DELEGACIJA U PODGORICI

Evropska unija (EU) ostaje posvećena implementaciji Sporazuma sa Turskom, koji predstavlja ključnu komponentu u njihovim odnosima, kazali su iz Delegacije EU u Podgorici i naglasili da je konstruktivan pristup preduslov za rješavanje trenutne situacije na grčko-turskoj granici.

Iz Delegacije su agenciji MINA kazali da izjave Savjeta EU od prošle nedjelje, nakon održavanja sastanka Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove 4. marta, i vanrednog sastanka Savjeta za spoljne poslove 6. marta, jasno odražavaju evropsku reakciju na dešavanja na terenu.

Kako su naveli, kao što je predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lejen naglasila nakon jučerašnjeg sastanka sa turskim predsjednikom Tajipom Erdoganom, dobro je da linije komunikacije sa Turskom ostaju otvorene i aktivne.

“Ovaj konstruktivan pristup je preduslov za bilo kakvo rješavanje trenutne situacije koju imamo na grčko-turskoj granici i teškog položaja migranata na ovom području”, kazali su iz Delegacije.

Oni su istakli da Unija ostaje posvećena implementaciji Sporazuma EU i Turske, koji predstavlja ključnu komponentu u njihovim odnosima, i dodali da Sporazum zahtijeva posvećenost i stalne napore sa svih strana.

Iz Delegacije su kazali da EU nastavlja da doprinosi i pomaže Turskoj da odgovori na suštinske potrebe miliona izbeglica.

“EU je u potpunosti iskoristila operativni budžet Fonda za izbjeglice u Turskoj u iznosu od šest milijardi eura, što pokazuje opredijeljenost za temeljno sprovođenje Sporazuma EU i Turske. Od ukupnog budžeta Fonda od šest milijardi eura, do sada je kroz ugovore dodijeljeno 4,7 milijardi”, precizirali su iz Delegacije.

Prema njihovim riječima, sredstva će se u potpunosti isplatiti tek kada bude pružena sva podrška i sve aktivnosti i projekti završeni. “To je u skladu sa principom dobrog finansijskog upravljanja”.

Iz Delegacije su kazali da EU nastavlja sa intenzivnim diplomatskim djelovanjem, i da je u kontaktu sa turskim partnerima na najvišem nivou.

“Unija će i dalje blisko sarađivati sa partnerima sa Zapadnog Balkana u upravljanju migracionim tokovima”, dodali su iz Delegacije EU u Podgorici.

OO DPS TIVAT

Opštinski odbor DPS Tivat jednoglasno je usvojio pobjedničku listu kandidata za odbornike sa sloganom “Zbog Tivta. Za Tivćane! DPS Milo Đukanović”. ​Nakon dobijene saglasnosti Predsjedništva partije, DPS Tivat će predati listu kandidata za odbornike Opštinskoj izbornoj komisiju u zakonskom roku, saopšteno je iz te partije.

Radna grupa Opštinskog odbora u sastavu Jovanka Laličić, Siniša Kusovac i Ivan Novosel imala je zahtjevan posao da od 175 kvalitetnih prijedloga iz mjesnih odbora predloži 32 kandidata za predstojeće lokalne izbore koji će biti održani 05. aprila.

“Jednoglasna podrška i optimizam mreže DPS je potvrđen i kroz činjenicu da je do večeras 1.507 građana Tivta podržalo listu DPS, iako je za zvaničnu predaju liste potrebno obezbijediti 92 potpisa. Kvalitet kandidata za odbornike koji su odlučili da svojim ličnim doprinosom budu dio pobjedničkog tima DPS, rezultat rada lokalne uprave i realizacija razvojnih projekata su garant još jedne ubjedljive pobjede koja će potvrditi dalji razvoj Tivta i unaprijeđenje kvaliteta života naših građana,” navodi se u saopštenju.

ĐUKANOVIĆ ZAVRŠIO POSJETU ESTONIJI

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović završio je posjetu Estoniji zvaničnom večerom koju je u njegovu čast priredila predsjednica Kersti Kaljulaid. Ona je tom prilikom između ostalog poručila da je Crna Gora dobro došla u NATO i da nije neko ko konzumira, već doprinosi bezbjednosti.

Estonija kao mala zemlja uvijek iskoristi priliku da preporuči Crnu Goru kao dobru članicu NATO-a i pouzdanog saveznika. Ona je Crnoj Gori poželjela da je uskoro vidi unutar EU, a za njom i druge članice. 

Đukanović je naglasio da je Crna Gora sa punom sviješću o izazovima, spremna da radi na njihovom savladavanju i usvajanju reformi. Proces pregovora vidimo kao odličnu priliku da savladamo vještine i da kad postanemo članica, budemo organski dio evropske zajednice, kazao je on. Đukanović je naglasio da je pregovaranje prilika da učimo, a ne puki proces. 

Predsjednici su razgovarali o modelima ekonomskog razvoja i regionalne saradnje u tom kontekstu. Podcrtan je značaj usvajanja novih znanja i primjene savremenih tehnologija i u investicionim projektima. Predsjednik Đukanović je kazao da je iskustvo baltičko-nordijskog formata veoma značajno za ZB, ali i za Evropu. Ekspertiza i socijalna odgovornost u biznisu su ključni za kredibilitet kapitala, ocijenio je on.

Đukanović i Kaljulaid su razmiijenili mišljenja i o aktuelnim regionalnim i globalnim prilikama. Na zvaničnoj večeri u Talinu bio je i šef delegacije EU u Crnoj Gori, ambasador Aivo Orav, bivši estonski diplomata.

Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ranije danas se sastao sa Kersti Kaljulaid u Talinu, i sa predsjednikom Vlade Estonije Jurijem Ratasom.

UJEDINJENA CG

Ujedinjena Crna Gora osudila je udaljavanje sa posla starijeg vodnika I klase Darka Mrvaljevića. Iz te partije su pozvali Vladu da poništi tu odluku jer smatraju, kako kažu, da takav potez Ministarstva odbrane ne doprinosi prevazilaženju krize .

Iz Ujedinjene kažu da izgovori koje navode iz Ministarstva za pokretanje tog postupka zvuče neozbiljno i neubjedljivo.

“Jasno je da je ovakav postupak otvoreno kršenje ljudskih prava – prava na slobodu vjeroispovjesti. Takođe, ministarstvo, koje bi trebalo da bude stub odbrane i garant bezbjednosti građanima, jasno se profilisalo ovim postupkom kao DPS igračka i mehanizam za ugnjetavanje neistomišljenika”, naveli su iz Ujedinjene.

Iz te partije pozvali su Vladu da poništi tu odluku i, kako su naveli, makar na trenutak pokažu da poštuju ljudska prava i slobode.

Umjesto da rade na smirivanju tenzija i na prevazilaženju krize, da se bore za jednakost i slobodu svih svojih građana, ovakvim potezima samo dodatno produbljuju podjele i ugrožavaju slobode, smatraju u Ujedinjenoj Crnoj Gori.

SDP ZOGOVIĆU

Iz Socijaldemokratske patije Crne Gore (SDP) poručili su poslaniku Demokratskog fronta (DF) Milunu Zogoviću da je njegov izbor da bude dijaspora u sopstvenoj državi.

Podsjećamo, Zogović je u reagovanju na izlaganje počasnog predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića na Javnom servisu poručio da svi oni koji vole i poštuju svoju crkvu, a koji su podržavali Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Socijaldemokrate (SD) treba da se, kako je kazao, distanciraju od “tih prevaziđenih politika koje bi da prave partijske crkve”.

“Milun Zogović, u očajničkom pokušaju da se domogne novog poslaničkog mandata, smatra da mu uloga Šešelja u pokušaju može najbolje pomoći da se domogne tog svetog cilja. Moguće da je to instrukcija smišljena na Vučićevom kanabeu sa kojega ne silaze on i njegova partijska družina”, kazali su iz SDP-a.

Poručuju i da su politiku koju zastupa Zogović, tada u koaliciji sa DPS i Đukanovićem, porazili 90-ih godina prošlog vijeka “kada su iza te politike stajali tenkovi, vojska, paravojska, razni ratni zločinci i njihova ratna propaganda”.

“Pretekosmo od pravog Šešelja a ne da nećemo od njegovih blijedih kopija. Zato nam danas, gospodine Zogoviću, ne predstavljate izazov, mi vas samo vidimo kao restlove poraženog, nakaradnog i anticivilizacijskog koncepta i iskreno nam je žao što ste ostali zarobljenik takve politike. Ali to je vaš izbor gospodine Zogoviću – da, po nalogu sa kanabea, budete dijaspora u sopstvenoj državi i političke sluge Beograda ili, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski: ‘Tuđa sreća, metla i lopata’. Zato vam srećna kesa koju držite Vučiću i požurite dok vam se gazda ne predomisli ili pronađe jeftiniju radnu snagu”, zaključuje se u reagovanju SDP-a.

DARMANOVIĆ U SKOPLJU

Crna Gora ostaje čvrsto na svom evropskom putu koji nema alternativu i koji predstavlja garant stabilnosti u regionu i uspješan okvir za sprovođenje reformi”, rekao je ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović.

On je danas učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova u okviru Berlinskog procesa, koji je, pod ko-predsjedavanjem Republike Bugarske i Republike Sjeverne Makedonije, održan u Skoplju.

Kako je saopšteno iz Miistarsva vanjskih poslova, tokom plenarne sesije na temu „Evropska perspektiva Zapadnog Balkana“, Darmanović je ukazao na značaj prisustva EU u regionu Zapadnog Balkana, kao i na rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije.

“Crna Gora ostaje čvrsto na svom evropskom putu koji nema alternativu i koji predstavlja garant stabilnosti u regionu i uspješan okvir za sprovođenje reformi”, rekao je Darmanović.

Šef crnogorske diplomatije je, govoreći o evropskoj budućnosti regiona, ponovio da proces proširenja predstavlja jednu od najuspješnijih politika Evropske unije koja je dala konkretne rezultate u reformisanju naših društava, demokratskom i ekonomskom prosperitetu.

“Stoga je nastavak integracionog procesa od vitalnog značaja za bezbjednost Zapadnog Balkana i šire”, naglasio je Darmanović.

Ministar je, kako se dodaje u saopštenju, kazao da Crna Gora ostaje posvećena regionalnoj saradnji, kao jednom od stubova vanjske politike, i na tom tragu ponovio podršku naše države susjedima na njihovom evropskom putu.

Skup je bio prilika da se sagleda i napredak koji je ostvaren u okviru Berlinskog procesa.

“Učesnici su se saglasili da ova Inicijativa predstavlja važan okvir saradnje, te da prije svega infrastrukturno povezivanje, povezivanje mladih, naučna saradnja i inovacije jačaju veze među susjedima i doprinose ekonomskom razvoju država Zapadnog Balkana. Rezultati dosadašnje saradnje ukazuju na potrebu održavanja kontinuiteta i daljeg ispunjavanja preuzetih obaveza i predstavljaju potvrdu neophodnog evropskog prisustva u Regionu”, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je, kako se navodi, ukazana posvećenost Zelenoj agendi EU kao ključnoj platformi za borbu protiv klimatskih promjena.

Ministar Darmanović je, u okviru današnjeg sastanka, učestvovao i na panelu na kome su razmijenjena mišljenja o povezivanju Regiona, ekonomskom napretku i očuvanju životne sredine.

Sastanku su prisustvovali šefovi diplomatija Zapadno-balkanske šestorke, predstavnici država članica EU koje su učesnice Inicijative, kao i predstavnici Evropske komisije, Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) i RCC.

DEMOKRATE TVRDE

Momo Koprivica iz Demokrata uputio je pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru pravde Zoranu Pažinu jesu li uvrštene preporuke Venecijanske komisije u Zakon o slobodi vjeroispovijesti i da li je to tijelo upoznato sa završnim tekstom Zakona.

Na pres konferenciji su predočili dokumenta za koja tvrde da dokazuju da je Mitropolija crnogorsko-primorska registrovana u Crnoj Gori 2019.

Pozvali su Vladu i da ne zanemaruje broj ljudi na protestnim litijama koji se protive usvojenom Zakonu.

Koprivica je kazao da je ministar pravde bio dužan da mu odgovori u roku od 15 dana od prijema zahtjeva i da do danas to nije učinio iako je, kako kaže, rok za odgovor istekao prije 10 dana.

“Uz nedopustivo ignorisanje prava poslanika od strane ministra pravde i potpredsjednika Vlade, dodatno je za brigu to što ćutanjem žele od mene i javnosti da sakriju činjenice koje su izuzetno bitne za aktuelni društveni trenutak Crne Gore. Očigledno je da bi saopštavanje istinitog odgovora na moja pitanja do kraja razobličilo neistinu kojom se, i pred domaćom, i pred međunarodnom javnošću služe u nastojanju da prikriju neodgovornost koju je Vlada Crne Gore demonstrirala u svim fazama pripreme i donošenja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica”, kazao je Koprivica.

On je dodao da ćutanjem kriju činjenicu da Vladina tvrdnja da je u tekst Zakona ugradila sve preporuke Venecijanske komisije nema nikakve veze sa ocjenom Venecijanske komisije o tom pitanju iz prostog razloga što Vlada uopšte nije ni obavijestila Venecijansku komisiju o tome kako su implementirane njene preporuke date u Mišljenju iz juna 2019. godine.

On je pozvao Vladu Crne Gore da, kako je naveo, prestane da okreće glavu i predstavlja se da ne vidi na ulicama gradova Crne Gore  građan Crne Gore koji ne prihvataju rješenja iz zakona i koji traže da se taj zakon povuče ili izmijeni u spornim odredbama.

Koprivca je prezentovao najnoviji dokument Uprave za statistiku od 15.05.2019. godine koji, kako kaže, potvrđuju postojanje pravnog subjektiviteta MCP, te da se ona kategoriše i razvrstava kao pravni subjekat i da ima legalne registracione oznake.

IZBORI U TIVTU

Učešće opozicije na izborima u Tivtu dalo bi legitimitet aktuelnim vlastima i obesmislilo potrebu da se radi na izmjenama izbornog zakonodavstva, ocijenio je politički analitičar Dragiša Janjušević.

On je rekao da bi to obesmislilo i svu kritičku kampanju u vezi sa zloupotrebom državnih institucija, resursa i svega ostalog što je opozicija spočitavala aktuelnim vlastima.

„Napuštanje Odbora koji je predviđao intervencije u izmjeni izbornog zakonodavstva uticalo je na to da se opozicione partije odluče na bojkot lokalnih izbora u Tivtu“, kazao je Janjušević agenciji MINA.

On je dodao da je aktuelna problematika u vezi sa Zakonom o vjerskim slobodama dodatno zakomplikovala, kako je naveo, ionako komplikovanu situaciju.

Janjušević je ocijenio da bi, u slučaju pobjede Demokratske partije socijalista, to značilo konsolidaciju te stranke.

“Ali i poruku domaćoj i međunarodnoj javnosti da sistem u Crnoj Gori funkcioniše, a da se opozicija ljuti zbog gubitka izbora na kojima učestvuje”, rekao je Janjušević.

Govoreći o mogućem izlasku Socijaldemokratske partije (SDP) na izbore u Tivtu, Janjušević je rekao da je očigledno da ta partija pokušava da napravi zaokret u svom političkom djelovanju.

„To je signal da SDP, po svemu sudeći, pruža ruku aktuelnim vlastima kao budući koalicioni partner. Ostaje da se vidi da li je to trenutni politički manevar “, ocijenio je Janjušević.

Lokalni izbori u Tivtu zakazani su za 5. april, a većina opozicionih partija je odlučila da ih bojkotuje.

ĐUKANOVIĆ SA RATASOM

Prioriteti Crne Gore kao najrazvijenije ekonomije na ZB, članice NATO i zemlje lidera u pregovorima sa EU, da sačuva dobar tempo razvoja i nastavi reforme na putu članstva u EU, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji se sastao u Talinu sa predsjednikom Vlade Estonije Jurijem Ratasom.

Đukanović je uz zahvalnost za gostoprimstvo istakao da je posjeta na najvišem nivou prilika da se veoma dobri odnosi sa Estonijom i kvalitetna  međudržavna saradnja dodatno unaprijede i prošire. 

Đukanović se prethodno sastao sa predsjednicom te države Kersti Kaljulaid.

On je zahvalio Estoniji što je bila prva zemlja sa kojom je Crna Gora uspostavila diplomatske odnose nakon obnove nezavisnosti i prva koja je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

“Danas su prioriteti Crne Gore kao najrazvijenije ekonomije na ZB, članice NATO i zemlje lidera u pregovorima sa EU, da sačuva dobar tempo razvoja i nastavi reforme na putu članstva u EU,” kazao je Đukanović.

Uz pozitivnu ocjenu novih tonova briselskih institucija iskazao je očekivanje za aktivniji pristup procesu proširenja i poziv za početak pregovora Sjevernoj Makedoniji  i Albaniji, što bi predstavljalo ohrabrenje za ZB i potvrdu da je ta politika živa.

Na toj liniji zahvalio je Estoniji za kontinuiranu poziciju snažnog promotera integracije našeg regiona. On je istakao zadovoljstvo visokim stepenom prijateljske podrške i razumijevanja u političkoj sferi, posebno u okviru NATO partnerstva – školovanju naših oficira na baltičkom vojnom koledžu i pristupanju Crne Gore NATO Centru izvrsnosti.

Crna Gora i Estonija imaju prostor za intenziviranje ekonomske saradnje na osnovama razvojne politike naše drave i potrebe za transferom iskustava u poslovanju estonskih investitora. On je predložio tješnje kontakte biznis zajednica i prezentaciju turističkih potencijala Crne Gore. Estonija je inspiracija za Crnu Goru na polju digitalizacije i sajber bezbjednosti, ocijenio je Predsjednik uz interesovanje za razmjenu iskustava u vladavini prava imajući u vidu visoku poziciju Estonije u toj oblasti.

Premijer Ratas je zahvalio Crnoj Gori za savezništvo u NATO, na pridruživanju centru izvrsnosti i za podršku bezbjednosti baltičkog regiona kroz učešće naših vojnika u okviru Ojačanog prisutsva. On je ukazao na snažnu podršku Estonije procesu pregovora Crne Gore sa EU uz želju da postanemo članica što prije. Estonija ce podržati da  otvorimo poglavlje 8 i pomoći u zatvaranju  poglavlja, poručio je Ratas. 

On je optimista da će Sjeverna Makedonija i Albanija dobiti zeleno svijetlo već u martu, uz uvjerenje da će Samit u Zagrebu predstavljati zamajac za šire sagledavanje politike proširenja.

Premijer Estonije je iskazao spremnost za punu saradnju i razmjenu iskustava u digitalnoj infrastrukturi, koja je značajna za kvalitetno upravljanje, ali i kvalitet života građana. Uz intenziviranje ekonomske saradnje dvije  države imaju puno iskustava da podijele i na polju obrazovanja i pokretanja start-up-ova, poručio je premijer Ratas. On je rekao da će mu biti čast da posjeti Crnu Goru u najskorije vrijeme na upućeni poziv njegovog crnogorskog kolege.

TIVAT

Rok za predaju lista za učešće na lokalnim izborima u Tivtu ističe sjutra u ponoć, kazala je predsjednica Opštinske izborne komisije, Marija Sijerković.

Ona je rekla da su liste do sada predale Socijaldemokrate i grupa birača Bokeški forum.

„Očekujemo da se prijave i ostale partije koje su najavile učešće na izborima”, kazala je Sijerković agenciji MINA.

Izbori u Tivtu biće održani 5. aprila, a većina opozicionih partija je odlučila da bojkotuje izlazak.