Fener bolji do Bajerna, Barselona u interesantnom mecu bolja od Zalgirisa
Kosarkasi Fenerbahcea savladali su veceras minhenski Bajern (90:82) u sedmom kolu Evrolige i prekinuli niz od tri poraza u ovom takmicenju.
Nakon tri cetvrtine ekipa iz Minhena imala je poen prednosti, da bi u posljednjih 10 minuta tim Zeljka Obradovica zaigrao bolje i stigao do vaznog trijumfa. Na pet minuta prije kraja Fener je otisao na osam poena viska, sto njemacki tim nije mogao da stigne.
Najefikasniji u turskom timu bio je Derik Vilijams sa 19 poena. Melih Mahmutoglu dodao je 14, Kostas Slukas 13, a Nando de Kolo 12 poena.
U timu Dejana Radonjica najbolji je bio Greg Monro sa 19 poena. Pratio ga je Vladimir Lucic sa 14 (5/6 sut iz igre).
Fenerbahce na 14. poziciji ima dvije pobjede i pet poraza, dok je Bajern na 12. mjestu sa skorom od tri pobjede i cetiri poraza.
Turski tim u narednom kolu gostuje ekipi CSKA, dok Bajern, takode u gostima, igra sa Valensijom.
A Barselona je u interesantnom mecu u gostima bila bolja od Zalgirisa (86:93).
U ekipi Svetislava Pesica odlican mec odigrali su Kori Higins i Nikola Mirotic – Higins je za 30 minuta ubacio 27 poena (9/10 sut iz igre), za ukupan indeks 33, dok je Mirotic na terenu proveo 27 minuta i za to vrijeme postigao 24 poena (6/14 sut iz igre, 0/4 za tri) za indeks korisnosti 29.
Higins i Mirotic su jedini igraci u Barseloni, koji su imali dvocifren broj poena.
U ekipi Zalgirisa najefikasniji je bio Zek Lidej sa 16 poena. Tomas Vokap i Marijus Girgonis ubacili su po 14, Arturas Milaknis 11, a Dzok Lendejl 10 poena.
Barselona je prva sa sest trijumfa i samo jednim porazom, a Zalgiris je 11. sa tri trijumfa i cetri izgubljena meca.
Zalgiris u narednom kolu gostuje Olimpijakosu, a Barsu u Madridu ocekuje derbi sa Realom.
Dok vladini zvanicnici, americke diplomate i Evropski parlament upozoravaju na opasnost od ruskog hibridnog rata ciji je cilj da zaustavi intergracije zapadnog Balkana, iz Ambasade Ruske Federacije tvrde da su oni u stvari meta.
Evropski parlament osudio je krajem oktobra “agresivne akcije” trecih zemalja koje zele, kako su naveli, da potkopaju temelje evropskih demokratija i suverenitet zemalja Zapadnog Balkana koje su u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
U Rezoluciji EP o sprecavanju stranog uplitanja u izbore i sprecavanju sirenja dezinformacija, konstatuje se “snazan porast ruske propagande” koja se po njihovim informacijama od januara 2019. udvostrucila (998 slucajeva) u odnosu na 2018. godinu (434 slucaja)”.
Iz Ambasade Rusije su medutim za “Vijesti” saopstili da je njihova zemlja, u stvari, meta dezinformacija koje sire zapadne i istocnoevropske zemlje.
Ministar odbrane Predrag Boskovic prije dva dana odrzao je brifing za predstavnike skupstinskog Odbora za bezbjednost i odbranu na temu razvoja kapaciteta Vojske Crne Gore, kao i savremenih hibridnih prijetnji sa aspekta NATO i EU, uz poseban i detaljan osvrt na izlozenost nase drzave ovom vidu specijalnog rata, saopsteno je iz MO.
Iz Vlade Crne Gore u odgovorima “Vijestima” podsjecaju da se Crna Gora nasla na udaru ovih aktivnosti uoci i tokom parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. Crna Gora je naredne godine postala punopravna clanica NATO-a.
Iako nijesu direktno odgovorili ko vodi hibridni rat protiv Crne Gore, ministar odbrane vise puta je u posljednjih mjesec dana ponovio da je rijec o Rusiji. Na panelu u Podgorici nedavno je rekao da su Crna Gora i ostale zemlje u regionu “godinama poligon za sajber napade i sirenje laznih vijesti kojima pojedine strane sile, prije svih Rusija, pokusavaju da podriju i uspore evroatlantske integracije drzava nastalih nakon raspada bivse Jugoslavije”.
Na istom panelu, ambasadorka SAD u Crnoj Gori Dzudi Rajzing Rajnke tvrdi da je namjera centara iz kojih krece hibridni rat protiv Crne Gore i drugih zemalja regiona da se “podriju vrijednosti zapadne demokratije na ovom podrucju”.
“Rusija plasiranjem laznih vijesti pokusava da zbuni javnost u zemljama regiona i uspori njihov napredak”, kazala je tada Rajnke.
Iz Ruske Federacije, medutim, tvrde da ne vode “nikakav hibridni rat” protiv Crne Gore, vec da niz crnogorskih medija propagira jaku “antirusku retoriku”.
“Polazeci od opsirnog i generalno dovoljno pozitivnog iskustva privrednih, kulturnih i humanitarnih veza sa balkanskim zemljama, ukljucujuci i Crnu Goru, kao i nase iskrene zainteresovanosti za njihovo dalje jacanje htjeli bismo da istaknemo da za nas nisu jasne izjave o tome da Rusija toboze vodi neki hibridni rat protiv Crne Gore ili siri ovdje dezinformacije… Naravno pristupanje vase zemlje NATO-u veoma se negativno odrazilo na odnose Rusije i Crne Gore. Cak i vecu stetu nasim odnosima nanijela je – i nastavlja da nanosi – agresivna antiruska retorika niza crnogorskih medija”, navodi se u odgovoru Ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori.
“O Rusiji se pise negativno”: Ambasador Vladislav Maslenikov(Foto: Eurocollege.ru)
Dodaju da je to ozbiljna prepreka normalizaciji i daljem razvoju bilateralnih odnosa izmedu Moskve i Podgorice: “Smatramo da Crnogorci treba da obrate paznju na iskustvo onih zemalja-clanica NATO-a, koje razvijaju normalne dobrosusjedske odnose sa Rusijom, cak i u uslovima kada se unutar alijanse nasa zemlja proglasava protivnikom”.
Glavni specijalni tuzilac Milivoje Katnic rekao je nedavno na Javnom servisu da i njegov resor mora da se nosi sa laznim vijestima i hibridnim ratom, kojem je Crna Gora “uspjela da se odupre”. On je i za aktivnosti Duska Knezevica, kojeg SDT sumnjici za vise krivicnih djela korupcije i organizovanog kriminala, kazao da imaju odlike hibridnog rata. Knezevic je objavio vise snimaka koji upucuju na sumnju u korupciju visokih drzavnih zvanicnika.
Katnic smatra da je nedostatak Krivicnog zakonika Crne Gore sto ne prepoznaje hibridni rat i smatra da je potrebna njegova izmjena u tom dijelu.
I Knezevic vodi hibrdini rat: Katnic(Foto: Savo Prelevic)
Iz Vlade Crne Gore tvrde da je Strategijom nacionalne bezbjednosti, usvojenom krajem prosle godine, prepoznata potreba za “razvojem kapaciteta za zastitu i odgovor na prijetnje i aktivnosti iz hibridnog arsenala, koje se mogu manifestovati kroz kombinaciju napada na kriticnu infrastrukturu, sajber napade na informacione sisteme i industrijske kontrolerske sisteme, propagandne i informacione kampanje, ali i druge nasilne i nenasilne aktivnosti”.
“Pored ove Strategije, u toku je izrada posebnog strateskog dokumenta koji ce tretirati hibridne prijetnje. Strateski okvir za suprotstavljanje ovom izazovu trebalo bi da bude zaokruzen do kraja ove godine donosenjem Strategije za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama”, pise u odgovoru “Vijestima”.
O hibridnim prijetnjama je u Skupstini govorio ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic, odgovarajuci na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Predraga Bulatovica.
U Skupstinskoj proceduri je i vladin Predlog zakona o odredivanju i zastiti kriticne infrastrukture. Nuhodzic je ranije kazao da ugrozavanje elemenata kriticne infrastrukture moze imati direktan uticaj na nacionalnu bezbjednost u svim njenim dimenzijama, posebno ako se realizuje u sklopu hibridnog napada.
Ministar je podsjetio da je Crna Gora u maju postala clanica Evropskog centra izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama u Helsinkiju.
“Time ce se omoguciti razmjena iskustava sa drzavama clanicama NATO-a i EU, kao i podrska koju bi Centar pruzio naporima Crne Gore u izgradnji i jacanju nacionalnih kapaciteta u ovoj oblasti”, rekao je.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopstio je u avgustu da su hibridne prijetnje postale ozbiljna opasnost po bezbjednost drzava clanica i da ta organizacija ima strategiju kako bi se sa njima izborila.
Rusi hibridnim ratom anektirali Krim
Profesorica na ceskom Fakultetu politickih nauka u Brnu Petra Mljejnkova tvrdi da su eksperti mnogo naucili o hibridnom ratovanju od 2014. godine, kada je Rusija aneksirala Krim. Cijeli proces prisvajanja Krimske republike, do tada u sastavu Ukrajine, poceo je sirenjem ruske propagande i dezinformacija na tom podrucju kako bi se pridobilo javno mnijenje.
Mljenkova tvrdi da dezinformacije mogu biti jedno od sredstava hibridnog ratovanja.
“Dezinformacionim kampanjama neprijatelj se moze umijesati u unutrasnja pitanja i ciljati na odredenu publiku (rusko stanovnistvo u slucaju Krima). Takve kampanje obicno imaju vise ciljeva. Glavni ciljevi su demoralizacija, konfuzija, postavljanje zeljenog diskursa, smanjenje povjerenja u vlasti i druge standardne kanale informisanja (politicke institucije, mediji)”, kazala je Mljejnkova “Vijestima”.
Ona smatra da bi drzava trebalo da bude sposobna da detektuje dezinformacije, utvrditi da su netacne i obavijesti drustvo o tome.
“Informisati o opasnostima dezinformacija, informisati o kontramjerama, i sta je najvaznije – komunicirati sa gradanima o politickim odlukama. Ovdje govorimo o vaznosti kvalitetne komunikacione strategije”, pojasnila je.
Hibridno ratovanje kombinuje konvencionalne, nekonvencionalne, vojne i civilne taktike. To znaci da takvo ratovanje nije samo vojno, vec je naglasak i na politici, ekonomiji, informacijama, kulturi, sajber alatima za sirenje uticaja i posredovanja, kaze Petra Mljejnkova
Ona navodi da su za to odgovorni politicari i partije, kao i mediji, civilni sektor.
Tvrdi da Ceska Republika od nedavno ima iskustva sa informacionim ratom Rusije i Kine, koje sire svoja geopoliticke poglede i propagandu.
“U slucaju Rusije najcesce je rijec o medijima koji sire dezinfromacije i internet trolovanju koje utice na drustveni i politicki diskurs. U slucaju Kine uglavnom je rijec o ekonomskim i kulturalnim alatima uticaja i propagande o kineskoj politici”, kazala je Mljejnkova “Vijestima”.
Ambasada Rusije: Mi se branimo od dezinformacija
“Ako vec pricamo o dezinformaciji, onda je nasa zemlja ocigledno zemlja koja se brani o cemu posebno svjedoce rezultati analize sadrzaja vodecih medija zapadnih zemalja – SAD, Velike Britanije, Francuske, Italije i Kanade. Po rezultatima prvog polugodista 2019. godine skoro 50 odsto materijala o Rusiji u njima su negativni, 48 odsto nosili su neutralni karakter i samo dva odsto ispali su pozitivni. Nazalost, vidimo kako crnogorski mediji kopiraju takve materijale, cesto sa zakasnjenjem, kada je jedna ili druga ‘losa vijest’ o Rusiji vec odigrala svoju ulogu u zapadnoj stampi”, navodi se u odgovoru ruske ambasade.
Rusko Ministarstvo inostranih poslova se, tvrde, vise puta bezuspjesno obracalo rukovodstvu ovih zemalja sa apelom da se suspenduje ova politika i da se prestane sa napadima na Rusiju u sajber sferi.
“Broj ‘laznih vijesti’ o nasoj zemlji samo se povecava. U vezi sa tim, Ministarstvo inostranih poslova Rusije cak je stavilo na svoj zvanicni sajt citavo poglavlje posveceno ‘laznim vijestima’ u inostranim medijima koje su posvecene nasoj zemlji…. Ipak ponekad se dolazi do apsurda kada ‘dezinformacijom’ ruskih medija proglasavaju one cinjenice koje mogu da se vide i u zapadnim medijima”, navodi se u odgovoru Ambasade.
Ko je uveo hibridni rat?
Zapadni lideri i bezbjednosni eksperti kovanicu hiridni rat ucestalo koriste od 2016. nakon sto je Velika Britanija izglasala da izade iz Evropske unije (EU), dok je nekoliko mjeseci kasnije kontroverzni americki biznismen Donald Tramp izabran za predsjednika SAD.
Ti rezultati sokirali su tada gradane u zapadnim demokratijama, a veliki broj njihovih lidera upro je prstom u Rusiju, kao jednog od krivaca. Izvjestaji medunarodnih organizacija, koji su radeni kasnije, pokazali su da su se posredstvom novih tehnologija, internet portala i drustvenih mreza u tim drzavama, neposredno prije izbora, sirile brojne dezinformacije kako bi se uticalo na javno mnjenje.
Novac za finansiranje takvih aktivnosti, prema ovim izvjestajima, dosao je iz Ruske Federacije. I u Crnoj Gori je na dan parlamentarnih izbora – 16. oktobra 2016. uhapsena grupa srpskih drzavljana jer je navodno planirala nasilnu promjenu vlasti u koordinaciji sa agentima ruske tajne sluzbe i nekim ovdasnjim politicarima.
Prethodno su veb-stranice Vlade i crnogorskih internet portala bile meta sajber napada, koji su vecinom dolazili sa ruskih servera.
SDT je kao vode teroristicke grupe oznacilo agente ruske tajne sluzbe (GRU) Eduarda Sismakova i Vladimira Popova, dok je novac kojim je finansiran cijeli podvig navodno dosao iz Rusije.
Clanovi te kriminalne grupe, prema optuznici i nepravosnaznoj presudi Viseg suda bili su i lideri DF-a Andrija Mandic i Milan Knezevic.
Opozicioni poslanici su vise puta isticali da crnogorske vlasti izmisljaju hibridni rat kako bi sirenjem straha od spoljnog neprijatelja sacuvali vlast i sakrili korupciju.
Da sam superjunak, naucio bih narod da se pravilno parkira
Autor romana “Budva, bagra i blud” i “Crnogorski roman”, kolumnista dnevnog lista “Vijesti”, Duro Radosavovic, kaze da ga plasi to sto se ne plasi smrti, da ga uvijek nasmije sin Jaksa i da nema vajde od kajanja
Duro Radosavovic, pisac i kolumnista dnevnog lista “Vijesti” za dodatak “Play” otkriva kako je zaradio prvi dzeparac, sta najbolje sprema u kuhinji i gdje bi volio da otputuje, ali i za koga navija.
Sta si kao djecak zelio da budes kad porastes?
Hemicar, da imam svoju veliku laboratoriju. Da mijesam sastojke i pronalazim nesto novo.
Sto najvise volis kod svog grada?
U Podgorici volim Goricu, Bulevar Svetoga Petra Cetinjskog i Stari aerodrom, u Beogradu volim sirinu, pozorista, knjizare i “Monk’s bar”.
Gdje bi volio da otputujes?
Buenos Ajres, Lisabon i Marsej. Tim redosljedom.
Za koga navijas?
Za “Buducnost”, “Partizan” i “Napoli”. Da, moguce je sve to voljeti svim srcem.
Zbog cega se kajes, a sto bi volio da uradis a nisi do sada?
Nema vajde od kajanja, ne vjerujem u alternativnu istoriju i naknadnu pamet, a volio bih da trcim pred bikovima u Pamploni. Makar jedanput.
Radosavovic(Foto: Nemanja Spoljaric)
Omiljena poslovica/uzrecica/zivotni moto?
“Sto ne koristi, smeta”. Ko je probao vidio je da radi.
Da li si bio faca ili bubac u skoli?
Vjerovatno nesto izmedu. Islo mi je dobro, ali sam se trudio da ne izgleda tako.
Ko te uvijek nasmije, a ko te najlakse naljuti?
Nasmije me sin Jaksa cim se probudi. Ljuti me svaki vid primitivizma i odbijam na njega da se priviknem.
Sto bi porucio mladem sebi?
Da jos vise sanja, da se posveti sportu i da nauci jos koji jezik.
Koja je pjesma tvog zivota?
Sivert Hoyem – “Sleepwalking man”. Zasad, ali to se naravno mijenja, od Sinatre do Jacka Whitea.
Da li si ranoranilac ili nocna ptica?
Bio nocna ptica, sad ustajem u 7 cak i vikendom. Tako mora.
Da moras da se takmicis u nekom sportu, u kom bi bio najbolji?
Basket 3 na 3. Fudbal mogu samo da gledam, nemam talenta.
Koji su tvoji poroci?
Cigarete, kisjela voda i Doritos. Pistaci kad se ima.
Plasis li se smrti i vjerujes li u zivot poslije smrti?
Plasi me sto se ne plasim smrti, a ima li sto poslije “od toga su u grobu kljucevi”.
Da li si za legalizaciju marihuane?
Da. To bi rijesilo mnoga pitanja, manje bi se ilegalno trgovalo i manje bi se trovali. Zvuci paradoksalno, ali je tako.
Koje si iluzije izgubio tokom zivota?
Nema dobrih politicara. Dobri ljudi ne zive od laganja naroda.
Koji je tvoj najveci blam?
Blam je super, oslobada i dosta puta sam se izblamirao. Bice toga jos. I treba.
Da si superjunak na jedan dan sta bi prvo promijenio?
Ne bih dozvolio da kreteni tuku zene i naucio bih narod da se pravilno parkira.
Koja je tvoja najznacajnija vrlina? A mana?
Ne izdajem prijatelje i lojalan sam. Ali zato kad me neko prevesla, nema nazad. Nisam zlopamtilo, samo znam kad je kraj. Znam i da vratim, ali sve manje vracam.
Po cemu bi volio da te ljudi zapamte?
Po tome da nikome nisam ucinio zlo. Sve ostalo je relativno i sporedno.
Sta najcesce sebi obecavas, a nikako da ispunis?
Da cu vise da se bavim sportom. Da cu da sredim mail i bookmarks.
Koje ti pitanje najcesce postavljaju?
Moze li da se zivi od pisanja? Ja sam nasao nacin, zivim od pisanja, ali kao copywriter u advertising agenciji. Romane, pjesme i ostalo se pise zato sto svakako moras i zato sto volis.
Omiljena teorija zavjere?
Sve je ovo dogovoreno da se smanji broj stanovnika na Zemlji. Prica o gmazovima je takode preinteresantna.
Prvi posao/zaradeni dzeparac?
Prevodenje. Tako sam poceo, kasnije sam svakog ljeta radio na primorju sezonski.
Sta najbolje spremas u kuhinji?
Pastu karbonaru, ali pravu, bez pavlake. Talijani bi mi pozavidjeli.
Koji glumac bi te igrao u filmu o tvom zivotu?
Aco Radulovic. Cini mi se da ima talenta i potencijala vise nego sto ovi nasi filmovi i pozorista zasluzuju.
Koji film bi preporucio?
“Gegen Die Wand” (Head on) i “The Center Will Not Hold”.
Gledas li TV i kakve emisije ili serije pratis?
Gledam “Euphoria”, “Peaky Blinders”, “Spy”, “The Loudest Voice”. Najcesce Netflix i HBO Go.
Koja je posljednja knjiga koja ti se svidjela?
Edgar Keret – “Iznenada neko pokuca na vrata” i Eudardo Galeano – “Knjiga zagrljaja”.
Sta slusas od muzike posljednjih dana?
Novi album Cheta Fakera odnosno Nick Murphy – “Run Fast Sleep Naked” i Charlotte Gainsbourg – “Rest”.
Koje sadrzaje preporucujes ljudima da izbjegavaju?
Sve sto ih ne mijenja na bolje. Valjda “sadrzaj” treba da nas nesto nauci, da se identifikujemo, da saznamo i otkrijemo nesto novo. Ovo sto narod navodi da se glode, psuje, pljuje, da mrzi ili da po svaku cijenu bez mozga ljubi domovinu je bljutavo i opasno.
Tehnicka vlada je jedno od 100 rjesenja, a ne jedino, saopstili su iz Demokratske Crne Gore, navodeci da su ostala rjesenja jednako vazna.
Iz Demokratskogi fronta (DF) ranije su saopstili da ce podrzati produzenje roka za izborne reforme, pod uslovom da se prethodno donese odluka o formiranju prelazne vlade.
U reagovanju Demokrata navodi se da crnogorska javnost ovih dana svjedoci “kako dvojica Dukanovica, Milutin i Milo, u kontinuitetu obmanjuju javnost”.
“Prvo su se dogovorili da zajednickim snagama proguraju Gvozdenovicev plan bez tehnicke vlade, a sada, kada je taj plan odbacen i prihvacen Briselski, koji podrazumijeva i tehnicku vladu, i kada smo predali vise od 100 rjesenja medu kojima je i tehnicka vlada, u ova dva tabora nastala je opsta panika”, tvrde Demokrate.
Prema njihovim rijecima, DF i Demokratska partija socijalista (DPS) hoce tehnicku vladu, ali bez rjesenja o eliminisanju providnih glasackih listica, fantom biraca, geometrijskih figura i flomastera, b.b. adresa na kojima se krije oko 50 hiljada fantom biraca “i jos stotinjak drugih rjesenja koja drze DPS u defanzivnom polozaju”.
“Tog filma, gospodo Dukanovici, necete gledati. Tehnicka vlada je jedno od 100 rjesenja, a ne samo jedno i jedino rjesenje”, kaze se u reagovanju.
Iz Demokratske Crne Gore su naglasili da su sva druga rjesenja vazna koliko i tehnicka vlada.
“Zato se, za razliku od vas, borimo i za tehnicku vladu u koju cete vi sa Dukanovicem, a ne mi, ali i za sva druga rjesenja, kako nas DPS ne bi pobjedivao onako kako je vas punih 30 godina”, porucili su iz te partije DF-u.
Oni su pozvali taj politicki savez da prestane sa napadima na opoziciju.
“Zasucite rukave, dostavite predloge ili, u suprotnom, potpisite da cete bojkotovati izbore ako ne bude tehnicke vlade i ako se ne usvoje rjesenja za postene izbore”, zakljucuje se u reagovanju Demokrata.
Mancini sa trojicom debitanata zeli da nadmasi Poca
Italijani ce gostovati BiH 15. novembra u Zenici, a tri dana kasnije u posljednjem kolu – na stadionu “Renco Barbera” u Palermu – docekace Jermeniju
Selektor Italije, Roberto Mancini objavio je spisak igraca za meceve sa Bosnom i Hercegovinom i Jermenijom u kvalifikacijama za EURO 2020.
Italijani ce gostovati BiH 15. novembra u Zenici, a tri dana kasnije u posljednjem kolu – na stadionu “Renco Barbera” u Palermu – docekace Jermeniju.
Italija je vec obezbijedila plasman na EURO 2020, ali naredni mec protiv BiH od velike je vaznosti za Roberta Mancinija. Ukoliko “azuri” trijumfuju u Zenici, Mancini ce prestici ucinak legendarnog Vitorija Poca po broju uzastopnih trijumfa na klupi nacionalnog tima.
Poco i Mancini su po osam puta uzastopno vodili Italijane do trijumfa.
Na Mancinijevom spisku, pored provjerenih snaga nalaze se i tri debitanta – stoper Brese, Andrea Cistana, vezista Fiorentine, Gaetano Kastrovilli i krilo Bolonje, Rikardo Orsolini
Zapadni Balkan je u srcu Evrope i integracija tih zemalja ostaje visoko na startegijskoj agendi Evropske unije (EU), saopsteno je iz kabineta odlazece visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini.
Portparolka visoke predstavnice Maja Kocijancic, kazala je za Novu M da je Crna Gora ostvarila znacajan napredak, a najizazovnija za dalji progres ka Briselu i dalje ostaju poglavlja 23 i 24.
Kako je navela, Crna Gora je napravila evidentno sveukupan napredak u pristupnim pregovorima sa EU, sa otvorena 32 od 35 poglavlja i privremeno zatvorena tri, kao i u uskladivanju sa evropskim pravnim tekovinama u vecini oblasti.
“Ipak, sa cjelokupnim institucionalnim i znacajnim dijelom pravnog okvira sada je najvaznije da sistem vladavine prava pokaze opipljivije rezultate i odrziv napredak. Tempo pristupnih pregovora definisan je crnogorskim napretkom u sprovodenju reformi, konkretno na polju vladavine prava i poglavljima koja se ticu toga”, kazala je Kocijancic.
Zato, kako je rekla, Crna Gora sada mora proaktivno da istupi i pronade novu snagu za nastavak reformi.
Najveci uzazovi, kazali su iz kabineta Mogerini, i dalje ostaju poglavlja 23 i 24 – borba protiv korupcije, kriminala, pravosude i temeljna prava, koja su prioritet na putu ka EU.
Ucinak u vladavini prava presudan je za brzinu i kvalitet pristupnih pregovora, sto su usko povezane kategorije, zakljuceno je na danasnjoj debati ,,Brzina i(li) kvalitet pregovora”, koju su organizovali Centar za gradansko obrazovanje (CGO), ambasada Finske i EU Info centar.
Ambasador Finske u Crnoj Gori Kimo Lahdevirta, istakao je vaznost politike prosirenja EU za unaprijedenje mira, prosperiteta i sigurnosti, kao i nastavak rada na vjerodostojnoj perspektivi prosirenja na zapadnom Balkanu.
,,Konstruktivan pristup znaci uvazavanje kritika od strane EU, kao i od strucnjaka i civilnog drustva, te preduzimanje konkretnih koraka za popravljanje situacije na vjerodostojan i transparentan nacin. Proces pristupanja EU moze uspjeti samo ako je stvarno doveo do potrebnih reformi u praksi i ako su gradani saglasni da su se stvari poboljsale”, kazao je Lahdevirta.
Komentarisuci aktuelna desavanja u EU, on je naveo da Finska zali sto nije postignut konsenzus za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. On je pojasnio da francuski predsjednik Emanuel Makron, ali ne samo on, smatra da proces pridruzivanja EU treba ponovno konfigurirati.
On je, takode, naglasio da brzina prosirenja EU zavisi i od ishoda reformskih procesa u zemljama kandidatima, tj. kvalitetu tih procesa.
,,Imajuci u vidu nedostatak napretka u vaznim podrucjima Crne Gore, ali i Srbije, kao sto su medijske slobode, parlamentarni nadzor itd. postoje jaki razlozi da se jos vise insistira na procesima unutrasnje reforme”, pojasnio je on.
Pozitivno je ocijenio izjavu Aleksandra Drljevica, glavnog pregovaraca Crne Gore sa EU, da ce odluka Evropskog savjeta biti dodatna obaveza i podstrek Crnoj Gori da radi jos vise, istakavsi da je vazno ne koristiti cinjenicu da se EU nije uspjela dogovoriti o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kao izgovor da ne nastavi s reformama.
Sefica Sektora za evropske integracije, politicka pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u Crnoj Gori Plamena Halaceva navela je da su brzina i kvaliteta pregovora usko povezane kategorije jer, kako je navela, bez kvaliteta ne moze biti brzine.
Istakla je da EU pomno prati razvoj u poglavljima 23 i 24.
“Ako pazljivo citate posljednji Izvjestaj EK vidjecete da smo naglasili znacaj funkcionalnog sistema podjele vlasti kada su u pitanju nominovanja i postavljenja od strane Skupstine. A samo otvaranje poglavlja nikako ne znaci da je posao u toj oblasti zavrsen. Naprotiv, mi u EK smatramo da tada pocinje pravi posao i zato smo predlagali otvaranje poglavlja 8. No, isto tako kao sto se poglavlja prilikom otvaranja procjenjuju individualno, na osnovu rezultata u toj oblasti, mi pratimo i ukupnu situaciju u oblasti vladavine prava. Jasno je da je put Crne Gore ka EU odreden napretkom u oblasti reforme vladavine prava, i to ne mora da znaci da se uvodi formalno ili neformalno klauzula balansa”, naglasila je Halaceva-
Zamjenik glavnog pregovaraca Marko Mrdak je naglasio da se cijeli pregovaracki proces odvija zbog gradana, te da je za Crnu Goru znacajno da dostigne evropske standarde.
Marko Mrdak, zamjenik glavnog pregovaraca, komentarisuci odluku da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, naveo je da to pokazuje rezervu odredenih drzava clanica prema politici prosirenja EU, naglasivsi da je regionalna teznja ka EU izuzetno vazna u osiguranju stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona.
“Drzava kandidat je svakako odgovorna za kvalitet reformi, ali i su i unutrasnja desavanja na nivou EU od znacaja za samu dinamiku, odnosno brzinu pregovarackog procesa”, naglasio je on.
Izvrsna direktorka CGO-a Daliborka Uljarevic kazala je da smatra da u Crnoj Gori postoji visok stepen drustvenog konsenzusa o Evropskoj uniji kao odredistu, ali da nastaju razlike kad je rijec o videnjima razlicitih aktera o tome zasto treba ici u EU, kojom dinamikom i kroz koje domace zadatke.
Ona je podsjetila da je Crna Gora nakon 7 godina pregovora zabiljezila dobar napredak u cetiri poglavlja, ogranicen napredak u 28 a da u jednom ima ocjenu ,,bez napretka”. U ocjeni perspektive crnogorskih pregovora, ona je navela da Crna Gora sam sebe koci.
Poslanici ce u ponedjeljak razmatrati izmjene Odluke o formiranju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, koje predvidaju produzenje roka do 18. decembra, odlucio je Kolegijum predsjednika parlamenta, a saznaje TVCG.
Kako je ranije objavljeno, nekoliko dana traju intezivni pregovori clanova Odbora radi postizanja saglasnosti o prolongiranju roka za zavrsetak rada, jer je izvjesno da dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva nece biti postignut do 15. novembra.
Demokratski front ce podrzati prijedlog da se produziti rok za izborne reforme do 31. decembra, ali traze da se odmah donese odluka o formiranju prelazne Vlade.
“DF ce glasati za Odluku kojom se produzava mandat radnoj grupi, ali trazimo prethodno da donesemo Odluku kojom se odmah formira prelazna vlada u skladu sa Sporazumom koji su potpisali opozicioni poslanici, a da se potom donese odluka o produzetku rada ovoj grupi”, porucio je Milutin Dukanovic, predsjednik kluba poslanika DF.
Ako se prihvati taj predlog onda bi DF bio dio dogovora, a ako toga nema onda, kako navodi Dukanovic, jos jednom poziva opoziciju da napusti radnu grupu.
“Nadamo se da neki u opoziciji nijesu zaboravili da su im DF i ostali u opoziciji najblizi. Jedino sto bi rusilo cinjenicu da smo najblizi je da eventualno postoji tajni dogovor izmedu DPS i Demokrata od ljetos -da nema tehnicke vlade”, navodi Dukanovic.
A ako nema tajnog dogovora DPS i Demokrata, i preuzetih obaveza Demokrata prema DPS-u, onda ih DF poziva da, kako kaze Dukanovic, napuste radnu grupu i idu sa DF-om na proteste.
"DPS nema odgovor na kvalitetna rjesenja Demokrata"
Demokratska Crna Gora ne postoji da bi vodila alibi politiku vjecite opozicije, vec da bi pobijedila Demokratsku partiju socijalista (DPS), kazao je predsjednik Demokrata Aleksa Becic i dodao da DPS nema odgovor na njihova strucna, kvalitetna i konkretna rjesenja.
Becic je zamjeniku direktora Direktorata za Zapadni Balkan u Forin ofisu Ujedinjenog Kraljevstva, Lensu Domu, predstavio 100 rjesenja Demokrata za fer, slobodne i postene izbore.
On je istakao da je sigurno lakse voditi alibi politiku, bjezati od rada, nudenja rjesenja, teskih procesa i kritikovati sve koji se bore za opoziciono dobro.
“Mi nijesmo osnovani da bi vodili alibi politiku vjecite opozicije, vec da bi pobijedili DPS, doveli do promjena i oporavili nasu zemlju”, kazao je Becic.
DPS, kako je ocijenio, nema odgovor na strucna, kvalitetna i konkretna rjesenja Demokratske Crne Gore i zato je u problem.
“A kada je u problemu poseze za pomagacima, kojih ocigledno nije malo u opoziciji”, naveo je Becic.
Crna Gora, kako je kazao, ne moze da zatvori poglavlja 23, 24 i 27, jer, kako je naveo Becic, DPS nece da sijece granu na kojoj sjedi.
“Ne reformisemo se mi samo zbog EU, vec zbog nas kako bi svima nama bilo bolje. Ne treba nam strik, trebaju nam evropske vrijednosti”, rekao je Becic.
On je dodao da je Crnoj Gori potrebna Vlada cistih pojedinaca.
“Jer ovdje mora stati neko na put hidro, putarskoj, poreskoj, sumarskoj, koncesionoj i svakoj drugoj mafiji, jer one, zajedno sa DPS-om blokiraju progres i evropski put nase zemlje”, kazao je Becic.
Becic je upoznao sagovornika sa tim da su Demokrate politicki subjekt koji uspjesno vrsi vlast u nekoliko najznacajnijih crnogorskih opstina, koje su, kako je naveo, ekonomski i infrastrukturno i organizaciono obnovili, a nakon cega nijedan njihov funkcioner nije optuzen ili osuden za bilo koje krivicno djelo.
Dom je kazao da je upoznat sa cinjenicom da Demokrate vrijedno rade na iznalazenju najboljih mogucih rjesenja u vezi sa reformom izbornog i drugog zakonodavstva.
“Demokrate su ucinile prvi korak i predloziile rjesenja Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji treba da odluci kako da reformise izborno i drugo zakonodavstvo znacajno za izborni proces”, rekao je Dom.
Pogledajte vijesti koje su obilježile dan za nama. U rubrici "6 u 6" plasiramo pregled najvažnijih vijesti iz zemlje i svijeta koje su obilježile 6. jun.
Predsjednik Republike Estonije Alar Karis kazao je da njegova država želi da vidi više zemalja u Evropskoj uniji, te da Crnu Goru vidi kao najnapredniju u tom procesu. On se tokom zvanične posjete Crnoj gori između ostalih, sastalo i sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat danas je, u kompletnom sastavu i uz prisustvo konsultanata iz IFC, zaključila započetu sjednicu, izjavio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj.
Građani Crne Gore od danas će ekološke probleme i slučajeve nelegalne eksploatacije prirodnih resursa moći da prijavljuju putem nove digitalne plaforme Čuvaj.me, koja je jedan od prvih rezultata nacionalne ekološke kampanje „Čuvaj da te čuva“.
Ekonomija eurozone i Evropske unije (EU) ubrzala je u prvom tromjesečju, uz snažan oporavak izvoza i pojačana ulaganja kompanija, pokazale su nove procjene Eurostata.
Sajber napad je bio veliki izazov, ali i prilika za unapređenje, koju smo iskoristiti na pravi način, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj. On je ugostio predsjednika Republike Estonije, Alara Karisa, i predstavio potencijale Vladinog bezbjednosno operativnog centra, G-SOC.
Uprava carina tražila je Ministarstvu finansija 765 hiljada eura za troškove uništavanja oduzetog duvana i duvanskih proizvoda. To je saopšteno nakon sjednice Vlade.
Digitalni forenzički centar (DFC) saopštio je da izražava žaljenje zbog netačnih i neutemeljenih ocjena koje je Ambasada Narodne Republike Kine u Podgorici uputila na naš račun u cilju diskreditacije najnovije DFC studije "Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i transformacija međunarodnog poretka".
Studija pod naslovom "Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i transformacija međunarodnog poretka", koju je nedavno objavio Digitalni forenzički centar (DFC) iskrivljuje činjenice, neopravdano napada i ocrnjava Kinu, s ciljem da se obmane javnost i naruši imidž Kine, saopšteno je danas iz Ambasade Kine u Crnoj Gori.
Advokati Vladan Bojić i Miloš Vukčević istakli su da u postupku protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG nema govora o dogovorima, zloupotrebama ili saučesništvu. Vukčević je naglasio da su članovi savjesno glasali prema vlastitim uvjerenjima i pravnim savjetima, dok je Bojić istakao da audiozapisi jasno oslobađaju okrivljene i da je vrijeme da se stavi tačka na dugotrajnu agoniju RTCG.
Iz te NVO kažu da pozdravljaju kontinuirani monitoring Evropske komisije i smatraju da takva pažnja mora biti iskorišćena kao jasan poziv domaćim institucijama da se konačno preduzmu konkretni i odgovorni koraci
Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj je, tokom posljednjeg panela u okviru konferencije o razvoju ljudskog kapitala, govoreći o atraktivnosti javne uprave kao poslodavca, ukazao na važnost redefinisanja pojma atraktivnosti u kontekstu društvenih i ekonomskih promjena
Kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave (MJU), Dukaj je danas ugostio Karisa i predstavio mu potencijale Vladinog bezbjednosno operativnog centra, G-SOC-a
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovi službenici su, pretresom porodične kuće i pomoćnih objekata koje koristi S.R, pronašli pištolj marke Crvena Zastava bez dokumentacije
Digitalni forenzički centar (DFC) saopštio je da izražava žaljenje zbog netačnih i neutemeljenih ocjena koje je Ambasada Narodne Republike Kine u Podgorici uputila na naš račun u cilju diskreditacije najnovije DFC studije "Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i transformacija međunarodnog poretka".
Studija pod naslovom "Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i transformacija međunarodnog poretka", koju je nedavno objavio Digitalni forenzički centar (DFC) iskrivljuje činjenice, neopravdano napada i ocrnjava Kinu, s ciljem da se obmane javnost i naruši imidž Kine, saopšteno je danas iz Ambasade Kine u Crnoj Gori.
Univerzitet Crne Gore (UCG) sačinio je kadrovsku bazu od, za sada, 630 pojedinaca koji su iskazali spremnost da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika države.
Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da je Crna Gora otvorena za estonske investicije, te je predsjedniku Estonije Alaru Karisu predložio organizaciju biznis foruma koji bi se ticao ekonomske saradnje između naše dvije zemlje.
U samo dva dana u 2019. godini sin bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića osnovao je firmu i posredstvom nje odmah stupio u ugovorni odnos za kupovinu udjela zemljišne parcele u Tivtu, koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji nedaleko od Porto Montenegra i na kojoj je u međuvremenu sagrađena stambena zgrada, saznanja su Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je non pejper Evropske komisije važno upozorenje, koje Vlada treba ozbiljno da shvati i da promijeni praksu, koja je vrlo argumentovano izložena, a koja se tiče određenih segmenata iz poglavlja 23 i 24.
Ponovno usvajanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Skupštini Crne Gore nije bila dobra odluka, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u emisiji "Argumenti".
Potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore podsjetio je da je osam godina od ulaska Crne Gore u NATO, jednog od, kako je kazao, istorijskih uspjeha državne politike predvođene tom partijom.
Posle "transparentnog" tendera za zakup kupališta, gdje smo posle par sati zvali u pomoć SDT i UP, na red je došla i "transparentnost" kod koncesija za aerodrome, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat danas je, u kompletnom sastavu i uz prisustvo konsultanata iz IFC, zaključila započetu sjednicu, izjavio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj.
Predsjednica Skupštine opštine Pljevlja Jovana Tošić poručila je da će naknada 450 eura mjesečno nezaposlenim trudnicama i porodiljama, pokazati materijalnu brigu prema ženama koje nemaju posao, a žele potomstvo.
Potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj kazao je TVCG da ukoliko bi jedan član Tenderske komisije podnio ostavku, cijeli postupak bi morao biti poništen i ne bi mogao da se izabere ponuđač na aktuelnom tenderu. Đeljošaj kaže da ima usmenu najavu jednog člana Tenderske komisije da će podnijeti ostavku i da se nada da nijedan pojedinac neće srušiti proces koji traje sedam godina.
Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici MF, podnijeli su danas ostavke na članstvo u ovom tijelu, saopšteno je Portalu RTCG nezvanično. Kako nam je pojašnjeno, ostavke su podnijeli jer sumnjaju u instruiranost pojedinih članova i neravnopravnost ponuđaca, te zbog toga ne žele da daju daju legitimitet procesu.
U drugom kolu nagradne igre "Kupujmo naše" dodijeljeno Je ukupno 55 nagrada, a dobitnici su iz raznih crnogorskih opština. Izvlačenje je organizovano danas u Privrednoj komori.
Ukupan državni dug na 31. decembar 2024. godine, uključujući depozite, iznosio je 4.129,44 miliona eura ili 55,36% BDP-a, saopšteno je iz Vlade. Vlada je, na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu.
Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali iskazao je interesovanje Srbije za koncesiju dva međunarodna putnička aerodroma u Podgorici i Tivtu. Postavlja se pitanje koji bi bili ekonomski benefiti, zašto se Srbija nije prijavila na raspisani tender, kao i da li je dobar primjer baviti se tuđim, dok je Beogradski aerodrom pod koncesijom druge zemlje.
Ministar finansija Novica Vuković poručio je da resorno ministarstvo i Vlada u cjelini, ostaju posvećeni snažnoj borbi protiv sive ekonomije, kao i povećanju transparentnosti i stvaranju fer uslova poslovanja, čime će se, kako navode, dodatno ojačati budžetski prihodi i otvoriti prostor za održiv ekonomski rast.
Konačnom ratifikacijom sporazuma u Skupštini Crne Gore, otvorena su vrata novoj eri partnerstva i prilika, poručio je premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži Iks (X).
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
