Emir Imamović Pirke

Za službeni Beograd i Bosna i Hercegovina i Crna Gora su privremene tvorevine i prolazne nepogode od kojih Srbija, u najgorem slučaju, može samo kompenzovati trajni gubitak Kosova i kojima će, u boljem, upravljati kao svojim pokrajinama niskog stepena autonomije,smatra bosanskohercegovački pisac i novinar Emir Imamović Pirke.

Imamović je objavio autorski tekst u okviru Pobjedinog serijala Balkanska raskršća: Kako intelektualci vide budućnost regiona. Tekst prenosimo u cjelini.

Ako se pita Milorad Dodik, a na opštu žalost pita, srpski nacionalni interes u Bosni i Hercegovini nije da nema najsiromašnije penzionere u Evropi, devet puta manje investicija nego Sarajevo ili pet puta manje turista od tog grada, kao što nije, to pogotovo, izmicanje iz ruske zone interesa bez obzira što je, kako je to u jednom intervjuu rekao Maksim Samorukov iz think-thanka Carnegie. Cilj te zemlje je – zadržavanje statusa quo u BiH ili, u prevodu, održavanje stanja na rubu rata, bijede i pameti.

Prema Dodiku, članu Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a samoproglašenom direktoru tog bosanskohercegovačkog entiteta – koji, inače, samog sebe naziva Glavnim Bajom – srpski nacionalni interes na području od Trebinja do Bihaća i od Bijeljine do Neuma jeste da u službenu posjetu Sarajevu ne dođe predsjednik Republike Crne Gore Milo Đukanović.

Veto

Kada se, ispada, u Podgoricu pošalje dopis u kojem će lijepo, ćirilicom i latinicom, štampanim slovima na memorandumu, pisati da Đukanović u Sarajevo može na zeljanicu, ćevape i hurmašice, ali ne može, to nikako, kao zvanični gost državnih institucija, prestaće da postoji jedan od razloga zbog kojih bi Republika Srpska mogla nestati ili propasti, utopiti se u Federaciju BiH ili…

Nabrajanje je, naravno, uzaludno: posjeta Mila Đukanovića Sarajevu pogubna je po srpske nacionalne interese u Bosni i Hercegovini u istoj mjeri u kojoj kiša oko Kragujevca utiče na rezultate Klopovog „Liverpula“.

No nje, te posjete, za sada biti neće. Narodna skupština Republike Srpske, u kojoj većinu imaju Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata i grupica stranaka trgovačkog karaktera, stavila je, na Dodikovu inicijativu, veto na Đukanovićevu posjetu BiH, planiranu za drugi i treći mart i, praktično, već otkazanu u intervjuu kojeg je crnogorski predsjednik dao Face televiziji iz Sarajeva, kada je najavio dolazak u Srebrenicu jedanaestog jula, na obilježavanje četvrt vijeka od genocida nad tamošnjim Bošnjacima.

Svašta je u svom političkom životu pokušavao biti Milorad Dodik: reformista Ante Markovića, opozicionar Radovanu Karadžiću koji – misli se na Dodika, ne na Karadžića – zagovara vojnu saradnju Republike Srpske i pokojne Republike Srpske Krajine, podržavajući, uz ostalo, raketiranje Zagreba, osnivač alternativne Vlade BiH, odnosno Vijeća ministara u sjeni. Najvažnije od svega, pokušao je Dodik postati Milo Đukanović zapadno od Drine. Dakle, dugovječni, neugrozivi vladar bez ograničenja trajanja mandata i u društvu u kojem demokratija funkcioniše, kažimo tako, linekerovski: svi mogu birati i biti birani, samo što uvijek pobijedi isti.

Copy paste

Kada mu je tranzicija iz jugoslavenskog prvaka u oranju u Đukanovića 2.0 propala, Dodik je odabrao drugog Crnogorca za kopiranje uz update – Radovana Karadžića. Biti njegov nasljednik nosi, međutim, stanovite dužnosti i obaveze. Evo, recimo, da se učestvuje u svakoj regionalnoj krizi koju produkuje Aleksandar Vučić i da se, ma koliko se na prvu, drugu, treću i pedesetu čini blesavim, srpskim nacionalnim interesom proglasi stopiranje dvodnevnog dolaska predsjednika jedne susjedne države.

Da bi ionako proziran manevar bio još providniji, nađen je i službeni razlog: crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti usmjeren je, kaže Dodik baš tim riječima, protiv Srpske pravoslavne crkve, a kako u Beogradu kreirana svesrpska politika funkcionira po principu spojenih dosada – to Dodik nije rekao, naravno – tako se i Srbi u BiH imaju osjećati ugroženo kada im se to naloži.

U književnosti je, tvrde teoretičari, kritičari i recenzenti, jednako važno ono napisano i ono što je ostalo neizrečeno, ali se ćuti iz proznog teksta. U pravu je sasvim suprotno: važno je samo ono što piše, a kako u famoznom Zakonu ne piše ama baš ništa što je „usmjereno protiv interesa Srpske pravoslavne crkve“, onda to treba izmisliti. Onako kako to rade Amfilohije Radović, Andrija Mandić, Aleksandar Vučić i, evo, Milorad Dodik.

Posljednji, istina, ne koliko bi želio, već koliko može i smije, što takođe nije malo, samo što nije dovoljno. Naime, ista ona Narodna skupština Republike Srpske nije usvojila Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori koju je, uzgred rečeno, predložila opozicija, a vladajuća većina odbacila nakon što je dio zapadnih diplomata Dodiku rekao da njegove akcije podrazumijevaju njihove reakcije, a one mu, da se ne zanosi, neće biti nimalo ugodne.

U tom je dokumentu, prema slobodnoj interpretaciji, pisalo da je danas teže biti Srbin u Crnoj Gori nego Ujgur u Kini, Ukrajinac na Krimu i krme u Teheranu zajedno, pa sve to puta dva.

Litije u crnogorskim gradovima i Dodikova blokada institucija BiH zbog odluke Ustavnog suda kojom javno, isključivo javno, poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada BiH – a, naravno, ostaje gdje jeste – njegov i parlamentarni veto na Đukanovićev dolazak i Amfilohijeve tehnike ucjene vlasti u Podgorici, dešavaju se u isto vrijeme zato što se njima upravlja sa istog mjesta.

Za službeni Beograd, ovaj Vučićev kao i svaki od pojave Slobodana Miloševića – minus, dijelom, kratki premijerski mandat Zorana Đinđića – i Bosna i Hercegovina i Crna Gora su privremene tvorevine i prolazne nepogode od kojih Srbija, u najgorem slučaju, može samo kompenzovati trajni gubitak Kosova i kojima će, u boljem, upravljati kao svojim pokrajinama niskog stepena autonomije.

To što svježe, još neohlađeno istorijsko iskustvo govori kako je svaki sličan pokušaj završio poput modernih džihada, dakle epskim neuspjehom, očigledno je manje važno od svetosti nedostižnog cilja.

Uostalom, ako racionalan cilj opravdava sva sredstva, onda iracionalni traži isključivo takva.

GJENERO

Beograd je Crnu Goru vidio kao svoj dominion, Crnogorce kao dio srpskog nacionalnog korpusa, a vlast u Podgorici tek kao svojevrsnu oblasnu vlast (Zetska banovina). Zbog toga je i takva mržnja skoncentrirana na one koji se nacionalno osjećaju Crnogorcima, kaže Gjenero.

Bez obzira na to za koju se metodologiju odlučila, novu ili staru, od evropeizacije Srbije nema ništa. Vučićev režim je protiv EU i NATO-a, a podržava meku moć Rusije na svom „kulturnom prostoru“. Rusija, međutim, ne može preskočiti svoju sjenku, ona ostaje zemlja koja karakterom pripada trećem svijetu, koja je konkurentna na svjetskom tržištu samo s energentima, sirovinama i oružjem. Donositeljima odluka u Crnoj Gori je to odavno jasno, kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Gjenero.

Komentarišući stanje u regiji Gjenero kaže da je odnos Beograda prema Podgorici posebni problem.

“Beograd je Crnu Goru vidio kao svoj dominion, Crnogorce kao dio srpskog nacionalnog korpusa, a vlast u Podgorici tek kao svojevrsnu oblasnu vlast (Zetska banovina). Zbog toga je i takva mržnja skoncentrirana na one koji se nacionalno osjećaju Crnogorcima. Čak je i Aleksandar Vučić , međutim, svjestan da je vrijeme izvornog velikodržavnog projekta, u kome bi Srbija mogla vojno i paravojno i ‘hibridno’ pokoriti Crnu Goru definitivno prošlo, kao što je prošlo i vrijeme u kome bi Srbija mogla pretendovati na kontrolu nad cijelom Crnom Gorom. Vjerovatno je cilj „kompromis“ po logici koju Vučić pokušava nametnuti na Kosovu, da ne može Kosovo dobiti sve, a Srbija ništa. Izgleda da bi se u ovoj fazi Vučićeva Srbija zadovoljila ‘otkidanjem’ jednog dijela Crne Gore, ali tako da pozdrav ‘dogodine u Kotoru’ ili Herceg Novom može čuvati za idući korak napada”, kaže Gjenero.

Ističe da ipak iz EU stižu konfuzne poruke.

“Činjenica da bivši španski ministar vanjskih poslova eksperte za Balkan navodno pita kakav bi mogao biti kompromis Srbije i Kosova, u kome bi i Srbija dobila nešto, govori kako duboko dio europskih funkcionara ne razumije Balkan i kako je opasno balkanske procese povjeriti akterima iz država koje ne priznaju suverenitet Kosova. EU mora, ne želi li haos na svom području, snažno naglasiti značenje načela nepromjenjivosti državnih granica”, upozorava Gjenero.

Na pitanje da li je i ponašanje Milorada Dodika po nekom ruskom scenariju, Gjenero odgovara odrično.

“Dodikovo ponašanje prije svega je maslo Aleksandra Vučića. Dodik odnose u BiH zaoštrava pred izbore u Srbiji, kad je to potrebno Vučiću, upravo kao što litijska ekipa čini u Crnoj Gori, u korist Vučićevih glasova na parlamentarnim izborima. Rusiji odgovara haos, i jasno je da su i do pred zadnji njegov ispad, ruski predstavnici prijateljski lupkali Dodika po plećima, ali je isto tako činjenica da Rusija nikad ništa ne riskira zbog Vučića i Dodika i njihovih nacionalističkih projekata. Kad je Zapad oštro reagovao na Dodikov ispad, Rusija je bila tiha i nije niti pokušala relativizirati karakter Dodikove provokacije”, zaključuje Gjenero.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Predsjednica Socijaldemokratske partije SDP Draginja Vuksanović Stanković kazala je da će SDP na lokalnim izborima u Tivtu, 5. aprila nastupiti samostalno, kao i da će njihova ključna poruka građanima biti “Odbranimo Aerodrom Tivat”.

Ona je naglasila da će glavni izborni cilj SDP-a biti da spriječe otuđenje tog najvrednijeg resursa grada, odnosno da omoguće građanima Tivta da se prethodno na slobodnom opštinskom referendumu izjasne o sudbini njihovog aerodroma.

“Znamo da se i tivatska i državna vlast spremaju da iza leđa građana Tivta donesu ovako krupnu odluku. Zato ćemo učiniti sve da ih u tome spriječimo, a uz veliku podršku građana Tivta politici SDP-a na ovim izborima, sasvim sigurno da ćemo u tome i uspjeti. Stoga, naša poruka je vrlo jasna bilo kakva odluka o pitanju Aerodroma Tivat nikako ne smije biti donijeta bez prethodnog izjašnjavanja građana Tivta”, kazala je Vuksanović Stanković za Dan.

Komentarišući najbolji nastup za opoziciju na lokalnim izborima 5. aprila, predsjednica SDP-a navodi da priželjkuju dobru konkurenciju i još bolje programe za dobro svih građana.

“Mi smo opoziciona partija koja ima svoju prepoznatljivu politiku i na državnom i na nivou grada Tivta. Dok smo bili u vlasti spriječili smo svaki pokušaj DPS-a da otuđi Aerodrome, duboko svjesni da veliki i sigurni prihodi od tako važnog dobra moraju ostati svim građanima, a ne strancima. Zato želimo da kroz samostalan nastup dodatno afirmišemo ovakvu našu politiku i građanima ponudimo čist izbor. Opozicione kolege će shodno svojim programskim opredjeljenjima i procjenama naći model nastupa na izborima. Očekujemo i priželjkujemo konkurenciju dobrih programa i ideja za dobro svih građana Tivta i da upravo to bude jedino mjerilo podrške i izbornog uspjeha”, kaže Vuksanović Stanković.

Istakla je i da je u izbornoj godini ostalo mnogo posla, pogotovo kad je riječ o izmjenama izbornih zakona, ali vjeruje da je ostalo dovoljno vremena da se izvrši snažan pritisak na vlast kako bi se parlamentarni izbori pripremili.

“Vlast je na samom kraju godine unilateralno bez dogovora sa opozicijom usvojila neke važne zakone iz seta izbornog zakonodavstva, od kojih je svakako među najvažnijima Zakon o biračkom spisku. Time su poslali ko zna koju po redu poruku u poslednjih nekoliko godina da nijesu spremni za kompromis i dogovor. Kao da su jedva dočekali poznate aktuelne političke okolnosti da iskoriste moment i pobjegnu od mogućnosti dogovora. Naravno, treba biti iskren i reći da ni opozicija sve ovo vrijeme nije bila na visini potrebne odgovornosti. Mi smo više puta jasno rekli da je opozicija raznorodna i da bar što se nas tiče, programska saradnja sa nekim akterima nije realna. Ali, ono što je realno je da opozicija može da nađe zajednički jezik oko uslova za izbore, oko zakonskih rješenja i ambijenta u kome će se izbori održavati. Mnogo je pogrešnih koraka učinjeno u tom smislu u prethodnom periodu, ali vjerujem da se i uz podršku kolega iz civilnog sektora može izvršiti snažan pritisak na vlast u pripremi parlamentarnih izbora koji su redovno planirani za jesen”, poručila je Vuksanović Stanković.

Komentarišući poziv premijera Duška Markovića na dijalog, predsjednica SDP-a je kazala da se očekivalo da vrh vlasti mnogo ranije uvidi dubinu političke i institucionalne krize u koju su uveli državu i spozna neophodnost širokog društvenog dijaloga, ali da otvaranje suštinskog dijaloga o vitalnim problemima našeg društva i postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima procesa evropskih integracija i stvaranje uslova za održavanje fer i slobodnih izbora jesu teme koje zaslužuju razgovor, ako je on zamišljen kao iskren i odgovoran.

“Bez obzira na propušteno vrijeme, bilo bi optimalno da sve političke i društvene strukture, koje se zalažu za promjenu izbornog ambijenta iskoriste ovu priliku i testiraju da li postoji politička volja na strani vlasti da probleme rješavamo na evropski način. Primjećujemo da su nekim opozicionim kolegama u ovom trenutku apsolutni prioritet neka druga pitanja. Ipak, smatramo da to ne treba da bude prepreka da se paralelno radi na pokušaju stvaranja makar elementarnih uslova za izbore i izlazak iz stanja institucionalne disfunkcionalnosti sistema. To je bila i poruka kolega evropskih paramentaraca sa nedavnog sastanka POSP-a, i to jeste generalno poruka naših evropskih partnera”, zaključila je Vuksanović Stanković.

VUKOVIĆ

Danas treba biti nedvosmislen u otporu nadolazećem zlu i kao pojedinac i kao zajednica. Svi oblici tihog otpora, dostojanstvenog, smislenog su dobrodošli, odnosno neophodni su. Crna Gora traži od onih koji su joj iskreno posvećeni da podignu glas razuma kojim će se suprotstaviti pokušaju rušenja temelja građanske države. Jer, sve ovo oko navodne ugroženosti Srba je reciklaža starog propagandnog materijala iz istih centara, kao što su i fotografije o navodno najmasovnijem mitingu na litiji u subotu u Podgorici. Dakle, moramo im poručiti: Neće proći, kaže u razgovoru za Dnevne novine Miodrag Vuković, poslanik Demokratske partije socijalista, čovjek sa dugim političkim iskustvom, komentarišući reagovanje Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru, čiji je potpisnik uzalud vam trud, ovo neće proći.

Lažni podaci, lažne fotografije

Komentarišući prekjučerašnju litiju u Podgorici, propagandu koja je pratila, ikonografiju, a posebno pokušaj podmetanja fotografije sa skupa u Vašingtonu (kao da je riječ o okupljanju vjernika u glavnom gradu Crne Gore), Vuković ističe da je crnogorska javnost upravo u subotu imala priliku da vidi reciklažu matrice iz devedesetih godina.

“Sve je bilo na jednom mjestu manipulacija, propaganda, dezinformacije, ikonografija i poruke. Vrhunac podmetanja i laži je podatak koji je objavio jedan prosrpski medij u Crnoj Gori, da je na litiji bilo 150.000 građana. Isti taj medij je u podnaslovu istog teksta naveo da ih je bilo 100.000. Lažna informacija ilustrovana je lažnom fotografijom sa nekog od skupova u Vašingtonu, koja je trebalo da pokaže ‘veličanstvenost’ skupa u Podgorici. Dakle, ‘proradili’ su je, odnosno ‘dali gas, isti centri koji su devedesetih produkovali neistine, laži, što je, nažalost, dovelo do masovnih nesreća na Balkanu… Nas ima puno koji smo živjeli i ta vremena, tako da teško možemo biti prevareni i obmanuti”, poručuje Vuković.

Poslanik DPS kaže da je i posljednjem neupućenom građaninu trebalo prekjuče da bude sve jasno. Na litiji najavljivanoj kao događaj kakvog nijesmo imali prilike da vidimo nije bilo nijedne crnogorske zastave, nijednog državnog simbola, niti poruke upućene državi na dostojanstven način…

“Sve suprotno. Čak je glavna vijest bila što se jedan građanin, bez obzira koje poslove obavlja, pojavio na svom balkonu na kome je bila istaknuta crnogorska zastava. Još je ta fotografija propraćena komentarom: ‘Izašao da provocira vjerni narod’?! Ta je vijest bila u udarnim naslovima svih nasljednika onih medija koji su prije 30 godina svojom propagandom i lažima prokrčili put za kasnije tragične događaje. Ovako plasiranom informacijom šalje se poruka da ‘vjernom narodu’ smeta zastava Crne Gore, simbol države i njena legitimacija. Dakle, ‘vjernom narodu’ smeta džava”, kaže Vuković.

Zašto Srbija pominje Sjevernu Makedoniju

Vuković se osvrnuo i na stavove srpskih zvaničnika, fokusirajući se na riječi “predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji sve češće ponavlja da Srbi u Crnoj Gori treba da imaju isti status kakav imaju Albanci u Sjevernoj Makedoniji”.

“Miješa ‘babe i žabe’. Sjeverna Makedonija je prošla kroz traumatična vremena i konstituisana je faktički kao dvonacionalna država. Dakle, to što Srbija traži od nas je sunovrat države i put u nepovrat Crne Gore. Spas Crne Gore u ovim vremenima je da odbrani i očuva građanski ustavni koncept i temelj”, jasan je Vuković.

Podsjeća na vrijeme poslije referenduma, kada su pisali Ustav Crne Gore.

“Tražili smo konsultacije od eksperata iz međunarodne zajednice. Tada su nam iz evropskih institucija zvanično poslali sedam preporuka kojih se treba držati kao temelja na kojima ćemo graditi novu ustavnu organizaciju Crne Gore. Prvi savjet ili preporuka bila je da Crnu Goru treba uspostaviti na temeljima građanskog, a ne nacionalnog suvereniteta. Mišljenje Beograda je, naravno, bilo drugačije. Oni su još prije 14 godina, odmah nakon referenduma, na prvom sastanku, donijeli završen koncept buduće ustavne organizacije nezavisne Crne Gore. Dakle, oni su već imali pripremljenu ‘ponudu’ kako treba da izgleda buduće ustavno ustrojstvo naše države. A po njihovom predlogu to je trebalo da bude država postavljena na temelj konstitutivnosti naroda, ono što ima Bosna i zbog čega je nefunkcionalna niti je građanska, niti tolerantna i ne može da se pomjeri s mjesta, već zapada iz blokade u blokadu. Dakle, to je bila zamisao, ali nije prošla i neće proći ni ovo što sada preko SPC pokušavaju. Sve ovo oko navodne ugroženosti Srba je reciklaža starog propagandnog materijala iz istih centara, kao što su i fotografije o navodno najmasovnijem mitingu. I ovoga puta to je pucanj u prazno”, poručuje Vuković.

Protesti pažljivo isplanirani

Vuković nema ni najmanju dilemu da je u organizaciji protesta svaki detalj pažljivo isplaniran i podijeljeni zadaci.

“Između četvrtka i neđelje, između neđelje i četvrtka, održavana je ‘radna temperatura, čuvan nivo podignutih tenzija, ohrabrivan vjerski entuzijazam. Napravljena je odgovarajuća podjela posla. Neko je crtao trobojke po putevima, fasadama, mostovima, spomenicima, po banderama, stubićima, neko ih je vidio i na nebu, odustajući da i nebo ‘farba’ u tri boje jer je Bog umjesto njega to već učinio. Neko je prijavljivao da je te svete znakove i simbole prepoznao i na prerezanom drvetu i u raspolućenoj voćki i drugim darovima prirode, neko je prijavljivao suze radosnice na licima svetih na freskama, ikonama oslikanim prije stotina godina, zbog vaskrsnuća vjere u čovjeku. Skladale su se ili ti naški rečeno komponovale nove ‘patriotske pjesme’ pune ponosa zbog toga što se ponovo ‘probudio narod’. Međutim, kako prolazi vrijeme, osjeća se zamor i materijala i litijaških aktivista i prvoboraca”, ocjenjuje Vuković.

Zato, kako kaže, u pomoć dolaze i oni sa strane da pomognu braću u naporu da “odbrane svetinje”.

“Među njima i neki koji su zalutali, kojima nije na pravi način saopšteno šta se od njih očekuje kada dođu u Crnu Goru… Neznaveni, a nabildovani ekstremnim srpskim nacionalizmom koji je u osnovi svih ovih dešavanja, počinju i završavaju svoja obraćanja kletvama, najavama zatiranja sjemena onih koji su, kako oni kažu, zaboravili na Boga i na vjeru, završavajući prijetnjama i upozorenjima da će im zna se ko vrlo brzo suditi za sve ono što rade protiv Boga i njegovih na zemlji, a to su oni i svi njihovi u svojoj suludoj najmanje vjerski utemeljenoj ostrašćenosti. Neće proći”, poručuje Vuković.

Nikad više 1918. je odgovor onima što “brane svetinje!”

“Crna Gora je država koja ima taj usud da tek sadašnje generacije do kraja su u mogućnosti da spoznaju svoju autentičnu istoriju. Mnoge stranice njene slavne istorije su skrivene ili manje ili više vješto zamagljene. Crna Gora se tek ovih dana suočava sa punom istinom o sebi, svom narodu, svojoj državi, svom trajanju. Tako i istine o odnosu prema vjeri načinu upražnjavanja vjerskog i praktikovanja vjere u Crnoj Gori osobenoj po mnogo čemu… Zato je i ova borba i ova istina i teška i traži racionalno, mudro i promišljanje i postupanje i poteze i odluke. Ali povlačenja u svakom slučaju nema i ne može biti posebno pod naletom novih falsifikata i pokušaja zadržavanja ili starih namjerno iskrivljenih interpretacija ili kroz promociju novih nakaradnih i ciljnih istina.

Zato nikada više 1918. godina kao odgovor na manipulaciju ne damo svetinje”.

“Pravite Veliku Srbiju na sprat, a ne u širinu”

Vuković podsjeća na riječi jednog intelektualca iz regiona koji je komentarišući litije, molebne, političko vjerske performanse u izvođenju SPC u Crnoj Gori, rekao da je Srbija izgubila Kosovo, pa hoće Republiku Srpsku i Crnu
Goru kao kompenzaciju.

Citiraću njegove riječi: “Hoće Crnu Goru zbog toplog mora, hoće izlaz na Jadran. Hoće Veliku Srbiju… Možda bis svi trebalo da prestanemo da ih ubjeđujemo da je to suludo, da je to van pameti, loše po samu Srbiju, ali neka ih. Samo im treba poslati jednu poruku nastavite ako nećete da nas poslušate, ali sad vas molimo napravite projekat novi i pravite Veliku Srbiju na sprat, a ne u širinu”, podsjeća Vuković.

VUJANOVIĆ

Srbi u Crnoj Gori trebaju sami da odluče o svom statusu, izjavio je na 27. Kopaonik biznis forumu nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Vujanović je na pitanje novinara o Zakonu o slobodi veroispovesti rekao da nema govora o tome da će se oduzimati imovina ili da će se uticati na vjerske običaje.

“Niko nema namjeru da oduzima bilo šta. Crkva ima jedno viđenje, država drugo i zbog toga je neophodan dijalog. Imate veliki broj ljudi na litijama i mora se uzeti u obzir da ima ljudi koji se protive tome. Litija postaje nešto što mora da se uzme u obzir i država mora da nađe način da objasni da se nikome ništa neće oduzimati niti da je bilo šta ugroženo, od vjerskih objekata do vršenja vjerskih obreda”, rekao je Vujanović, prenosi N1.

On je naveo da ne podržava povlačenje Zakona o slobodi veroispovjesti, jer kaže da on nije ni krenuo da se primjenjuje.

Vujanović smatra da predsjednik Crne Gore mora da podržava taj dijalog, ali da oni koji su Zakon predložili i odobrili, a to je Vlada, moraju da učestvuju u pregovorima.

BRAJOVIĆ

Manjinski narodi su uvijek bili privrženi vitalnim interesima Crne Gore. Trenutno je na sceni sukob između dvije Crne Gore, one koja je zaglavljena u prošlost, i druge koja je okrenuta ka budućnosti. Izborni uspjesi SD tek predstoje. Poruke su sa održanih izbornih konvencija Socijaldemokrata u Beranama, Petnjici i Plužinama, na kojima su izabrani delegati za predstojeći Kongres partije, kao i kandidati za članove Glavnog odbora.

“Manjinski narodi nikad nijesu niti će biti prijetnja, nego bogatstvo građanske Crne Gore kojoj su Socijaldemokrate do kraja posvećene. A posebno im se treba cijeniti to što su uvijek bili privrženi njenim vitalnim interesima, i što su joj uvijek do kraja bili posvećeni. Za njih je Crna Gora bila uvijek jedna, jedina, prava, najljepša i najbolja kuća ,” poručio je Ivan Brajović. 

On je naglasio da je ponosan na činjenicu što je SD jedna od svega dvije partije u Crnoj Gori koja ima odbornike u svim opštinama, što je najbolja potvrda da socijaldemokratska ideja živi u svakom kraju Crne Gore. 

“Kao jedina partija čija podrška konstantno raste na svim do sada održanim izborima, moramo biti zadovoljni učinjenim, ali posebno naglašavam da velike pobjede SD tek prestoje, što ćemo i pokazati na parlamentarnim izborima gdje očekujemo duplo bolji rezultat u odnosu na onaj postignut 2016 godine, kao i na lokalnim izborima koji nam predstoje u Tivtu”, zaključio je Brajović. 

Potpredsjednik SD dr Damir Šehović je istakao da je trenutno u Crnoj Gori na sceni sukob izmedju dvije Crne Gore. 

“Jedne koja je zaglavljena u prošlost, u 90-te godine kojih se svi nerado sjećamo, i ove druge savremene, evropske i evroatlantske, koja je okrenuta budućnosti, a koju SD snažno zagovara. Između te dvije koncepcije nije teško napraviti pravi izbor, posebno kada su mladi ljudi u pitanju”, saopštio je Šehović.  

Šehović je poručio da je uvjeren da Plav neće još zadugo biti jedina opština u kojoj su Socijaldemokrate pobijedile i imaju predsjednika. 

“Biće ih sigurno još. Pokazaćemo da imamo kapaciteta da se na ozbiljan način nosimo sa izazovima koje lokalna samouprava nosi. Nemojte da vas iznenadi ako na nekim od predstojećih lokalnih izbora Socijaldemokrate ponovo pobijede sve ostale političke konkurente i zavrijede da preuzmu ključnu ulogu u lokalnoj vlasti u tim opštinama, možda već ove godine”, zaključio je on.

Sva tri odbora, jednoglasno su na konvencijama dali podršku aktuelnom predsjedniku Ivanu Brajoviću i potpredsjednicima Damiru Šehoviću i Miću Orlandiću za još jedan mandat na funkcijama koje pokrivaju u partiji, navode iz partije . 

Kongres Socijaldemokrata održaće se 30. maja 2020. godine u Podgorici.

DEMOS O RTCG

Iz DEMOS-a poručuju da Javni servis ostvaruje više funkcija, samo ne, kako navode, onu koja se zove objektivno informisanje u interesu građana.

U DEMOS-u navode da Javni servis “vrši direktnu mentalnu torturu nad građanima”.

Smeta im što je sinoć u Dnevniku TVCG, kako tvrde, najveće narodno okupljanje u istoriji Crne Gore bilo u sjenci intervjua predsjednika države Mila Đukanovića.

“Prioritetno se promovisalo posljednje saznanje Đukanovića da crkva nije registrovana. Niko ga ne pita zašto je toliko dugo blisko sarađivao sa istom crkvom”, navodi se u saopštenju DEMOS-a.

Tvrde i da Javni servis falsifikuju podatke o građanima na litijama i mirnom karakteru tih protesta.

SJEDNICA U SRIJEDU

Prva sjednica redovnog proljećnjeg skupštinskog zasijedanja zakazana je za srijedu. Kako prenosi Radio Crne Gore, u DPS-u kažu da će na dnevni red staviti sve životne teme, ali strahuju da u opoziciji neće imati sagovornike i da će debata biti opterećena vjerskim pitanjima. Iz DF poruka da će razgovarati o svim zakonima koji su u korist građana.

DPS staviće na dnevni red sve važne teme, kazao je za Radio CG šef poslaničkog kluba Nikola Rakočević.

“Međutim, bojim se da ono što čujemo od opozicije, nam ne uliva nadu da ćemo imati sagovornike u njima povodom važnih tema za građane Crne Gore već da će se ovdje govoriti ponovo o onim temama koje nas razdvajaju, koje nas dijele, umjesto onima koje bi trebalo sve da nas okupe oko boljitka”, kaže Rakočević za Radio CG.

Iz DF-a poručuju da će im i dalje u fokusu biti interes građana.

“DF će i dalje činiti sve napore u Skupštini Crne Gore u korist svih građana ne samo vezano za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, nego i za sve ostale zakone koji se donose u korist građana”, kaže Dragan Koprivica, iz DF-a.

U SDP-u očekuju da će se na dnevnom redu Skupštine, kako kažu, konačno naći, paket socio-ekonomskih zakona, koje već duže vrijeme predlažu.

“To je ono što najviše interesuje naše građane”, navela je predsjednica SDP-a Draginja Stanković Vuksanović, za koju je priča o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti završena.

Analitičar Srđan Vukadinović ne očekuje ništa novo u skupštinskoj retorici u odnosu na kraj 2019.

“Ta agonija će se i dalje nastaviti, kopča će upravo biti sloboda vjeroispovijesti”, poručio je Vukadinović.

Miljana Marković, Radio Crne Gore

SDP CETINJE

Sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, koja ima samo jednu tačku dnevnog reda – bezbjednosna situacija u gradu, biće održana sjutra. Na sjednicu je pozvan načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Igor Popović. Cetinjski Odbor SDP-a podnio je inicijativa kojom traže da sjednici Skupštine Prijestonice, o stanju bezbjednosti u tom gradu, prisustvuju i Milovana Pavićevića, načelnika Centra bezbjednosti Podgorica i Enisa Bakovića, pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije.

Inicijativu su uputili predsjednici Skupštine Prijestonice Cetinje Maji Ćetković i gradonačelniku Aleksandru Kašćelanu.

Povodom sjednice Skupštine Prijestonice Cetinje zakazane za ponedjeljak, a vezano za, kako navode u SDP-u, ozbiljno narušenu bezbjednosnu situaciju na Cetinju, smatraju neophodnim da na sjednicu budu pozvani Milovana Pavićevića, načelnika Centra bezbjednosti Podgorica i Enisa Bakovića, pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije.

“Oni predstavljaju hijerarhijski i suštinski direktno odgovorne funkcionere Uprave policije za problematiku koja je tema zakazanog skupštinskog zasijedanja i u svakom slučaju imaju mnogo veću odgovornost za stanje bezbjednosti od načelnika i pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje”, poručiju iz SDP-a.

Iz cetinjskog odbora SDP-a poručuju da su ozbiljno zabrinuti za bezbjednost svih građana Cetinja.

“Jedino na ovaj način najavljeno skupštinsko zasijedanje može imati puni smisao i doprinijeti onome što građani neizostavno očekuju, a to je snažan odgovor državnih organa i konkretne mjere koje će rezultirati poboljšanjem bezbjednosne situacije i smanjenju zabrinutosti svih građana Prijestonice”, poručuju iz Odbornički klub SDP-a.

JURATOVIĆ

Na Zapadnom Balkanu sve ima političku konotaciju, pa se tako i protesti, često pod krinkom vjerskih pitanja i vjere zloupotrebljavaju za ispoljavanje nacionalističkih ideologija i interesa, kazao je u intervjuu za Pobjedu poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kako navodi Juratović, poštovanje osnovnih ljudskih prava koji su temelji demokratskog sistema i time je taj zakon samorazumljiv.

“Ali pošto smo svjedoci da na Zapadnom Balkanu sve ima političku konotaciju pa tako i protesti često pod krinkom vjerskih pitanja i vjere se zloupotrebljavaju za ispoljavanje nacionalističkih ideologija i interesa”, navodi Juratović.

On ističe da će Njemačka i dalje nastojati da se obećanje dato Zapadnom Balkanu oko perspektive ulaska u Evropsku uniju održi.

“Jer se kroz to iščitava vjerodostojnost EU, ali je i jasan faktor sigurnosti i signal za mir i blagostanje u regionu i u Evropi. Zato će se Njemačka i dalje svom svojom snagom zalagati za ulazak Zapadnog Balkana u EU”, poručuje Juratović.

Istina je, navodi da su globalni izazovi sa kojima je EU suočena stavili u sjenu javnosti Crnu Goru.

“Međutim radna tijela iz Crne Gore i Brisela rade i dalje svoj posao i nadam se da će to uspješno odraditi i to bez veće pažnje evropske političke scene, koja će tek nastupiti u jačem obliku pred konačan ulazak u EU”, poručuje poslanik njemačkog Bundestaga.