanska kataklizma, vlast u Beogradu je priznala postojanje prvog zaraženog, a nedelju dana kasnije Vučić je, suspendujući parlament, uveo vanredno stanje (15. marta), uz retoriku i mere koje su mnoge podsetile na ratno stanje zavedeno tokom bombardovanja 1999. godine.

Promjene strateške orijentacije
I kao da je bilo malo političkih zloupotreba tragične situacije, predsednik Srbije se na pres-konferenciji, koja će postati predmet različitih komentara širom regiona, ali i u Evropi, teško obrušio na Evropsku uniju kao sebičnu i egoističnu, sugerisavši najtoplijim rečima da Srbija u najtežim trenucima može da računa samo na pomoć i „čelično prijateljstvo“ totalitarnog kineskog režima i „brata Sija“, kako je nazvao lidera Komunističke partije Kine.

Sve je to pojačano Dačićevim vulgarnim javnim uvredama na račun EU. Mnogi zapadni mediji tumačili su da Srbija odustaje i zvanično od svoje evropske orijentacije i nudi se za ulogu kineske ispostave u Evropi, svojevrsne replike Enver Hodžine Albanije u 21. veku. Uzalud se već sutradan Sem Fabrici, šef delegacije EU u Srbiji, pravdao i dokazivao da je Unija u posledjih 20 godina uložila milione evra u srpsko zdravstvo i da je ta pomoć neuporediva sa bilo čijom, demantujući da je Srbiji onemogućeno da kupuje medicinsku opremu u državama EU.

Uzalud je EU četiri dana kasnije hitno odobrila Srbiji 7,5 miliona evra bespovratnih sredstava za borbu protiv epidemije korona virusa. Uzalud je u isto vreme Norveška dodelila Srbiji dodatnih 5 miliona evra pomoći i medicinski materijal za borbu protiv korone. U beogradskim, strogo kontrolisanim, medijima sve je to prećutano ili minimizirano, a naslovne strane, desetak režimskih dnevnih listova, donosile su napise da je jedini spas u Kini i njenoj očekivanoj pomoći Srbiji. Najzad, ta pomoć, koja je upućena iz Pekinga i ostalim evropskim državama, dočekana je uz najviše počasti s državnim vrhom na aerodromu.

“Zaborav” za Crnogorce
Na Vučićevoj konferenciji za medije na kojoj je obznanio uvođenje vanrednog stanja jedan detalj je bio posebno indikativan. Nabrajajući sve narode koji žive u Srbiji, koje želi vanrednim merama da zaštiti od opasnog virusa, upadljivo je izostavio Crnogorce. Nije se na tome stalo. Četiri dana kasnije iz ambasade Srbije u Podgorici je saopšteno da je „na predlog opštine Budva predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo odluku da se hotel MUP-a Srbije u Bečićima ustupi i stavi na raspolaganje lokalnim vlastima za privremeni karantin“.

Kršeći ovlašćenja definisana ustavima i Srbije i Crne Gore, srpski predsednik je zaobišao legalne institucije susedne države – crnogorsku Vladu i Ministarstvo zdravlja, jedine nadležne da odlučuju o karantinu za potencijalno zaražene korona virusom i direktno komunicirao sa svojim lojalistima koji su na vlasti u lokalnoj upravi Budve. Osim što je odbila ovaj predlog, Vlada Crne Gore, očito, nije želela da pravi slučaj od još jedne u nizu provokacija koje dolaze iz beogradskih vladajućih krugova.

Naposletku, ima li bilo čega pozitivnog u užasu koji, zatvoreni u svojim domovima, živimo, čekajući nevidljivu štetotočinu da nam uništi život i ugrozi bližnje?! Kod nemalog dela ljudi javila se nova solidarnost i empatija, reafirmisala se svest da živimo u društvu, u zajednici sa drugima i da naša sreća jeste uslovljena i dobrobiti drugih. I drugo, nauka i razum su, ipak, nadvladali u ovoj krizi. Sve domaće i svetske ludorije sa antivakcinašima, teoretičarima zavere, raznim priučenim homeopatama i sličnim eksperimentima u čijoj osnovi je sumnja u razum i struku – ustupili su mesto govoru kompetentnih, upućenih i specijalizovanih stručnjaka.

To je lekcija koju svet mora da pamti i kada ova tragedija prođe. Kao što je kriza pokazala – društva neće poboljšati zadrti nacionalisti i neodgovorni populisti, jednako kao što čovečanstvo neće spasiti popovi i religijske dogme; mogu mu pomoći jedino – nauka i razum.

ČESTITKA ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je makedonskom kolegi Stevu Pendarovskom, rukovodstvu i građanima te države, formalno završeni proces ratifikacije protokola o pristupanju Sjevernoatlantskoj alijansi.

“Od danas će se i makedonska zastava vijoriti u sjedištu Alijanse u Briselu. Naša transatlantska zajednica bogatija je za još jednu novu saveznicu. Crna Gora se iskreno raduje velikom i zasluženom uspjehu naših prijatelja, koji je garancija prosperitetnije i sigurnije budućnosti ne samo za Sjevernu Makedoniju, nego za region u cjelini”, navodi se u poruci.

Đukanović navodi da su uzorni politički odnosi i tradicionalno prijateljstvo sada trajno osnaženi i savezništvom u NATO.

“U teškim danima borbe sa pandemijom virusa COVID-19, koja uzima na hiljade života u zemljama saveznicama, prijem Sjeverne Makedonije je još jedan dokaz odlučnosti i snažne privrženosti NATO politici otvorenih vrata i vrijednostima partnerstva, solidarnosti i uzajamne podrške. Radujem se našoj savezničkoj saradnji i zajedništvu u okviru NATO”, navodi se u čestitki Đukanovića.

DF

Uvođenjem neustavnog policijskog sata preko Twitter-a, Vlada je ozvaničila diktaturu i ugrozila najosnovnija ljudska prava i slobode građana, saopšteno je iz Demokratskog fronta (DF).

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) odlučilo je danas da se građanima zabranjuje izlazak iz kuća radnim danima od 19 sati do pet ujutru, a vikendom od 13 sati u subotu, do pet sati u ponedjeljak ujutru.

U reagovanju DF-a navodi se da, po Ustavu Crne Gore, niko ne može uvesti policijski sat niti donositi slične uredbe prije nego se u Skupštini, na predlog predsjednika države, proglasi vanredno stanje.

„Od večeras Crna Gora onako kako je definisano u Ustavu više ne postoji, sad se radi o zatvorenoj privatnoj skupini koja donosi neustavne uredbe, i ne samo što na ovaj način ugrožavaju ljudska prava i slobode, već se osnovano dovodi u pitanje i njihova sposobnost da nas zaštite od nadolazeće pandemije“, saopštili su iz DF-a.

ČESTITKE

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, uputio je predsjedniku Sobranja Sjeverne Makedonije Talatu Džaferiju i svim građanima čestitku povodom prijema ove države u NATO alijansu.

“Podizanjem zastave Sjeverne Makedonije ispred sjedišta NATO u Briselu, kao 30. članica danas ste se i na simboličan način pridružili savezu koji djeluje u interesu opšteg mira i bezbijednosti. Crna Gora se iskreno i otvoreno zalagala za prijem Sjeverne Makedonije u NATO, sa ciljem dodatnog jačanja stabilnosti Zapadnog Balkana”, navodi se u poruci Brajovića.

MEDOJEVIĆ SUGERIŠE

Crna Gora nema mehanizme, resurse i institucije koje treba da djeluju u vanrednim situacijama, ocijenio je poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, navodeći da je važno da se odmah formiraju robne rezerve.

Medojević je kazao da je višedecenijsko sistematsko slabljenje uloge države dovelo do stanja kakvo je danas, gdje država, smatra on, ne može da odgovori na potrebe građana u vanrednim stanjima.

“DF godinama upozorava da Crne Gora nema mehanizme, resurse i institucije koje treba da djeluju u vanrednim situacijama, bilo da se radi o poremećajima na tržištu roba, elementarnim nepogodama, epidemijama, ratovima”, naveo je Medojević.

Zbog toga je, kako je rekao, važno da odmah budu formirane robne rezerve od osnovnih životnih namirnica, goriva, ljekova i medicinskih sredstva, zaštitne opreme, sredstava za djelovanje u uslovima požara, poplava, sniježnih nameta.

Kako je dodao Medojević, robne rezerve mogu da se koriste u situacijama kada se stvaraju stvarne ili vještačke nestašice roba na tržištu, ili u uslovima nemogućnosti nabavke hrane.

“Epidemija COVID 19 je upravo takva situacija u kojoj je Vlada trebalo da proglasi vanredno stanje u Skupštini, uvede radne obaveze i propiše obaveze kompanija, medija, zdravstvenih radnika, građana sa posebnim znanjima i vještinama kako da djeluju u uslovima vanrednog stanja”, kazao je Medojević.

Kako je naveo, robne rezerve se dopunjuju i trebalo bi da budu dovoljne za prevazilaženje problema u roku od tri do šest mjeseci, a neke države imaju robne rezerve i za više godina.

“Neprihvatljiva je situacija za državu da mora da moli i prosi od drugih država pomoć u osnovnim životnim namirnicama i drugim robama koje mora da ima u rezervama”, rekao je Medojević.

On je kazao da intervencije iz robnih rezervi regulišu i zloupotrebe cijena u privatnim trgovinama ili apotekama, gdje se cijene formiraju slobodno, na način da nude robu po nabavanim cijenama.

Medojević je rekao da, osim robnih rezervi, Crna Gora mora da ima i ratne rezerve, koje omogućavaju nesmetana dejstva Vojske Crne Gore (VCG) u uslovima prekida snabdijevanja, vanrednih i ratnih stanja.

Kako je ocijenio, municija, gorivo, ostala bojeva sredstva, rezervni djelovi, hrana, voda, ljekovi i medicinska sredstva moraju da budu na raspolaganju Vojsci u takvim situacijama koje mogu da traju duže vrijeme.

Medojević smatra da ratne rezerve moraju da obezbijede sigurnost djelovanja Vojske u vremenu ne kraćem od godinu.

“Mi nemamo ni ratne rezerve, niti VCG ima obezbijeđena sredstva i opremu za djelovanje u uslovima ratnog i vanrednog stanja”, kazao je Medojević.

On je rekao da Crna Gora treba da ima i devizne rezerve u slučajevima oštrih fluktuacija na finansijskom tržištu, a sve u cilju intervencija za zaštitu interesa građana i privrede.

“Jednostavno, neoliberalni reformatori su ostavili državu bez glavnih poluga za reagovanje u situacijama kao što je ova. Zato moramo da prosimo od tajkuna, sportista, šeika, NATO-a”, kazao je Medojević.

JOKOVIĆ PREDLAŽE

Socijalistička narodna partija predložila je, u otvorenom pismu Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti, da otvori humanitarni broj kod više mobilnih operatera, putem kojeg bi građani, ali i privredni subjekti, mogli da uplaćuju sredstva slojevima stanovništva koji su najviše pogođeni krizom koju je izazvao koronavirus.

“Poznato je da je pandemija korona virusa izazvala ogromne ljudske gubitke u cijelom svijetu. U Crnoj Gori, nažalost, već imamo dva smrtna slučaja izazvana ovom opakom bolešću, kao i desetine oboljelih i hiljade potencijalnih zaraženih koji su pod mjerama karantina i izolacije,” naveo je Joković.

Osim uticaja na zdravlje građana, ova neviđena epidemija izazvala je i ekonomsku krizu, koja prijeti da ugrozi egzistenciju velikog dijela stanovništva Crne Gore.

“Naši sugrađani koji su već godinama na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i bez realne šanse da pronađu bilo kakvo zaposlenje, oni koji rade na crno bez uplaćivanja ikakvih dažbina od strane poslodavca, primaoci socijalne pomoći i drugi, naročito su ugroženi. Ne treba zaboraviti ni one koji žive privatno, plaćaju alimentaciju, samohrane roditelje, ali ni one koji rade za dnevnicu, majstore i druge koje će ova kriza dovesti u još nepovoljniji položaj.”

Nije potrebno naglašavati u koliko se teškoj poziciji već sada nalaze brojni preduzetnici, hotelijeri, turistički radnici i ugostitelji, ali i svi pripadnici tzv. slobodnih profesija, poput taksista, frizera, kozmetičara i drugih, kojima je mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela zabranjen dalji rad zbog potrebe sprečavanja širenja zaraze, navodi on.

Sada, osim o izuzetno velikom zdravstvenom riziku koji vreba, oni moraju razmišljati i o tome da li će uspjeti da prehrane sebe i svoje porodice.

Vlada Crne Gore je napravila određeni paket pomoći za razne kategorije stanovništa, ali nažalost, već sada se vidi da isti neće biti dovoljan da se prevaziđu problemi, smatra Joković.

To je, smatra on, potvrdila i sama Vlada jer je premijer Marković pozvao poslodavce da ne otpuštaju svoje zaposlene.

U tom smislu, Socijalistička narodna partija predlaže Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti da otvori humanitarni broj kod više mobilnih operatera, putem kojeg bi građani, ali i privredni subjekti, mogli da uplaćuju određena sredstva slojevima stanovništva koji su najviše pogođeni ovom krizom.

“Napominjemo da bi svrha njegovog otvaranja trebalo da bude pružanje novčane pomoći socijalno ugroženim i siromašnim građanima Crne Gore putem SMS poruka”, smatra Joković.

Podnosilac zahtjeva za odobravanje humanitarnog broja može biti pravno lice registrovano kao humanitarna organizacija, nevladina organizacija, udruženje ili fondacija koja je društveno prepoznata po djelatnosti u koju spada akcija za koju se otvara humanitarni broj, objašnjava on.

“Pri tome, treba obezbijediti kontrolu raspodjele prikupljenih sredstava, odnosno voditi računa da ona idu u prave ruke. O tome javnost mora biti obaviještena, kako bi građani znali na koji način se upravlja njihovim novcem.”

U SNP-u smatraju da bi jedna ovakva akcija imala smisla jer je poznato da je Crna Gora evropski rekorder po broju korisnika mobilne telefonije, a to je istovremeno najlakši način da oni, koji to žele, doprinesu i pomognu svojim sugrađanima.

“Takođe, poznato je da su građani Crne Gore mnogo puta i do sada pokazali svoju solidarnost i da su na ovaj način neki naši sugrađani uspjeli da riješe određene zdravstvene probleme i slično.”

U toj partiji smatraju da bi ovom pozivu naročito trebalo da se odazovu i da pomognu zaposleni u državnoj upravi i lokalnim samoupravama, čija su radna mjesta i primanja unekoliko sigurnija nego onih koji rade u privatnom sektoru.

“Dakle, u ovim teškim vremenima potrebno je da podijelimo teret i da pronađemo način da pomognemo onima kojima je to potrebno. Država ne smije zaboraviti ni jednog svog građanina, već mora biti sposobna da, na temelju principa socijalne pravde koji je zapisan i u Ustavu Crne Gore, obezbijedi osnovnu egzistenciju svima”, rekao je on.

Socijalistička narodna partija, kako kaže Joković, spremna je da pruži svoj doprinos u ovoj akciji.

SRPSKI TABLOIDI

I dok svijet posljednjih mjeseci bije bitku sa pandemijom korona vurisa, u pojedinim srpskim medijima nastavljaju širenje dezinformacija o Crnoj Gori i predsjedniku Milu Đukanoviću. Sve to, za kolumnistu Tomislava Markovića, znači da srpske vlasti i njima naklonjenih mediji nijesu svjesni opasnosti u kojoj se nalazi cijeli svijet, kao i da takvi naslovi već odavno nikome nijesu interesantni.

“U okolnostima kada je cijeli svijet bori proti jedne opasne bolesti i kada vidimo da u Italiji, u Španiji, SAD-u se dešavaju jezive stvari i da neki sistemni nijesu u stanju da se izbore sa tim problemom, mi ovdje imamo slučaj medija koji i dalje ne shvataju šta se dešava nego nastavlaju svoj mali rat”, kaže Marković.

Korona virus ujedinio je cijeli svijet, kaže on. Zato bi udarna vijest svih medija u Srbiji, umjesto Crne Gore, trebalo da bude pandemija zbog koje umire na hiljade ljudi.

“U ovom trenutku čini mi se da nije baš primjereno, a malo i besmisleno baviti se nekakvim ratovima, kampanjama i stigmatizacijom Crne Gore. S tim što moram da kažem da se to uklapa u onu glavnu matricu koju ima srpska vlast i tabloidi, a to je da proizvodi neprijatelje. Nijesu samo Crnogorci na tapeti, nego i povratnici iz inostranstva, srpski državljani”, navopdi Marković.

Sve se, ipak, mijenja velikom brzinom, poručuje Marković. U regionu je vraćena vjera u znanje i struku, tako da je prostora za lažne vijesti sve manje.

“Sada se ponovo poslije mnogo vremena najviše vjeruje stručnjacima, svi jedva čekaju da se političari sklone sa ekrana i da čuju reći epidemiologa. U tom drugačijem svetu čini mi se da će sve manje mesta biti za ovako ratoborne politike, za velikosrpske napade na Crnu Goru i susjede, u kojima je Srbija provela nekoliko decenija. U tom smislu, ti tekstovi koji se i dalje pojavljuju protiv Crne Gore, nijesam čak ni siguran da previše interesuju široku publiku”, poručuje Marković.

Jer su danas, kako zaključuje, svi koncentisani na čuvanje svojih života, održavanje socijalne distance i stručnjake, koji pokušavaju da spasu čovječanstvo.

VARHELJI

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varheji ocijenio je da se Evropa suočava sa do sada neviđenom krizom po javno zdravlje i da su saradnja i solidarnost ključni.

On je u pismima upućenim premijerima šest zemalja Zapadnog Balkana u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid naglasio i da Evropska unija (EU) stoji uz zemlje zapadnog Balkana u traženju načina da se ukaže na izbijanje i posljedice pandemije.

U svom obraćanju premijeru Crne Gore, Dušku Markoviću, Varheji je istakao da je instruisao svoje službe da stave na raspolaganje do tri miliona eura, koji će se finansirati iz sredstava za EU integracije, ali i da započnu rad na redizajniranju do 50 miliona eura i ubrzaju saradnju na nekim od postojećih nacionalnih programa.

Komesar je naveo i da je potrebno ubrzati projekte koji su već u fazi pripreme koji mogu donijeti olakšanje privatnom sektoru, tržištu i socijalnom sektoru i naglasio saradnju u okviru višegodišnjeg operativnog programa za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu pomoć vrednog 15,3 miliona evra.

U pismu sada tehničkom kosovskom premijeru, Aljbinu Kurtiju, Oliver Varheji je istakao da je svojim službama rekao da stave na raspolaganje do 5 miliona eura za hitne potrebe koje će biti finansirane iz EU integracija i da započnu rad na redizajniranju do 50 miliona eura pomoći iz programa iz 2019. i 2020, koji sada treba da upotrebe za ublažavanje socijalno- ekonomske posljedice krize. Prvobitno planirani projekti mogu se finansirati iz naknadnih programa, dodao je u pismu.

Komesar je naveo i da je potrebno hitno ubrzati projekte koji su već u pripremi, a koji mogu da poboljšaju likvidnost i podršku privatnom sektoru. Ovo, kako je objasnio, uključuje nadolazeću isplatu do 13 miliona eura u isplati budžetske podrške, ukoliko su ispunjeni relevantni uslovi.

„Dodatno, razmatramo i druge projekte i prilagodićemo se“, dodaje se u pismu Kurtiju.

Srbija i Sjeverna Makedonija

Varheji je u pismu upućenom tehničkom premijeru Sjeverne Makedonije, Oliveru Spasovskom, naveo da će EU staviti na raspolaganje do četiri miliona eura za trenutne potrebe i da će se ta sredstva finansirati iz sredstava EU integracija.

Takođe, komesar je naložio i da se počne sa redizajniranjem do 50 miliona eura putem nagrade za performanse, koja bi sada trebalo da se iskoristi za ublažavanje socijalno-ekonomskog uticaja krize.

On je naveo i da je hitno potrebno ubrzati projekte koji su već u fazi pripreme, a koji mogu donijeti olakšanje privatnom sektoru i poboljšati likvidnost. Ovo, kako je rekao, uključuje pomoć za mala i srednja preduzeća od devet miliona eura i fiksnu tranšu od tri miliona eura za budžetsku podršku nakon potvrde da su uslovi ispunjeni. Pored toga, navodi se, razmatraju se i drugi projekti.

Kada je reč o Srbiji, Varheji je u svojem pismu premijerki Ani Branić i ministarki za evropske integracije, Jadranki Joksimović, naveo da je svoje službe instruisao da stave na raspolaganje do 15 miliona eura za trenutne potrebe, a da će se ta sredstva finansirati iz tekućih ugovora UNDP, UNOPS i EU integracija.

Kako je naveo, potrebno je ponovo pregledati preostala sredstva fonda EU za integraciju u ukupnoj vrednosti od 20,8 miliona evra.

Varheji je dodao i da je na osnovu sporazuma sa Vladom Srbije potrebno ponovo odrediti vremenski okvir za projekte kao što su spojnica gasa između Srbije i Bugarske i projekat biomase sa razvojnom bankom KfW i preusmjeriti ta sredstva. „Ovo bi moglo osloboditi 57,6 miliona eura“, dodao je komesar.

Varheji je u pismima istakao da evropska Komisija sarađuje i sa međunarodnim finansijskim institucijama, gledajući kako najbolje rešiti pitanja likvidnosti i finansijske probleme privatnog sektora i ispituje na koji način višenacionalni instrumenti, poput garancije za zapadni Balkan, mogu najbolje da pomognu regionu.

„Takođe blisko sarađujemo sa Savjetom za regionalnu saradnju, Sekretarijatima CEFTA i Transportnom zajednicom na rješavanju pitanja koja utiču na snabdjevanje osnovnom robom kako bi se olakšalo kretanje robe u regionu i između regiona i EU“, navodi se u pismima.

Varheji je pozvao i na punu saradnju država regiona i zajednički rad i istakao da se izazovu ove veličine može odgovoriti samo uskom saradnjom i solidarnošću.

„Ovo se brzo razvija i moraćemo se u skladu s tim prilagoditi. Radeći zajedno izaći ćemo iz ove krize jači“, zaključio je komesar.

Albanija i BiH 

U pismima koja je uputio premijerima Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i Srbije 24. marta, Varheji je naveo da Evropska komisija intenzivno razmatra kako da uključi te zemlje u inicijative koje EU preduzima kao odgovor na pandemiju, kao i to kako da na najbolji način ponudi podršku kojom će se ublažiti uticaj koronavirusa na društvo i ekonomiju.

„Kada je reč o građanima regiona koji su ostali u EU, Komisija je na vezi sa državama članicama u vezi sa državljanima trećih zemalja koji se mogu naći u situaciji da se zadrže u Šengen području kao posljedica restrikcija u putovanjima“, dodao je komesar.

U pismu upućenom premijeru Albanije, Ediju Rami, Varheji je naveo da je svoje službe instruisao da stave na raspolaganje do četiri miliona eura za neposredne potrebe, koja će se obezbjediti iz sredstava za EU integracije, ali i da preusmere postojeći program podrške socijalnom uključivanju kako bi se bolje odgovorilo na socijalne potrebe koje potiču iz COVID 19.

Pored toga, dodao je, započeće se rad na prikupljanju do 11 miliona eura kroz nagradu za performanse za proširenje programa podrške socijalnom uključivanju.

Uz to, kako se navodi u pismu Rami, pojednostaviće se i dodjela iz programa koji su u procesu kako bi se pomoglo privatnom sektoru i popravila likvidnost.

„Ovo bi moglo da uključi do 35 miliona eura iz planiranih projekata u oblastima cirkularne ekonomije, imovinskih prava i vladavine prava. Planirani projekti bi se finansirali iz dodatnih ciklusa“, naveo je Varheji.

U pismu koje je uputio predsedavajućem Veća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), Zoranu Tegeltiji, Varheji je istakao da je svojim službama dao instrukcije da stave na raspolaganje do sedam miliona eura za hitne potrebe koje će biti finansirane iz EU integracija i da budu spremne za preusmeravanje dodeljivanja iz nekoliko planiranih i postojećih programa kako bi obezbjedili dodatnih 28 miliona eura za medicinske i ostale kratkoročne potrebe koje je BiH identifikovala.