DEMOKRATE PORUČILE

Rad Odbora za izborne reforme obustavljen je jer je izostao odgovor na superiorna rješenja Demokrata, kazao je potpredsjednik nikšićkog odbora Demokratske Crne Gore, Nemanja Vuković, navodeći da je opstrukcija izvršena stavljanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti u skupštinsku proceduru.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ocijenio je da je debakl koji je doživio Odbor za reformu izbornog zakonodavstva bio očekivan, kako zbog načina na koji je formiran, tako i zbog svega što je uslijedilo.

On je podsjetio da je u više navrata produžavan rok za rad Odbora i da je, kako je naveo, neprincipijelnim dilom između Demokratske partije socijalista (DPS) i Demokratske Crne Gore, iz tog tijela odstranjeno dvije trećine opozicionih poslanika.

Vuković je istakao da je rad Odbora obustavljen jer je izostao odgovor na superiorna rješenja Demokrata.

Prema njegovim riječima, opstrukcija rada tog skupštinskog tijela izvršena je “vađenjem iz naftalina” zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Damjanović nikako ne može da prežali propali dogovor da uđe u Odbor i izglasa još jedno, za krađu skrojeno, izborno zakonodavstvo sa DPS-om”, kazao je Vuković.

On je poručio da Demokrate samo građanima polažu račune, sa njima prave dogovore i proslavljaju pobjede.

“Sa njima i ni sa kim drugo”, naglasio je Vuković.

JOKOVIĆ SAOPŠTIO

SNP je bila i ostala stožer istinske i njegoševske Crne Gore “što smo pokazali i juče masovnim prisustvom u odbrani svetinja u Nikšiću”, kazao je predsjednik partije Vladimir Joković.

“Još jednom pozivamo aktuelnu vlast da povuče zakon koji pravi razdor i razlike”, naglasio je Joković na novogodišnjem koktelu u Bijelom Polju.

Joković je dodao da SNP sa mnogo optimizma ulazi u narednu godinu u kojoj će, kako je rekao, doći do daljeg jačanja te partije.

DAČIĆ

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da Srbija sa Crnom Gorom želi najbolje moguće odnose i da zato apeluje da se razgovara i dođe do prihvatljivog rješenja za, kako je kazao, postojeće probleme.

On je, povodom dešavanja u Crnoj Gori zbog zakona o slobodi vjeroispovesti, rekao da je najbolje da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom i da se ne izazivaju sukobi.

“Plaše me moguće eskalacije, jer to su ozbiljna pitanja kada nekom dirate u svetinje, to uvijek izaziva reakcije”, rekao je Dačić.

On je kazao da Srbija ima racionalan pristup da je interesuje položaj, prava i status srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori, jer nije riječ o nacionalnoj manjini već o ogromnom broju stanovnika Crne Gore gdje se kao Srbi izjašnjava više od 30 odsto građana.

“To je identitetsko pitanje i mislim da ovakvi potezi izazivaju destabilizaciju i sukobe i da su usmjereni protiv prava srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori”, rekao je Dačić.

RAONIĆ OCIJENIO

Pad podrške članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) uobičajen je u ovoj fazi pristupanja, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić i dodao da se može očekivati da će novim pristupom Evropske komisije (EK) građani shvatiti benefite članstva.

Prema posljednjem istraživanju koje je sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava, 55 odsto građana Crne Gore podržava članstvo u EU, što je istorijski minimum od kada ta nevladina organizacja sprovodi istraživanja javnog mnjenja, odnosno od 2007. godine.

Raonić je agenciji MINA kazao da za pad podrške članstvu Crne Gore u EU postoji više razloga – jedan od njih su stvari unutar Unije, a drugi se krije u Crnoj Gori.

Kako je naveo, jedan od razloga za to je zamor kod građana, jer integracioni proces traje dugo.

“Proces dugo traje, za građane to postaje neracionalno dugo i oni ne shvataju sve probleme koje država treba da riješi i one unutar EU, da bi došlo do članstva”, rekao je Raonić.

On je ocijenio da je pad podrške prirodna reakcija, naročito za one koji dubinski ne gledaju integracioni proces.

“To ne iznenađuje. Ne bi me iznenadilo da i dalje, naročito u prvom dijelu naredne godine, kada dođe na red nova metodologija proširenja, dođe do dodatnog pada”, dodao je Raonić.

Kako je kazao, slična situacija bila je i u zemljama koje su prošle proces pridruživanja, na primjer u Hrvatskoj.

“Kako je tekao proces pregovora i pridruživanja podrška članstvu padala je iz raznih razloga. Određene socijalne i ekonomske grupe unutar nacije prepoznale su da nemaju interes u pridruživanju”, naveo je Raonić.

On je kazao da građani nijesu direktno povezali proces pregovora sa kvalitetom života, odnosno to im nije dobro iskomunicirano.

“Za očekivati je da će se stabilizovanjem odnosa unutar EU, rješavanjem određenih problema u Crnoj Gori i novim pristupom EK, odnosno proaktivnijim i kvalitetnijim radom, koji je do sada bio zasnovan na nekim birokratama, a ne ljudima sa vizijom, procenat podrške povećati i da će građani shvatiti sve benefite članstva”, rekao je Raonić.

Kako je dodao, raduje to da na nivou politike postoji samo par manjih političkih subjekata koji se protive članstvu u EU, a da unutar civilnog i akademskog sektora ne postoje ozbiljne snage koje su protivnice članstva.

Devet članica EU – Austrija, Češka, Estonija, Italija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija, izašle su sa predlozima oko nove metodologije o proširenju koju će EK, prema nekim najavama, usvojiti do kraja januara.

Raonić je kazao da je dobro što je došlo do novog predloga o metodologiji proširenja, koji se značajno razlikuje od francuskog.

“Dobro je što predlog Frnacuske nije jedini na stolu i što se ne razgovara samo o njemu. Dobro je što su jake članice EU, ne samo zemlje Višegrada i Baltičke zemlje, nego i Italija, Malta, Slovenija, koja je veoma važan partner Crne Gore, iznijele svoj predlog i njihov dokument zbilja ima snagu”, rekao je Raonić.

Oba dokumenta, smatra on, proći će tešku proceduru pregovora unutar same Unije.

Raonić očekuje da će prevladati dokument, odnosno rješenja devet članica Unije, prvenstveno zbog toga što on predviđa jednu ključnu stvar – da se ne mora čekati reforma unutar EU kako bi bio nastavljen proces, što je za Crnu Goru vrlo važno.

“To bi dodatno zakomlikovalo proces i dodatno bi se građani razočarali, donosioci odluka ulijenili i ne bi se dovoljno fokusirali na proces reformi unutar države”, kazao je Raonić.

Kako je dodao, u predlogu devet zemalja postoje neke druge stvari koje su za Crnu Goru veoma važne, a to je jasno naglašeno punopravno članstvo.

“Zajedničko za ta dva dokumenta je određena vrsta strogosti pristupu, ozbiljni zahtjevi koje se nalaze pred zemljama kandidatima za članstvo. Ostaje velika nedoumica za sve – da li će zemlje koje su duboko u pregovorima, prvenstveno Crna Gora i Srbija, biti primorane na novu metodologiju”, naveo je Raonić.

Kako je dodao, dilema je i da li ćemo sa nekim reformama morati da krenemo ispočetka, da li ćemo pregovore početi po novom pristupu ili ćemo moći da biramo i nastavimo proces po starom.

“To su neke dileme na koje odgovor treba da daju početak januara i februar. Nadam se da će taj proces i sa naše strane biti kvalitetno propraćen i da nećemo stajati po strani”, rekao je Raonić.

Na pitanje očekuje li da će EK u novom sazivu biti dosljedna porukama koje su uslijedile nakon 1. decembra, on je odgovorio da su to ozbiljni političari i da ne vidi mogućnst da promijene politiku u odnosu na ono što su ohrabrujuće poruke Crnoj Gori.

“Najvažnije je da taj proces vode ljudi koji imaju politički autoritet i da su to ljudi od vizije. Nadam se da će se situacija popraviti i sa druge strane i onda ćemo sa ozbiljnim partnerima i ljudima sa vizijom nastaviti integracioni proces i dovesti Crnu Goru do članstva u EU”, zaključio je Raonić.

PAVIĆEVIĆ PORUČIO

Lider Crnogorske Vladimir Pavićević rekao je da ta partija neće igrati kako DPS svira, te da je Crnogorska bila i biće zaštitnik crnogorskog građanina, ma koje vjere i nacije bio.

“Uostalom, ja sam lansirao ideju o ustavnom patriotizmu za Crnu Goru, a vjerskim zakonikom DPS-a upravo ta partija danas udara i na crnogorski ustav i na crnogorskog građanina i na državu Crnu Goru i na sve vjere i na sve nacije”, rekao je Pavićević.

On je saopštio da je na saboru u Nikšiću bio sa građanima Crne Gore i uočio mnoge ljude iz DPS-a, koje upravo ta partija naziva neprijateljima države.

“U Nikšiću su se okupili naša braća, komšije, kumovi i prijatelji, crnogorski građani. Moje mjesto je bilo tamo jer je mjesto svakog čestitog građanina tamo gdje je ugroženo pravo drugog građanina. Ako danas neko u Crnoj Gori pokušava da dirne u bilo koja prava jednog čovjeka, u ovom slučaju vjerska pitanja, i da to još koristi za svoje političke poene, svi mi ma koje nacije, vjere ili svjetonazora bili moramo stati u odbranu načela vladavine prava, građanskih prava, slobode i pravde”, rekao je Pavićević.

Lider Crnogorske je poručio da su u njegovom dosadašnjem političkom djelovanju konstante bile poštenje, odgovornost i pravdoljubivost.

“Svojim političkim djelovanjem DPS pokazuje da je izgubio kompas i da je krenuo putem koji vodi u potpunu destrukciju. Baš onakvu kakvu smo imali prilikom deportacije muslimana ili prilikom prebijanja i hapšenja Albanaca u akciji ‘Orlov let’. Tome moramo stati na put. Zato sam bio tamo gdje su se mnogi plašili doći, sa svojim prijateljima i sa građanima Crne Gore”, zaključio je Pavićević.

KNEŽEVIĆ U ALBANIJI

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević posjetio je predstavnike Udruženja “Morača Rozafa” u Skadru.

U razgovoru s predsjednikom Udruženja Pavlom Jakojom Brajovićem, Knežević se zahvalio na njihovom viševjekovnom očuvanju duhovnog i istorijskog nasljeđa Srba i Crnogoraca u Albaniji, i tom prilikom Crkvi Sv. Trojice u Vraki poklonio portret Vladike Petra II Petrovića Njegoša.

“Takođe, u ime Demokratskog fronta, Udruženju je uručena i skromna finansijska pomoć za uređenje spomen-obilježja na Bardanjolu. Knežević je uputio poziv predsjedniku Udruženja Srbo – Crnogoraca ‘Morača Rozafa’ da posjeti Crnu Goru, i da tom prilikom u Skupštini Crne Gore dogovore dalje zajedničke aktivnosti na promociji i očuvanju našeg duhovno-istorijskog nasljeđa”, navodi se u saopštenju DF-a.

IZBORNE REFORME

Debakl koji je doživio Odbor za reformu izbornog zakonodavstva bio je očekivan, kako zbog načina na koji je formiran, tako i zbog svega što je uslijedilo, ocijenio je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, dodajući da očekuje nastavak dijaloga u parlamentu.

Damjanović je podsjetio da je u više navrata produžavan rok za rad Odbora i da je, kako je naveo, nepricipijelnim dilom između Demokratske partije socijalista (DPS) i Demokratske Crne Gore, iz tog tijela odstranjeno dvije trećine opozicionih poslanika.

“I naravno da smo mogli da očekujemo ovakav kraj, više puta sam upozoravao da će se ovo desiti. Potrošeno je više od godinu, javnost je zamajavana, a neke druge stvari su se završavale ispod tepiha“, kazao je Damjanović agenciji MINA.

Kako je naveo, krajnji rok za održavanje redovnih izbora je kraj septembra naredne godine, što znači da je ostalo vrlo malo vremena da se donese kvalitetno izborno zakonodavstvo koje bi omogućilo fer i slobodne izbore.

“Naravno, očekujem da se dijalog nastavi u formatu parlamenta. Apelovao sam da 39 poslanika opozicije zauzme jedinstven stav oko onoga što je nesporno među nama, a to je da svi želimo slobodne izbore i kvalitetne izborne uslove“, kazao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, mora se insistirati na tome da, i ako se donese kvalitetno izborno zakonodavstvo, njega može sprovesti samo tehnička vlada u koju bi svi građani imali povjerenja, i koja bi obezbijedila okvir za slobodne i fer izbore.

Damjanović je ocijenio da će izbori u Tivtu, koji će biti održani na proljeće, pokazati u kom pravcu sve ovo ide.

Nesporno je, kako je kazao, da, ukoliko ne bude želje i volje za dijalogom kod DPS-a, bez kojeg nema dvije trećine za izborne promjene, ostaje opcija bojkota svih izbora.

To je, dodao je Damjanović, ono na šta su se poslanici opozicije obavezali kao potpisnici Sporazuma o budućnosti.

“Vidjećemo. Ja hoću da vjerujem da kolege iz DPS-a, zajedno sa svojim satelitima, zaista žele dijalog, i da će ga inicirati“, kazao je on.

Damjanović smatra da nije problem samo izborno zakonodavstvo i način kako ga primijeniti, nego i VD stanje koje je kulminiralo ostavkom predsjednika Sudskog savjeta, Mladena Vukčevića.

“Ja sam pozvao i sve ostale članove Sudskog savjeta da slijede taj moralni čin, da podnesu ostavke da bi se inicirao dijalog i da rješavamo VD stanje u Sudskom savjetu, u Tužilaštvu, moguće VD stanje u Ustavnom sudu koje slijedi“, kazao je on.

Dakle, kako je naveo, na potezu je vladajuća partija.

On je pozvao kolege iz opozicije da imaju bolju komunikaciju nego do sada.

KORAĆ SMATRA

Profesor beogradskog Filozofskog fakuteta, nezavisni poslanik u Skupštini Srbije i psiholog Žarko Korać smatra da je jedan od najvećih problema sa kojim se suočava savremena Crna Gora Srpska pravoslavna crkva (SPC).

On je u intervjuu za Pobjedu rekao da je SPC “jedina istinska opozicija tamošnjoj vlasti i njenoj prozapadnoj politici”.

“Demonstracije koje SPC organizuje protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti uvod su u crnogorske parlamentarne izbore 2020. Ipak, za razliku od Vučićeve, vlast u Crnoj Gori je stabilna. Nakon sedam godina apsolutne vlasti, Vučićev režim je sada uzdrman i veliko je pitanje kako će se ponašati u novonastalim okolnostima”, ocijenio je Korać.

On, između ostalog, konstatuje da atmosfera u srpskom društvu odavno “nije normalna”, čemu je, tvrdi, svoj nemjerljiv doprinos dao sam predsjednik Aleksandar Vučić.

“Vučić svoje političke protivnike doživljava kao svoje krvne neprijatelje. Kao društvo, ušli smo u politički rat do istrebljenja! Kako reče Muamer Zukorlić: ili ćemo mi njih ili će oni nas”, kaže Korać.

Nažalost, kako je rekao, ovom režimu put je utrla politika Demokratske stranke.

“Ne mislim, pritom, da je Vučića na vlast doveo Boris Tadić, ne; ta je teza proizvoljna i suštinski netačna. Međutim, Tadićeva vlast se nije odlučnije suprotstavila nacionalističkim idejama i dalje dominantnim u srpskom društvu. Umjesto toga, sa njima je koketirala, u čemu je najistaknutiju ulogu imao Tadićev šef diplomatije Vuk Jeremić. Tadić se nikada do kraja nije opredijelio za EU, iako je to, kao i Vučiću, bio njegov nominalni cilj. Nije otvorio pitanje kritičke valorizacije prošlosti, odbacivanja nasljeđa Slobodana Miloševića… I evo nas tu gdje smo”, kazao je Korać.

Saglasan je da se stanje u društvu u vrijeme predsjednika Tadića ne može upoređivati sa ovim danas.

“Tačno. Ovo o čemu govorim bilo je dio opšte politike, ali ne dominantan. Vučić je to radikalizovao. Biračko tijelo Srpske napredne stranke (SNS) nacionalističko je i suštinski antievropsko. Vučić je, kazao sam, nominalno okrenut evropskim integracijama; istovremeno, u politički i društveni život vratio je ogroman broj ljudi iz Miloševićevog vremena; neprekidno govori o ‘nepravdama’ koje su učinjene Srbiji i Srbima, a Rusiju vidi kao jedinog srpskog zaštitnika. Zašto on to čini? Zato što svojim biračima želi da kaže da ih nije napustio, da se nije promijenio, da je isti nacionalista kakav je bio devedesetih”, rekao je Korać.

Kaže da ima utisak da Zapad “zaista počinje da gubi strpljenje, očito ne shvatajući da Vučić nema hrabrosti da ispuni ono što im je obećao”.

“Govorim o Kosovu, gdje će Vučić na suprotnoj strani sada imati ne Hašima Tačija i Ramuša Haradinaja, sa kojima je vodio dijalog, nego neuporedivo težeg, tvrđeg pregovarača – Albina Kurtija. Kada je riječ o izvještaju Pentagona na koji ste ukazali, čini mi se da se u njemu toliko ne potencira vojna i obavještajna saradnja, koliko činjenica da je Srbija nedavno postala članica Evroazijske ekonomske unije, što se tumači kao Vučićeva spremnost da se još više približi Rusiji”, istakao je Korać, između ostalog.

KAZNE U EVROPI

Bolest dokazana ljekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, privremena radna nesposobnost, nesreća, službeni put, sklapanje braka, viša sila, porodiljsko ili odsustvo zbog brige o djetetu, saobraćajne poteškoće – neki su od kriterijuma po kojima se u pojedinim državama određuje opravdanost odsustva poslanika iz Skupštine.

Neopravdani nedolasci kažnjavaju se na različite načine – od umanjenja, do ukidanja zarade, pa i gubitka mandata, kao što je slučaj u Portugalu – pokazuje istraživanje “Kriterijumi u pogledu utvrđivanja opravdanosti odsustva poslanika sa sjednica”, koje je uradio Istraživački centar Skupštine.

Poslanicima u parlamentu Litvanije se, po Poslovniku, u slučaju odsustva bez važnog opravdanog razloga sa više od polovine sjednica, umanjuje mjesečna zarada za trećinu ukupnog iznosa.

Važnim opravdanim razlozima odsustva sa sjednica parlamenta, odbora ili komisija, smatraju se privremena radna nesposobnost, službeni put, odsustvo zbog brige o djetetu ili druge značajne okolnosti, kao i odsustvo sa sjednica nakon odobrenja Borda parlamenta (Kolegijuma).

Odbor za etiku i procedure odlučuje da li su razlozi odsustva poslanika sa sjednice parlamenta važni i opravdani, dok predsjednici odbora odlučuju da li su razlozi odsustva sa sjednice odbora opravdani.

Prema Poslovniku i Zakonu o poslanicima u Portugalu, svaki poslanik koji odsustvuje sa unaprijed zakazane sjednice ili glasanja bez opravdanog razloga gubi 1/20 mjesečne zarade u prva tri slučaja odsustva, odnosno 1/10 zarade u svim narednim slučajevima odsustva, do broja odsustava koje dovode do gubitka poslaničkog mjesta.

Svaki poslanik koji bez opravdanja odsustvuje sa sjednice odbora gubi 1/30 mjesečne zarade, do najviše četiri odsustva po odboru, odnosno zasijedanju parlamenta. Poslanik koji odsustvuje sa četiri sjednice odbora tokom zasijedanja, gubi svoje mjesto u datom odboru. Do umanjenja zarade i gubitka mjesta dolazi osam dana nakon što je predsjednik parlamenta zatražio od poslanika da dostavi opravdanje za svoj postupak, u slučajevima kada se opravdanje smatra neadekvatnim ili ukoliko poslanik uopšte ne odgovori.

Zakon predviđa i mogućnost gubitka poslaničkog mjesta, između ostalog, i u slučajevima kada se poslanici registruju kao članovi partije čiji kandidat nijesu bili na izborima, ukoliko uopšte ne zauzmu svoje poslaničko mjesto, ili prekorače dozvoljeni broj izostanaka, izuzev u slučajevima koji se smatraju opravdanim (bolest, sklapanje braka, roditeljsko odsustvo, gubitak člana porodice, viša sila, parlamentarne misije ili drugi poslovi, politički rad ili rad za potrebe partije kojoj poslanik pripada, kao i učešće u parlamentarnim aktivnostima, u skladu sa Poslovnikom).

U izuzetnim slučajevima, saobraćajne poteškoće takođe se smatraju opravdanim razlogom za izostanak.

Poslovnik donjeg doma Parlamenta Slovenije propisuje da poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Državnog zbora, odnosno radnog tijela čiji je član, dužan je da o razlozima spriječenosti obavijesti predsjednika parlamenta, odnosno predsjednika radnog tijela, najkasnije dan prije sjednice, osim ako ne može da to uradi iz razloga na koje nije mogao uticati.

Za dane neopravdanog odsustva poslanik nema pravo na zaradu, odnosno nadoknadu za troškove ishrane tokom rada, kao ni na nadoknadu troškova radi dolaska i odlaska sa posla. Na osnovu obavještenja o odsustvu poslanika sa sjednice, predsjednik Mandatno-izborne komisije obavještava poslanika koji je neopravdano bio odsutan o smanjenju plate i drugih ličnih primanja. Poslanik ima pravo prigovora Komisiji u roku od osam dana od prijema obavještenja. Komisija uvažava prigovor i ukida mjeru, ili odbacuje prigovor i potvrđuje mjeru izvršenja.

Opravdanim odsustvom poslanika, u skladu sa Poslovnikom u Sloveniji, smatra se opravdano odsustvo sa posla kao što je definisano propisima o radnim odnosima i zdravstvenom osiguranju, odsustvo u vezi sa radnim zadacima odobrenim od predsjednika Državnog zbora, vanredno odsustvo odobreno u skladu sa zakonom i aktom Mandatno-izborne komisije, odsustvo poslanika sa sjednice radnog tijela zbog istovremenog učešća u radu drugog radnog tijela čiji je član.

Opravdano je i odsustvo u vezi sa radnim zadacima koje je odobrio šef poslaničkog kluba. Odsustvo zbog okolnosti na koje nije mogao uticati se takođe smatra opravdanim odsustvom poslanika. Šef poslaničkog kluba može odobriti odsustvo u vezi sa radnim zadacima samo ukoliko garantuje da neće više od trećine poslanika tog poslaničkog kluba biti opravdano odsutno sa sjednice parlamenta, odnosno njegovog radnog tijela, iz razloga koji se smatraju opravdanim odsustvom.

Za svaki neopravdani izostanak iz Hrvatskog sabora na dan kada se održava sjednica, poslaniku će se poslanički paušal umanjiti za iznos jedne dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj.

Odluku o umanjenju, na osnovu dostavljene dokumentacije o prisustvu poslanika u Saboru, odnosno dostavljene dokumentacije poslanika kojom on potvrđuje svoj opravdani izostanak iz Sabora, donosi radno tijelo Hrvatskog sabora nadležno za upravne poslove, a najviše do utvrđenog iznosa poslaničkog paušala. Opravdanim izostankom poslanika iz Hrvatskog sabora smatraće se bolest, što je poslanik dužan da opravda ljekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, sudski poziv, učešće na društveno-političkim, ekonomskim, naučnim, kulturnim i drugim skupovima, konferencijama, manifestacijama i svečanostima na koje je poslanik pozvan.

U Srbiji dovoljno je da poslanik obavijesti predsjednika Narodne skupštine da je spriječen da prisustvuje. Nijesu bliže određeni ili navedeni razlozi za opravdano odsustvovanje sa plenarnih sjednica ni u jednom aktu. Član 7 Zakona o primanjima narodnih poslanika u Narodnoj skupštini propisuje da se nagrada poslaniku umanjuje kada u toku mjeseca neopravdano izostane sa jedne četvrtine sjednica Skupštine ili odbora – za 25 odsto, odnosno sa polovine sjednica – za 50 odsto. Narodni poslanik koji neopravdano izostane sa više od polovine sjednica u toku mjeseca nema pravo na nagradu. Šta je neopravdan izostanak – nije definisano.

U njemačkom parlamentu kažnjavaju i za opravdane izostanke

U njemčakom parlamentu, ukoliko prisustvo nije zabilježeno u skladu sa predviđenim pravilima, poslaniku se umanjuje paušalna naknada za svaki dan zasijedanja u zavisnosti od razloga izostanka i to: u slučaju izostanka iz neopravdanih razloga – 200 eura, u slučaju opravdanog izostanka – 100 eura, u slučaju odsustva zbog bolesti ili privremene nesposobnosti, uz dostavljanje medicinskog uvjerenja – 20 eura, u slučaju neopravdanog odbijanja glasanja prozivkom – 100 eura.

U određenim pravno definisanim slučajevima, poslaniku se ne umanjuje paušalna naknada, i to u slučaju zaštite materinstva ili ukoliko poslanik ima dijete mlađe od 14 godina starosti koje živi u istom domaćinstvu, a za koje je ljekar utvrdio bolest ili o kojem poslanik mora da brine lično jer nema druge osobe u domaćinstvu koja bi preuzela tu obavezu.

Škrelja: Tražimo rješenje sa generalnim sekretarom

Crnogorski parlament još nije počeo primjenu Poslovnika u dijelu novčanog kažnjavanja poslanika za neopravdano odsustvo iz Skupštine, zbog neutvrđenih kriterijuma za procjenu šta je opravdano, a šta neopravdano odsustvo iz parlamenta.

Na pitanje da li su blizu određivanja kriterijuma za procjenjivanje opravdanosti odsustva poslanika iz Skupštine, za šta je predviđena kazna, Luiđ Škrelja, predsjednik Administrativnog odbora rekao je da po tom pitanju nema ništa novo.

“Ne znam kako će to da ide. Zajedno sa generalnim sekretarom pokušavamo da nađemo model koji bi bio dobar. Očigledno da je u tom dijelu Poslovnik manjkav i ne daje nam prostora da mi pravovaljano ocjenjujemo opravdanost ili neopravdanost. Zajedno sa stručnom službom pokušavamo da nađemo model koji će nas voditi ka rješavanju tog problema”, rekao je Škrelja.

IBRAHIMOVIĆ

Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović saopštio je da ta partija prednost samostalnom nastupu na parlamentarnim izborima.

On je za Dan rekao da odgovornost prema građanima Crne Gore obavezuje sve političke aktere da u vezi sa izbornom reformom završe započeto – to jest da se vrate dijalogu.

“Bošnjačka stranka daje prednost dijalogu, dogovoru i rješenjima koja nijesu uslovljena ucjenama, pritiscima i rokovima. Važno je pomenuti da je Odbor za reformu izbornog zakonodavstva godinu dana radio na unapređivanju izbornog zakonodavstva, a sa jednim dijelom opozicije tri, četiri mjeseca. Što je, uz uvažavanje preporuka međunarodnih partnera, rezultiralo kvalitetnim materijalom”, rekao je Ibrahimović.

Govoreći o modalitetu modalitetu nastupa na parlamentarnim izbrima naredne godine, Ibrahimović je rekao da su svjesni da je do izbora ostalo manje od godinu dana.

“Bošnjačka stranka je posvećena, prije svega, realizaciji izbornog programa i ispunjavanju preuzetih obaveza prema građanima. Ali smo, takođe, svjesni da je do parlamentarnih izbora nešto manje od godinu dana. Kao i činjenice da konstantni rast povjerenja građana prema BS-u zahtijeva još posvećeniji rad svih u našoj stranci. Zato, iako dajemo prednost samostalnom nastupu, pratićemo dešavanja na političkoj sceni i interesovanje naših članova i simpatizera”, rekao je Ibrahimović.

Objasnio je da će na osnovu toga biti donijeta i konačna odluka o modelu nastupa na parlamentarnim izborima.