Na Skalinama su, nakon povlacenja vode, ostale velike kolicine otpada, koji je rezultat nesavjesnog odnosa pojedinaca
Iako su radnici Cistoce juce ocistili gomilu smeca ispod starog mosta na Ribnici, na Skalinama je i ovog jutra gomila smeca.
Ekipa Boja jutra zatekla je ruznu sliku na jednom od najcuvenijih mjesta u Podgorici.
Osim plasticnih boca i kesa, stanovnici Podgorice bacaju cak i duseke, lopte, stari namjestaj, gdje im nije mjesto, a na kraju sav ovaj otpad zavrsava u nasim vodama.
“Kao posljedica obilnih padavina na Skalinama su, nakon povlacenja vode, ostale velike kolicine otpada, koji je rezultat nesavjesnog odnosa pojedinaca. S obzirom na jako nepristupacan teren, nije bilo moguce ukloniti sav otpad, zbog cega cemo ove poslove nastaviti”, saopsteno je iz “Cistoce”.
“Mr Robot” podsjetio na neke od najhrabrijih eksperimenata u epizodama popularnih modernih televizijskih serija
“U redu je, ne moramo da pricamo” – ovom recenicom pocela je posljednja epizoda serije “Mr Robot” autora Sema Esmejla. I tokom cijelog njenog trajanja niko nije progovorio. Epizoda pod nazivom “405 Method Not Found” sadrzi samo dvije recenice dijaloga i vec je okarakterisana kao jedna od najspektakularnijih koje je pomenuta serija, cija finalna sezona je u toku, iznjedrila.
Imati epizodu gotovo bez ikakvog dijaloga zgodan je trik, koji nije potpuno nov. Serija “BoJack Horseman” imala je nesto slicno 2016. sa epizodom “Fish out of Water”. A “Mr Robot” je vec navikao gledaoce na hrabre eksperimente, pa je tako drugu sezonu otvorio 15-ominutnom sitkom verzijom sebe, dok je u trecoj imao epizodu snimljenu iz jednog tejka. Sad i ovu prakticno bez dijaloga.
Kad serija konacno dode do svog kraja sigurno ce biti upamcena po tome sto se nije libila da se uhvati u kostac sa ozbiljnim izazovima. Ali bilo je i hrabrijih. Britanski “Guardian” podsjetio je na neke od najhrabrijih modernih televizijskih eksperimenata koji su zaobisli konvencije kako bi gledaocima ponudili nesto interesantnije.
Community – Remedial Chaos Theory
“Community” je ostao upisan u TV istoriju kao jedan od najludih sitkoma ikad. Epizoda “Pillows and Bankets” je imala formu parodije na dokumentarce Kena Burnsa. U “Digital Estate Planning” glumacka ekipa se nasla u osmobitnoj video igri. “Intro to Felt Surrogacy” je radena sa lutkama. Ali najbolji primjer hrabrosti autora serije i definitivno najteza epizoda za izvest bila je treca u trecoj sezoni koja se odvijala kroz sest alternativnih vremenskih tokova, od kojih je svaki baziran na scenariju gdje drugi lik odlazi po picu. Do kraja epizode svi likovi su mrtvi, pijani i isjeckani na djelove. Mnogo toga je smjesteno u nesto preko 20 minuta programa.
Buffy the Vampire Slayer – Once More, With Feeling
Epizode u kojima serija poprima formu mjuzikla danas su nesto sasvim uobicajeno. “30 Rock” je imala mjuzikl epizodu. “The Flash” je imao mjuzikl epizodu. I “Fringe” i “Grey’s Anatomy” i “How I Met Your Mother” i “Scrubs” i “The X-Files”, sve ove serije su strikirale i to. Ali ono sto ih veze je epizoda “Once More, With Feeling” seste sezone serije “Buffy the Vampire Slayer” iz 2001. Ona je otvorila put i prva se suocila sa ovim velikim izazovom. A da bi bila uspjesna bilo je potrebno tri mjeseca spremanja, sto je cijela vjecnost u svijetu televizije. Zadivljujuce je kako je “Once More, With Feeling” izvedena uspjesno tad, jer bi samo jedna mala greska bilo koga iz glumacke postave bila dovoljna za katastrofu. Ipak, ne samo da je bila uspjesna, vec je otvorila i nove mogucnosti ovoj seriji i sigurno nije slucajno jedan od favorita reditelja Dzosa Vidona.
The Leftovers – International Assassin
Tokom veceg dijela emitovanja “The Leftovers” je otreznjujuca studija tuge bez kraja i rjesenja, sa svojom kolekcijom likova koji ne mogu da se pomire sa misterioznim nestankom desetine ljudske populacije sa lica planete. A onda je dosla na red epizoda “International Assassin” u kojoj je depresivni policajac Kevin Garvi popio otrov i probudio se u kupatilu luksuzne hotelske sobe, gdje jedan covjek pokusava da ga ubije. U daljem toku – nema pravila.
Ova epizoda nije bila narativno narocito bitna, ali s obzirom koliko je serija “The Leftovers” znala da bude depresivna”, bilo je zabavno vidjeti kako odbacuje glavnu premisu kako bi se pretvorila u akciju a la Dzejms Bond. Valja pomenuti i trecu sezonu i epizodu pod nazivom “The Most Powerful Man In The World (And His Identical Twin Brother)” u kojoj se Kevin vraca u isti svijet gdje otkriva da u njemu postoje biometrijski senzori penisa.
Black Mirror – Bandersnatch
Netfliksov interaktivni uredaj za pricanje prica mogao bi jednog dana u buducnosti da postane nacin na koji cemo konzumirati sadrzaje poput serija. Zasad je to i dalje samo fora, trik koji cini “Bandersnatch” djelom koje se svojom neobicnoscu izdvaja. Epizoda dozvoljava gledaocima da aktivno biraju pravac u kojem ce se odvijati radnja. Imamo tu i samoubistvo i zastrasujuci niz disfunkcija, pa i trenutak u kojem je glavni lik obavijesten da ga ljudi gledaju na Netliksu sto cini da se univerzum epizode srusi na samog sebe. Ne bi mogla svaka serija da prode sa ovakvim trikovima, ali je za “Black Mirror” bio kao saliven.
Twin Peaks: The Return – Part 8
Ovo je bilo nemoguce zaobici. U pitanju je najcudnija epizoda ikad prikazana na televiziji. Da, “Mr Robot” je hrabar, ali u toj seriji necete naici na epizodu koja nekoliko minuta trosi na prikaz unutrasnjosti nuklearne eksplozije uz pjesmu pod nazivom “Threnody to the Victims of Hiroshima”. Ili na epizodu u kojoj mutant povraca bukvalni prikaz zla u crnu rupu, a ovoj prijetnji isprecava se lik cije ime je “??????”, koji levitira ka svijetu i zatim udise cijelu galaksiju. U osmoj epizodi serije “Twin Peaks: The Return” sve ovo se desilo u dvadeset minuta i moglo bi se reci da je u pitanju prica o porijeklu cijelog Tvin Piksa. Niko nikada sigurno nece napraviti ovakvu epizodu, ovako uznemirujuce remek djelo kakvo samo Dejvid Linc moze iznjedriti.
Mornar je u prva tri kola upisao tri pobjede i dva poraza, dok popularne “limenke” imaju samo jedan poraz, protiv Partizana
Nakon pobjede kod kuce nad Cedevita Olimpijom, pred kosarkasima Mornara je novi derbi u ABA ligi – izabranici Mihaila Pavicevica gostuju veceras (20 sati) FMP-u, u utakmici sestog kola regionalnog takmicenja.
– Utakmica sa FMP-om bice izuzetna teska. Jedan sam od onih koji od prvog dana, od kada se takmicimo u ABA ligi, potencira da je FMP izuzetno kvalitetna ekipa. Sistem koji je napravljen veoma cijenim i postujem. Prije svega, zbog toga sto su od velikog broja mladih igraca napravili velika imena i sto su iznjedrili mnogo kvalitetnih igraca. Mladi kolega Jovanovic radi sjajan posao u posljednje dvije godine. Zaista nas ocekuje tezak mec. Svaka utakmica s njima je bila uzbudljiva i neizvjesna do kraja. Nadam se da cemo biti spremni da odgovorimo na svaki izazov, a sto se tice rezultata zaista je nezahvalno prognozirati – rekao je Pavicevic.
Mornar je u prva tri kola upisao tri pobjede i dva poraza, dok popularne “limenke” imaju samo jedan poraz, u proslom kolu protiv Partizana.
– ABA liga ove sezone nosi veliku neizvjesnost, sve ekipe su spremne da iznenade. Kod nas se nedostatak zajednickog rada i uigranosti manifestovao na igru i rezultat. Drago mi je sto smo u pravom trenutku, protiv Cedevita Olimpije, lidera na tabeli, u drugom poluvremenu pokazali lice koje bih zelio cesce da vidim, da ne kazem na svakoj utakmici. Voljni momenat je bio prisutan kod svakog igraca, prije svega u odbrani, a jedna pametna igra u napadu rezultirala je pobjedom, velikom u svakom smislu. Najvise zbog toga sto nam vraca samopouzdanje. To je najbitnija stvar, jer kod svake odluke, svakog suta, samopouzdanje, na kraju, prevagne – dodao je trener Barana.
Mornar vodi 4-2 u pobjedama protiv FMP-a, a dvije od cetiri pobjede je upisao u gostima, u prethodne dvije sezone.
– Znamo da je FMP dobar tim. Mi moramo sa energijom da udemo u mec, da igramo jako. Siguran sam da cemo uraditi sve sto treba da pobijedimo – rekao je bek Barana Antabija Voler.
Trener FMP-a Vladimir Jovanovic istice da njegov tim igra “protiv kvalitetne i veoma nezgodne ekipa iz Bara”.
– Imaju puno igraca koji mogu da postizu poene u serijama, cesto i iz situacija koje nisu uobicajene. Gotovo svi su fenomenalni suteri za tri poena, dok su ispod kosa pokriveni odlicnim visokim igracima. Sigurno su ekipa koja je u stanju da pobijedi svakog protivnika, tako da je potrebno da odigramo kao tim, prije svega u odbrani, da kontrolisemo njihov sut sa distance kao i ofanzivni skok. Mislim da smo sposobni da to uradimo i nadam se pozitivnom ishodu – rekao je Jovanovic.
Budvanin "divljao" ulicama: Nije se zaustavljao na upozorenja policije, vozio trotoarom
“Istim rjesenjem mu je izrecena zabrana upravljanja vozilima “B” kategorije u trajanju od 60 dana, a izrecena su mu i tri kaznena boda”
Budvanin A. C. ( 24) kaznjen je jedinstvenom novcanom kaznom od 1.200 eura, nakon sto je automobilom “divljao” budvanskim ulicama ne zaustavljajuci se na upozorenja saobracajne policije.
Kako saznajemo Budvanin je napravio tri prekrsaja tokom noci izmedu srijede i crtvrtka, kada je velikom brzinom vozio ulicama.
Sudija za prekrsaje i portparol Suda za prekrsaje Marko Dukanovic potvrdio je “Vijestima” da je u hitnom postupku donio rjesenje kojim je Budvanina A.C (24) kaznio jedinstvenom novcanom kaznom u iznosu od 1.200 eura zbog tri prekrsaja iz cl.319.Zakona o bezbjednosti saobracaja na putevima.
“Istim rjesenjem mu je izrecena zabrana upravljanja vozilima “B” kategorije u trajanju od 60 dana, a izrecena su mu i tri kaznena boda. Prekrsaji su izvseni na nacin sto je A.C. kriticne noci upravljao vozilom marke “Audi”, niksickih registarskih oznaka, te se na propisane znake tri saobracajne patrole nije zaustavljao, vec je kretanje vozilom nastavljao velikom brzinom, koristeci cak i trotoarske povrsine”, odgovorio je Dukanovic na pitanje “Vijesti”.
Predsjednik Albanije Ijir Meta kazao je da je zadovoljan nivoom i kvalitetom svukupnih bilateralnih odnosa izmedu dvije prijateljske susjedne zemlje. Meta je primio u oprostajnu posjetu crnogorskog ambasadora u Tirani Dusana Mrdovica.
On se, kako je saopsteno, zahvalio ambasadoru Mrdovicu na licnom dopinosu razvijanju medudrzavnih odnosa, na odlicnoj saradnji i komunikaciji, i dok je bio na funkciji predsjednika Skupstine, i sada kada je na celu drzave.
“Prenio uvjerenje da je razvijanje bliskih i prijateljskih odnosa izmedu dvije drzave i dva naroda, znacajno ne samo sa bilateralnog, vec i regionalnog aspekta. Uprkos izazovima sa kojima se suocava, Albanija mora istrajati na reformskom i integracionom putu, i uloziti dodatne napore kako bi se ispunili potrebni kriterijumi i dosegli, prije svega od nasih gradana ocekivani standardi”, naglasio je Meta.
Ambasador Mrdovic, kako je saopsteno, prenio je da sa zadovoljstvom moze da konstatuje da je tokom njegovog mandata realizovana posjeta predsjednika Mete Crnoj Gori, da je nivo ukupnih politickih odnosa i saradnje proteklih godina na veoma visokom nivou, te da je potrebno da obije drzave uloze dodatne napore da takve politicke odnose obogate jacim i sadrzajnijim ekonomskim relacijama.
“Zahvalio se predsjedniku Meti na kontinuirano iskazanom prijateljskom odnosu, spremnosti i dostupnosti za komunikaciju i saradnju sa Ambasadom Crne Gore u Tirani, i ukupno sa Crnom Gorom i njenim najvisim drzavnim adresama. Raduje me sto sam tokom mog mandata u Albaniji bio svjedok njenog napretka, postignutih rezultata na reformskom putu, na jacanju demokratije i institucija, kazao je ambasador Mrdovic i dodao da ohrabruje njena sitrajnost i odlucnost da se u tom smjeru nastavi. Prenio da je Crna Gora spremna da sa Albanijom podijeli svoja iskustva stecena tokom procesa pregovora sa EU”, rekao je Mrdovic.
Odbor direktora trazi od izvrsnog direktora Montecarga da u stambeni fond vrati 200 hiljada eura potrosenih u druge svrhe
Odbor direktora drzavne zeljeznicke kompanije za prevoz robe Montecargo ni juce nije usvojio odluku menadzmenta o raspodjeli 200 hiljada eura radnicima iz stambenog fonda, jer je taj novac potrosen za druge svrhe, saznaju “Vijesti” iz vise izvora.
Usvajanje odluke je odgodeno dok menadzment, kojim rukovodi direktor Muradif Grbovic (Bosnjacka stranka), ne obezbijedi povracaj novca u Stambeni fond.
Citavo ljeto u ovoj drzavnoj kompaniji bilo je nesuglasica zbog namjere menadzmenta da se usvoji odluka koju je dio zaposlenih, koji su zbog toga i protestovali, nazivao nepravednom. Tu odluku je Komisija za stambena pitanja Montecarga donijela 22. jula ove godine.
Prema odluci koja se spori, radnicima je pod povlascenim uslovima trebalo da bude podijeljeno od 500 do 13.500 eura, od cega firmi treba da vrate svega 20 odsto odobrenog iznosa.
Ustavni sud je, u meduvremenu, potvrdio da je od dijela radnika osporavani Pravilnik o raspodjeli novca (kredita) za stambena pitanja u skladu sa Ustavom i nadleznim zakonima.
Direktor Montecarga nekoliko mjeseci ne zeli da odgovara na pitanja “Vijesti”, pa odgovor sta se desilo sa novcem nije bilo moguce dobiti ni juce.
Predsjednik Sindikata radnika Montecarga Milo Adzic kazao je “Vijestima” da su citavo ljeto “zamajavani od menadzmenta u vezi radnickog novca kojeg nije ni bilo”.
“To su izgleda sve bile prazne price, jer novca za raspodjelu na racunu nema”, kazao je Adzic.
On je objasnio da bi, zbog protoka vremena, pored predvidenih 200 hiljade eura, na racunu Stambenog fonda za radnike Montecarga, u ovom trenutku, trebalo da bude dodatno jos najmanje 50 do 60.000 eura.
“Vijesti” saznaju da je Odbor direktora Montecarga usvojio juce vecinom glasova predloge izvrsnog direktora Muradifa Grbovica o smjenama. Time je odluceno da se sa duznosti njegovog savjetnika razrijesi Momcilo Rakocevic, kao i dosadasnji sef Sektora za javne nabavke u kompaniji Miodrag Bajceta.
D?, mor?mo reformis?ti Evropsku uniju! Ali t?j proces reformisanja EU, koji ocigledno kasni, nije nespojiv s? njenim prosirenjem. Vec? EU istovremeno ima vise i sposobnosti, i vise s?mopouzd?nja i vise demokr?tije, i kao takva moze stvoriti vise sigurnosti z? svoj n?rod. Zbog tog? je odl?zeci predsjednik Evropske komisije Junker u potpunosti u pr?vu kada je nazvao ,,istorijskom greskom” cinjenicu da su sefovi drz?v? i vl?d? EU odbili d? pokrenu pregovore o pristup?nju s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom, pise u autorskom tekstu za Pobjedu njemacki ministar za Evropu Mihael Rot.
Ta odluka je morala biti donesena jednoglasno. Ljudi su bili sokir?ni ovim ponovljenim odl?g?njem – i n? B?lk?nu i u EU. Uost?lom, EU je d?l? svoju rijec. Obje drz?ve su ispunile uslove koje je post?vil? Unija, ? to je od?vno i potvrdeno u izvjest?ju Evropske komisije.
N?s prim?rni cilj mor? biti d? ucinimo sve sto mozemo n? Z?p?dnom B?lk?nu d? promovisemo mir, pomirenje i demokr?tiju. N? kr?ju kr?jev?, region nije dvoriste Evrope, to je njeno srce. St?biliz?cij? i pribliz?v?nje regiona je primaran interes i Njem?cke i EU. Ako Unija okrene led? Z?p?dnom B?lk?nu, to ce otvoriti vrata drugim ?kterim? k?o sto su Rusij?, Kin? ili Tursk? ciji prim?rni interes sigurno nije j?c?nje demokr?tije i vl?d?vine z?kon?.
Pozitivn? odluk? posl?l? bi pr?vu poruku: EU je ozbiljn? u vezi s? ujedinjenjem cijele Evrope i perspektive Z?p?dnog B?lk?n? z? pridruziv?nje. Ujedno bi se i odala pocast cinjenici d? su Alb?nij? i Sjevern? M?kedonij? “pomjerile planine” kako bi dosljedno isle n?prijed s? reform?m?. U obje zemlje, gradani i vlade su neprest?no dok?zivali d? su spremni n?pr?viti bolne kompromise z? pribliz?v?nje EU.
Ponovljeno odl?g?nje n?nosi ozbiljnu stetu kredibilitetu Unije. U regionu je prisutno j?c?nje sn?g? koje nem?ju interes z? reformu i n?pred?k. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Z?ev je n?j?vio ost?vku s? z?k?z?nim izborim? za april. Postoji op?snost d? ce doci do ponovnog por?st? n?cion?lizm?, ponovnog otv?r?nj? zalijecenih rana i etnickih sukoba. Gork? je nesreca to sto vidimo da je pokret?nje pregovor? o pristup?nju EU s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom sprijeceno zbog protivljenj? pojedinih zem?lj? cl?nic?.
“Guranje gl?ve u pijesak” je u ovom trenutku pogresno ponasanje. N? proljece 2020. godine ovo pit?nje ce se vr?titi n? dnevni red sefov? drz?v? i vl?d? EU. T?d? mor?mo biti nedvosmisleni i moramo jasno podrzati perspektivu pridruziv?nj?. Bilo bi neodgovorno dopustiti d?lje k?snjenje.
U meduvremenu, Sjevern? M?kedonij? i Alb?nij? mor?ju d? z?drze svoju posvecenost reform?m?. To je n?jbolji n?cin d? se sprijeci skepticizam. U isto vrijeme mor?mo d? r?dimo dom?ci z?d?t?k u EU i r?zr?dimo k?ko da se nosimo s? rezerv?m? pojedinih drz?v? cl?nic? prema prosirenju. EU je od?vno n?ucil? svoju lekciju n?kon sto se precesto i prebrzo prosirivala. Preradili smo metodologiju n? kojoj se temelji prosirenje i s?d? se st?vlj? veliki n?gl?s?k n? demokr?tiji i vl?d?vini prava.
U n?rednim mjesecim? mor?mo d? poj?c?mo s?r?dnju s? obje zemlje. EU mora d? bude vidljivija n? Z?p?dnom B?lk?nu. Nov? Evropsk? komisij? mor? kon?cno post?viti region za prioritet! Mi im mozemo pomoci objezbjedivanjem strucnj?k? koji mogu d? idu n?prijed s? potrebnim reform?m?.
Vracanjem Berlinskom procesu treb?lo bi d? se vise ?ng?zujemo i vise ul?zemo u region?lnu s?r?dnju. Stovise, mor?mo oj?c?ti K?ncel?riju z? ml?de Zapadnog Balkana kako bi ubijedili ml?du gener?ciju da budu ?mb?s?dori mir? i pomirenja. Z?p?dni B?lk?n ost?je l?kmus test z? tr?jni uspjeh evropskog modela. Necemo uciniti Evropu boljom gazeci zadatu rijec.
(Mihael Rot je cl?n njem?ckog Bundest?g? (SPD) od 1998. godine i minist?r z? Evropu u Feder?lnom uredu z? v?njske poslove od 2013. godine)
Pridruzeni clan iz nevladinog sektora u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Dragan Koprivica kazao je da je prethodno utvrdeni rok, 15. novembar, nerealno postavljen i da nije moguce da se u okviru njega zavrsi kompletan posao.
On je predlozio odboru 31. decembar kao novi rok za okoncanje posla tog skupstinskog radnog tijela.
Kako je pojasnio, predlog da rok bude produzen na posljednji dan ove godine motivisan je prije svega procjenom da im za zavrsetak cjelokupnog posla treba jos makar 45 dana, kao i zeljom da ispostuju vazno demokratsko pravilo da se bitni elementi izbornog sistema ne mijenjaju u godini izbora.
“Treci je razlog da ostane dovoljno vremena za implementaciju onoga sto kroz rad odbora bude dogovoreno ili usvojeno. Dakle, razlog za ovaj nas predlog nije neaktivnost odbora jer se radni odbori sastaju, analiziraju se moguca rjesenja za promjene zakona i praksi i sa te strane nemamo zamjerki. Ono sto je za nas od kljucne vaznosti jeste da se u ovom procesu dese promjene koje sistemski i sustinski mijenjaju dosadasnje lose prakse. Bez toga, ovo ce ostati jos jedna velika politicka igra u kojoj su akteri vodili racuna o partijskim interesima, a ne o interesima ovoga drustva. Nadamo se da se to nece desiti”, rekao je Koprivica.
Iz Socijalisticke narodne partije (SNP) su saopstili da je predlog da se produzi rok za zavrsetak rada Odbora za reformu izbornog zakonodavstva jos jedna potvrda da je rad tog skupstinskog tijela od samog pocetka opterecen brojnim nepravilnostima i da kao takav ne moze dati zeljene rezultate.
Spoljnopoliticki analiticar iz Beograda Jaksa Scekic kaze za Dnevne novine da izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona vec imaju negativan uticaj na proces integracija drzava Zapadnog Balkana, jer su Albanija i Sjeverna Makedonija “dobile crveno svijetlo, a Crna Gora i Srbija zuto”.
“Surovo je od Makrona, koji je do nedavnog govorio o evropskoj buducnosti regiona, sto je to uradio zbog sopstvenih politickih razloga. On bez ovakvog stava, makar je to njegova procjena, ne moze da politicki prezivi predsjednicke izbore i novu erupciju bijesa zutih prsluka, i po principu “daleko od ociju, daleko od srca, on je buducnost naseg regiona zrtvovao zbog svoje politicke buducnosti”, kaze Scekic.
Ovaj politicki analiticar tvrdi da Makron to, u ovom trenutku, moze da uradi zbog liderskog vakuuma u EU, jer Angela Merkel odlazi, a Makron zeli da bude na celu EU.
“Francuski predsjednik blokiranjem integracija Zapadnog Balkana na svojoj politickoj sceni dobija adut vise, koji odgovara desnici u njegovoj zemlji, koja je sve snaznija. Naime, u percepciji ljudi koji zive u EU, pa i u Francuskoj, nas region je mjesto gdje se stvaraju problemi. I tako je vec 30 godina. Problema je, proteklih godina, bilo i u Grckoj, kada je ekonomija u pitanju, a politicke krize su bile i u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji. I kada neko prosjecnom Evropljaninu kaze da dio EU treba da bude i Zapadni Balkan koji je bio sinonim problema, onda je razumljiva negativna reakcija. Na tu kartu igra Makron”, kaze Scekic.
Ovaj dugogodisnji novinar i urednik u domacim i stranim medijima kaze da Makron pokusava da ublazi svoje izjave nudeci zemljama Zapadnog Balkana da kako ko zavrsi pregovore dobije parce statusa u EU, odnosno da, na neki nacin, bude clanica Unije bez prava glasa, odnosno clanica drugog reda.
“Ne cudi me sto se zemlje Zapadnog Balkana, a narocito Crna Gora sada osjecaju prevarenim. Crna Gora je najdalje otisla u pregovorima i u reformama, a sada Makron pokusava da promijeni pravila. Potpuno razumijem drzavnike koji ce reci da ne pristaju na takav stav Makrona i da ce njihove drzave biti punopravne clanice ili nece uopste uci u EU. Mislim da Crna Gora moze mirno da ceka rasplet situacije. Za nju nema povratka bez obzira na promjenljive stavove Francuske” kaze Scekic.
Nakon otvaranja jedanaest filijala sirom Crne Gore, Lovcen banka AD Podgorica nastavlja ulaganje u sirenje poslovne mreze na sjeveru, otvaranjem saltera u Petnjici. Trenutno u Petnjici ne radi nijedna banka, pa je otvaranje saltera preko kog mogu obaviti neophodne bankarske usluge, za gradane ovog podrucja veoma znacajno.
Svecano otvaranje, saltera Petnjica je odrzano u cetvrtak, 7. novembra 2019. godine u 13 h. Salter se nalazi u prostorijama JU Centar za kulturu Petnjica i klijentima ce biti na usluzi radnim danima od 8h do 16h i subotom od 8h do 13h.
Tokom otvaranja saltera, okupljenima su se obratili:
Aleksandra Popovic – Predsjednica Odbora direktora Lovcen banke
Samir Agovic – Predsjednik opstine Petnjica
dr Vinko Nikic – Glavni izvrsni direktor
Drasko Trninic – Izvrsni direktor za upravljanje poslovanjem sa stanovnistvom, likvidnoscu i Call centrom
Haris Kurtagic – Rukovodilac filijale Rozaje i Saltera Petnjica
Na svecanom koktelu, od strane Lovcen banke je urucena je i donacije od 1.000 EUR, JU Srednja mjesovita skola Petnjica, kao pomoc za kupovinu kombi vozila koje ce se koristiti za potrebe prevoza ucenika. Donaciji su se pridruzili Zetagradnja i Izet Rastoder sa po 2.000EUR.
Lovcen banka AD Podgorica ove godine je obiljezila jubilej – pet godina rada na crnogorskom bankarskom trzistu. Banku su osnovali domaci poslovni ljudi i naucni radnici, zajedno sa njemackim drzavnim investiciono-razvojnim fondom DEG-om (KfW grupa), jednom od najvecih evropskih razvojnih institucija.
Sa otvaranja
OBRACANJA PREDSTAVNIKA LOVCEN BANKE
Aleksandra Popovic – Predsjednica Odbora direktora Lovcen banke
Ovdje, na Sjeveru ekonomska sansa je i buducnost za Crnu Goru.
U Petnjici i sire, postoje veliki resursi i potencijali koje treba znacajnije koristiti. Poljoprivredno zemljiste, sume, hidro potencijali, prirodne ljepote, stocarstvo, pcelarstvo, proizvodnja krompira, ljekovitog bilja, malinarstvo i nove kulture, plastenici, potencijali za razvoj izletnickog, lovnog, ribolovnog, sportskog turizma i drugi sadrzaji…
Petnjica i Podgorica nijesu toliko udaljene, putna infrastruktura i moderne saobracajnice ce smanjiti svaku geografsku udaljenost. Ali ono sto ovdje uspijeva i sto se proizvodi je vazno za razvoj nase dece i omladine, jer su vasi proizvodi zdravi, ekoloski cisti, a potencijali za dalji razvoj su toliki da bi se odavde mogla snabdijevati jos jedna Crna Gora.
Aleksandra Popovic
Lovcen banka je banka ovoga vremena i ovoga naroda – nastala kao rezultat visedecenijske saradnje sa prestiznim evropskim i svjetskim finansijskim institucijama, iz mocnih drzava svijeta. Na trzistu smo pet godina. Na bazi tog i mnogih prethodnih iskustava – procjenjujemo da je Petnjica znacajna za viziju ove Banke. Sa privredom i gradanima ove opstine, zelimo dalje da unapredujemo ovaj, po mnogo cemu, poseban i vazan dio Crne Gore.
Bice ovo za tim Lovcen banke uzbudljiv put u jednu novu razvojnu i bankarsku pricu, drugaciju od one na koju smo navikli.
Nadam se da cemo se naredni put sresti da razgovaramo o vasim projektima i idejama, o vasim porodicama koje nijesu u Petnjici ili nijesu u Crnoj Gori, sto me uvijek podsjeti na rijeci Mese Selimovica: ,,Bez te tacke za koju si vezan, zivot nije odlazenje i vracanje, nego lutanje”.
Samir Agovic – Predsjednik opstine Petnjica
Zahvaljujem Lovcen banka timu jer su odlucili da uvaze nase predloge i svoje poslovanje prosire i na Petnjicu, sto je veoma znacajno za nas. Ako imate na usluzi Banku i bankare koji razumije potrebe ovog kraja i njegovih gradana, ubijeden sam da ce to biti novi zamajac u razvoju naseg grada i generator buducih uspjeha. Zbog toga vjerujem u nase partnersto.
Cijenim da smo u Lovcen banci nasli partnera sa kojim cemo u narednom periodu zajednicki raditi na osmisljavanju politika za podrsku projektima iz agrobiznisa i turizma, cime cemo uz svjez kapital iz Lovcen banke za nove ideje, dati doprinos razvoju Petnjice.
Samir Agovic
Pozivam sve koji to mogu, od fizickih lica do pravnih subjekata, da otvore racun i budu klijenti Lovcen banke jer Banka za razliku od nas moze odavde otici. Time cemo dati doprinos da Banka ovdje ostane.
Zahvaljujem Banci i na tome sto su zaposlili lokalnu radnu snagu, cime je obezbijedena egzistencija za par porodica iz Petnjice.
Mislim da moramo raditi na promjeni navike da se uzimaju samo potrosacki krediti i ovo je sansa da tu naviku promijenimo kroz uzimanje razvojnih kredita.
Dr Vinko Nikic – Glavni izvrsni direktor
Slijedeci potrebe postojecih i potencijalnih klijenata, Lovcen banka danasnjim otvaranjem ekspoziture u Petnjici, siri svoje prisustvo na sjeveru Crne Gore.
Misljenja smo da Petnjica kao jedna od najmladih opstina na teritoriji Crne Gore i njeni gradani danasnjim otvaranjem ekspoziture dobijaju novu vrijednost u vidu bankarske usluge zbog koje su morali da idu do Berana ili Rozaja. Dolaskom Lovcen banke svi gradani Petnjice dobijaju punu paletu bankarskih usluga, kako za pravna lica tako i za gradane.
Vinko Nikic
Lovcen banka od samog pocetka svoju paznju usmjerava na mala i srednja preduzeca, kao i mikro preduzetnike i sigurno smo da i u Petnjici postoji veliki broj novih ideja prije svega mikro i malog biznisa i time nasim dolaskom ovdje dajemo sansu preduzecima kao i samostalnim preduzetnicima da ove ideje pretvore u stvarnost.
Velika lepeza ponude za sva pravna lica u Crnoj Gori pocev od povoljnih kredita za obrtna sredstva, overdraft kredita, pa do investicionih kredita su garant da je Lovcen banka prava i sigurna adresa za pretvaranje svih kvalitetnih biznis ideja u stvarnost.
Dolaskom Lovcen banke u Petnjicu dokazujemo da smo Banka ovoga vremena i ovoga naroda i na taj nacin u potpunosti slijedimo svoju misiju postojanja, stvarajuci uslove za razvoj i najmanje razvijenih djelova nase zemlje, jer vjerujemo da i Petnjica u sebi ima takav potencijal.
Drasko Trninic – Izvrsni direktor za upravljanje poslovanjem sa stanovnistvom, likvidnoscu i Call centrom
Od danas ste u Petnjici dobili novog komsiju. Vi znate sta znaci biti dobar komsija posebno kad i brat i sestra umiju biti daleko. Zato je vazno da imate nekog ko vas moze saslusati i razumjeti, a to je od danas Lovcen banka.
Radicemo ono sto sa uspjehom radimo ovih pet godina, da razvijamo i otvaramo nova radna mjesta. Jasne su nam vizije i pravci razvoja Petnjice i spremni smo da prepoznamo i podrzimo sve dobre ideje za dobrobit ovog kraja. Za sve vase buduce projekte mozete od danas dobiti podrsku u Petnjici kao u bilo kojem drugom gradu u Crnoj Gori.
Drasko Trninic
Haris Kurtagic – Rukovodilac filijale Rozaje i Saltera Petnjica
Otvaranjem Saltera u Petnjici Lovcen banka je pokazala da je Banka svih gradana Crne Gore jer radi na sirenju mreze sirom zemlje pruzajuci usluge gradanima sa sjevera i juga. Salter Petnjica ce pruzati usluge otvaranja racuna za fizicka i pravna lica, izdavanje platnih kartica, prijem i slanja novca preko Western Uniona i Ria-e kao i LORO doznake, izdavanje garancija, kao i prijem aplikacija za kratkorocne i dugorocne kredite.
Iz preduzeća Pogrebne usluge Podgorica kažu da je interesovanje građana za kremaciju veliko, ali da za sada još niko nije iskoristio ovu mogućnost. U anketi o tome šta građani misle o kremaciji, većina ispitanika izjasnila se u korist tradicionalne sahrane.
Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.
Male plate, stalni pritisci i ugrožavanje bezbjednosti problemi su s kojima se novinari u Crnoj Gori i dalje suočavaju, a na koje ukazujemo povodom Svjetskog dana slobode medija. Iz Sindikata medija upozoravaju da je ambijent u kojem novinari rade pogoršan, te da je zabilježeno povećanje broja napada na medijske radnike.
Glas Amerike (Voice of America – VOA), koji je administracija Donalda Trampa sredinom marta počela gasiti, naredne sedmice nastavlja sa radom, saopštili su američko Ministarstvo pravde i međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Kremlj je saopštio danas da je cilj trodnevnog primirja koje je predložila Moskva od 8. do 10. maja da se "testira raspoloživost" Kijeva za mir, dok je Ukrajina ocijenila da je takvo jedno primirje suviše kratko da bi mogle da se vode ozbiljni pregovori.
Pogledajte vijesti koje su obilježile dan za nama. U rubrici "6 u 6" plasiramo pregled najvažnijih vijesti iz zemlje i svijeta koje su obilježile 3. maj.
Saudijska Arabija je pogubila dvije osobe osuđene za terorizam, saopštilo je danas tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova, čime je ukupan broj pogubljenja u toj zemlji od početka godine dostigao najmanje 100.
Iako je reakcija nadležnih danas nešto brža, kazne za napade i dalje su blage. Istovremeno, iako je smanjen pritisak državnih institucija na medije, rastu drugi vidovi uticaja, koji prvenstveno dolaze od centara ekonomske moći i kriminalnog miljea
Planovi lokalne uprave su, tvrdi sekretar za zaštitu životne sredine Milovan Vlahović, da u narednom periodu razvija biciklističku infrastrukturu na gradskom i planinskom području.
"Kad lokalni odbor PES-a zaprimi zvaničan poziv za pregovore, tada ćemo, uz ostale organe stranke na državnom nivou, donijeti konačnu odluku", kaže poslanik PES-a
Sredinom marta, Trampova administracija je novinare poslala na prinudni odmor i počela da otpušta reportere Glasa Amerike i nekoliko drugih javnih medija
Blažo Rađenović je svima bio privezak, od Lazara Rađenovića do Mila Božovića i danas Nikole Jovanovića! Još se pamti kako je vodio kampanju za Božovića, trčeći mu oko nogu zajedno sa cijelom bulumentom funkcionera ugašene URE. Jednako tako danas trče za DPS-om i Jovanovićem, samo što je danas efekat toga debelo minus, ne čak ni nula, nego minus, navode u Demokratskoj Crnoj Gori.
Sindikat medija Crne Gore oštro osuđuje, kako kažu, nedopustivu i opasnu retoriku poslanika Demokratske Crne Gore Momčila Lekovića, koji je pojedine medije u Crnoj Gori, uključujući E televiziju, Portal Analitiku, M Portal i Antenu M, javno označio kao "sluge i zaštitnike mafije".
Biće zanimljivo vidjeti da li će i danas, kada je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv policijskog službenika iz Berana zbog primanja mita i saradnje sa kriminalnom organizacijom, pojedini mediji još jednom staviti u zaštitu korumpiranih policajaca kao što to već mjesecima rade, rekao je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Predsjednik budvanske URE Blažo Rađenović saopštio je da potpredsjednik Demokrata Dragan Krapović što više provodi vremena sa premijerom Milojkom Spajićem i ljudima iz PES-a sve više na njih liči. Kako je istakao, Krapović je nakon što je 'progutao' centar Budve za višespratnicu zbog kumovskih odnosa sada spreman da 'proguta' i Veliku plažu, Buljaricu, Jaz...
Pregovori za formiranje vlasti u Nikšiću su počeli i neće se dugo čekati da se konstituiše vlast, rekao je u izjavi za Portal RTCG gradonačelnik toga grada Marko Kovačević.
Nakon što je BDP-a imao najmanji rast u prošloj godini u posljednjih 8 godina (izuzetak je korona 2020.), Svjetska banka prognozira istu stopu rasta BDP-a i u ovoj godini, naveo je na mreži X šef kluba poslanika SD i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru u ime Evropske narodne partije (EPP), Rajnhold Lopatka, u intervju za Portal RTCG kazao je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za pristupanje Evropskoj uniji.
Strateško partnerstvo sa UAE nosi rizik zavisnosti od moćnih, nedodirljivih aktera. Sporazum Crne Gore sa Emiratima nema nijednu antikorupcijsku klauzulu, saopštili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Poručuju da nema mehanizme za sprečavanje pranja novca. Nema, tvrde, međunarodnu arbitražu u slučaju spora – sve mora da se “dogovara” sa režimom Emirata.
Abazović je, po ko zna koji put u svom prepoznatljivom maniru iznio neistine vezano za gospodina Ramaja i njegov projekat Porto Budva, saopštio je ministar odbrane Dragan Krapović. On je reagovao nakon što je Abazović kazao da je navodna afera u vezi sa dodjelom državljanstva Naseru Ramaju pokušaj da se pažnja javnosti skrene sa sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.
Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.
Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.
Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).
Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.
U Crnoj Gori postoji snažno povjerenje u bankarski sektor, čiji pokazatelji su u konstantnom porastu, i kao takvi predstavljaju jak osnov za podršku daljem ekonomskom rastu, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović.
Na sjeveru raširenih ruku dočekuju investitore iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Građanima, ali i predsjednicima tri opštine i sama pomisao na dolazak Muhameda Alabara budi nadu za ožiljavanje tog dijela Crne Gore.
Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
