PKCG

Privredna komora Crne Gore (PKCG) podržala je inicijativu premijera Duška Markovića za dijalog, ocjenjujući da političke tenzije ne mogu da budu u funkciji ekonomskog prosperiteta.

Navodi se da su mir i stabilnost neodvojivo vezani za osnove države i njenih institucija.

“A samo i nagovještaji suprotnih tendencija mogu ugroziti funkcionisanje pojedinih privrednih djelatnosti, posebno turizma kao naše strateške grane”, kaže se u saopštenju Upravnog odbora PKCG.

Navodi se da crnogorska ekonomija kontinuirani značajan rast domaćeg bruto proizvoda u velikoj mjeri zasniva na direktnim stranim investicijama, a da je percepcija Crne Gore kao sigurne i politički stabilne države osnov ovih ulaganja.

“Evropske integracije predstavljaju cilj kome su podređene politike i strategije svih naših ekonomskih reformi, a širok društveni konsenzus je
osnov opredijeljenog puta prema Evropi”, kaže se u saopštenju;

Crna Gora je, kako se navodi, ekonomski upućena prvenstveno na region i saradnja ekonomskih subjekata se razvija zajedničkim interesom
poslovnih partnera.

“Političke tenzije ne mogu da budu u funkciji ekonomskog prosperiteta”, navode iz PKCG.

Navodi se da je inicijativa predsjednika Vlade usmjerena u ovom pravcu od izuzetne važnosti za pojedinačna preduzeća, privredu u cjelini i društvo.

“Zato je podržavamo uvjereni da će svi politički i drugi činioci iznaći kapaciteta da daju doprinos da ona zaživi u potpunosti”, kaže se u saopštenju.

DPS GLAVNOG GRADA

Uništavanje državne zastave u Osnovnoj školi “Vlado Milić” u Donjoj Gorici je sramotan i protivzakonit čin i direktna je posljedica napada na državu Crnu Goru, kamufliranog u litije Srpske crkve i prosrpske opozicije, poručeno je iz Podgoričkog odbora DPS-a.

Najveća je krivica za cijepanje zastave je onih koji su, kako kažu u DPS-u, bez hrabrosti da sami to učine i snose odgovornost, prvo stvorili atmosferu u kojoj je dozvoljeno uništavati državne simbole, a potom gurnuli djecu u bezakonje i politički ih zloupotrijebili, bilo da je riječ o roditeljima, političarima.

“Sramota je jednaka za sve njih, a najlakše će je shvatiti i ispraviti djeca. Odraslima koji su ih gurnuli u nečasne rabote teško da ima ikakve pomoći. Jer, vaspitavati djecu na mržnji i destrukciji, kršenju zakona i pohvalama tome, problem je čitavog društva, koje će dugo morati da ispravlja posljedice takvog ponašanja”, stoji u saopštenju DPS Glavnog grada.

Još opasnija je, kako kažu, evidentna zloupotreba djece u političke svrhe kojoj, u različitim oblicima, svjedočimo ovih dana.

“Nemoć da se bore političkim argumentima u areni predviđenoj za to, očigledno je natjerala našu političku konkurenciju da koristi najniža sredstva manipulacije i propagande. Osim što je protivzakonito, sramota je u bilo kom kontekstu isturati djecu ispred sebe za ostvarivanje političkih ciljeva i nikad nije bilo svojstveno građanima Crne Gore”, navode u DPS-u.

U podgoričkom Odboru DPS-a, kažu da su sigurni da će nadležne državne institucije obaviti svoj posao do kraja i utvrditi ko su počinioci i ko su inspiratori ovakvog vandalizma i huliganstva među maloljetnicima.

“Ovo nije mladost Crne Gore, i sigurni smo da će ova sramota poslužiti kao oponema svima. Uvjereni smo da ovakav izuzetak zapravo potvrđuje pravilo da crnogorska omladina oduvijek okuplja umjesto dijeli, brani umjesto napada, uvažava umjesto vrijeđa i voli svoju državu umjesto da je ruši, te da će i roditelji maloljetnih izgrednika shvatiti da su im djeca zloupotrijebljena za tuđe interese”, navodi se u saopštenju Demokratske partije socijalista Glavnog grada.

BRAJOVIĆ U BRATISLAVI

Nove okolnosti, a sa njom i nova pravila politike proširenja moraju potvrditi sadašnje stanje i tretirati dostignuti stepen reformi, što Crnu Goru gotovo izvjesno čini prvom narednom članicom Unije, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović učestvovao je na sastanku predsjednika parlamenata Slavkovskog formata u Bratislavi koji čine Slovačka, Češka i Austrija. Pored zemalja učesnica sastanku su prisustvovali i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, kao zemlje predsjedavajuće Savjetom Evropske unije i predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Maja Gojković.

Nakon briselskog samita koji je Evropski parlament organizovao u januaru, neke od država članica preuzele su inicijativu da u okviru regionalnih formata detaljnije razmotre pitanja daljeg širenja Evropske unije, uz učešće zemalja kandidata, naveo je domaćin skupa u Bratislavi Andrej Danko predsjednik Nacionalnog savjeta Slovačke Republike.

“Sljedeći mjeseci su od ključnog značaja da razmotrimo sve izazove evropske budućnosti regiona, a budući proces proširenja direktno će uticati na dalji razvoj Evropske unije. S toga je u interesu naših država da proces proširenja dobije potrebnu dinamiku, a tome značajno može doprinijeti unaprjeđenje parlamentarne diplomatije”, kazao je Danko.

U svom izlaganju predsjednik Brajović je istakao zadovoljstvo potvrđivanjem dobrih rezultata Crne Gore u procesu evropske integracije, kao i spremnošću država članica da vrjednuju njen doprinos regionalnoj saradnji i stabilnosti. Međutim, neophodno je da politika i podrška Evropske unije bude jasnija i dinamičnija, kako bi joj vjerovali ne samo predstavnici vlasti, već i građani zemalja kandidata.

“Nove okolnosti, a sa njom i nova pravila politike proširenja moraju potvrditi sadašnje stanje i tretirati dostignuti stepen reformi, što Crnu Goru gotovo izvjesno čini prvom narednom članicom Unije”, rekao je Brajović.

Istakao je važnost ekonomskog plana Evropske komisije koji će pratiti politiku proširenja i koji će pomoći prevazilaženju postojećih ekonomskih razlika. Podrška u oblastima infrastrukture, energetike i saobraćaja mora biti snažnija, zaključili su predsjednici parlamenata.

Govoreći o poziciji Crne Gore predsjednik Skupštine podsjetio je da su od obnove nezavisnosti 2006. postignuti ogromni uspjesi, da smo 2017. postali članica NATO i da građani konstantno daju punu podršku daljoj izgradnji moderne, evropske i građanske Crne Gore.

“Naša obaveza je da ispunimo njihova očekivanja, da nastavimo da unaprjeđujemo zakonodavni okvir u svim oblastima, jačamo institucije sistema i demokratiju, poštujemo i promovišemo vladavinu prava i evropske vrijednosti. Vrijednosti Crne Gore su i njene različitosti, multietnički i multikulturalni sklad. Te vrijednosti beskompromisno čuvamo i dobrim odnosima sa susjedima promovišemo ih i u regionu. Te naše vrijednosti će obogatiti i Evropsku uniju”, zaključio je Brajović.

Sastanak u Bratislavi bio je i prilika za razgovore sa predsjednikom Nacionalnog vijeća Austije Volfangom Sobotkom i predsjednikom Predstavničkog doma Parlamenta Republike Češke Radekom Vondračekom.

Predsjednik Sobotka je naglasio da mnogo očekuju od Samita u Zagrebu, jer Evropska unija mora da govori jednim glasom i pošalje jasnu poruku zemljama Jugoistočne Evrope. On je objasnio da Austrija želi da bude aktivnija jer ima veliku odgovornost da se integracija Crne Gore i drugih aspriranata dogodi što prije.

Predsjednik Vondraček je rekao da je neophodno što prije postići konsenzus ne samo oko dalje dinamike proširenja, već i u kom pravcu treba da se razvija Evropska unija. Zato je neophodno da se i Skupština Crne Gore jače uključi u raspravu o budućnosti Evrope, imajući u vidu da će i ona uskoro biti njena članica, naglasio je Vondraček.

Na kraju sastanka predsjednici parlamenata Slovačke, Češke, Austrije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije složili su se da je zajednički cilj stabilna, prosperitetna i demokratska Evropa, obogaćena zemljama Jugoistočne Evrope.

BOŠKOVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovijesti iskorišćen je kao okidač za brutalno obračunavanje sa Crnom Gorom, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković, nakon sastanka Sjevernoatlantskog savjeta u Briselu.

Upitan da li je Crna Gora sposobna da se u ovom trenutku izbori sa izazovima i prijetnjama, Bošković je odgovorio da je, iako mala zemlja sa ograničenim resursima, Crna Gora pokazala da može da se kvalitetno suprotstavi svim izazovima.

Bošković je kazao crnogorskim novinarima da je u septembru najavio da će u susret izborima ta kampanja početi da se intenzivira.

On je rekao da je uzet Zakon o slobodi vjeroispovijesti kao okidač za brutalno obračunavanje sa Crnom Gorom.

„Vidjeli smo da se u poslednje vrijeme sve više pokazuje da ti protesti imaju najmanje veze sa Zakonom, već prije svega sa političkim željama određenih političkih subjekata u Crnoj Gori i van nje da se obračunaju sa državom i legitimno izabranom vlašću“, rekao je Bošković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je naučila određene lekcije i na osnovu njih, znaće da se izbori sa svim izazovima.

„Da Crna Gora opet bude primjer suživota i svih nacija i svih vjera i to je osnovna i ključna definicija Crne Gore da bude jednako mjesto za življenje za sve njene građane“, rekao je Bošković.

CG spremna da se sama odupre izazovima

Na pitanje da li je sa NATO zvaničnicima razgovarao o novom angažovanju kontra-hibridnog tima Alijanse uoči izbora, Bošković je odgovorio da je već sada Crna Gora, zahvaljujući podršci saveznika, spremna da se sama odupre takvim izazovima.

„Što se tiče samog odgovora na maliciozne prijetnje koje dolaze sa određenih strana, mi smo odavno u komunikaciji sa našim partnerima“, kazao je Bošković.

On je dodao da su razgovarali o raznim dešavanjima od 2014. godine, od kada je Crna Gora postala izložena uticajima trećih strana.

„Koji se pogotovo intenzivirao pred izbore 2016. a zatim nakon izbora, pa do učlanjenja u NATO i naravno poslednjih nekoliko mjeseci kako se približavaju izbori“, rekao je Bošković.

On je kazao da zbog ograničenih materijalnih, finansijskih i ljudskih resursa, država nije mogla sama da se izbori sa takvim izazovima.

„Zato smo tražili pomoć i ekspertizu od naših partnera kada je u pitanju sajber odbrana. Imali smo odličnu saradnju sa SAD i već dvije godine koristimo njihove resurse i znanje da odgovorimo na te prijetnje. Mislim da je danas Crna Gora i sama sposobna da se odupre sajber izazovima“, poručio je Bošković.

On je rekao da se, kada je u pitanju kompetan hibridni uticaj na Crnu Goru gdje se u poslednje vrijeme manifestuje poplava lažnih informacija, država prošle godine dogovorila saradnju sa Alijansom.

Bošković je kazao da je formiran NATO kontra-hibridni tim iz raznih država, i da je njihova prva posjeta bila Crnoj Gori.

„Ono što smo tada razmijenili kao iskustva sada pokušavamo da implementiramo u Crnoj Gori. Pratićemo situaciju i naravno da ćemo, ako bude potrebno, tražiti pomoć naših prijatelja“, rekao je Bošković.

Govoreći o jačanju NATO misije u Iraku, Bošković je kazao da će Crna Gora implementirati odluke na terenu na osnovu saradnje sa Alijansom.

On je naveo da je dobra strana u vezi sa tom misijom što su razjašnjene sve nedoumice od iračke strane i koalicije i NATO-a, kao jednog od članova te koalicije.

Bošković je rekao da je irački premijer pozvao NATO da bude dio snaga koje će vršiti obuku i aktivnosti.

„Mi smo u decembru donijeli odluku, spremni smo da učestvujemo u toj misiji i zavisiće od same dinamike na terenu kako bude implementirano od strane NATO tako će biti i implementirana u Crnoj Gori“, kazao je Bošković.

On je dodao da je najrealnije da u drugom dijelu godine prvi crnogorski vojnik bude dio misije.

Dogovorena dinamika trgovine četiri nova „Bell 505“ helikoptera

Bošković je kazao da dogovorena dinamika trgovine četiri nova „Bell 505“ helikoptera.

“Oni, zavisi od opreme, obuke, rezervnih djelova, koštaju po helikopteru negdje između milion i po i dva miliona EUR. Zavisi kakav će biti konačni dogovor sa Bellom. U tom rasponu će se kretati i konkretna cijena svakog helikoptera,“ kazao je Bošković.

On je naveo da bi trebalo, ako sve bude kako je dogovareno, da jedan “Bell” dođe sredinom, a drugi do kraja godine.

„Dva u 2021. godini. Sve bismo to finansirali iz našeg redovnog budžeta, tako da mislim da je na taj način, što se tiče helikopterskih jedinica, završen proces modernizacije za jedan period,“ kazao je Bošković.

On je objasnio da bi nakon završetka procesa modernizacije pješadijski, na red trebalo da dođe Mornarica, koja je, prema riječima ministra, i najizazovnija.

„S obzirom i na naslijeđene probleme i koncepciju koja još uvijek nije definisana na koji način razvijati Mornaricu u sljedećem nekom srednjeročnom ili dugoročnom razdoblju, kad je Crna Gora u pitanju,“ kazao je on.

OO DPS BUDVA

Budvanski odbor DPS-a saopštio je da je predsjednik te opštine Marko Carević priznao da DF ne želi da Crna Gora uđe u Evropku uniju.

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević naveo je da je dobro da građani Budve kroz ponašanje njemačko – austrijske kompanije WTE/EVN, koja je napustila postrojenje za tretman otpadnih voda u Bečićima, vide “šta su i ko su ti evropski partneri iz tako najrazvijenijih zemlja”.

“Šta će nas sve čekati ako jednog dana uđemo u, ne daj Bože, Evropsku uniju”, poručio je Carević gostujući sinoć na Televiziji Budva.

“Umor od neprestanog političkog iscrpljivanja sa koalicionim partnerima, i brojne obaveze koje ima kao “dupli” predsjednik opštine (do 16h svjetovne a od 16h duhovne), uzrokovao je kod gospodina Carevića očigledan pad koncentracije u sinoćnjem nastupu na TV Budva, pa je konačno javno izgovorio ono što DF već dugo nevješto prikriva – “ne daj bože da uđemo u EU”, poručuju iz OO DPS Budva.

Vjeruju da je Carevićev, kako navode, izliv iskrenosti konačno i do kraja ogolio pred građanima Budve i Crne Gore “navodnu privrženost DF-a vrijednostima EU, koju su više puta saopštavali istovremeno kritikujući članstvo Crne Gore u NATO”.

“Nakon posljednjeg intervjua odlazaćeg predsjednika Opštine Budva, svima treba da bude jasno za koje se političke i civilizacijske vrijednosti zalažu on i DF. Biće posebno interesantno da gospodin Carević odgovori na pitanje šta nudi kao alternativu EU?”, zaključuje se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Budva.

DAMJANOVIĆ OCIJENIO

Dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) treba da bude ključni dio širokog društvenog i političkog dijaloga na koji premijer Duško Marković poziva društvene i političke aktere u Crnoj Gori, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

Marković je početkom mjeseca uputio relevantnim političkim i društvenim činiocima poziv na dijalog o svim pitanjima koji će, kako je rekao, pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive države.

Damjanović je, u odgovoru Markoviću, naveo da dijeli stavove o tome da članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, i proces pregovora o tom članstvu, prevazilaze dnevno-političke interese, kao i da je politički konsenzus i kompromis neophodan uslov stabilnosti i bezbjednosti zemlje, što je u interesu svih građana Crne Gore. 

„Dijeleći odgovornost, u mjeri našeg političkog uticaja, za situaciju u kojoj se danas nalazi naše društvo, pretpostavljam da se slažete oko ocjene da postoji evidentna institucionalna kriza u ključnim institucijama sistema, između ostalih, i u onim koje su direktno odgovorne za realizaciju demokratskog izbornog procesa po međunarodnim standardima“, naveo je Damjanović. 

O toj krizi, kako je kazao, najbolje govore činjenice da „u ovom trenutku imamo svojevrsno vd stanje u institucijama poput Ustavnog suda, Sudskog savjeta, Državnog tužilaštva, Državne izborne komisije i Agencije za sprečavanje korupcije“. 

Damjanović je podsjetio i na činjenicu da je izborna godina, a da nije usvojen novi izborni zakon koji bi uvažio, između ostalog, i preporuke i sugestije OEBS/ODIR-a, kao i da još ne postoji model, odnosno način kako bi se primijenilo i sprovelo izborno i prateće zakonodavstvo.

Jasno je, naglasio je on, da je način izlaska iz sadašnje institucionalne, političke, pa i društvene krize, širok, iskren, ozbiljan, sveobuhvatan dijalog i kompromis o tim, i svim drugim pitanjima i problemima koja opterećuju crnogorsko društvo.

„Uz sve navedene izazove i probleme, pred Crnom Gorom je trenutno najveći izazov zaustavljanje ozbiljnih društvenih podjela, kojih je u Crnoj Gori uvijek bilo, a koje su posljednjih mjeseci i nedjelja posebno produbljene usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti“, istakao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, te podjele, koje su posljedica, kako suštinskih odredbi Zakona koje su protivne brojnim ustavnim načelima, tako i načina na koji je tekla procedura predlaganja i usvajanja Zakona, bez širokog, inkluzivnog i sveobuhvatnog dijaloga, ugrožavaju, između ostalog, upravo i evropsku perspektivu države.

„Upravo dijalog oko rješavanja pitanja Zakona između Vlade i MCP i eparhija Srpske pravoslavne crkve (SPC) treba da bude neizostavni, ključni dio širokog društvenog i političkog dijaloga na koji pozivate društvene i političke aktere. Uvjeren sam da i sami sagledavate da je bez tog dijaloga, ili mimo njega, svaki drugi pokušaj dijaloga parcijalan, sa veoma ograničenim dometima i ciljevima“, smatra Damjanović. 

Prema njegovim riječima, svaki iskreni dijalog uključuje i objektivno sagledavanje problema o kojem treba razgovarati.

„A a uvjeren sam da zajednički sagledavamo da je usvajanje navedenog Zakona, upravo prouzrokovalo probleme, koji se reflektuju u nezadovoljstvu ogromnog broja građana, prije svega pravoslavne vjeroispovijesti, koji su zabrinuti zbog posljedica koje isti izaziva ili može da izazove“, dodao je Damjanović. 

On smatra da je, upravo zbog toga, neophodno da Vlada, kroz ozbiljan dijalog, uvaži primjedbe i sugestije koje su u više navrata iznijeli predstavnici MCP i eparhija SPC, kao predstavnika kanonske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

„A koje se odnose na potrebu definisanja onakvih zakonskih rješenja koja će voditi pomirenju, prije svega unutar državotvornog naroda Crne Gore, kao i cjelokupnog crnogorskog društva, a ne kao što je to sada slučaj, stvaranjem novih raskola i produbljivanjem podjela u Crnoj Gori“, kazao je Damjanović.

On je rekao da želi da vjeruje da u Vladi, ali i među ostalim političkim i društvenim činiocima, postoje kapaciteti da se rješavanju kako navedenih problema, tako i brojnih drugih otvorenih pitanja, pristupi sa maksimalnim međusobnim uvažavanjem i spremnošću na kompromis.

NA POZIV IŠINGERA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovaće danas u Minhen, gdje će učestvovati na 56. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, na poziv predsjedavajućeg Volfganga Išingera.

Najznačajniji svjetski bezbjednosni forum okupiće i ove godine šefove država i vlada, ministre vanjskih poslova i odbrane, visoke predstavnike međunarodnih organizacija, civilnog sektora i medija, kao i eksperte iz raznih oblasti.

Predsjednik Đukanović učestvovaće na okruglom stolu o bezbjednosti Balkana i imati niz bilateralnih susreta.

Teme 56. Minhenske konferencije obuhvataće političke i bezbjednosne izazove sa kojima se suočavaju Evropa i međunarodna zajednica, sa ključnim akcentom na analizi evropskog projekta, odbrambene saradnje i liberalnog međunarodnog poretka u cjelini.

U delegaciji Crne Gore biće i ministar odbrane Predrag Bošković.

DEMOS SAOPŠTIO

Ozbiljan i odgovoran predsjednik države trebalo bi da bude inicijator i glavni akter javnog dijaloga o suštinskim pitanjima društva, ocijenjeno je danas iz Demosa.

Navode da je takva praksa u demokratskim društvima.

Iz Demosa kažu da bi doprinos predsjednika države klimi dijaloga i elementarnih normi demokratije bio odgovor “da li je uoči Nove godine na privatnom putu za Majami koristio državni avion”.

“Ako je predsjedniku države iz nekog razloga teško da uvaži pitanja javnosti – biće dovoljno da predsjednikov kabinet, makar i kratko odgovori na postavljeno javno pitanje”, rekli su iz Demosa.

Ako i dalje izostane odgovor, naveli su iz Demosa, “građanima će biti jasni razlozi”. 

“NEPREMOSTIVE RAZLIKE”

Član Predsjedništva i predsjednik Gradskog odbora u Podgorici Predrag Kalezić, podnio je ostavku na sve funkcije u partiji i pridružio se Demokratama. Razlog su, kako je naveo u pismu medijima, nepremostive razlike u viđenju budućnosti crnogorskog društva.

Kalezić je kazao da su u prethodnom periodu donošene veoma krupne i plodne odluke, te da su se stvorile razlike o smjeru u kom treba da ide Crna Gora.

“Odgovorne i važne odluke da se najprije kroz podršku građanima osnaži probuđena građanska svijest, te stalna potreba da se stavovima i činjenjem principijelno stavimo na stranu svakog građanina čija su prava ugrožena ili uskraćena, počele su među nama rađati jasan koncepcijski jaz i znakovite razlike u promišljanju smjera u kome treba da ide Crna Gora”, navodi se u saopštenju.

Objašnjava da su  političke razlike u viđenju budućeg političkog rada i djelovanja, a vezane za  budućnost našeg društva, postale nepremostive.

“U crnogorskom političkom prostoru stasala je nova plejada marljivih, vrijednih i politički pismenih ljudi. Pred generacijom mladih političkih djelatnika, dakako iskrenijom i neopijenom vlašću i klijentelizmom, je istorijska šansa da se izborimo za promjene za dobro svih. Neophodno je vratiti nadu da se politikom mogu baviti odvažni i odgovorni ljudi”, naveo je Kalezić.

Zato je odlučio da se priključi Demokratama.

“Moj put je očigledan: gradjanka Crna Gora, topla i po mjeri svih; slobodni i pošteni izbori; vladavina prava, prava svima i jednakost za sve; Evropa bez alternative i odmah; mir, umjerenost i poštovanje različitosti; Demokratska Crna Gora Alekse Bečića”, naveo je Kalezić.

Dodao je da građani treba da podrže one koji imaju hrabrosti i “koji bez zadrške žele da se ovi procesi završe na dobro svakog od nas”.

BEŠLIN ZA RCG

Istorijski posmatrano Ustav Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i Ustav Kraljevine Crne Gore, ali i izvori iz Carigradske i Moskovske patrijašije, svjedoče da je u našoj državi postojala autokefalna crnogorska crkva, kazao je u intervjuu za Radio Crne Gore istoričar, Milivoj Bešlin. Dodaje da se i u Odluci o ujedinjenju crnogorska autokefalna crkva pominje kao subjekt koji će od 1920. činiti dio Srpske pravoslavne crkve.

“Dakle, apsolutno, istorijski posmatrano, nema spora da je Crna Gora imala autokefalnu crkvu i sve drugo što potencira njeno negiranje je istorijski falsifikat sa jasnom intencijom da se postignu nekakvi političko-ideološki ciljevi u savremenosti”, kazao je Bešlin.

Intencija Srpske pravoslavne crkve je i očuvanje monopola u Crnoj Gori, smatra Bešlin.

“SPC želi da bude jedina pravoslavna crkva u Crnoj Gori i da ima imunitet nad ustavno-pravnim poretkom države Crne Gore. Želja im je da sebe stave iznad zakona i to Mitropolija crnogorsko-primorska ne krije, to dokazuju i izjave mitropolita Amfilohija koji je u više navrata kazao da je crkva starija od države što je jedna tragikomična situacija”, dodao je Bešlin.

Objašnjavajući da je riječ o crkvi srpskog naroda i crkvi kao instituciji države Srbije, Bešlin smatra da “ako o tim stvarima govorimo otvoreno predstavnici Srpske pravoslavne crkve ne obraćaju se Crnogorcima, a ako im se i obrate onda je to posredno kroz uvrede, od toga, citiram velikodostojnike SPC, da je to nepostojeća nacija i kopile komunizma. Oni su time redukovali sebe kao poglavare samo dijela pravoslavnog naroda u Crnoj Gori i predstavljaju se kao institucija Srbije”.

SPC posljednja noga u vratima velikosrpskog projekta

Bešlin za Radio Crne Gore dodaje da je bitno uočiti model manipulacije Srpske pravoslavne crkve i da se o tome mora razgovarati na racionalan način. Pojašnjava da, osim što ne predstavlja sve pravoslavne vjernike u Crnoj Gori, Srpska pravoslavna crkva ne priznaje i ne prihvata crnogorske institucije i u tom smislu, prema njegovim riječima, SPC je posljednja noga u vratima velikosrpskog projekta.

„Iako je Srbija u ratovima devedesetih poražena- idejno nikada nije odustala od velikosrpske ideje i upravo po načinu ideološkog i političkog djelovanja i arondacije eparhija Srpske pravoslavne crkve vidite da je SPC posljednji čuvar vatre velikosrpskog projekta“, kazao je Bešlin.

SPC koristi Zakon da izvrši politički udar na Crnu Goru

Govoreći uporedno o zakonima koji uređuju vjerske slobode kod nas i u regionu Bešlin za Radio Crne Gore ističe kao relevantnu činjenicu da je Venecijanska komisija dala pozitivnu ocjenu. Politički i ideološki vođena Srpska pravoslavna crkva, smatra Bešlin, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koristi kao povod da uzdrma i izvrši pritisak i politički udar na Crnu Goru.

Cetinjski manastir duhovna vertikala Crne Gore i Crnogoraca

Smatra da se vjerski objekti koji su i kulturna baština Crne Gore ne mogu svesti pod SPC.

„Šta je Cetinjski manastir? Kako njega možete da svedete na Srpsku pravoslavnu crkvu srpskog naroda u Crnoj Gori, a da ga izuzmete od onoga što je kontekst crnogorske istorije i kulture? Ja teško mogu da zamislim.. znate.. to bi bio jedan dobar povod da se ovaj Zakon donese… teško da mogu da zamislim veću sramotu u Crnoj Gori od one koja se dešavala devedesetih kada je mitropolit Amfilohije u Cetinjski manastir dovodio ratnog zločinca Arkana da čuva Cetinjski manastir od Cetinjana i Crnogoraca. E, znate, to je nivo sramote za Crnu Goru sa kojom će ona sad morati da se suoči. I sada SPC pokušava da taj manastir u kojem je rođena moderna Crna Gora oduzima Crnoj Gori kao državi i Crnogorcima kao narodu i da ga monopoliše i zadrži za sebe“, kazao je.

Cetinjski manastir i brojni drugi vjerski objekti moraju biti spomenici kulture Crne Gore, ustvrdio je Bešlin i kategorično dodao da, ma šta god pisalo, Cetinjski manastir je mjesto rođenja moderne države Crne Gore i on će uvijek biti spomenik crnogorske istorije i kulture.

Optimističan je Bešlin da je državni, kulturni i nacionalni identitet u Crnoj Gori danas dovoljno snažan i da su crnogorske institucije dovoljno stabilne te da je demokratsko društvo dovoljno zrelo da na pritiske iz Srbije pruži adekvatan otpor.

Bešlin se osvrnuo i na ulogu medija.

„Mediji moraju pokazati građanima o kakvim zakonskim rješenjima je riječ, moraju pokazati da se ne radi ni o kakvoj represiji ili nasilju i da nema govora o otimanju imovine.. Mediji se moraju odgovorno ponašati i pokazati da Zakon o slobodi vjeroispovijesti pokušava da na pravni način uredi vlasništvo vjerske imovine i ispravi jednu nepravilnost koja se, zaista, u kontinuitetu dešavala”, zaključio je Bešlin.

Radio Crne Gore, Sanja Ćosović