FINSKA MINISTARKA NAJAVILA

Savjet za opste poslove Evropske unije (EU) poslao je jasnu poruku – posvecni smo Zapadnom Balkanu i prosirenju EU, kazala je finska ministarka za Evropske poslove Titi Tupurainen, nakon sjednice koja je juce odrzana u Briselu.

Ona je kazala da Savjet nije raspravljao o francuskim predlozima i navela da ce prosirenje biti aktuelna tema na proljece.

Ministarka drzave koja ce jos sest sedmica predsjedavati Savjetom EU, na konferenciji za medije je kazala da se na sjednici diskutovalo o prosirenju, kako ici naprijed, ali da na tu temu nisu donosili pisane zakljucke.

Upitana da li je francuski predlog o novoj metodlogiji prosirenja EU produktivan, ona je kazala da su dobrodosli svi predlozi clanica EU.

“Nijesmo detaljno diskutovali o tom predlogu, culi smo predlog, culi smo da su neke drzave clanice zabrinute zbog njega. Nova Evropska komisija ce imati svoje predloge vezane za metodologiju i kako ici dalje”, kazala je ministarka iz Finske, prenijela je Pobjeda.

Na pitanje da li je francuski “non paper” prihvatljiv nekim clanicma, Tupurainen je kazala da se o njemu nije glasalo i da ostaje da se vidi da li je predlog Francuske prihvatljiv drugim clanicama.

Upitana kako bi reforma prosirenja uticala na drzave koje su duboko u procesu pregovora, odnosno na Crnu Goru i Srbiju, ona je kazala da je prerano govoriti o tome.

“Jos nemamo novu EK, nemamo prijedloge EK, prerano je procijeniti uticaj. Danas smo tu da ponovimo posvecenost regionu”, kazala je Tupurainen.

Ona je rekla da se u EU “ne prave mrtvi” po ovom pitanju.

“Ovaj vremenski period je specifican zbog tranzicije. Cekacemo i vidjeti kakve ce korake nova EK preduzeti”, dodala je ona.

Francuski predlog predvida i reverzibilnost procesa pregovora odnosno, nazadovanje u tom procesu, a Tupurainen je, upitana da li je cula podrsku za nazadovanje, ponovila da nije bilo detaljne diskusije o predlogu Francuske.

“Posveceni smo Zapadnom Balkanu. Neki su bili pozitivni ka francuskim predlozima neki vise oprezni”, rekla je Tupurainen.

Ranije juce, francuska ministrka za Evropu Ameli de Monsalen, kazala je da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Crnom Gorom i Srbijom i dodala da je EU spremna da o tome razgovara s Podgoricom i Beogradom sa ciljem da se vrati povjerenje medu clanicama i stanovnistvom.

TRIFUNOVIC SMATRA

Strucnjak za bezbjednost i univerzitetski profesor Darko Trifunovic smatra da je donosenje novog zakona o medijima doslo u pravom trenutku, jer je Crna Gora, kaze on, u sredistu hibridnog rata.

Anonimni mediji kojima se ne zna ko stoji iza njih, a ciji je zadatak sirenje dezinformacija, manipulacije i izvrtanje realnosti, nijesu nista drugo do metode specijalnog rata.

“Da se ne radi o tome, zasto bi se krio identitet pojedinih medija? To je isto kao kada imas covjeka koji ide ulicom i nosi masku ili fantomku na glavi, jer je vec ucinio neko nedjelo ili se sprema da to uradi. E to je pandan za anonimne portale”, kaze Trifunovic za Dnevne novine.

Predlog zakona o medijima, podsjetimo, uskoro ce biti razmatran na sjednici Vlade Crne Gore. Kompletan tekst ovog akta je prosao cetiri ekspertize Savjeta Evrope i Evropske komisije i dobio “zeleno svjetlo” da je usaglasen sa standardima EU.

Novim rjesenjima je predvideno da u impresumu svakog medija, dakle i onlajn, mora stajati i vlasnicka struktura, sto do sada nije bila zakonska obaveza za elektronske publikacije.

Trifunovic je uvjeren da ce novim zakonom mnoge stvari biti rijesene, da ce profesionalni, ozbiljni mediji i novinari biti zasticeniji.

“Najvise ce biti pogodeni lazni portali, jer ce morati da se zna ko nosi uredivacku politiku, gdje je sjediste medija, ko je vlasnik… Dakle, znace se identitet medija. Nepostojanje takvih podataka unosi pravnu nesigurnost, jer svako moze da napise najvece gadosti i da ne odgovara. Kako da se branis od toga, koga da tuzis? Novim zakonskim rjesenjima to ubuduce nece biti moguce, pod uslovom da ostanete istrajni u njihovoj primjeni”, porucuje Trifunovic.

On podsjeca da se dugo vremena bavi istrazivanjem mreze laznih medija, i da je identifikovao vise od 100 takvih portala koji su usmjereni prema Crnoj Gori.

“Mnogi od njih su van vase drzave, ali se bave Crnom Gorom, sirenjem laznih vijesti, dezinformacija, izvrtanjem realnosti i sijanjem nepovjerenja. Koliko imate medija koji mogu da im se suprotstave plasiranjem pouzdanih, tacnih informacija, razoblicavanjem specijalnog rata protiv Crne Gore, 20? Mislim da sam mnogo rekao, da ih je desetak i to je to. Sada uporedite tu cifru i stotinu portala koji idu na vas. Dakle, ovo nije prepadanje, samo realnost. Novi napad na Crnu Goru nece biti onakav kakav je bio 2016. on ce pocivati na tome da se izazove nepovjerenje, da se iz nepovjerenja rode sumnje u sve i svakog, od najblizih u porodici, do najblizih poslovnih saradnika. Novi akteri napada na Crnu Goru nece biti naoruzani, ali nece biti nista manje opasni. Naprotiv”, ocjenjuje Trifunovic.

Trifunovic naglasava da ce glavna meta, kao i do sada, biti predsjednik drzave Milo Dukanovic, kao lider koji je Crnu Goru uveo u NATO i koji ce je uvesti u EU, ali da ce na meti biti i njegovi saradnici kako bi se razvilo nepovjerenje.

“Krenuce propaganda o odnosima izmedu predsjednika i premijera, ministara, tuzilaca, sudija, policije…Nije iskljuceno da se pojave i lica iz javne uprave koja su u hijerarhiji vlasti necim bili nezadovoljni. Ukljucice se i ekipe za pritisak preko drustvenih mreza. Trazice se protivnici Crne Gore, predsjednika Dukanovica svuda i njihova prica kruzice preko drustvenih mreza, preko raznih medija, laznih portala, preko nevladinih organizacija koje su te medije stvorili. Kada sve ovo imate u vidu jasno je koliko je znacajno da upravo sada donosite novi zakon o medijima, da konacno institucije, ali i pojedinci imaju mehanizme da se zastite od onih koji rade protiv vas”, porucuje Trifunovic.

MINISTRI EU

Sefovi diplomatija Evropske unije su u Briselu razgovarali o francuskom prijedlogu i drugim misljenjima o preinacenju i djelotvornijem procesu pregovora o clanstvu, a Crna Gora i Srbija su pozvane da se ukljuce u napore za pospjesivanje prosirenja.

To su po zavrsetku zasijedanja izjavili ministri Francuske, Holandije i Austrije, a predsjedavajuca sefica finske diplomatije Tuti Tupurainen je novinarima rekla da se ocekuje da nova Evropska komisija posto preuzme duznost u januaru sagleda sta sadrzi francuski prijedlog o novoj metodologiji i zamisli drugih clanica Unije o preuredenju pregovora o clanstvu.

“Nijesmo razgovarali o detaljima iz francuskog prijedloga. Imali smo opstu raspravu o prosirenju i zeljeli smo da ponovimo nasu posvecenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ali smo culi francuski prijedlog, neki su o tome govorili, neki su bili pozitivniji kada je u pitanju taj prijedlog, neki oprezniji. Ipak, Evropska komisija je ta koja bi trebalo da pripremi svoj prijedlog, o kome ce Savjet kasnije diskutovati. Ali ovo vrijeme je posebno, jer je u toku institucionalna tranzicija. Dakle, komisija ce nadam se sto je prije moguce poceti da radi, vec pocetkom decembra i moramo da sacekamo i vidimo kakav ce stav oni zauzeti, licno jedva cekam njihovu inicijativu, ali moramo sacekati da im pocne mandat”, rekla je ona.

Francuska ministarka za Evropu Ameli de Monsalen je novinarima rekla da su svi ministri saglasni da se proces prosirenja preuredi i naglasili da je neupitna perspektiva Zapadnog Balkana za ulazak u clanstvo Unije.

Ministarka Monsalen je navela da su svi ministri zakljucili da Evropska komisija treba da u januaru iduce godine razmotri francuski i druge prijedloge i pruzi tehnicke i sve druge zakljucke o mogucim promjenama okvira pregovora o clanstvu.

“Druga zajednicka poruka je da EU trazi od zemalja regiona da uporedo nastave da sprovode reforme, a sve to – reforme u regionu i preuredenje samog procesa se moraju uporedo odvijati”, tako da, istakla je ona, do proljeca iduce godine bude jasno i u kojoj mjeri su Sjeverna Makedonija i Albanija sprovele trazene reforme.

Na pitanje da li se ta nova metodologija odnosi i na Crnu Goru i Srbiju, koje vec pregovaraju o clanstvu na temelju utvrdenog pregovarackog okvira, Ameli de Monsalen je uzvratila da “vjeruje da bi te zemlje mogle biti zainteresovane ako nova Evropska komisija predlozi tu novu metodologiju”.

“To je odluka koju one treba da donesu, a malo je prerano da od njih to zatrazimo jer nema zvanicnog mandata, ali kad Evropska komisija iznese svoje prijedloge, tada ce o sadrzini moci da se razgovara s njima”, istakla je francuska ministarka.

Ona je predocila da su Crna Gora i Srbija te koje treba da se odluce na temelju jednog realnog prijedloga, jer “danas smo se mi saglasili samo o politickim, nacelnim stavovima koji su proslijedeni Evropskoj komisiji da se o tome izjasni u januaru”.

Holandski ministar inostranih poslova Stefen Blok je rekao da je vlada u Hagu voljna da prouci kako francuski, tako i prijedloge Italije i Austrije za pospjesenje procesa pregovora o clanstvu.

Holandija smatra da je posebno potrebno naglasiti vaznost vladavine zakona, suzbijanja korupcije, i najprije ce o tome jos razgovarati ministri i potom uputiti prijedloge Evropskoj komisiji, rekao je Blok.

Francuska ministarka Monsalen je, uoci zasijedanja, izjavila da je ponudena francuska nova metodologija za prosirivanje politicki prijedlog i rekla da je, imajuci u vidu da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom, EU spremna da o tome razgovara s Beogradom i Podgoricom s ciljem da se takode “povrati povjerenje medu clanicama i stanovnistvom EU”.

“Mislim”, navela je ona, “da u EU mnogi dijele dijagnozu da postupak koji je pokrenut sa Crnom Gorom i Srbijom jeste utemeljen, ali koji ima slabosti”.

“Tu se sve mora gledati jasno”, podvukla je francuska ministarka i dodala “ako Crna Gora i Srbija zele da se ukljuce u ovu novu dinamiku koja je pokrenuta, bicemo sasvim spremni da to razmotrimo”.

U ZAGREBU

Delegacija Bosnjacke stranke, predvodena potpredsjednikom Osmanom Nurkovicem i politickim direktorom Suljom Mustaficem prisustvovace Kongresu Evropske narodne partije (EPP), koji ce biti odrzan 20. i 21. novembra u Zagrebu.

“EPP ce na Kongresu birati novog predsjednika, a jedini kandidat je predsjednik Evropskog vijeca Donald Tusk. Najpoznatiji poljski politicar na medunarodnoj sceni zamijenit ce Francuza Josepha Daula koji je EPP vodio od kraja 2013. Osim predsjednika Evropske narodne stranke, poslanici ce izabrati deset potpredsjednika, generalnog sekretara i blagajnika”, naglasili su iz BS.

Evropska narodna partija (EPP) s novim rukovodstvom krece u osmisljavanje savremenije ekoloske platforme i politike za mlade. Visoko na dnevnom redu nalazi se i prosirenje EU na Zapadni Balkan, posebno nakon sto je Francuska nedavno blokirala pocetak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije.

EPP je osnovana 1976. godine, i najbrojnija i najuticajnija je grupacija u Evropskom parlamentu.

Bosnjacka stranka jedina je politicka partija iz Crne Gore koja ima status pridruzenog clana, sto je najveci moguci stepen clanstva u odnosu na kandidatski status nase zemlje za integraciju u EU.

DF I UJEDINJENA CG

Izjava otpravnice poslova Ambasade SAD u Podgorici Dzudi Kuo, ne bi bila tolerisana ni u jednoj sustinski suverenoj zemlji, saopstio je poslanik DF-a Slaven Radunovic reagujuci na to sto je Kuo saopstila kako pojedini mediji u Crnoj Gori dezinformisu javnost.

Radunovic je reagovao na izjavu otpravnice poslova Ambasade SAD u Podgorici, Dzudi Kuo, koja je kazala da su Sputnjik i portali IN4S i Borba, usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja.

Radunovic smatra da ta izjava ne bi bila tolerisana ni u jednoj sustinski suverenoj drzavi.

“Ako Vlada ne reaguje na ovaj pokusaj inostranog uredivanja lokalnog medijskog prostora i crtanja meta svojim gradanima koji ureduju i pisu na ovim portalima, ali posredno i svima onima koji ih citaju, potvrdice se sumnje da je crnogorska suverenost na nivou one koju su imale africke kolonije pocetkom dvadesetog vijeka”, kazao je Radunovic.

Ujedinjena Crna Gora (UCG) pozvala je Ambasadu Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) da se javno izvini zbog danasnjeg izjave svoje otpravnice i ogradi od takvih stavova koji, kako su kazali iz te partije, svojom sadrzinom gaze po zajednickim vrijednostima.

U reagovanju UCG navodi se da ta partija osuduje mijesanje otpravnice poslova u americkoj ambasadi u unutrasnje stvari Crne Gore, kao i ,,malignu izjavu u cilju ogranicavanja medijskih sloboda i slobodne misli”.

Iz UCG su kazali da se nadaju da Kuo shvata tezinu svojih rijeci i posledice takve izjave.

,,Crtajuci metu portalu IN4S i drugim pomenutim medijima, samo zato sto ne propagiraju NATO i urednickom politikom cuvaju tradiciju jedne, izgleda, zaboravljene Crne Gore, otpravnica poslova grubo krsi demokratiju – istu onu koju cesto pominju iz te ambasade”, navodi se u reagovanju.

MARKOVIC

Predsjednik Vlade Dusko Markovic saopstio je da Crna Gora svojom pozicijom zeli da podrzi Evropsku uniju da rijesi svoja teska pitanja, naglasavajuci da CG nema nikakav nervozan stav prema non-paperu i prema tom pristupu. Komentarisuci inicijativu “Mali Sengen” premijer je kazao da ce se nasa zemlja pazljivo odnijeti prema toj regionalnoj inicijativi, porucujuci da ce Vlada snazno nastaviti reforme.

,,Vidimo da je proces integracije zemalja Zapadnog Balkana odnosno zemalja kandidata, prije svega Crne Gore i Srbije, znacajno usporen. Evropska unija je suocena sa ozbiljnim unutrasnjim izazovima koji se prije svega ogledaju u Brexitu, u posljedicama migrantske krize, koji nije samo drustveni socijalni izazov nego i ozbiljan bezbjednosni izazov, naravno i globalnim trgovinskim sukobima koji su prisutniji na globalnoj ekonomskoj sceni, razlikama unutar Evropske unije u odnosu na mnoga teska pitanja, pa i ova prethodna. … Sve je to na neki nacin politiku prosirenja stavilo u drugi plan. Takva situacija u Evropskoj uniji rezultirala je i novom inicijativom Francuske odnosno predsjednika [Emanuela] Makrona koji je zemljama clanicama podijeljen u vidu non-papera i koji ce bas danas dobiti zeleno svijetlo u smislu pocetka diskusije o njemu. Vjerujem da cemo nakon zavrsetka te diskusije, koja nece biti kratka, nece biti brza, vjerujem da ce se prenijeti i u iducu godinu, imati jasan odnos EU u odnosu na politiku prosirenja koja ce se ticati naravno Crne Gore i Srbije i drugih kandidata za clanstvo u EU, i naravno i vas kao poslovne zajednice, odnosno preduzeca. Ono sto je pozicija Crne Gore u ovom smislu, vec na prvo citanje, je da je politika prosirenja neupitna i da Zapadni Balkan treba i mora imati evropsku perspektivu. Zapadni Balkan treba biti dio jedinstvene Evrope iz mnogo razloga – politickih, ekonomskih i naravno bezbjednosnih. Taj non-paper govori o toj potrebi Evropske unije kada je u pitanju zapadni Balkan”, rekao je Markovic.

Markovic je, govoreci dalje o evropskoj integraciji nase zemlje, kazao da Crna Gora nema nikakav nervozan stav prema non-paperu i prema tom pristupu.

,,Crna Gora je partner u pregovarackom procesu. Ovo nije jednostran proces u kojem se samo gleda Crna Gora nego sa druge strane imamo i svoje evropske partnere i Evropsku uniju. Crna Gora iako mala zemlja zrela je da razumije probleme u kojem se nalaze njeni partneri – u ovom slucaju Evropska unija. Mi razumijemo citav kontekst izazova pred Evropskom unijom. I Crna Gora svojom pozicijom zeli da podrzi Evropsku uniju da rijesi svoja teska pitanja, da konsoliduje svoju unutrasnju infrastrukturu, da je ucini efikasnijom u odnosu na ono sto je sada. I Crna Gora zeli biti dio Evropske unije kada za to bude spremna kako god izgledala Evropska unija”, rekao je Markovic.

Dodao je da ce nasa zemlja u tom smislu nastaviti reforme.

,,Crna Gora zeli snaznu, mocnu Evropsku uniju, Evropsku uniju koja ce imati uticaj i koja ce moci opredjeljivati globalne ekonomske, politicke i bezbjednosne tokove. To je pozicija Crne Gore, a do tada mi cemo snaznije nego ikada raditi na evropskoj agendi i na reformama kako bismo dostigli neophodan nivo spremnosti za clanstvo. Dakle za Crnu Goru Evropska unija nema alternative”, zakljucio je on.

Regionalne inicijative – prednost cinjenicama nad politickim interesima.

Markovic je objasnio da se nasa zemlja odnosi prema inicijativa poput one kolokvijalno nazvane ,,mali Sengen” je svaka inicijativa treba da ubrzava evropski proces integracije, a ne da predstavlja zamjenu za taj proces.

,,Pozicija Crne Gore je da ispunjavamo obaveze koje smo preuzeli, a ne da ulazimo u nove inicijative, a da nijesmo realizovali obaveze koje smo preuzeli, a koje se ticu regionalne saradnje i lakseg poslovanja i trgovine. Mi smo te obaveze preuzeli u Trstu u okviru Berlinskog procesa potpisivanjem Akcionog plana o regionalnom povezivanju. On ukljucuje sve ove elemente kao regionalna inicijativa. Crna Gora nema nikakvu vrstu ogranicenja za sve one koji posluju sa kompanijama u Crnoj Gori, nema necarinskih barijera i opterecenja za razliku od drugih zemalja koje to namecu nasoj privredi u poslovanju sa njihovim kompanijama. Svaka regionalna inicijativa je dobra ako ona nadomjesta i ubrzava evropski proces integracije, a ne da predstavlja zamjenu za taj proces i evropsku integraciju . Dakle, veoma cemo se pazljivo odnijeti i prema ovoj inicijativi koja je dosla od dvojice predsjednika nasih susjeda, ali cemo morati na sto staviti cinjenice, a ne politicke interese”, rekao je premijer.

FRANCUSKA MINISTARKA

Francuska ministarka za Evropu Ameli de Monsalen je danas u Briselu izjavila da je ponudena nova metodologija za prosirivanje politicki predlog i da je, imajuci u vidu da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Crnom Gorom i Srbijom, EU spremna da o tome razgovara s Podgoricom i Beogradom s ciljem da se povrati povjerenje medu clanicama i stanovnistvom EU.

Ministarka Monsalen je to novinarima rekla uoci rasprave sefova diplomatija EU o predlogu Pariza za novu metodologiju pregovora o clanstvu.

“Mislim”, navela je ona, “da u EU mnogi dele dijagnozu da je postupak koji je pokrenut sa Crnom Gorom i Srbijom utemeljen, ali da ima slabosti”.

“Tu se sve mora gledati jasno”, podvukla je francuska ministarka, “i ako Crna Gora i Srbija zele da se ukljuce u ovu novu dinamiku koja je pokrenuta, bicemo sasvim spremni da to razmotrimo”.

“Naravno”, dodala je, “postoji tehnicki dio pregovora, ali za nas je to (nova metodologija) politicki predlog da bi se nasao novi okvir za pregovore kako bi oni bili djelotvorniji, opipljiviji, reci cu i strozi i da se mogu vratiti unazad, tako da se povrati povjerenje i medu clanicama EU i medu stanovnistvom zemalja Unije”.

“Ne mijenjaju se pravila igre u toku pregovora”

Ameli de Monsalen je naglasila da se predlogom Francuske za novu metodologiju pregovora o clanstvu uopste ne mijenjaju pravila igre u toku pregovora.

“Svjedoci smo da su pregovori krajnje dugi, krajnje razocaravajuci za one koji ucestvuju u tom poduhvatu, to se odvija po nekom automatizmu i nema politickog nadzora”, navela je, na pitanje da li se u toku pregovora mijenjaju pravila kad se trazi nova metodologija.

Francuska ministarka je ukazala da je, naprotiv, “upravo narocito bitno da ljudi u zemljama koje vode pregovore tu ne vide svoj zalog”.

“Jer”, po njenim rijecima, “kad se vide brojke o iseljavanju, ‘odlivu mozgova’ iz Srbije i Crne Gore, a i Rumunije, Bugarske, Hrvatske ranije, jasno da je tu po srijedi bitan zalog i nije uopste dovoljno da se posalje upitnik i pokrene rasprava o zakonima”.

“Naravno da prosirivanje ima zakonski dio, ali mi ovdje govorimo o usaglasavanju (sa EU) na ekonomskom, socijalno-drustvenom, kulturnom polju da bi se obezbijedio istinski razvitak”.

“Ono sto mi predlazemo jeste da zemlje koje pregovaraju o clanstvu u mjeri i brzini kojom napreduju dobiju i pristup Savjetu ministara EU i mogu politicki ucestvovati u njegovom radu i dobiju ekonomsku potporu Evropske unije”, kazala je ministarka Monsalen.

“Ako neki kazu da je prosirivanje odgovor na uplive stranih sila, na strane sile koje ce doci na Balkan, kako onda da se to osujeti ako nemamo opipljivih oruda da se suprotstavimo?”.

“Sad ispada”, podvukla je, “da EU jedino kandidatima koji pregovaraju ispostavi upitnik, pita kako ce to sprovesti vasi funkcioneri i kako cete organizovati vase javno trziste, a u meduvremenu su drugi koji tamo investiraju”.

“Prema tome”, zakljucila je francuska ministarka, “ako se tamo ne izdejstvuje potpora za inovacije, regionalni, industrijski, poljoprivredni razvoj, razvitak univerziteta, EU moze pregovarati o zakonima, drzavnoj upravi, ali tamo nastaje zamor i ne vidi se opipljiva korist za one kojima je sve najvise i namijenjeno a to su ljudi”.

VUKIC PORUCIO

Bez tehnicke vlade nema potrebnih promjena izbornog sistema, saopsteno je iz SNP-a. oni tvrde da Odbor za reformu izbornog zakonodavstva ne radi posao kako valja I da je radna grupa pokazala da radi u korist DPS-a.

“Pokazalo se da radna grupa za izradu izbornog zakonodavstva radi u korist DPS-a. Ponavlja se 2014. godina, kada se nije imalo zelje da se promijene krucijalne stvari, a ticu se promijena usvojenih 2004. godine, kada je Ustavni sud stavio van snage odredbu kojom poslanickim mandatom raspolaze partija, a ne poslanik”, navodi se u saopstenju sekretara Izvrsnog odbora GO SNP Dragana Vukica.

On podsjeca da je od tada uvedena kategorizacija u ovdasnji izborni sistem tzv. slobodnih mandata, koji je, kako se navodi, doveo do sunovrata politicke scene u Crnoj Gori.

“Pocele su da nam se desavaju “cuvene” prekompozicije u Niksicu, Podgorici, Andrijevici i Kotoru. Naravno, niko u radnoj grupi za izradu izbornog zakonodavstva ne pominje ovo jer su neki iz partija koje ucestvuju u istoj, radili na toj prekompoziciji i prekrajali volju biraca”, saopstio je Vukic.

Uz ovu izmjenu,predlaze da se radi i na izmjeni birackog spiska, “jer je i laiku jasno da u Crnoj Gori postoje fantom biraci”.

“S obzirom na to da imamo 622.000 hiljade gradana, a 530. 000 hiljada biraca, pitamo se gdje su oni gradani od 0 do 18 godina koji nemaju pravo glasa. Ako ih ima samo 80 hiljada, onda smo u velikom problemu kao drustvo, jer po tome, lagano izumiremo. Tu su i zloupotrebe oko birackog spiska koje ne moze da prepozna ni cuveni AFIS system”, navodi Vukic.

Takode, smatra da treba raditi i na periodicnoj kontroli prebivalista na bazi slucajnog uzorka na teritoriji citave Crne Gore.

“Jer interes je svake uredene drzave da zna gdje zive njeni gradani, kako zbog izbora, tako i zbog placanja poreza, ali i bezbjednosti. Postoje lica koja su lazno prijavila prebivaliste, te na bazi rezidencijalnog uslova ispunjavaju i druge uslove, tj. sticu biracko pravo. Ako se to ne uredi, desavace nam se da neko ko ne zivi u Crnoj Gori duzi vremenski period, dode na dan izbora i odlucuje o mom i vasem zivotu, odnosno o zivotu nase djece i vrati se tamo odakle je i dosao”, navodi Vukic.

Posebno treba upozoriti na jos jednu anomaliju birackog spiska koja se, kako navodi sekretar Izvrsnog odbora GO SNP, desava vec u tri izborna ciklusa.

“Naime, postoji veliki broj gradana koji nisu obavijesteni o promjeni birackog mjesta, pa se desava da zbog toga i ne obave svoju gradansku duznost u izbornom danu.”

Sve ovo, kako je saopstio, i jos niz drugih izbornih rjesenja, ali pravih konkretnih moglo bi da dovede do povjerenja u izborni proces, a i smanji politicku korupciju.

“Na kraju, bez tehnicke vlade nema potrebnih promjena izbornog sistema. Izbori su blizu a vrijeme za resavanje ovih problema polako istice. Odbor za izradu izbornog zakonodavstva ne radi svoj posao kako valja”, zakljucio je Vukic.

FORUM U SKOPLJU

Crna Gora je zainteresovana za ucesce u Justice Scoreboard-u, instrumentu EK za uporedno mjerenje nezavisnosti, kvaliteta i efikasnosti nacionalnih pravosudnih sistema u EU, saopstio je Nikola B. Saranovic, generalni direktor Direktorata za medunarodnu saradnju Ministarstva pravde.

Saranovic ucestvuje na sastanku ministara pravde u okviru Foruma ministara pravde i unutrasnjih poslova EU – Zapadni Balkan, koji se odrzava u Skoplju, u organizaciji Finskog predsjedavanja EU i Vlade Republike Sjeverne Makedonije.

Kako je saopsteno iz Ministarstva pravde, Saranovic je istakao da je Crna Gora, nedugo nakon otvaranja pregovora u poglavljima 23 i 24, izrazila zainteresovanost za ucesce u Justice Scoreboard-u, koji je naveden u non-paper-u Republike Francuske o reformi procesa pristupanja kao alat potreban i za zemlje kandidate.

“On je naglasio da Crna Gora, nezavisno od navedenog non-paper-a, ponovo izrazava interesovanje za ucesce u ovom mehanizmu, koji je koristan za sto vjerodostojnije poredenje kvaliteta pravosuda u drzavama clanicama i kandidatima/aspirantima za clanstvo u EU”, navodi se u saopstenju.

Prema njegovim rijecima, Radni dokument EK o poglavljima 23 i 24 nacelno je zadovoljavajuci.

“Pozitivne konstatacije bile su ocekivane, negativne nijesu iznenadujuce i uzete su kao smjernice za dalje unapredenje stanja, a pojedina mjesta u dokumentu zahtijevaju post festum razgovore sa EK u cilju razjasnjenja spornih pitanja”, kazao je.

Saranovic je, kako dodaju, upoznao ucesnike sastanka sa planiranim aktivnostima u cilju jacanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuda, borbe protiv korupcije, unapredenja sistema izvrsenja krivicnih sankcija, kao i saradnje sa EU agencijama, tijelima i programima.

“Ministarstvo pravde Crne Gore pohvaljeno je za doprinos regionalnoj pravosudnoj saradnji na Zapadnom Balkanu”, kazali su iz Ministarstva pravde.

Na marginama sastanka, Saranovic se sastao sa Konstantinosom Manolopulosom, sefom Jedinice za korporativne usluge Agencije za temeljna prava EU, sa kojim je razgovarao o modalitetima njene saradnje sa crnogorskim institucijama.

Forum nastavlja rad sjutra, sastakom ministara unutrasnjih poslova. Sljedeci Forum bice odrzan u Crnoj Gori, u okviru predsjedavanja Savezne Republike Njemacke EU, u drugoj polovini 2020. godine.

Delegaciju Crne Gore u Skoplju predvodi ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic.

STOLTENBERG NAJAVIO

Nacionalni interes svake drzave je da bude dio Sjevernoatlantskog saveza, ocijenio je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg i dodao da kontrahibridni tim za podrsku ove sedmice boravi u Crnoj Gori.

Kako je najavio Stoltenberg, suzbijanje hibridnih prijetnji ce se naci na dnevnom redu.

“Saveznici se povecavaju, ukljucujuci nove osnovne zahtjeve za otpornim telekomunikacijama, ukljucujuci 5G. A nas prvi kontrahibridni tim za podrsku je ove sedmice u Crnoj Gori”, rekao je Stoltenberg.

Sjutra ce, kako je najavio, preduzeti jos jedan vazan korak.

“Ocekujem da ce se ministri saglasiti da priznaju svemir kao operativno podrucje, zajedno sa vazduhom, kopnom i morem. Taj prostor je neophodan za odbranu – za rano upozorenje, komunikaciju i navigaciju”, porucio je Stoltenberg.

On je rekao da oko Zemlje trenutno orbitira oko dvije hiljade satelita.

“Otprilike polovina je u vlasnistvu zemalja NATO-a. Prepoznavanjem svemira kao operativnog domena bice jasan znak da i dalje jacamo odbranu u svim oblastima”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, NATO je jedini forum koji okuplja narode iz Evrope i Sjeverne Amerike, a koji se bave strateskim bezbjednosnim izazovima.

On je naglasio da NATO ostaje jedini garant evropske i transatlantske bezbjednosti.

“A odgovornost svakog od nas je da odrzi i ojaca svoje jedinstvo, kako bismo svima osigurali odbranu”, porucio je Stoltenberg, saopsteno je iz Alijanse.

On je podsjetio da ce se za dvije sedmice, lideri NATO drzava sastati u Londonu, povodom 70. godina Saveza a sastanak se, smatra on, odrzava u pravo vrijeme.

“Postoje razlike medu saveznicima u nizu razlicitih pitanja poput trgovine, klime, iranskog nuklearnog sporazuma, kao i situacije na sjeveroistoku Sirije”, kazao je Stoltenberg.

Ali, kako je rekao, razlike medu saveznicima nijesu nove.

“Uprkos njima, NATO je samo ojacao u posljednjih 70 godina. Nastavljamo da pruzamo sigurnost za skoro milijardu ljudi”, dodao je Stoltenberg.

Kako je kazao, Evropa i Sjeverna Amerika danas vise rade zajedno u NATO-u nego sto je to bilo decenijama.

“Jacamo odbranu, sa vise snage i spremnosti, pojacavanjem odgovora protiv sajber napada i hibridnih pretnji, igrajuci kljucnu ulogu u borbi protiv medunarodnog terorizma, ukljucujuci misije za obuku u Avganistanu i Iraku”, dodao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, biti dio snaznog transatlantskog saveza u nacionalnom je interesu svake pojedinacne drzave.

“Sve sto radimo mora biti u skladu sa podjelom tereta. Sada smo u petoj uzastopnoj godini povecanja izdataka za odbranu sirom evropskih saveznika i Kanade. Sa vise od 100 milijardi americkih dolara dodatnih ulaganja u odbranu. Ovo je veliki napredak i odlucni smo da nastavimo sa ovakvim zamahom”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, u svijetu koji se brzo mijenja, NATO se i dalje prilagodava suocavanju sa strateskim izazovima.