OIK-U

Socijaldemokratska partija (SDP) podnijela je Opštinskoj izbornoj komisiji listu za lokalne izbore u Tivtu, pod nazivom SDP – ODBRANIMO GRAD, a nosilac liste je Aleksandar Đurović.

Đurović je kazao da je SDP na političkoj sceni prepoznat kao zaštitnik državnih resursa i po zalaganju da od državnih resursa korist moraju da imaju građani Crne Gore.

“Tako i u Tivtu, naša borba je da odbranimo grad od pohlepe pojedinaca i njihove loše politike kojom su građane Tivta lišili prava da žive u uređenoj i bogatoj lokalnoj zajednici sa riješenim ključnim infrastrukturnim problemima grada“, naveo je Đurović.

On je rekao da će voditi nepokolebljivu borbu da se o resursima i onome što pripada građanima Tivta pitaju sami građani, kao uostalom i o svim vitalnim pitanjima razvoja grada.

“Najupečatljiviji primjer je otuđenje našeg Aerodroma koje se želi obaviti bez prethodnog izjašnjavanja Tivćana i Tivćanki na lokalnom referendumu. Zato se za nas 5. aprila održava referendum za odbranu Aerodroma Tivat koju je do sada podrzalo više od 1,2 hiljade naših sugrađana”, kazao je Đurović.

Kako je naveo, ovi izbori su „referendum o nezavisnosti Tivta, borba za naše pravo da odlučujemo o svojoj budućnosti”.

U LETONIJI

Crnogorski vojnici mnogo doprinose multinacionalnoj vojnoj misiji, saopšteno je tokom posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića vojnoj bazi Adaži u Letoniji.

Đukanović je završio zvaničnu posjetu Letoniji posjetom vojnoj bazi Adaži, gdje su ga dočekali komandant Letonske Pješadijske brigade Kopnenih snaga Sandris Gaugers, komandant brigade Isturenog pojačanog prisustva NATO u Letoniji Erik Angell i poručnik ispred crnogorskog kontigenta Adnan Sijarić.

Gauger je, kako su naveli iz Kabineta Đukanovića, predstavio funkcionisanje i ciljeve najmodernije vojne zone na Baltiku i pohvalio crnogorske vojnike koji mnogo doprinose multinacionalnoj vojnoj misiji.

Đukanović je kazao da je Crna Gora postala članica NATO da bi bila partner i kontributor, a ne konzument bezbjednosti.

„Cijela naša istorija je istorija borbe za slobodu i nacionalno dostojanstvo, a danas smo dio jedne snažne alijanse i važno je da pravilno razumijemo vrijednosti saradnje i da ono što smatramo svojom tradicijom nadogradimo usvajanjem novih vještina“, poručio je Đukanović.

On je u oficirskom klubu razgovarao sa crnogorskim vojnicima Sijarićem, Draganom Dulovićem, Vladimirom Đukićem, Nemanjom Trajkovićem i Filipom Mićkovićem.

Đukanović je naveo da je zadovoljan što je čuo najbolje ocjene o njima zahvalio im je za sve što rade za Crnu Goru u toj vojnoj misiji.

On im je poželio da se zdravo vrate kući, sa novim vještinama i znanjima i da obavljaju posao za koji su se opredijelili na dobrobit svoje države.

Crnogorski vojnici su Đukanovića upoznali sa različitim aspektima obuke u multinacionalnom timu i novim iskustvima koja stiču u okviru misije Istureno pojačano prisustvo sa kolegama iz partnerskih zemalja.

Đukanović je u najvećem vojnom kampu u Letoniji zapalio svijeću na spomenik žrtvama borbe za nezavisnost Letonije.

On je zvaničnu posjetu baltičkim držvama završio posjetom Muzeju Okupacije u Rigi koji otkriva tragične stranice letonske novije istorije.

Dokumenti, fotografije i muzejski predmeti govore o tragediji koja je zadesila stanovnike Letonije pod nehumanim uslovima koje su stvorile strane sile, kao i otpor letonskog naroda.

Muzej je osnovan 1993. godine.

Podsjetimo, predsjednik Letonije Egils Levits i letonski zvaničnici saopštili su danas da Letonija podržava politiku proširenja, a Crna Gora je najbliža od svih zemalja, članstvu u EU, jer je najviše uradila.

MARKOVIĆ I VUKIĆEVIĆ

Dalji napredak u fokusiranju Vlade na potrebe i interese građana najbolji je garant nastavka naše uspješne evropske integracije, ocijenjeno je na današnjem sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i nezavisne poslanice Anke Vukićević.

Kako je saopšteno iz Vlade, premijer je tokom razgovora, organizovanog u okviru inicijative Savez za Evropu, kazao da se njegova Vlada koncentrisala prije svega na životna pitanja građana, stabilizaciju javnih finansija i valorizaciju resursa u sjevernom regionu, ali da vidi mogućnosti za dalji napredak.

“Stavite građanina u fokus politike. Na taj način će nas i Brisel lakše i brže prihvatiti”, rekla je Vukićević, sa čime se predsjednik Vlade saglasio.

Marković i Vukićević kazali su da dijele stav da očuvanje životne sredine i prostora, kao i bogatih resursa kojima naša zemlja raspolaže, predstavlja izazov na kojem zajedno treba da rade svi segmenti društva za dobrobit svih građana.

Sastanku je prisustvovao i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević.

SNP

Socijalistička narodna partija, smatra apsolutno naprimjerenom odluku načelnika generalštaba Vojske Crne Gore da podoficira Darka Marvaljevića udalji sa posla zbog njegovog učešća na litijama, saopšteno je iz te stranke.

“I ranije smo napominjali da Ustav svakom građaninu Crne Gore garantuje slobodu misli, savjesti i vjerosipovijesti, te okupljanja i izražavanja mišljenja. Vojnici nisu izuzetak od toga, posebno iz razloga što su litije skupovi na kojima građani mirno traže poštovanje svojih osnovnih prava”, poručuju iz SNP-a.

SNP CG osuđuje, kako navode, pokušaje disciplinovanja, Mrvaljevića, kao i Kasalice i Kneževića.

“Međutim, uzalud je sav trud Dakiću i Boškoviću. Sigurni smo da naši vojnici apsolutno razumiju situaciju u kojoj se nalazimo i da neće dozvoliti da više nijedna mrlja padne na uniformu koju časno nose”, poručuju iz SNP-a.

ZA ODBORNIKE

Demokratska partija socijalista Tivat predala je listu kandidata za odbornike sa sloganom “Zbog Tivta. Za Tivćane! DPS Milo Đukanović.”

Lista je predata uz potpise podrške 1670 građana, što najbolje oslikava raspoloženje građana i njihovu odlučnost da podrže DPS Tivat.

Prva na listi je Jovanka Laličić, predsjednica OO DPS Tivat i poslanica u Skupštini Crne Gore.

Laličić je izjavila da je ponosna na listu, na kojoj se nalaze ljudi koje građani Tivta dobro poznaju i koji su se već dokazali u svojim profesijama, ali i veliki broj mladih.

Dodala je da je Demokratska partija socijalista koncipirala listu vodeći računa o planovima i prioritetima za naredne četiri godine i da je uvjerena da kandidati mogu da odgovore zahtjevnim zadacima.

“Pozivam građane Tivta da 5. aprila izađu na izbore, da daju podršku politici kontinuiteta koja im garantuje da ćemo sve što smo započeli, a što vidimo na svakom koraku, uspješno nastaviti u narednom periodu”.

MARKOVIĆ I VUKSANOVIĆ

Pitanje funkcionalnosti državnih institucija i njihova kompetentnost i odgovornosti – ključna je tema sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i delegacije Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) na čelu sa predsjednicom stranke Draginjom Vuksanović.

Na sastanku je postignuta saglasnost da društvena sinergija koja bi mogla proisteći iz inicijative Savez za Evropu treba da ima za prvenstveni cilj očuvanje građanskog karaktera Crne Gore kao najboljeg rješenja za našu zemlju i građane.

Premijer Marković i predsjednica SDP-a Vuksanović posebno su se fokusirali na pitanja daljeg unapređenja funkcionalnosti demokratskih institucija kao preduslovu za dalji napredak u procesu evropske integracije.

Predstavnici Socijaldemokratske partije podsjetili su da je ta stranka od svog nastanka za cilj imala nezavisnu i demokratsku Crnu Goru te da u tom smislu pozitivnim ocjenjuje premijerovu inicijativu Savez za Evropu ocjenjujući da je svaki dijalog predstavlja kvalitet više na demokratizaciji zemlje.

Sastanku su prisustvovali, u ime Vlade i potpredsjednik za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević, a u ime Socijaldemokratske partije zamjenik predsjednice Raško Konjević i članovi Glavnog odbora Izet Bralić i Skender Elezagić.

IZBORI U TIVTU

Rok za predaju lista za učešće na lokalnim izborima u Tivtu ističe u ponoć.

Liste su do sada predali Socijaldemokrate i Grupa birača Bokeški forum, kazala je predsjednica opštinke izborne komisije, Marija Sijerković.

Izbori u Tivtu biće održani 5. aprila, a većina opozicionih partija odlučila je da bojkotuje izlazak.

DEMOKRATE

Reagujući na izjavu premijera Duška Markovića da Mitropolija crnogorsko primorska za 62 službenika, duguje državi preko dva miliona eura za poreze i doprinose, iz Demokratske Crne Gore su kazali da predsjednik Vlade napada crkve i vjerske zajednice, dok, “nijemo ćuti na gotovo 700 miliona eura poreskih dugova onih koji su preko noći zaradili enormna bogatstva”.

Oni navode da Marković vidi samo navodni poreski dug za poreze i doprinose lica koja vrše vjerske obrede.

“A ne vidi poreski  dug “Vektre Jakić” od 7,8 miliona eura, zatim “Vektre Montenegro” od 4,7 miliona ,”Tehnoputa”  4,6 miliona eura ili “Montenegro erlajnsa”, sa dugom većim od 21 milion eura, Željezničkog prevoza sa dugom od 5,5 miliona, Rudnika uglja sa 4,4 miliona ili podgoričkih “Plantaža” sa dugom od 2,2 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

Na izjavu da će javna okupljanja, uključujući i litije biti zabranjena ukoliko se virus korona pojavi u Crnoj Gori, Demokrate kažu da premijer koristi virus za politički obračun.

“Žalosno je to što premijer koristi korona virus kako bi se obračunavao sa nezadovoljnim građanima koji već mjesecima mirno šetaju ulicama gradova Crne Gore protiveći se anticivilizacijskom i neustavnom Zakonu o slobodu vjeroispovijesti”, navodi se u saopštenju.

PODRŠKA LETONIJE

Letonija podržava politiku proširenja, a Crna Gora je najbliža od svih zemalja, članstvu u EU, jer je najviše uradila, smatraju letonski zvaničnici.

Predsjednik Letonije Egils Levits, zahvalio se cnogorskom kolegi Milu Đukanoviću, koji boravi u trodnevnoj zvaničkoj posjeti Baltičkim zemljama, što je Crna Gora aktivna članica NATO-a, a prvu zvaničku posjetu nazvao je istorijskom.

“Prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Letoniji, istorijski je dan za nas. Hvala vam što ste aktivna članica NATO-a. Letonija jasno i kontinuirano pruža podršku i procesu proširenja EU, što nije samo u interesu Crne Gore već i ostalih zemalja regiona, jer želimo da se proces tranzicije završi što prije. Crna Gora je ostvarila suštinski napredak u evropskim intergacijama i smatram da će brzo postati članica EU. Letonija će vam pružiti tehničku pomoć, naročito u oblasti vladavine prava”, naveo je Levits.

Đukanović je ponovio da je Crna Gora lider u regionu kada je riječ o EU integracijama.

“Naše uvjerenje je da je to put bez alternative za naš region, bez obzira što se sticajem nepovoljnih okolnosti, kao refleksa sa globalne scene, pokušava kreirati i alternativna ponuda za Zapadni Balkan. Naše uvjerenje je da je jedini ispravan put za društva na Z. Balkanu pripadnost evroatlanskom sistemu vrijednosti. Drago nam je da to tako razmiju i naši baltički prijatelji”, poručio je Đukanović.

Đukanović je kazao da sa Letonijom, u oviru NATO-a dijelimo odgovornost za globalnu bezbjednost.

Zahvalio je Letoniji na kontinuiranoj podršci evropskoj perspektivi Crne Gore.

“Vaša pomoć, bila je veoma dragocjena na putu ka NATO-u i danas je dragocjena na putu ka savladavanju prepreka na koje Crna Gora nailazi na putu ka EU”, naveo je Đukanović.

Đukanović će danas položiti cvijeće na Spomenik slobode i obići Muzej okupacije Letonije, kao i vojnu bazu Adaži gdje će razgovarati sa našim vojnicima koji su raspoređeni u okviru misije Ojačano prisustvo NATO-a na istoku.

U ceremonijalnom dijelu programa zvanične posjete predsjednika Mila Đukanovića Republici Letoniji, predsjednik Letonije Egils Levits priredio je zvanični ručak u njegovu čast, kojem su prisustvovali i letonski premijer Krisjanis Karins i potpredsjednica parlamenta Dagmara Beitnere Le-Galla.

“Iskazane su visoke ocjene za partnerstvo Crne Gore i Letonije u okviru NATO savezništva i očekivanje za prijem Crne Gore u EU”, saopšteno je iz kabineta predsjendika Crne Gore.

Bila je to, kako su kazali, prilika i za razgovore o aktuelnim regionalnim i globalnim temama i izazovima sa kojima se suočavaju naše zemlje.

Đukanović je zajedno sa predsjednikom Levitsom položio vijenac na spomenik Slobode na gradskom trgu uz vojnu ceremoniju.

Predsjednik će posjetu baltičkim državama završiti susretom sa našim vojnicima u vojnoj bazi Adaži u okviru misije Ojačano prisustvo NATO-a na istoku.

VARHELJI

Regulisanje pitanja vjerskih zajednica je nadležnost Crne Gore, kazao je Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje.

Kaže i da bi to Crna Gora trebalo da učini na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne zainteresovane strane, i u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima o ljudskim pravima, posebno sa svim preporukama Venecijanske komisije.

Poslanik Evropskog parlamenta Tomaš Zdečovski pitao je predstavnike Evropske komisije da li će zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je Skupština Crne Gore usvojila, EK zaustaviti pregovore sa našom zemljom.

“U Crnoj Gori je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji omogućava nacionalizaciju crkvene imovine. To je pobudilo hiljade ljudi da protestuju. Međutim, svjetski mediji su to ignorisali. Crna Gora već 100 godina pokušava oduzeti imovinu koja pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čime je prekinula posljednju vezu te zemlje sa Srbijom. Presuda Venecijanske komisije dvosmislena je i ostavlja prostora za nagađanja. Ako Crna Gora planira da nacionalizuje imovinu Srpske pravoslavne crkve, postaviće se opasni presedan koji bi državne vlasti Kosova mogle da iskoriste za nacionalizaciju stotina važnih spomenika velike vrijednosti. Da li zbog svega ovoga, Komisija razmatra suspenziju pregovora sa Crnom Gorom”, pitao je Zdečovski, a objavio je Evropski parlament na sajtu.

Varhelji je u odgovoru poslaniku EP, naveo da je vladavina prava jedna od osnovnih vrijednosti EU i ključni element procesa pristupanja EU, koji, kako je rekao, određuje ukupni tempo pregovora o pridruživanju.

“Evropska komisija stoga posvećuje veliku pažnju vladavini prava, posebno u zemljama poput Crne Gore koje su u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji”, saopštio je Varhelji.

On je naveo da će Crna Gora, kao dio pregovora, u okviru Poglavlja 23, morati, između ostalog, da ispuni specifična mjerila vezana za jačanje efikasne primjene i sprovođenja ljudskih prava i usklađivanje svog pravnog okvira sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima ljudskih prava.

“Ovo, takođe, uključuje efikasnu zaštitu prava na vlasništvo i slobodu vjeroispovijesti. Regulisanje vjerskih zajednica je nadležnost Crne Gore, ali to bi trebalo biti urađeno na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne zainteresovane strane, i u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima o ljudskim pravima, posebno sa svim preporukama mišljenja Venecijanske komisije od 24. juna 2019.”, naveo je Varhelji.

On je kazao i da je EK više puta pokrenula ovo pitanje, uključujući i sastanak sa predstavnicima Crne Gore.

“Nastavićemo da pratimo ova pitanja u našim redovnim kontaktima sa crnogorskim vlastima”, zaključio je Varhelji.