BLAZIC

Pitanje zakona o slobodi vjeroispovijesti jeste vazno pravno pitanje ustavne slobode vjeroispovijesti i odnosa drzave i vjerskih zajednica, ali ono ne bi trebalo da utice na izbornu reformu, rekao je za Pobjedu prof. dr Dorde Blazic, pridruzeni clan Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Blazic je rekao da se izborna reforma tice ostvarivanja suvereniteta gradana, odnosno biraca i nuznog formiranja legitimnih drzavnih i lokalnih organa vlasti, te pitanje slobode vjeroispovijesti ne bi trebalo da utice na taj proces.

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva neslavno je juce zavrsio rad tako sto su Demokrate napustile to tijelo dok se, kako su uslovili, ne povuce prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Momo Koprivica i Danilo Saranovic napustili su sjednicu i uskratili kvorum Odboru za dalji rad, cime je, najvjerovatnije, “propao” i novi, produzeni rok do 18. decembra, da to tijelo zavrsi posao.

OO NIKSIC

Veceras je u prostorijama OO DPS-a Niksic 100 mladih ljudi pristupilo toj partiji.

Iz DPS-a su saopstili kako se jos jednom dokazalo da niksicka mladost prepoznaje viziju njihove stSranke i bira ideju svoje evropske buducnosti.

DEMOKRATE

Demokratska Crna Gora saopstila je kako je danas potpuno ogoljena namjera DPS-a da, kako navode, stvori atmosferu tenzija, podjela i svada medu gradanima kako bi pobjegao od sveobuhvatnih izbornih reformi i rjesenja Demokrata, Demosa i poslanika Nedeljka Rudovica.

Iz te partije su ocijenili da su uzalud pokusaji poslanika DPS-a Milosa Nikolica da prebaci loptu odgovornosti u dvoriste opozicije, ako su svi gradani i medunarodna zajednica mogli vidjeti zavrsi cin opstrukcije izbornih reformi u reziji DPS-a.

“Ne opstruira proces onaj ko je predlozio 16 zakonskih projekata, vec onaj ko nije predlozio niti jedan. Ne moze onaj ko nema niti jedno rjesenje, optuzivati za opstrukciju one koji su predlozili 200 rjesenja. Zar je opstrukcija to sto je opozicija zavrsila kompletan posao u svim radnim odborima kojima koordinira, za razliku od radnih odbora kojima koordinira DPS-a, a ciji su rezultati cista nula. Pokazite nam jedno jedino rjesenje koje ste zvanicno zaveli i potpisali? Nemate niti jedno, jer vam je cilj opstrukcija. Sposobni ste samo da manipulisete i izazivate podjele”, navodi se u saopstenju koje potpisuje Dzenan Kolic.

Demokrate tvrde da se DPS, u momentu kad je satjeran u cosak, opredijelio da opet izvuce Zakon o slobodi vjeroispovjesti.

“Hocete da posijete sjeme razdora medu bracom, da narusite mir i suzivot pripadnika svih vjera i svih nacija. Hocete da manipulisete vjerama, svetinjama i osjecanjima. Hocete da ljubav zamjenite mrznjom, a toleranciju netrpeljivoscu. Hocete da posvadate Pravoslavce sa Katolicima, Katolike sa Muslimanima, Crnogorce sa Srbima, Albance sa Bosnjacima, Hrvate sa Crnogorcima…kako bi okrenuli jos jedan nacionalisticko-sovinisticki krug, koji se po pravilu uvijek zavrsi trpanjem miliona u vase tajkunske i mafijaske dzepove”, kaze Kolic.

On je ocijenio da DPS “radi zastite svojih fotelja, zeli da ugrozi buducnost generacija koje dolaze, otme sadasnjost i natjera mlade da napuste zemlju, odu sa svojih ognjista i od svojih porodica, a da vi nastavite sa otimanjem resursa i rasprodajom Crne Gore, koju su nam dedovi u amanet ostavili”.

“Obecali smo gradanima na pocetku procesa, da cemo DPS izvesti na cistac. I sada je jasno i gradanima i medunarodnoj zajednici ko bjezi od postenih izbora, a ko se iskreno zalaze za prvu fer izbornu utakmicu u istoriji Crne Gore”, zakljucio je Kolic.

ZBOG NEGIRANJA ZLOCINA

Bosnjacka stranka (BS) smatra neprimjerenim cinom to sto ce veceras u Stokholmu biti urucena Nobelova nagrada za knjizevnost austrijskom knjizevniku Peteru Handkeu.

“Zelimo da podsjetimo javnost na nepobitnu cinjenicu da je rijec o covjeku koji je negator srebrenickog genocida i simpatizer politike Slobodana Milosevica, presudenog ratnog zlocinca, za koga je Haski tribunal utvrdio da je bio ucesnik u ‘zlocinackom poduhvatu s ciljem da se pocini genocid'”, kazali su iz Bosnjacke stranke.

U toj partiji smatraju da je sa aspekta etike posmatrano potpuno problematicno i nedopustivo da Handkeu veceras bude urucen Nobel, “zbog sirenja govora mrznje, negiranja genocida i podrske koju je upucivao idelogiji genocida”.

“Ne zelimo da ulazimo u knjizevnu i literarnu vrijednost njegovog djela, ali smatramo da je sasvim dovoljno da se javno usprotivimo ovakvoj odluci, vodeni etickim principima i ponasanjem ovoj knjizevnika”, navode iz BS.

Pozdravili su odluku Albanije, Kosova, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i BiH, kao i Turske, koji ce bojkotovati vecerasnju dodjelu Nobelove nagrade za knjizevnost.

DUKANOVIC SA AMBASADORIMA

Crna Gora ce posveceno nastaviti da radi na evropeizaciji drustva u cilju dostizanja evropskog kvaliteta zivota i evropskog sistema vrijednosti, bez obzira na odredene poruke premisljanja u pogledu dinamike i nacina nastavka prosirenja, kazao je predsjednik Milo Dukanovic. Dukanovic je primio akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomocenih ambasadora Republike Grcke Panaiotisa Partsosa, Republike Portugal Virdzinije Pine i Kraljevine Norveske Djorn Judzin Gjelstada.

Predsjednik Dukanovic je nakon ceremonije prijema akreditivnih pisama, pojedinacno primio ambasadore i pozelio im dobrodoslicu i uspjesno obavljanje diplomatske misije u obostranom interesu.

” Informisao je novoimenovane ambasadore o stabilnom i dinamicnom putu Crne Gore ka ostvarivanju jednog strateskog cilja – clanstva u EU i bez obzira na odredene poruke premisljanja u pogledu dinamike i nacina nastavka prosirenja kazao da ce Crna Gora posveceno nastaviti da radi na evropeizaciji drustva u cilju dostizanja evropskog kvaliteta zivota i evropskog sistema vrijednosti”, navodi se u saopstenju.

Integracija je obostrani interes, i Evrope i regiona, ocijenio je on, isticuci da ohrabruju poslednje poruke novoizabranih celnika evropskih institucija u tom smislu.

“Na toj liniji zahvalio je ambasadorima na podrsci i razumijevanju evropskog puta Crne Gore i regiona”, saopsteno je iz Dukanovicevog kabineta.

Predsjednik je ambasadorima govorio i o znacaju odrzavanja dinamicnog ekonomskog rasta zbog cega su investicije iz razvijenih zemalja dobrodosle, ne samo zbog kapitala vec i primjene standarda i znanja iz tih drzava.

Sa ambasadorom Republike Grcke istaknut je znacaj saradnje u oblasti odbrane, posebno u kontekstu partnerstva u okviru NATO.

“Uz visoke ocjene za saradnju u oblasti saobracaja i pomorstva ukazano je na realan prostor za snazenje partnerstva u ekonomiji”, navodi se u saopstenju.

Ambasador Partsos je iskazao punu podrsku za clanstvo Crne Gore u EU, isticuci da je veoma malo balkanskih zemalja koje mogu da se pohvale ubrzanim napretkom kao Crna Gora.

“Kao iskusni diplomata, iskazao je visoke ocjene za vizionarsku politiku Crne Gore i predsjednika koja je Crnu Goru tokom tranzicije dovela do pozicije moderne drzave. On je ukazao na potrebu boljeg infrastrukturnog povezivanja dvije drzave u cilju zblizavanja dva prijateljska naroda”, saopsteno je iz Dukanovicevog kabineta.

Uz ocjenu o dobrom nivou saradnje sa Portugalom, predsjednik je zahvalio za ekspertsku podrsku te zemlje Crnoj Gori tokom procesa pridruzivanja.

“Ukazao je na potrebu jacanja ugovorne baze koja ce omoguciti intenzivniju ekonomsku, saradnju u oblasti turizma i energetike, kao i prosvjete, nauke i tehnologije”, navodi se u saopstenju.

Ambasadorka Pine, posebno je ukazala na znacaj kulturne saradnje kao najdjelotvornije spone izmedu dva naroda.

“Portugal podrzava prosirenje sve dok Crna Gora ispunjava kriterijume”, kazala je Pine.

Ona je cestitala Crnoj Gori na ostvarenim rezultatima u procesu integracija, ukljucujuci i poglavlje 8.

“Ima jos puno toga da se uradi, ali Portugal je uvjeren da ce Crna Gora nastaviti da ulaze napore u pravcu reformi. Ovo je poruka portugalske vlade – mi smo proevropska zemlja i zemlje ZB treba da pripadaju EU, zato jer su dio Evrope”, kazala je Pine.

U razgovoru sa ambasadorom kraljevine Norveske, Dukanovic je posebno istakao znacaj razvojne pomoci te drzave Crnoj Gori koja je doprinijela unapredenju stanja u raznim oblastima i kapacitetima u manje razvijenim opstinama.

“Osvrnuo se i na pozitivna iskustva saradnje u ekonomiji, iskazujuci interes za obnavljanjem partnerstva u zdravstvenom turizmu kroz prenosenje potrebnih znanja i standard”, navodi se u saopstenju.

Korisna iskustva sa Norveskom Crna Gora ostvaruje i u oblasti energetike, posebno u procesu istrazivanja i eksploatacije nafte i gasa. Ukazao je i na povecani turisticki promet zahvaljujuci uspostavljanju avio linije izmedu Crne Gore i Osla.

“Ambasador Gjelstad iskazao je spremnost za punu podrsku daljem razvoju Crne Gore, koja, kako je kazao, ima jasnu koncepciju i viziju razvoja. U tom smislu najavio je dalju saradnju u oblasti energetike, podrske opstinama i jacanju kapaciteta i strucnog znanja u procesu integracija.”

Ambasadore primio i ministar Darmanovic

Novoimenovane ambasadore Republike Portugal i Kraljevine Norveske primio je I ministar vanjskih poslova Srdan Darmanovic.

Ministar Darmanovic je izrazio uvjerenje da ce tokom mandata ambasadorke De Silva Pina biti dodatno unaprijedeni veoma dobri bilateralni odnosi.

“Ambasadorka De Silva Pina je pohvalila dosadasnje rezultate Crne Gore u pregovarackom procesu, isticuci da Portugal snazno podrzava crnogorski put ka EU, te da nasa drzava treba da nastavi sa aktivnim ispunjavanjem kriterijuma za clanstvo”, navodi se u saopstenju.

Obostrano je ocijenjeno da bi intenzivniji politicki kontakti na najvisem nivou dali podsticaj jacanju prijateljskih veza, te stvorili mogucnosti za saradnju u oblastima turizma, energetike, obrazovanja, nauke i odbrane.

Tokom razgovora sa ambasadorom Norveske Dornom Judzinom Gjelstadom, izrazeno je zadovoljstvo sadrzajnim bilateralnim odnosima, te iskazan interes za njihovo dodatno snazenje, kao i intenziviranje politickih i radnih kontakata na svim nivoima.

“Ministar Darmanovic je pozelivsi novoimenovanom ambasadoru uspjesan mandat, zahvalio na kontinuiranoj podrsci koju Kraljevina Norveska pruza Crnoj Gori kroz razvojne projekte, ocijenivsi da su odnosi dvije zemlje tradicionalno dobri i prijateljski”, kazali su iz Ministarstva.

Ambasador Gjelstad je pohvalio rezultate postignute u cilju uskladivanja crnogorskog prava sa evropskom pravnom tekovinom, te ocijenio da je Crna Gora drzava koja biljezi konstantan progres kada je u pitanju usvajanje evropskih standarda.

“Sagovornici su se posebno osvrnuli na dinamiku razvoja odnosa u regionu Zapadnog Balkana i razmijenili misljenje o izazovima sa kojima se Unija trenutno suocava, uz konstataciju da bez stabilnog Zapadnog Balkana nema stabilne Evrope.”

NIKOLIC O DEMOKRATAMA

Poslanik DPS-a Milos Nikolic porucio je da napustanje rada poslanika Demokratske Crne Gore u Odboru zbog Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti predstavlja pokusaj da se steknu jeftini politicki poeni i da se otme dio, prije svega, nacionalistickih glasova i nacionalistickih struktura od Demokratskog fronta.

Nikolic kaze da je danasnja sjednica Odbora za sveoubuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva pokazala da na opozicionoj strani, posebno kada je rijec o Demokratskoj Crnoj Gori, ne postoji dovoljan nivo ozbiljnosti i zrelosti da se postignu ozbiljni politicki kompromisi.

“Dakle, napustanje rada u Odboru zbog predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnog polozaja vjerskih zajednica predstavlja jedan obican alibi i predstavlja zapravo pokusaj da se steknu neki jeftini politicki poeni i da se otme dio prije svega nacionalistickih glasova i nacionalistickih struktura od strane Demokratskog fronta”, saopstio je Nikolic.

On je porucio da se jezikom ucjena nece i ne moze razgovarati sa Demokratskom partijom socijalista.

“Ovakva prije svega jeftina politicka kalkulacija, zapravo ce voditi u jednu dugotrajnu politicku stetu koju ce trpiti kolege iz Demokratske Crne Gore, ali to je nesto sto je njihova odgovornost”, kazao je on.

Nikolic tvredi da se danas desila finalna opstrukcija.

“DPS ce narednih dana izaci sa jasnim stavom povodom daljeg dogadaja vezano za ovo vazno stratesko pitanje kakva je reforma izbornog zakonodavstva”, zakljucio je Nikolic.

IZBORNI ZAKONI

Poslanici Demokratske Crne Gore napustili su sjednicu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva i potvrdili da nece ucestvovati u radu tog tijela, dok iz skupstinske procedure ne bude povucen Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Poslanik Demokrata, Momo Koprivica, kazao je da su koordinatori radnih odbora iz reda opozicije zavrsili posao u utvrdenom roku i definisanom obimu i tako pokazali snaznu zainteresovanost, kao i rijesenost da u Crnoj Gori dode do sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.

“To isto se ne moze reci za koordinatore radnih odbora iz reda Demokratske partije socijalista (DPS)”, naveo je Koprivica.

Prema njegovim rijecima, clanovi Odbora iz reda opozicije do sada su dostavili 200 institucionalnih i zakonskih rjesenja za reformu izbornog i drugog zakonodavstva i 16 zakonskih projekata.

“To je dokaz da je opozicija snazno zainteresovana za reformu izbornog zakonodavstva kako bi gradani napokon dobili postene i fer izbore”, rekao je Koprivica.

On je istakao da je opozicija posao zavrsila i prije isteka roka.

Koprivica je optuzio DPS da se bavi produkovanjem novih podjela i svada.

“Demokrate nece ucestvovati u radu Odbora za izborne reforme dok se ne povuce neustavni Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Pozivamo pripadnike svih vjera i nacija na zajednistvo, slogu i mir”, naveo je Koprivica.

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije predmet Odbora”

Poslanik DPS-a, Andrija Nikolic, rekao je da bi volio da mu je neko iz Demokrata objasnio kakve veze ima Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti sa izbornim zakonodavstvom i procesom.

On je pitao da li u Odboru razgovaraju jezikom ultimatuma, politke ili jezikom funkcionalnosti izbornog procesa.

Nikolic je istakao da zakon o slobodi vjeroispovijesti nije predmet Odbora za izborne reforme.

“Odlucili su da pribjegnu novoj politickoj strategiji, napustili su ono za sta smo se svi zalagali i na sta smo se obavezali pred nasim partnerima iz medunarodne zajednice”, rekao je Nikolic.

Predsjednik Odbora za izborne reforme Branimir Gvozdenovic kazao je da je bilo dosta raznih uslovljavanja.

DPS, kako je naveo, pokazala je maksimalnu toleranciju, u interesu unapredenja izbornog zakonodavstva.

Koordinator radnog odbora 2, Genci Nimanbegu, kazao je da mu je zao sto rad Odbora za izborne reforme na kraju dobija ovakvu dimenziju.

“Vidi se da je gotovo nemoguce zavrsiti posao do 18. decembra. Poraz je ako u Crnoj Gori nemamo politicki dijalog”, rekao je Nimanbegu.

“Atmosfera povjerenja preduslov za dogovor”

Koordinator radnog odbora 4, Nedeljko Rudovic, kazao je da je razocaran raspletom situacije i da u ovom trenutku ne postoji nijedan zakonski akt koji je vazniji od izbornog zakonodavstva i dogovora o izbornim uslovima.

“Koliko god neko mislio, to nije ni zakon o slobodi vjeroispovijesti”, naveo je Rudovic.

Kako je dodao, prema njegovim informacijama, predstavnici vladajuce vecine bili su upoznati sa tim da bi stavljanje na dnevni red Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, sa obzirom na tenzije koje se desavaju u odredenom dijelu politicke scene, moglo da izazove upravo ovo sto se desilo na danasnjoj sjednici Odbora.

Rudovic je apelovao na kljucne politicke aktere da pokusaju da prevazidu ovu situaciju.

“Nista se nece promijeniti ni ako Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti bude na dnevnom redu u januaru ili februaru”, kazao je Rudovic.

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapic kazao je da je atmosfera povjerenja preduslov za dogovor.

“Iz ovakve atmosfere nece biti nikakvog dogovora”, smatra Krivokapic.

Koordinatorka radnog odbora 1, Marta Scepanovic, kazala je da je taj radni odbor postigao ozbiljan napredak.

“Danas kada smo prakticno na korak od rjesenja i usaglasavanja prekida se rad zbog zakona koji nema nikakve veze sa izbornim procesima i zakonodavstvom”, rekla je Scepanovic.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugosa saglasan je da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti nema nikakve veze sa predmetom rada Odbora za izborne reforme.

“Gradani taoci politickog licemjerstva”

,,Zelim da uputim veliko izvinjenje gradanima Crne Gore sto su taoci jednog politickog licemjerstva. Ne znam kako drugo da nazovem odredeno ponasanje u Odboru za izborne reforme. Nema ucjenjivanja. Za razgovor i kompromis uvijek, za ucjenjivanje – nikad”, zakljucio je Mugosa.

Clanovi Odbora za izborne reforme na danasnjoj sjednici trebalo je da razmatraju predloge i nacrte zakona i drugih akata koje su pripremili radni odbori.

URA

Na Medunarodni dan ljudskih prava, 10 . decembar, Crna Gora nema sa puno cime da se ponosi jer u zemlji u kojoj nije moguce slobodno i fer izaci na izbore i demokratski izabrati vlast ne moze se pricati o ljudskim pravima i slobodi gradana, kazali su danas iz Gradanskog pokreta URA.

Oni kazu da Crna Gora decenijama nosi terete proslosti oko vrata i da je takvo stanje prisutno jer, kako navode, ne postoji politicka volja da se naprave pomaci, zbog toga sto su oni koji su kreirali proslost i dalje na funkijama moci.

“Ti ljudi u startu ne mogu biti promoteri mira i zastupnici postovanja ljudskih prava u drustvu”, kazu u Gradanskom pokretu URA.

Oni smatraju da i dalje u drustvu nema sloboda za manjinske grupe i narode i pojedince sa margina drustva.

,,Odredeni pomaci u nekim oblastima postoje, ali su oni izrazito simbolicni i nedovoljni da bi se ljudi osjecali dostojanstveno i u skladu sa time zivjeli u ovom drustvu”, ukazuju oni.

Iz URE kazu gradani rade za mizerne plate, skoro svaki treci stanovnik je u riziku da prede u siromastvo.

Ukazuju na, i dalje, neravnopravan polozaj zena u drustvu koje, kako navode, i dalje trpe sistematske diskriminacije zbog polne pripadnosti.

Ipak, smatraju, najozbiljnijim to sto Crna Gora decenijama ne uspijeva da demokratski iskoraci u svijet modernih evropskih zemalja i stvori drustvo u kojem ce biti garantovana osnovna ljudska prava.

NA CETINJU

Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomocenih ambasadora Republike Grcke, Republike Portugal i Kraljevine Norveske.

Kako je saopsteno na Fejsbuk stranici predsjednika Crne Gore, Dukanovic je danas u Rezidenciji na Cetinju primio akreditivno pismo novoimenovanog, izvanrednog i opunomocenog ambasadora Republike Grcke, Nj.E. Panaiotisa Partsosa.

Primio je i akreditivno pismo novoimenovane, izvanredne i opunomocene ambasadorke Republike Portugal, Nj.E. Virdzinije Pine.

Dukanovic je u Rezidenciji na Cetinju primio i akreditivno pismo novoimenovanog, izvanrednog i opunomocenog ambasadora Kraljevine Norveske, Nj.E. Djorn Judzin Gjelstada.

MANDIC PREDLAZE

Lider Nove i funkcioner DF-a Andrija Mandic rekao je da taj politicki savez ocekuje da se vjerujuci poslanici islamske i rimokatolicke vjeroispovijesti u parlamentu nece mijesati u odnose medu pravoslavnim vjernicima, te da nece ucestvovati u raspravi i glasati za predlozeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Demokratski front ocekuje da se vjerujuci poslanici islamske i rimokatolicke vjere u Skupstini CG, nakon sto su potpisani temeljni Ugovor izmedu Crne Gore i Svete stolice i Ugovor o uredenju odnosa od zajednickog interesa Islamske zajednice i Vlade Crne Gore, kojima se garantuje vlasnistvo nad imovinom ove dvije vjerske zajednice, nece mijesati u odnose medu pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori i da, samim tim, nece ucestvovati u raspravi i glasati za predlozeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti”, rekao je Mandic.

Sadrzaj zakona, kako je rekao, nema nikakve veze sa njegovim imenom, vec je rijec, vjeruje Mandic, o zakonu “protiv Srpske pravoslavne crkve i veoma je opasna njegova poruka”.

“A jos zloslutnija njegova namjera. Smatramo da bi njihova podrska snazno rasplamsala vec opasno zagrijanu atmosferu u Crnoj Gori i ocekujemo da ce oni nasu poruku ispravno shvatiti. Mi nikada ne bi pristali da uredujemo odnose u njihovim crkvama i vjerskim zajednicama, pa zato zelimo da ovaj poziv ne dozive kao neki cin neprijateljstva, vec samo kao zelju da i oni imaju isti princip kad su u pitanju ovako osjetljive teme, koje nadrastaju uobicajene procedure”, rekao je Mandic.

Ocekuju u DF-u, kako je rekao, da toga dana, kada na dnevnom redu bude Zakon o slobodi vjeroispovijesti, u parlamentu budu svi poslanici pravoslavne vjere, pa i oni koji bojkotuju parlament.

“Toga dana po strani treba ostaviti sve ideoloske razlike i pokazati vlastitu spremnost i ljudsku obavezu da se brani nasa Crkva. Svakoj generaciji nasih predaka je dopalo da se pokaze ‘ko je vjera, a ko nevjera’, pa je ovaj zakon kljucni ispit nase generacije”, kazao je Mandic.