OKO ZAKONA

Pregovori ekspertskih timova Vlade i Mitropolije crnogorsko – primorske oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji su zakazani za srijedu, mogu donijeti rezultat ako postoji spremnost na kompromis, odnosno da obje strane odustanu od maksimalističkih zahtjeva, ocijenjeno je večeras u emisiji “Argumenti” TVCG.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić vjeruje da je moguć kompromis, bez obzira na suprostavljenost stavova i da će pregovori uroditi plodom.

“Vjerujem u dogovor ako postoji iskrena želja Srpske pravoslavne crkve da do tog dogovora dođe”, rekao je Sekulić. On smatra da kakvi god budu rezultati tih pregovora, teško da će se ući u promjenu zakona.

Slaven Radunović iz Demokratskog fronta smatra da vlast nema namjeru da popusti ni za milimetar i dodaje da nije srećan što je SPC u ovom trenutku prihvatila razgovore.

“Mi moramo pomoći našoj crkvi što većim izlaskom na ulice i da pošaljemo jasnu poruku da nećemo dozvoliti, po bilo koju cijenu, da nam otmu svetinje”, poručio je Radunović.

Analitičar Srđan Vukadinović napominje da su se ekspertski razgovori morali voditi prije nekoliko godina, a ne sada kada je Zakon usvojen.

“Nama sada treba rezultat i mora se shvatiti da u tom razgovoru treba da učestvuju najjači politički subjekti”, rekao je Vukadinović.

Ovakva dešavanja, u duboko podijeljenoj Crnoj Gori, mogu biti veoma problematična i, uoči početka pregovora, obje strane treba da odustanu od svojih maksimalističkih zakona, smatra Vukadinović.

Politička pozadina litija

Sekulić navodi kako je neupitna politička pozadina dešavanja nakon usvajanja zakona. Vlast, kaže, ne podgrijava tenzije, za razliku od crkve, koja se slično ponašala i početkom devedesetih.

On je demantovao tvrdnje da DPS hoće da formira crkvu i poručio da je u pitanju državni projekat.

“Pitanje crkve je pitanje identiteta jednog naroda. Dozvolićete da, stotinu godina nakon ukidanja, imamo pravo da pokrenemo pitanje obnove Crnogorske pravoslavne crkve. Ne možemo dozvoliti da ostane na snazi odluka o ukidanju CPC”, ocijenio je Sekulić.

On je kazao da država teško od crkvene imovine može da napravi bolji biznis, nego što to radi Srpska pravoslavna crkva, koja je na pravno nevaljan način došla u posjed te imovine u Crnoj Gori.

“Zašto bi patrijarh Irinej, ili bilo ko iz Srbije upravljao sa imovinom u Crnoj Gori”, pitao je Sekulić.

Radunović, s druge strane, navodi da cilj mirnih litija nije napad na državu, već zaštita integriteta SPC u Crnoj Gori.

“Ovo je političko pitanje, zato što je jedna politička partija dozvolila sebi da se na partijskom kongresu bavi osnivanjem crkava. To je bila inicijalna kapisla za sve što se dešava sada”, rekao je Radunović.

On tvrdi da lider DPS-a Milo Đukanović pokušava da relativizuje litije, da ih prikaže antidržavnim i da konsoliduje svoje redove. Navodi da imovinom SPC u Crnoj Gori upravljaju episkopi nadležnih eparhija, a ne patrijarh. Naglasio je da Crna Gora, ukoliko želi u EU, mora da poštuje imovinska prava.

“Ukoliko je bilo ko došao do imovine na nezakonit način, onaj ko ima ta saznanja treba da ga tuži, a ne obrnuto”, naveo je Radunović.

Litije mogu preći i u Srbiju

Vukadinović kaže da na litijama primjećuje i veliki broj nezadovoljnih, socijalno ugroženih osoba koje su ono što nijesu mogle naći u partijama, našle u SPC-u. Bitan je, kaže, i uticaj litija na region.

“Sigurno je da se ove litije mogu preseliti u Srbiju, jer se tamo ove godine očekuje rješavanje pitanja Kosova, koje neće biti povoljno za Beograd”, ocijenio je Vukadinović. Za njega je osnovni problem i da se litije politički ne zloupotrijebe.

Predstavnik DPS-a je, komentarišući izjavu Irineja da može doći do sukoba u Crnoj Gori, ocijenio da ona govori o njegovom nepoznavanju stvari u našoj državi. Poručio je da Crna Gora ni u težim vremenima nije dozvolila da dođe do sukoba.

Sekulić navodi da DF pokušava da podgrije strasti i da ih je Mitropolija sklonila u stranu, jer je vidjela da im prave štetu. Radunović poručuje kako eventualni sukobi u Crnoj Gori zavise prije svega od odluka Mila Đukanovića. 

Vukadinović je, komentarišući ocjene Irineja, naveo da sukobi nijesu realni i da se nijesu dogodili ni početkom devedesetih, kada se vodio rat u okruženju.

Bojkot izbora loše rješenje

Sekulić je, govoreći o lokalnim izborima u Tivtu, kazao da će DPS ponovo biti na vlasti, a da je opozicija odlukom o bojkotu samo pokazala političku slabost.

“Oni bi i na ovim izborima bili samo gubitnici, kao i na nekim ranijim izborima”, rekao je Sekulić. Radunović je kazao da je DF prvo najavio da će izaći na izbore u Tivtu, ali da su se povukli kad su vidjeli da na izbore neće i druge stranke iz opozicije.

Vukadinović je, govoreći o Tivtu, ocijenio da se vjerovatno lokalni odbori DF-a i Demokrata nijesu mogli usaglasiti oko izborne liste. Bojkot izbora je, poručuje, uvijek loš izbor za opoziciju.

“Propustili su i Nikšić, pa se ništa bitno nije promijenilo. DPS će sa koalicionim partnerima i dalje vršiti vlast”, ocijenio je Vukadinović.

OKO ZAKONA

Pregovori ekspertskih timova Vlade i Mitropolije crnogorsko – primorske oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji su zakazani za srijedu, mogu donijeti rezultat ako postoji spremnost na kompromis, odnosno da obje strane odustanu od maksimalističkih zahtjeva, ocijenjeno je večeras u emisiji “Argumenti” TVCG.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić vjeruje da je moguć kompromis, bez obzira na suprostavljenost stavova i da će pregovori uroditi plodom.

“Vjerujem u dogovor ako postoji iskrena želja Srpske pravoslavne crkve da do tog dogovora dođe”, rekao je Sekulić. On smatra da kakvi god budu rezultati tih pregovora, teško da će se ući u promjenu zakona.

Slaven Radunović iz Demokratskog fronta smatra da vlast nema namjeru da popusti ni za milimetar i dodaje da nije srećan što je SPC u ovom trenutku prihvatila razgovore.

“Mi moramo pomoći našoj crkvi što većim izlaskom na ulice i da pošaljemo jasnu poruku da nećemo dozvoliti, po bilo koju cijenu, da nam otmu svetinje”, poručio je Radunović.

Analitičar Srđan Vukadinović napominje da su se ekspertski razgovori morali voditi prije nekoliko godina, a ne sada kada je Zakon usvojen.

“Nama sada treba rezultat i mora se shvatiti da u tom razgovoru treba da učestvuju najjači politički subjekti”, rekao je Vukadinović.

Ovakva dešavanja, u duboko podijeljenoj Crnoj Gori, mogu biti veoma problematična i, uoči početka pregovora, obje strane treba da odustanu od svojih maksimalističkih zakona, smatra Vukadinović.

Politička pozadina litija

Sekulić navodi kako je neupitna politička pozadina dešavanja nakon usvajanja zakona. Vlast, kaže, ne podgrijava tenzije, za razliku od crkve, koja se slično ponašala i početkom devedesetih.

On je demantovao tvrdnje da DPS hoće da formira crkvu i poručio da je u pitanju državni projekat.

“Pitanje crkve je pitanje identiteta jednog naroda. Dozvolićete da, stotinu godina nakon ukidanja, imamo pravo da pokrenemo pitanje obnove Crnogorske pravoslavne crkve. Ne možemo dozvoliti da ostane na snazi odluka o ukidanju CPC”, ocijenio je Sekulić.

On je kazao da država teško od crkvene imovine može da napravi bolji biznis, nego što to radi Srpska pravoslavna crkva, koja je na pravno nevaljan način došla u posjed te imovine u Crnoj Gori.

“Zašto bi patrijarh Irinej, ili bilo ko iz Srbije upravljao sa imovinom u Crnoj Gori”, pitao je Sekulić.

Radunović, s druge strane, navodi da cilj mirnih litija nije napad na državu, već zaštita integriteta SPC u Crnoj Gori.

“Ovo je političko pitanje, zato što je jedna politička partija dozvolila sebi da se na partijskom kongresu bavi osnivanjem crkava. To je bila inicijalna kapisla za sve što se dešava sada”, rekao je Radunović.

On tvrdi da lider DPS-a Milo Đukanović pokušava da relativizuje litije, da ih prikaže antidržavnim i da konsoliduje svoje redove. Navodi da imovinom SPC u Crnoj Gori upravljaju episkopi nadležnih eparhija, a ne patrijarh. Naglasio je da Crna Gora, ukoliko želi u EU, mora da poštuje imovinska prava.

“Ukoliko je bilo ko došao do imovine na nezakonit način, onaj ko ima ta saznanja treba da ga tuži, a ne obrnuto”, naveo je Radunović.

Litije mogu preći i u Srbiju

Vukadinović kaže da na litijama primjećuje i veliki broj nezadovoljnih, socijalno ugroženih osoba koje su ono što nijesu mogle naći u partijama, našle u SPC-u. Bitan je, kaže, i uticaj litija na region.

“Sigurno je da se ove litije mogu preseliti u Srbiju, jer se tamo ove godine očekuje rješavanje pitanja Kosova, koje neće biti povoljno za Beograd”, ocijenio je Vukadinović. Za njega je osnovni problem i da se litije politički ne zloupotrijebe.

Predstavnik DPS-a je, komentarišući izjavu Irineja da može doći do sukoba u Crnoj Gori, ocijenio da ona govori o njegovom nepoznavanju stvari u našoj državi. Poručio je da Crna Gora ni u težim vremenima nije dozvolila da dođe do sukoba.

Sekulić navodi da DF pokušava da podgrije strasti i da ih je Mitropolija sklonila u stranu, jer je vidjela da im prave štetu. Radunović poručuje kako eventualni sukobi u Crnoj Gori zavise prije svega od odluka Mila Đukanovića. 

Vukadinović je, komentarišući ocjene Irineja, naveo da sukobi nijesu realni i da se nijesu dogodili ni početkom devedesetih, kada se vodio rat u okruženju.

Bojkot izbora loše rješenje

Sekulić je, govoreći o lokalnim izborima u Tivtu, kazao da će DPS ponovo biti na vlasti, a da je opozicija odlukom o bojkotu samo pokazala političku slabost.

“Oni bi i na ovim izborima bili samo gubitnici, kao i na nekim ranijim izborima”, rekao je Sekulić. Radunović je kazao da je DF prvo najavio da će izaći na izbore u Tivtu, ali da su se povukli kad su vidjeli da na izbore neće i druge stranke iz opozicije.

Vukadinović je, govoreći o Tivtu, ocijenio da se vjerovatno lokalni odbori DF-a i Demokrata nijesu mogli usaglasiti oko izborne liste. Bojkot izbora je, poručuje, uvijek loš izbor za opoziciju.

“Propustili su i Nikšić, pa se ništa bitno nije promijenilo. DPS će sa koalicionim partnerima i dalje vršiti vlast”, ocijenio je Vukadinović.

DŽOZEF

Rusija ima motiv i interes da izazove razdor u Crnoj Gori i podrije njen suverenitet i teritorijalni integritet, a srpski predsjednik Aleksandar Vučić podgrijava nacionalistička osjećanja uoči izbora u Srbiji, ocjena je predavača na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Edvarda Džozefa. U intervjuu za Glas Amerike, Džozef je komentarisao situaciju u Crnoj Gori povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti i ističe da mu je sumnjivo to što pitanje crkvene imovine izaziva toliko protesta i pažnje s obzirom na to da ga je, kako smatra, lako riješiti uz dobru volju.

Džozef: “Sama činjenica da ima toliko tenzija, interesovanja, medijske pažnje, javnih protesta, toliko godina posle raspada Jugoslavije i nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, po meni je veoma sumnjiva. Zašto bi pitanje crkvene imovine postalo toliko veliko, kada ima mnogo većih imovinskih pitanja. Pitanje cjelokupne imovine bivše Jugoslavije, njenih dugova, i kako je to raspoređeno na šest bivših republika, pa i na Kosovo i Vojvodinu je mnogo teži i ozbiljniji problem koji je već riješen. Ne čujemo ništa više ili vrlo malo o dugovima i imovinskim pravima. A gdje čujemo o tim imovinskim pitanjima? U Bosni, gdje to pitanje uglavnom koristi Milorad Dodik da bi nametnuo nacionalna pitanja kada je riječ o vojnoj imovini. I sada ta pitanja se pojavljuju u Crnoj Gori. Nema razloga za to. Ta pitanja se, uz dobru volju, mogu lako riješiti. Veoma je sumnjivo zašto je to postao tako ogroman problem“.

Glas Amerike: Ako onda to nije tako veliko pitanje, i ne tiče se samo zakona, u čemu je onda suština spora? Da li se može govoriti o nekom većem konfliktu na višem nivou – između prozapadnih snaga i onih koje su manje zapadno orjentisane?

Džozef: “Mora da je to slučaj. Čak i iako ima podjela, pa i u samoj pravoslavnoj crkvi, to nije povod za tako ogromnu kontroverzu oko tih pitanja. To možda jesu teška pitanja, ali postoje načini da se to riješi. Evo šta trenutno znamo: Znamo da je pravoslavna crkva, naročito na Balkanu, prilično politički angažovana. To smo vidjeli u Grčkoj, gdje je pravoslavna crkva bila ispolitizovana i instrumentalizovana. Znamo da je pravoslavna crkva u Srbiji, čak i tokom rata, imala vema vidljivu političku ulogu. Crkve mogu da budu instrumentalizovane, zbog čega ne bi trebalo da budemo zaprepašteni da pravoslavna crkva u ovom slučaju može da bude instrumentalizovana.

“Druga stvar je da znamo da postoje podjele između Srbije i Crne Gore i da postoji interes da se nastavi vršiti pritisak na Crnu Goru. Treće, znamo da je Rusija još ogorčena zbog toga što se Crna Gora pridružila NATO-u, da je veoma zabrinuta što je Makedonija, koja ima svoju (autokefalnu) pravoslavnu crkvu, na putu da postane članice Alijanse i da je bila nezadovoljna zbog dogovora Grčke i Makedonije. Znamo te tri stvari i to predstavlja pozadinu“.

Glas Amerike: Ko bi mogao da instrumentalizuje Srpsku pravoslavnu crkvu i u koju svrhu?

Džozef: “Teško je znati to i trebalo bi biti pažljiv kada je riječ o spekulisanju jer je sve to veoma mutno. Možemo samo da govorimo o motivima, ali je teško izvlačiti zaključke. Jasno je da bi Rusija imala motiv, ali nemamo dokaz da je ona umiješana. Jasno je da Rusija ima motiv da izaziva razdor, Aleksandar Vučić ima motiv, naročito prije izbora, da podigne tenzije između Srbije i Crne Gore, jer je podsticanje nacionalističkih osjećanja potez kojem se često pribjegava na Balkanu. Ja ne mislim da je u interesu Mila Đukanovića da to radi, ne vidim kako bi to bilo u njegovom interesu. Znači to su postojeći motivi, ali ono što se u stvari događa je mutno i teško je znati šta je suština“.

Glas Amerike: A da li vi vidite rusku ruku u ovome što se događa u Crnoj Gori, kada je riječ o propagandi, kampanji dezinformisanja? Zvaničnik Stejt departmenta s kojim sam razgovarala upozorio je na dezinformacije koje se šire o Zakonu i naveo da je odgovornost za to na kraju snosi Moskva?

Džozef: “Ako to potvrđuju zvaničnici Stejt departmenta, onda je to prilično značajno. Ja vidim jasan interes Rusije da to uradi i to nema sumnje. Znamo naravno da je pravoslavna crkva u samoj Rusiji veoma ispolitizovana, tako da niko ne bi trebalo da bude time iznenađen. Ali kao što sam rekao, postoji jasan interes u Beogradu da se pokuša preuveličati to pitanje da bi se podstakla ta nacionalistička osjećanja. Ono što je iznenađujuće je da se to događa između Srbije i Crne Gore. Znamo da su se vodili ratovi sa Albancima, sa muslimanima u Bosni, sa Hrvatima. Ali ovim se pojavljuje nešto što nije viđeno od početka 20-og vijeka, a to je da se vraćaju ovakve tenzije i stare balkanske priče, i da ih lideri instrumentalizuju i eksploatišu.“

Glas Amerike: A zašto se to događa?

Džozef: „Ponoviću, moramo da tražimo političke interese, da vidimo kome ovo služi. To je uvijek pitanje na Balkanu. Kome ide u korist da se sada pojavljuju ovakve tenzije? Zašto? Nema razloga da između Srba i Crnogorca, koji su toliko blizu i imaju zajedničke interese, postoje toliko preuveličane tenzije u pogledu pitanja crkvene imovine koje razumni ljudi mogu da riješe a da ne pribjegavaju preuveličanim osjećanjima kojima se stvaraju podjele, tenzije i pokušava destabilizovati Crna Gora“.

Glas Amerike: Crnogorski predsjednik upozorio je više puta da je riječ o naporima da se podrije crnogorska nezavisnost i suverenitet i teritorijalni integritet. Da li vi smatrate da je to slučaj?

Džozef: „To je bojazan. Jer bi upravo to bio ruski interes, da podrije suverenitet i teritorijalni integritet Crne Gore, da unese tenzije u novu članicu NATO-a. A zašto je Rusija za to zainteresovana? Zato što je pridruživanje pravoslavnih slovenskih država NATO-u najgori neuspjeh za Vladimira Putina. Imati Crnu Goru i Makedoniju u Alijansi, da ne pominjem Grčku koja je čvrsto u NATO-u – to je ogroman neuspjeh za Rusiju koja želi da koristi svoj odnos sa pravoslavnim slovenskim državama na Balkanu da projektuje moć i uticaj i da destabilizuje zapadni projekat u regionu. To je ruski cilj i destabilizacija Crne Gore je u interesu Moskve.“

UCG

Ujedinjena Crna Gora (UCG) pozvala je kolege iz opozicije da dogovore sljedeće političke korake, pokažu odlučnost i spremnost da nikada više ne pristanu na, kako navode, pripremljene političke gubitke i poraze koji se finansiraju njihovim novcem.

Kako je saopšteno iz te partije, UCG je pozdravila odluke Demokratske Crne Gore i Demokratskog fronta da ne nastupe na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu.

Iz UCG su rekli da vjeruju da takve odluke mogu donijeti buduće zajedništvo.

“Kao što smo saopštili na konferenciji za novinare održanoj prije 15 dana u Podgorici, uslovi za održavanje izbora nijesu bili nikad gori”, kazali su iz te partije.

Oni su naveli da je postojala velika opasnost da se nekom nepromišljenom odlukom iznevjeri javnost, prije svega opoziciona, koja zahtijeva složno odlučivanje i zajedničku politiku opozicionih političkih subjekata.

Na konferenciji je saopšteno da je Demokratska partija socijalista (DPS) već zapečatila sudbinu tivatskih izbora zloupotrebom javnih-državnih resursa.

“Lokalni izbori im, u stvari, samo trebaju da pokažu redovnost prilika i obesmisle zahtjeve opozcije za fer i slobodnim izborima”, rekli su iz UCG.

Kako su naveli, UCG smatra i od svog osnivanja se zalaže za princip da se DPS-u ne smije popustiti.

“Naša politička poruka mora biti jasna – ili ćemo dobiti izbore po mjeri slobodnih evropskih država, ili će u Crnoj Gori zavladati jednopartijski sistem, koji pune tri decenije suštinski jedino i funkcioniše”, saopštili su iz te partije.

OPŠTINSKI ODBOR

Privremeni opštinski odbor SNP Tivat donio je danas odluku da neće učestvovati na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu, zakazanim za 5. april, zbog, kako navode, nepostojanja minimuma uslova za slobodno izražavanje volje stanovnika ovog grada.

SNP je ocijenio da uslova za slobodne, demokratske i fer izbore trenutno nema ni u Tivtu, ni na državnom nivou.

“Složene društveno-političke prilike, usvajanje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, neusvajanje izbornog zakonodavstva, v.d. stanje u kojem se nalaze institucije koje treba da sprovode i nadgledaju izborni proces, su razlozi zbog kojih smo odlučili da bojkotujemo ove izbore. Svjesni smo da će ovaj grad biti eksperiment za DPS da izmjeri svu snagu svoje mašinerije zasnovane na zloupotrebama izbornog procesa i njima svojstvenom izbornom inženjeringu. Zbog toga nećemo dati legitimitet još jednoj neregularnoj izbornoj utakmici”, navode iz SNP-a.

Dodaju da su uvjereni da je borba u Crnoj Gori počela.

“Ovakvom odlukom doprinosimo konačnom cilju – stvaranju ambijenta za održavanje prvih poštenih i fer izbora u našoj zemlji”, zaključuje se.

ĐUKANOVIĆ SA SKVERNELISOM

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović se u okviru zvanične posjete Republici Litvaniji sastao sa predsjednikom Vlade Sauliusom Skvernelisom i predsjednikom Skupštine Viktorasom Pranckietisom.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje oredsjednika Crne Gore, litvanski premijer je kazao da njegova vlada visoko cijeni doprinos Crne Gore njegovanju vrijednosti slobode i razvoju zemlje i regiona. Posebno je istakao zadovoljstvo što će posjeta predsjednika Đukanovića dodatno ojačati bilateralnu saradnju u susret 15. godišnjici uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije države.

“Crna Gora i Litvanija imaju slične izazove, a kao saveznice u NATO dijele zajedničke vrijednosti i svijest o važnosti transatlantskog savezništva”, kazao je premijer Skvernelis i iskazao interes za uspostavljanje  saradnje Crne Gore  sa litvanskim Centrom za sajber bezbjednost, u cilju savladavanja aktuelnih izazova. 

Litvanija izražava veliku podršku integraciji Crne Gore, što je izuzetno važno jer nije svaka država u regionu takve orijentacije. Uz odličnu saradnju u oblasti odbrane, bezbjednosti i spoljnih poslova, ocijenjeno je da posebno treba snažiti ekonomske odnose, saradnju biznis zajednica i turističku razmjenu, saopšteno je.

 Pranckietis je kazao da Litvanija visoko cijeni odnose dvije države i parlamenata.

“Ono što nas ujedinjuje jesu zajednički interesi i evropske vrijednosti koje dijelimo i vaša hrabrost u aktuelnim okolnostima”, kazao je predsjednik Seimasa.

Litvanija naglašava značaj saradnje u NATO i izuzetno cijeni učešće crnogorskih vojnika u NATO snagama raspoređenim u regionu Baltika. On je čestitao napredak Crne Gore u evropskim integracijama i potvrdio zainteresovanost Litvanije za dalje unapređenje međuparlamentarne saradnje.

Kako se navodi u saopštenju, predsjednik Đukanović je u odvojenim razgovorima predsjednicima vlade i parlamenta zahvalio za dobrodošlicu i izuzetno sadržajan program posjete u danima kada Litvanija obilježava  30-u godišnjicu nezavisnosti, sto predstavlja gest uvažavanja Crne Gore.

On je zahvalio Litvaniji za razumijevanje evropskih i evroatlantskih opredjeljenja naše zemlje i regiona. Na toj liniji istakao je da proces pregovora želimo da iskoristimo za učenje, reforme, stvarno usvajanje evropskih vrijednosti, ali i da je važno da na drugoj strani vidimo istinski podsticaj procesa i realnu nadu u perspektivu regiona u EU. U tom kontekstu ohrabruju pozitivne poruke novih briselskih struktura.

Predsjednik se, kako dodaju, saglasio sa potrebom intenziviranja ekonomske saradnje Crne Gore i Litvanije, i zahvalio za pomoć u školovanju vojnog kadra u baltičkim vojnim koledžima.

SAVEZ ZA EVROPU

Nesporna je potreba crnogorskog društva za širokim dijalogom kako bi se prevazilazile podjele i društveno-politički akteri bolje razumjeli, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i predstavnika Udruženja pravnika Crne Gore, organizovanog u okviru inicijative Savez za Evropu.

Kako je saopšteno iz Vlade, Marković je istakao važnost da se ukupan društveni i politički potencijal Crne Gore okupi oko evropskih vrijednosti i kroz razgovor, razmjenu ideja i mišljenja, nađe zajednički interes i dogovor za rješenja koja će ubrzati proces evropskih integracija.

Predstavnici Udruženja pravnika, na čelu sa njihovim predsjednikom i glavnim i odgovornim urednikom časopisa „Pravni zbornik“ Branislavom Radulovićem, ukazali su na pojedina pitanja koja se odnose na izazove u funkcionisanju institucionalne demokratije i vladavinu prava.

Na sastanku je, kako se navodi, istaknut značaj dijaloga i saradnje sa akademskom zajednicom i strukovnim organizacijama i njihovo aktivnije učešće u postupcima izrade zakona i programa, te jačanje funkcije javnih rasprava o prijedlozima zakona za koje je Vlada predlagač.

Iz Udruženja pravnika su posebno naglasili značaj unapređenja pregovaračkog procesa sa EU u poglavljima 23 i 24, prekid v.d. stanja u većem broju državnih organa i institucija, donošenje novog Građanskog zakonika, izmjene i dopune Krivičnog zakonika, Zakona o NVO, primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nastavak reforme i profesionalizacije javne uprave, te unapređenje postupka izbora u naučna zvanja na Univerzitetu i modela obrazovanja pravnika u Crnoj Gori.

Osim premijera Markovića, sastanku su prisustvovali i ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač Aleksandar Drljević. Ispred Udruženja pravnika, osim Radulovića, na sastanku su bili redovna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Maja Kostić Mandić, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Nebojša Vučinić, advokat Ana Stanković – Mugoša i generalna sekretarka Udruženja pravnika i ranija sekretarka redakcije časopisa za pravnu teoriju i praksu „Pravni zbornik“ Jadranka Vojinović.

DF POZIVA

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milun Zogović poruči je da svi oni koji vole i poštuju svoju crkvu, a koji su podržavali Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Socijaldemokrate (SD) treba da se, kako je kazao, distanciraju od “tih prevaziđenih politika koje bi da prave partijske crkve”.

Zogović je reagovao na stavove počasnog predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića koje je iznio sinoć na Javnom servisu.

“Ne može se u isto vrijeme braniti Crkva od Đuknovića i davati podrška Đukanoviću, Brajoviću i Krivokapiću koji bi da otmu tu istu crkvu koju branimo od njihove sulude politike”, poručio je Zogović.

To je, kaže, stvar morala, etike i mentalne higijene.

“Mrtva očajnička trka između Ivana i Ranka ko će grđe da udari na svetinje. Takmičenje u antipravoslavlju i srbofobiji pod lažnom zavjesom odbrane države. Odbrane od njenih građana. Gubitak kompasa, poimanje države kao feuda koji pripada njima a ne narodu. Demonstracija netrpeljivosti, neprijateljstva i mržnje prema tradicionalnoj Crnoj Gori i svim njenim vrijednostima. Brutalni izraz onog najgoreg što egzistira javnom životom. Satkanog od istorijskog falsifikata spakovanog u slameni šešir, radi širenja lažnih vijesti”, navodi se u saopštenju.

Poslanik DF-a dodaje da rukovodstvo SDP-a, ako, kako je kazao, zaista želi nešto dobro Crnoj Gori, mora da se odrekne “barijera i međaša koje im je postavio Ranko Krivokapić i koje, sada slijepo slijedi Ivan Brajović i njegov SD”.

“Ako žele da politički prežive. Ili će jednostavno priznati da su i oni kao i njihov politički otac Krivokapić spremni da do kraja drže kesu DPS-u. Pristajući da dijele sudbinu odlazećeg režima. Što je očigledno cilj Krivokapića, ako on nije predsjednik ni SDP ne treba da politički preživi. Stvar izbora i političke emancipacije”, kazao je Zogović.

On ocjenuje da je, kako je kazao, tim politikama vrijeme isteklo.

PREDSJEDNIŠTVO PARTIJE

Demos neće učestvovati na izborima u Tivtu koji će biti održani 5. aprila, odlučilo je Predsjedništvo stranke.

Kako je saopšteno, Predsjedništvo Demosa smatra da sve dok bude trajalo neregularno institucionalno stanje u zemlji i partijska politika bude iznad zakona i institucija, objektivno ne postoje uslovi za učešće demokratsko-opozicionih snaga na izborima, kako opštinskim, tako i parlamentarnim.

“Predsjedništvo Demos-a je na današnjoj sjednici, uz konsulatacije sa Opštinskim odborom u Tivtu, zaključilo da ne učestvuje na predstojećim izborima u Tivtu”, kazali su iz te partije.

Kako je saopšteno, Predsjedništvo Demos-a zalaže se za opozicionu saradnju koja bi, uz poštovanje političkih specifičnosti stranaka, doprinosila jačanju demokratskih snaga u interesu građana i crnogorske pravne države.

Navodi se da je Predsjedništvo Demos-a ocijenilo da je neodgovorna politika Demokratske partije socijalista ciljano proizvela ne samo iracionalna stanja dubokih i opasnih podjela u crnogorskom društvu, već da uzrokuje situacije zakonsko-institucionalne neregularnosti.

Pri tom se, kako su kazali, otvoreno ignorišu sve demokratske inicijative u zemlji i mnoge ocjene i uputstva Evropske unije.

BOREL PORUČIO

Uspjeh Zapadnog Balkana ne zavisi samo od performansi vlada i institucija EU, već i od angažmana građana u tim društvima. Iako evropske politike često zvuče komplikovano, u suštini nijesu, saopštio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel koji je napisao blog o “Evropljanima koji čine razliku” – kampanji koja je posvećena ljudima sa Zapadnog Balkana, koji inspirišu i otvaraju vrata drugima.

On je istakao da je tokom nedavnih posjeta Zapadnom Balkanu, imao priliku da upozna izuzetne i impresivne ljude iz svih sfera života.

“Fokus je obično na mojim susretima sa političkim liderima. Ali, sada želim da istaknem kontakte koje sam imao sa ljudima iz regiona: mladim aktivistima koji žele čistiji vazduh i zeleniji region, ženama koje teže zajedničkoj evropskoj budućnosti i bore se za veću ulogu u rješavanju sukoba. Nadam se da će svi ovi ljudi sa sjajnim idejama, stručnošću, talentom i odlučnošću igrati značajnu ulogu u unaprjeđenju procesa pridruživanja EU u regionu. Oni moraju imati ovu ulogu, kako bi taj proces uspio”, naveo je Borel na svom blogu. 

On objašnjava da evropske politike često zvuče komplikovano, ali kaže da u suštini nisu.

“Ulazak u EU znači „izgradnju EU kod kuće“: u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Uspijeh naših partnera na Zapadnom Balkanu u „izgradnji EU kod kuće“ ne zavisi samo od performansi vlada i institucija EU. Iako je ovo od suštinskog značaja, stvarni uspijeh zavisi od angažmana ljudi u tim društvima, od djelovanja građana, oblikovanja društva u kome oni i njihova djeca mogu uspjeti”, ističe on.

Borel kaže da je veoma ponosan na nedavnu kampanju posvećenu ljudima sa Zapadnog Balkana, nazvanu “Evropljani koji čine razliku”.

“Ova kampanja čini upravo to: pruža platformu ljudima – u ovom slučaju ženama Zapadnog Balkana – koje čine razliku, inspirišu i otvaraju vrata drugima,” rekao je Borel.

On ističe da u svom radu svakodnevno nailazi na „Evropljane koji čine razliku“.

Kampanjom žele da istaknu njihove priče, ne samo zato što su dobre i iskrene, već zato što njihove priče nisu dovoljno poznate u državama članicama EU, a nisu dovoljno vidljive ni na Zapadnom Balkanu.

“Ako je slava važna u doba društvenih medija, ako je slava moć – a stručnjaci kažu da jeste – onda želimo da naučnici budu poznati i uticajni. Želimo da budu poznati ljudi koji se bore za jednaka društva, kao i oni koji podržavaju preduzetništvo i podstiču napredak. Želimo da pravi šampioni postanu slavni, kao i izuzetni umjetnici, koji se zalažu za ono što je ispravno – izgradnju društava u kojima niko neće imati ograničenja. A kad govorimo o ograničenjima, ona ne postoje za odlučne mlade žene, poput Mrike sa Kosova koja je prije 18 godina odlučila da se popne na sedam najviših vrhova na svim kontinentima, što je i uradila!”

Borel je ponovio da EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana.

“Da bismo kompletirali EU, učinili je snažnijom i prosperitetnijom, potrebni su nam ljudi kao što su protagonistkinje naše kampanje: Selma Prodanović iz Bosne i Hercegovine, Nataša Kovačević iz Srbije, Tamara Todevska iz Sjeverne Makedonije, Detina i Argita Zalli iz Albanije, Mrika Nikci sa Kosova, Maja Raičević iz Crne Gore (video sa Majom Raičević pogledajte ovdje)”.

Istakao je da su svjesni izazova na Zapadnom Balkanu i transformacija koje treba da se dogode da bi se „izgradila EU kod kuće“.

“Ljudi predstavljeni u našoj kampanji neophodni su za te transformacije i za nadahnuće drugih da učestvuju. Njihovo znanje i doprinos su neophodni za „izgradnju EU“ na Zapadnom Balkanu. Njihove priče me podsjećaju zašto je pridruživanje Zapadnog Balkana EU toliko važan za sve nas u Evropi. Proces je o ljudima i za ljude. Uspijeh ovog procesa je u najboljem interesu svih ljudi u Evropi”, zaključio je Borel.