SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković sastao se, u okviru inicijative Savez za Evropu, sa predstavnicima Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), na čelu sa njihovim predsjednikom Sretenom Perovićem i rukobodstvom Univerziteta Crne Gore koje je predvodio rektor Prof. dr Danilo Nikolić.

Kako je saopšteno iz Vlade, Marković je kazao da je važno okupiti društveni, naučni i politički potencijal oko pitanja važnih za proces evropskih integracija kako bi Crna Gora bila spremna za novi sadržaj politike proširenja i napravila snažan iskorak ka punopravnom članstvu u EU.

“Želimo da kroz dijalog okupimo progresivne snage kako bi Crna Gora u punom kapacitetu bila demokratska i prosperitetna država”, kazao je premijer Marković.

Predstavnici DANU su, navodi se, pozdravili inicijativu Savez za Evropu i dijalog koji se u okviru nje vodi.

Naglasili su važnost očuvanja i snaženja crnogorskog identiteta, nacionalnog bića kao i crnogorskog jezika i kulture. Članovi DANU su istakli značaj očuvanja crnogorskog identiteta u procesu evropskih integracija.

Iz Vlade dodaju da je na sastanku razgovarano i o neophodnosti podizanja svijesti građana o državnom kontinuitetu, a razmijenjena su i mišljenja o vladavini prava koja podrazumijeva pravdu u opštim i pojedinačnim zakonskim aktima.

Predstavnici DANU su istakli važnost rješavanja statusa Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Osim premijera Markovića, sastanku su ispred Vlade prisustvovali ministarka nauke Sanja Damjanović i glavni pregovarač Aleksandar Drljević, a u ime DANU predsjednik Senata Čedomir Bogićević, akademici Zlatko Bulić i Goran Sekulović kao i književnik Sreten Vujović.

CG potreban jak državni univerzitet

Vlada Crne Gore i državni Univerzitet, kao vodeća naučna ustanova u državi, dijele stavove o daljoj afirmaciji Crne Gore kao države utemeljene na postulatima građanskog društva evropskih vrijednosti i države čija je bliska budućnost izvjesna u Evropskoj uniji, zaključak je sastanka predsjednika Vlade Duška Markovića i rukovodstva Univerziteta Crne Gore koje je predvodio rektor Prof. dr Danilo Nikolić.

Kao je saopšteno iz Vlade, premijer je tokom razgovora vođenog u okviru njegove inicijative Savez za Evropu, ukazao da bitan razlog zaostatka država našeg regiona u odnosu na vodeće države Evropske unije predstavlja nedostatak znanja te istakao da stoga obrazovanje, posebno visoko, ima posebnu ulogu i značaj u našem procesu evropske integracije i uspješnom nastavku društvenih reformi.

„Nema nikakvih dilema da je Crnoj Gori potreban jak državni Univerzitet“, rekao je premijer Duško Marković.

Rektor Nikolić je kazao da Univerzitet Crne Gore, kao najveća visokoobrazovna ustanova i po naučnim kapacitetima i po broju studenata, ima za cilj u svemu što radi upravo dalje ubrzanje procesa naše integracije u Evropsku uniju.

Rukovodstvo Univerziteta predstavilo je predsjedniku Vlade dosadašnje rezultate i dostignuća iz Strategije razvoja UCG 2019-2024. među kojima su značajno unapređenje pozicije Univerziteta u bazi naučnih citata, rangiranju Univerziteta i međunarodnoj saradnji kao i prihodima po osnovu projektnih aktivnosti.

Predsjednik Vlade je iskazao podršku daljim planovima rukovodstva Univerziteta Crne Gore na nastavku unapređenja pozicioniranja crnogorskog državnog Univerziteta i posebno podizanja kriterijuma.

„Očito je da se Univerzitet fokusirao na rezultat i na izazove koje imate u svakodnevnim aktivnostima ali i na strateško-razvojni aspekt. Kada se sagledaju činjenice jasno je da je napredak nesporan i da je iznad očekivanog“, konstatovao je Marković.

Sastanku su prisustvovali, u ime Vlade i ministar sporta i mladih Nikola Janović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević, a u ime Univerziteta i predsjednik Upravnog odbora Prof. dr Duško Bjelica i prorektori Prof. dr Đurđica Perović, Prof. dr Irena Orović, Prof. dr Nataša Kostić i Prof. dr Boris Vukićević.

BRAJOVIĆ

Socijaldemokrate će, na predstojećim parlamentarnim izborima, ostvariti duplo bolji rezultat u odnosu na onaj iz 2016. godine, poručeno je na opštinskoj konvenciji Socijaldemokrata u Danilovgradu. Ocijenjeno je da rezultat od 10 odsto, koji je partija imala na lokalnim izborima, nije prava mjera Socijaldemokrata u Danilovgradu i on će biti znatno veći.

Predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović je rekao da SD čine pošteni, principijelni i dosljedni ljudi, iza kojih stoje konkretni i mjerljivi rezultati.

“Na predstojećim parlamentarnim izborima, siguran sam, ostvarićemo duplo bolji rezultat u odnosu na onaj iz 2016. godine”, istakao je on.

Brajović je rekao da mu posebno zadovoljstvo čine uspjesi Socijaldemokrata u njegovom rodnom gradu.

“Rezultat od 10odsti, koji smo imali na lokalnim izborima ovdje, nije prava mjera Socijaldemokrata u Danilovgradu. Taj rezultat će, već na jesen, biti znatno veći”, zaključio je Brajović.

Član Predsjedništva SD CG i poslanik u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, istakao je da se pečat Socijaldemokrata zaista vidi u Danilovgradu.

“Ne vidi se samo u Danilovgradu, vidi se u svakoj opštini u Crnoj Gori, jer svuda gdje smo mi u vlasti imamo političku stabilnost koja predstavlja osnov za razvoj grada i imamo prosperitet tog grada.”, rekao je on.

Mugoša je rekao da ljudi koji čine Socijaldemokrate, nikad u prethodne tri decenije, nijesu pravili kompromise sa onim što su temeljne odrednice Crne Gore.

“To je njen građanski, multietnički, multivjerski, sekularni, antifašistički i evropski karakter”, rekao je on.

O ZAKONU

Ekspertski timovi Vlade i Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti sjutra će održati prvi sastanak u podgoričkoj vili Gorica.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da će dijalog biti usredsređen na članove Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji se odnose na imovinsko-pravna pitanja.

“Vjerujem da se uvažavanjem argumenata protivne strane, spremnošću da se tolerancijom i stpljenjem može doći do rješenja koje će relaksirati postojeću situaciju“, ocijenio je Pažin i naglasio da politiku treba ostaviti po strani.

On je rekao da je „crvena linija“ Ustav Crne Gore i potreba da svi građani bez obzira na nacionalnost ili vjeru budu na jednako pravan način tretirani.

“Da ne bude niti privilegovanih niti diskriminisanih u čitavom tom odnosu između države i vjerskih zajednica i to je ono na čemu ćemo mi insistirati, ali vrlo otvoreni da čujemo argumente druge strane i da imamo stav uvažavanja prema argumentima druge strane”, kazao je Pažin.

Iz MCP su saopštili da Zakon radikalno derogira i suspenduje osnovne i minimalne standarde u pogledu kolektivnog aspekta ostvarivanja prava na slobodu vjeroispovijesti

Oni su upozorili na, kako navode, česte i radikalno anticrkvene javne nastupe najviših državnih zvaničnika, „koji nepravedno optužuju Crkvu za navodnu antidržavnu djelatnost i podložnost uticajima izvan Crne Gore, što su notorne neistine“.

„To nije dobra atmosfera za razgovor. Nadamo se da ćete sa svoje strane učiniti sve što je potrebno da se spriječi nastavak takvog zaoštravanja sa strane države“, poručio je mitropolit Amfilohije u pismu premijeru Dušku Markoviću.

Vladu će u razgovoru predstavljati potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić, dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić, šef Kabineta premijera Dragoljub Bulatović, advokat Nikola Martinović i diplomirani pravnik Srđan Spaić.

U ekspertskom timu za pregovore u ime Crkve su koordinator Pravnog savjeta MCP Velibor Džomić i članovi Savjeta Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke – advokati Dragan Šoć, Zoran Lazarević i Damjan Ćulafić, kao i doktor Vladimir Leposavić.

PREDSJEDNIŠTVO ODLUČILO

Crnogorska neće učestvovati na izborima u Tivtu koji će biti održani 5. aprila, odlučilo je Predsjedništvo stranke.

Kako je saopšteno, Predsjedništvo je odlučilo da članovi partije kao društveno odgovorni građani Tivta koji žele da se bore za najbolji interes grada, mogu da učestvuju na izborima u okviru grupe birača.

“Upravo u tome se ogleda snaga, a partija pokazuje punu demokratičnost i autonomnost u djelovanju pojedinaca prema sopstvenoj savjesti. Svjesni svih izazova koje takvo djelovanje nosi sa sobom, dozvoljavamo tu vrstu autonomije”, piše u saopštenju.

Iz Crnogorske su kazali da će snagu usmjeriti na parlamentarne izbore za koje se nadaju da neće biti organizovani u današnjoj atmosferi podijeljenosti i polarizacije.

Fokus Crnogorske, kako su kazali, biće teme koje direktno utiču na živote crnogorskih građana i životni standard, odnosno zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, neusvajanje izbornog zakonodavstva, v.d. stanje u kojem se nalaze institucije koje treba da sprovode zakone.

Predsjedništvo je odredilo povjerenike koji su zaduženi za centralni i primorski region koji će raditi na jačanju infrastructure Crnogorske.

SNP

Glavni grad treba da izgradi prihvatilište za djecu koja žive i rade na ulici, kao bi im bila omogućena alternativa za sticanje prihoda, a da to nije prosjačenje, kazali su iz Socijalističke narodne partije (SNP).

 U toj partiji smatraju da je, osim kaznene politike, koja bi spriječila zloupotrebu djece, to pitanje potrebno rješavati sistemski uz stvaranje servisa podrške koji bi poslužili za sklanjanje sa ulica.

„U tom smislu, Glavni grad treba da izgradi prihvatilište za djecu koja žive i rade na ulici, kao i da im omogući alternativu za sticanje prihoda, a da to nije prosjačenje“, kazali su iz SNP-a.

Oni su rekli da dok lokalna samouprava obećava realizaciju megalomanskih projekata kojima planira da Podgoricu pretvori u velegrad, prosjačenje u Glavnom gradu svakog dana je sve prisutnije, a ljude koji traže milostinju mogu se sresti na svakom ćošku.

Iz SNP-su a naveli da situaciju dodatno komplikuje to što ne postoji procjena broja djece koja žive na ulici, kao ni studije o uzrocima zbog kojih se nalaze u takvom stanju.

„Ne postoji ni strategija za rješavanje ovog problema, koja bi uzela u obzir i preporuke iz Posebnog izvještaja o dječjem prosjačenju u Crnoj Gori, koji je uradio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda“, kazali su iz SNP-a.

Kako su naveli djelovanje Crvenog krsta i narodnih kuhinja pri Mitropoliji crnogorsko-primorskoj odavno nije dovoljno da bi podmirilo sve potrebe siromašnih sugrađana.

“Nije čudo što se mnogi okreću prosjačenju kako bi obezbijedili nekoliko eura dnevno da prežive”, naveli su iz SNP-a.

Iz SNP -a smatarju da je naročito problematično i žalosno to što je prosjačenje sve prisutnije među djecom, koju nerijetko zloupotrebljavaju članovi porodice i druga lica.

„Na taj način, na djelu je grubo kršenje prava djece koja su garantovana kako Konvencijom UN o pravima djeteta, tako i brojnim domaćim zakonima“, kazali su iz SNP-a.

U SNP-a smatraju da lokalna samouprava Glavnog grada mora voditi računa o svakom svom građaninu, bez obzira na bilo koje svojstvo.

“Članovi naše zajednice koji se nalaze u tako teškoj materijalnoj situaciji da su prinuđeni da prosjače moraju biti pod posebnom pažnjom nadležnih organa”, rekli su iz SNP-a.

Prema njihovim riječima, samo solidarnošću, tolerancijom i zalaganjem za jednakost šansi pokazaće da su društvo čiji su istinski temelji demokratija, poštovanje ljudskih prava i socijalna pravda.

ĐUKANOVIĆ PORUČIO

Razvoj Estonije, posebno u digitalnim tehnologijama, inspiracija je za Crnu Goru, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, nakon susreta sa predsjednicom te države Kersti Kaljulaid.

Đukanović je, na konferenciji za medije u Talinu, podsjetio da je Estonija bila prva država sa kojom je Crna Gora uspostavila diplomatske odnose nakon referenduma, i prva država koja je ratifikolava naš Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

“Veoma smo zahvalni za razumijevanje koje Estonija pokazuje u odnosu na EU aspirace Crne Gore, ali i Zapadnog Blakana. Kada tome dodamo i vrlo ohrabrujuće najave nove EK i briselskih institucije, onda imamo razloga za optimizam kada je u pitanju unapređenje stabilnost ekonomskog i demokratskog prosperiteta Zapadnog Balkana”, poručio je Đukanović.

Predsjednik navodi i da je oblast vladavine prava ključni izazov za sve države Zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU.

“Dostignuća Estonije na tom planu će biti od velike koristi i Crnoj Gori i našim susjedima u lakšem savladavanju budućih izazova i stvaranju pretpostavki za dogledno članstvo u EU”, poručio je Đukanović.

On je naveo da je saradnja dvije države do sada bila fokusirana na vanjsku politiku, kao i na odbranu i bezbjednost.

Podsjetio je Đukanović da nama je Estonija pomogla u snaženju kapaciteta na putu ka NATO-u, kroz školavanje našeg vojnog kadra.

On se zahvalio predsjednici Kaljulaid na inicijativama za druge oblasti saradnje, prije svega u oblasti ekonomije gdje već postoje programi u kojima Crna Gora učestvuje zajedno sa Estonijom.

“Takav je Program izgradnje platforme za sistem elektronskog licenciranja, ali veliku šansu vidimo za unapređenje saradnje u nekim važnim djelatnostima, posebno važnim za Crnu Goru kao što je turizam. Za nas je jednako inspirativno i estonsko iskustvo u razvoju poljoprivrede i primjene IT tehnologije u toj oblasti”, naglasio je Đukanović.

Predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid je navela da se nada će Crna Gora postati članica EU u ne tako dalekoj budućnosti.

“Spremni smo da pomognemo vašoj državi u oblasti vladavine prava, građenju institucije i u oblasti digitalnog razvoja”, navela je Kaljulaid.

Ona je navela i da su pojedine IT kompanije iz Estonije spremne da sarađuju sa Crnom Gorom.

“Zahvalni smo i na prisustvu vaših vojnika u NATO misiji u Letoniji”, navela je predsjednica Estonije.  

Drugog dana posjete baltičkom regionu, predsjednik Đukanović imaće i razgovor sa predsjednikom Vlade Estonije Juriom Ratasom.

Đukanović posjetio NATO Centar izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu

U okviru ove posjete, Đukanović je u okviru zvanične posjete Estoniji posjetio NATO Centar izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu (CCDCOE). 

Direktor Centra, pukovnik Jakom Tarien je predstavio ovu međunarodnu vojnu instituciju, čiji je zadatak da ojača kapacitete i kooperativnu sajber odbranu Alijanse i zemalja članica.

“Centar pruža podršku svojim članicama i NATO savezu u oblasti sajber odbrane kroz multidisciplinarna primijenjena istraživanja, ekspertska savjetovanja, obuke i vježbe. U aktivnostima Centra učestvuju istraživači, analitičari, treneri i predavači iz 20 država. Centar ima 25 država članica, dok je 8, među kojima i Crna Gora, u procesu pristupanja. Posredstvom nacionalnog predstavnika Crna Gora će moći da učestvuje u aktivnostima ovog Centra, u radu upravnog odbora, da bude informisana o aktuelnim sajber prijetnjama sa kojima se Alijansa suočava i mogućnostima za zaštitu i odgovor na prijetnje”, navode u saopštenju.

Đukanović je istakao da odluka Crne Gore o pristupanju NATO Centru nije slučajna, već promišljeni odgovor na kontinuiranu izloženost sajber napadima.

“Zaostajanje našeg regiona, uslovilo je ranjivost na sajber izazove i otuda i naša opredijeljenost da kroz digitalnu transformaciju uhvatimo korak sa tekovinama novog IT razvoja i sajber zaštite”, rekao je Đukanović.

Đukanović je na temu digitalizacije imao i posjetu e-Estonija Briefing Centru gdje je upriličena interaktivna prezentacija o dostignućima digitalnih tehnologija u Estoniji koja je u svjetskom vrhu u toj oblasti.

“Cilj e-Brifing Centra je da inspiriše kreatore politika, političke lidere, korporativne rukovodioce, investitore i međunarodne medije uspješnom pričom e-Estonije i da izgradi veze sa vodećim pružaocima IT usluga. E-Brifing Centar je dio nacionalne fondacije za razvoj ekonomije i promovisanje biznisa Enterprise Estonia i ima integralnu ulogu u promociji brenda i zemlje e-Estonia”, zaključili su u saopštenju.

GRUBIŠIĆ U ROŽAJAMA

Proširenje Evropske unije je visoko na agendi hrvatskog predsjedavanja EU kazao je ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.

Grubišić, koji je boravio u radnoj posjeti Rožajama, sastao se danas sa predsjednikom te lokalne samouprave Rahmanom Husovićem.

“U uvodnom dijelu susreta pohvalio kvalitetne odnose Hrvatske i Crne Gore naglašavajući da je proširenje Evropske unije visoko na agendi hrvatskog predsjedavanja Unijom”, saopšteno je iz Opštine Rožaje.

Predsjednik Husović je, kkao se dodaje u saopštenju, upoznao Grubišića sa aktuelnim društveno-ekonomskim prilikama u Rožajama i predstavio započete i najavljene razvojne projekte iz oblasti turizma i unapređenja putne infrastrukture koji su dio Vladinih ulaganja.

Husović i Grubišić, kako se navodi, razgovarali su i o potencijalnim oblicima saradnje između Rožaja i hrvatskih gradova u oblasti infrastrukture i očuvanja životne sredine.

“Sagovornici su na kraju razgovora razmijenili stavove o aktuelnim političkim temama u dvije zemlje”, navodi se u saopštenju.

Grubišić je danas posjetio i Gimnaziju “30 septembar” gdje je održao učenicima predavanje o hrvatskom Programu predsjedavanja Savjetom Evrope.

“On je tom prilikom kazao da Program ima četiri glavne oblasti – Evropa koja se razvija, Evropa koja spaja, Evropa koja štiti i Uticajna Evropa. Gimnaziju ’30. septembar’ ambasador je odabrao da posjeti zato što su njeni đaci pokazali, kako je objasnio, veliki nivo znanja i kolektivnog duha u toku učešća na kvizu ‘Eumetrija'”, zaključuje se u saopštenju Opštine Rožaje.

RAKOČEVIĆ

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević ocijenio je u intervju za Pobjedu da je gubitak političkog rejtinga razlog zbog kojeg je Demokratski front odlučio da ipak bojkotuje lokalne izbore u Tivtu.

“Radi se o retrogradnom političkom subjektu, koji uvijek insistira na vaninstitucionalnom političkom djelovanju i produkciji političke nestabilnosti u kojoj se najbolje snalaze. Za njihovu odluku jednako je relevantna i činjenica koje počinju i sami da budu svjesni: da je politički rejting DF-a u ozbiljnom padu, pa u strahu od te potvrde, bojkot izbora dođe kao logičan alibi”, rekao je Rakočević za Pobjedu.

Opozicija, kako kaže Rakočević, pred izborne provjere, sasvim očekivano, pravi pritisak na vlast i pokušava stvoriti utisak u javnosti da je u podređenom položaju u odnosu na vladajuće partije

“Ipak, kada se raspišu izbori, ostaje im da biraju – da li da budu dio demokratskog sistema i pokušaju da se nametnu kao relevantni politički subjekt građanima, na izborima; ili će pak ostati van političkih procesa, uzaludno se zalažući u 21. vijeku u zemlji članici NATO-a i budućoj članici EU, za koncept nepoznat u svijetu, a to je da se vlast dobija bez borbe na demokratskim izborima, bilo na ulici, bilo sa neke druge alternativne vaninstitucionalne adrese”, naveo je Rakočević.

Govoreći o očekivanjima DPS-a od izbora u Tivtu, Rakočević navodi da je taj grad egzemplar vizije razvoja Crne Gore, koju dominantno DPS ostvaruje u proteklih više od deset godina.

“DPS je, bez dileme, jedina ozbiljna i kredibilna politička opcija za Tivat i siguran sam da ce građani to prepoznati”, naveo je Rakočević.

Na pitanje da li se može očekivati dogovor na sastanku ekspertskih timova Vlade i SPC o zakonu o slobodi vjeroispovjesti, Rakočević kaže da je optimista.

“Optimista sam u dobru namjeru Vlade i u ozbiljan napor koji će biti uložen da se do rješenja dođe, ali, kako i logika nalaže, za dogovor je potrebno dvoje, a za opstrukciju samo jedno. Istovremeno, priželjkujem da će SPC u Crnoj Gori uvažiti pravnu, ako već ne uvažava istorijsku argumentaciju i biti spremna da u dobrom duhu i dobroj namjeri zatraži sve garancije od crnogorske države za slobodno uzivanje svih vjerskih objekata, na principu vladavine prava, uz poštovanje drzave u kojoj funkcionise”, naveo je Rakočević.

Govoreći o litijama Rakočević je naveo da nije sporno pravo organizatora da protestuju.

“Demokratija za koju se savremena Crna Gora izborila pruža svima mogućnost da iskažu javno svoj stav, međutim, za donošenje ozbiljnih odluka, poput izmjene zakonske regulative, potreban je makar jedan valjani argument, a ne manja ili veća brojnost na protestima – to ne može biti motiv za vođenje ozbiljne politke u pravcu zaštite vitalnih državnih interesa i primjene vladavine prava”, zaključio je Rakočević.

AZEM VLASI

Šta će SAD ponuditi Srbiji i zbog čega će to, kako kaže Vučić, Albanci teško prihvatiti, a Srbi neće moći odbiti, pita istaknuti političar iz vremena SFRJ, danas ugledni advokat u Prištini Azem Vlasi.

Vlasi je objavio autorski tekst u okviru Pobjedinog serijala Balkanska raskršća: Kako intelektualci vide budućnost regiona. Tekst prenosimo u cjelini:

To pitanje visi u zraku još od 1999. godine. Poslije osam godina pod privremenom administracijom UNMIK-a po Rezoluciji SB UN 1244, i nakon što je specijalni izaslanik Savjeta bezbjednosti UN Marti Ahtisari zaokružio i tom organu svjetske organizacije dostavio ,,Sveobuhvatni plan za rješenje statusa Kosova“ (Ahtisarijev paket), kao ,,zeleno svjetlo“, Kosovo je 17. februara 2008. godine proglasilo nezavisnost, kao sedma država nastala od Jugoslavije.

Srbija se sa time nije složila. Ubrzo potom, mnoge su zemlje (113 njih) priznale Kosovo. Među njima su sve zapadnoevropske zemlje osim Španije, te SAD, Kanada, Japan, Turska…

Ahtisarijev paket

Od juna 1999. Kosovo je izvan svake jurisdikcije Srbije koja ga je nasilno ugradila 1990, a od 1992. i sama je bila dio SRJ sve do 2006. godine kada je Crna Gora obnovila državnost, pa i Srbija postala šesta samostalna i nezavisna država. A po Ustavu od 1974. godine kao posljednjem legalnom ustavnom stanju, Kosovo je imalo status federalne jedinice, sa nekim konsensualnim vezama i sa Srbijom koja je bila jedna od federalnih republika, a ne samostalna država.

Savjet bezbjednosti UN je potom prenio ovlasti na EU da organizuje dijalog o punoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. U pokušaju da ospori legitimitet proglašenja nezavisnosti, Vlada Srbije se obratila Međunarodnom sudu pravde kao najvišoj sudskoj instanci UN za tumačenje i poštovanje međunarodnog prava, za mišljenje u kakvom je odnosu taj akt sa međunarodnim pravom i sa Rezolucijom 1244 SB UN.

Dobila je decidan odgovor – odluka nije u suprotnosti ni sa Međunarodnim pravom niti sa Rezolucijom SB UN 1244. Ali Srbija, po običaju, što nije po njezinoj volji – ne priznaje.

Pregovori bez kraja

Razgovori u Briselu o normalizaciji odnosa traju od 2011. Rezultati su veoma skromni.

Ipak, dogovoreno je nekoliko korisnih stvari: olakšan je granični režim kretanja ljudi i roba, uspostavljena je sudska i policijska vlast Kosova u četiri opštine na sjeveru gdje je Srbija bila zadržala svoj uticaj. Normalizovan je granični režim i na dva prijelaza prema Raškoj i Novom Pazaru.

Vlastima Srbije je jasno da su te sporazume potpisali sa Kosovom kao državom, a ne sa svojom pokrajinom. Dijalog je krenuo sa idejom za normalizaciju međusobnih odnosa, polazeći od činjenice da je status Kosova riješen. Podrazumijevalo se da se konačnom normalizacijom odnosa može smatrati međusobno priznanje, kao što je to Srbija uradila sa drugim državama nastalim od bivše Jugoslavije.

Međutim, u tome nema napretka. Sa srpske strane, počelo se govoriti o dijalogu za rješenje kosovskog pitanja, a ne za normalizaciju odnosa. Zadržana je ignorantska retorika poput:,,jednostrano proglašena nezavisnost“,,južna srpska pokrajina“, ,,lažna država“, ,,takozvano Kosovo“… Uvijek se koristi termin ,,Kosovo i Metohija“, koji je protivustavno uveden u vrijeme Miloševićevog režima. Sve to začinjeno je obilnom albanofobijom.

Rješenja za manjine

Prihvatajući ,,Ahtisarijev paket“ Kosovo je u svoj Ustav ugradilo rješenja za manjine, posebno za srpsku zajednicu, po standardima višim od evropskih. Iako Srba na Kosovu nema više od četiri odsto, u parlamentu imaju 10 zagarantovanih mjesta od ukupno 120 poslanika. U Vladi imaju dva mjesta. Zbog potrebe građana na lokalnom nivou, pored četiri opštine sa srpskom većinom koliko ih je bilo, formirano je još šest novih koje ne broje više od hiljadu Srba. Objekti i imovina SPC uživaju potrebnu pravnu zaštitu.

Iz svega navedenog kosovska strana stoji na stanovištu da se sa Srbijom može razgovarati samo o normalizaciji međusobnih odnosa.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već neko vrijeme pokušava da suoči srpsku javnost sa istinom da je borba za ,,srpsko Kosovo“ završena priča. Bez Jugoslavije Kosovo nikada nije ni bilo samo dio Srbije. Zato se uglavnom fokusira na to da ipak Srbija nešto dobije. Mada se ne izjašnjava decidno šta bi to moglo biti.

Njegov javni govor o Kosovu, čas je ezopovski, čas maglovit i nejasan, ali katkad i decidan da Srbija ne kontroliše ni pedalj Kosova. Ali nerijetko naglašava nadu da će srpska strana (a ne Srbija) nešto dobiti. Najavio je unutrašnji dijalog u Srbiji o rješenju pitanja Kosova (kao da to treba Srbija da riješi!), pa je neke rasprave i bilo.

Ali je kraju rezignirano kazao da nije podržana njegova ideja o ,,kompromisnom rješenju“. Ponekad se žali kako ga niko među zapadnim zemljama ne podržava, a svi podržavaju Kosovo. Najčešća fraza u njegovom javnom govoru o Kosovu je da on želi ,,neko kompromisno rješenje gdje neće albanska strana dobiti sve, a srpska ništa“. Ali nikada bliže ne precizira – šta bi on to da dobije?

Iako Srba na Kosovu nema više od četiri odsto, u parlamentu imaju 10 zagarantovanih mjesta od ukupno 120 poslanika. U Vladi imaju dva mjesta. Zbog potrebe građana na lokalnom nivou, pored četiri opštine sa srpskom većinom koliko ih je bilo, formirano je jos šest novih koje ne broje više od hiljadu Srba. Objekti i imovina SPC uživaju potrebnu pravnu zaštitu

Pritom, kosovsku stranu kritikuje što samo traži priznanje nezavisnosti, a nije spremna ni na kakav kompromis. Za vrijeme nedavnog boravka u SAD izrekao je još jednu ezopovsku rečenicu: ,,Sprema se ponuda koju će Albanci teško prihvatiti, a mi nećemo moći odbiti“.

Ponuda iz Vašingtona

Po svemu sudeći Vučić je svjestan da bi Srbija imala mnogo veće koristi od stavljanja tačke na praznu priču o Kosovu. Od toga umnogome zavisi i evropski put Srbije. Međutim, ima on u tome brojna ograničenja. Najprije, sputava ga njegova radikalna politička prošlost, a kroz sve vrijeme svoje karijere uživa u toplom zagrljaju i koketiranju sa velikosrpskim kleronacionalizmom.

U velikoj je zavisnosti i od vrha Srpske pravoslavne crkve, a po pitanju Kosova ona je najrigidnija sa arhaičnim dogmatskim stavom i pogledom. Mada, izgleda da partijarh Irinej ima izvjesno razumijevanje za Vučićeve ,,kosovske muke“. Ponekad kaže kako se ,,Vučić lavovski bori za Kosovo“ ali nema decidan stav kakav je to ishod koji oni žele. Opozicija je rigidnija od Vučića po pitanju Kosova, ali on zbog nje ne mari. On optužuje svoje prethodnike na vlasti, a sada u opoziciji, što su mnogo toga u vezi sa Kosovom pogrešno i glupo uradili, pa eto, čak ni on to ne može da ispravi.

Realni su izgledi da će srpska strana biti zadovoljna da dobije nekoliko stvari: 1. dugoročni bescarinski režim za izvoz robe na kosovsko tržiste; 2. završetak dionice auto-strada Niš – Priština da bi, osim lakšeg pristupa kosovskom tržištu dobila pristup luci Drač u Albaniji, preko Kosova uz minimalne granične formalnosti; 3. da Srbi na Kosovu dobiju neke dodatne garancije za pojačane veze sa Srbijom bez narušavanja ustavnog integriteta Kosova; 4. možda i zajednicu opština sa srpskom većinom u skladu sa Ustavom Kosova; 5. zaštićeni status crkava, manastira i imovine SPC.

Zbog navedenih i niza drugih okolnosti Vučić u vezi Kosova još uvijek samo kupuje vrijeme. Potrebno mu je da srpska javnost jos više shvati realnost i da je došlo vrijeme za racionalne odluke. Nakupovao se vremena zbog famozne kosovske takse na srpske proizvode, ali treba mu još.

EU i povjerenica Federika Mogerini nijesu uspjeli dijalog dovesti do finala. Sada je aktivnu ulogu preuzela Trampova administracija i imenovala specijalnog izaslanika Ričarda Grenela očigledno sa namjerom da se dijalog privede kraju. Nije jasno kakva će uloga EU nadalje biti u tome iako se ona ne može zaobići. Nije jasno ni kako će Grenel i imenovani predstavnik EU Miroslav Lajčak, sarađivati. Tako će Vučić još dobiti na vremenu. Kosovska strana radije prihvata američko posredovanje, a Vučić ga ne smije odbiti.

Ambasador Grenel je krenuo u stilu svog šefa: akcijaški, pragmatično, sa praktičnim pitanjima kao što su avio linija između Beograda i Prištine, obnova željezničkog saobraćaja i dovršetak auto-puta između dvije zemlje. Najavio je da američko uključenje može biti propraćeno investicijama kao stimulans objema stranama. To može Vučiću znatno da olakša poziciju pred srpskom javnošću.

Srpsko zadovoljenje

Grenel je zatražio od kosovske strane da ukinu carinu na srpsku robu što će biti urađeno. Od srpske strane je tražio da prestane sa aktivnostima protiv Kosova po svijetu. Američki stav za konačnu normalizaciju odnosa načelno je izražen u pismu koje je Tramp nedavno uputio predsjednicima Vučiću i Tačiju da završnica dijaloga podrzumijeva međusobno priznanje.

Srbija ima izbore krajem aprila, pa ionako nije vrijeme za završnicu dijaloga. Tek kada ponovo na izborima dobije vlast, a to će se desiti, Vučić će biti spreman za neko finale.

Realni su izgledi da će srpska strana biti zadovoljna da dobije nekoliko stvari: 1. dugoročni bescarinski režim za izvoz robe na kosovsko tržiste; 2. završetak dionice autostrada Niš-Priština, vjerovatno uz finansijsku podršku Amerike da bi, osim lakšeg pristupa kosovskom tržištu dobila pristup luci Drač u Albaniji preko Kosova uz minimalne granične formalnosti; 3. da Srbi na Kosovu dobiju neke dodatne garancije za pojačane veze sa Srbijom bez narušavanja ustavnog integriteta Kosova; 4. možda i zajednicu opština sa srpskom većinom u skladu sa Ustavom Kosova; 5. zaštićeni status crkava, manastira i imovine SPC.

Zauzvrat, Amerikanci i EU traziće da Srbija prizna Kosovo, te da prestane da agituje protiv članstva u međunarodnim organizacijama i za povlačenje priznanja kod trećih zemalja.“

Toliko da se može srpskoj javnosti reći da se, eto, nešto dobilo, neki kompromis se desio.

Tako bi ustavni i teritorijalni integritet Kosova kao države ostao nenarušen, pa se s tim kosovska strana može složiti. Vučić je inače majstor da od malo nečega prikaže nešto veliko.

Možda će se to desiti tokom 2020. godine, ali nije sigurno. Iako je što prije najbolji izlaz za obje strane, za posrednike, ali i posebno za stabilnost u regionu.

SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Duško Marković nastavlja danas razgovore u okviru inicijative Savez za Evropu.

Kako je saopšteno iz Vlade, planirani su sastanci sa predstavnicima Univerziteta Crne Gore i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Premijer se danas sastao sa predsjedništvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i predstavnicima Udruženja pravnika.

U okviru Saveza za Evropu do sada je održano više sastanaka sa NVO, predstavnicima medija…