BERANE

Milan Radonjić izabran je za predsjednika Asocijacije mladih SNP Berane na izbornoj konferenciji koja je održana u Beranama.

“Na ovaj način SNP CG nastavlja sa jačanjem svoje omladinske organizacije i šalje poruku da će mladi ljudi u Crnoj Gori u nama uvijek imati pouzdanog partnera”, navodi se u saopštenju.

Događaju je prisustvovalo rukovodstvo Opštinskog odbora SNP Berane.

SJUTRA

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatraće sjutra poseban izvještaj o radu Državnog tužilaštva od januara do novembra ove godine.

To je od Odbora zatražio 22. novembra predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

Brajović je ranije naveo da očekuje da će sjednici Odbora prisustvovati vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i da će sa punom odgovornošću postupiti prema tom zahtjevu Skupštine.

Brajović je istakao da će sjednica nadležnog parlamentarnog Odbora biti prilika da se razmotri rad Tužilaštva za taj period, imajući u vidu kontrolnu ulogu Skupštine i interes Tužilaštva i neophodnosti pune transparentnosti u radu.

DEMOKRATE PORUČILE

Rad Odbora za izborne reforme obustavljen je jer je izostao odgovor na superiorna rješenja Demokrata, kazao je potpredsjednik nikšićkog odbora Demokratske Crne Gore, Nemanja Vuković, navodeći da je opstrukcija izvršena stavljanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti u skupštinsku proceduru.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ocijenio je da je debakl koji je doživio Odbor za reformu izbornog zakonodavstva bio očekivan, kako zbog načina na koji je formiran, tako i zbog svega što je uslijedilo.

On je podsjetio da je u više navrata produžavan rok za rad Odbora i da je, kako je naveo, neprincipijelnim dilom između Demokratske partije socijalista (DPS) i Demokratske Crne Gore, iz tog tijela odstranjeno dvije trećine opozicionih poslanika.

Vuković je istakao da je rad Odbora obustavljen jer je izostao odgovor na superiorna rješenja Demokrata.

Prema njegovim riječima, opstrukcija rada tog skupštinskog tijela izvršena je “vađenjem iz naftalina” zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Damjanović nikako ne može da prežali propali dogovor da uđe u Odbor i izglasa još jedno, za krađu skrojeno, izborno zakonodavstvo sa DPS-om”, kazao je Vuković.

On je poručio da Demokrate samo građanima polažu račune, sa njima prave dogovore i proslavljaju pobjede.

“Sa njima i ni sa kim drugo”, naglasio je Vuković.

JOKOVIĆ SAOPŠTIO

SNP je bila i ostala stožer istinske i njegoševske Crne Gore “što smo pokazali i juče masovnim prisustvom u odbrani svetinja u Nikšiću”, kazao je predsjednik partije Vladimir Joković.

“Još jednom pozivamo aktuelnu vlast da povuče zakon koji pravi razdor i razlike”, naglasio je Joković na novogodišnjem koktelu u Bijelom Polju.

Joković je dodao da SNP sa mnogo optimizma ulazi u narednu godinu u kojoj će, kako je rekao, doći do daljeg jačanja te partije.

DAČIĆ

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da Srbija sa Crnom Gorom želi najbolje moguće odnose i da zato apeluje da se razgovara i dođe do prihvatljivog rješenja za, kako je kazao, postojeće probleme.

On je, povodom dešavanja u Crnoj Gori zbog zakona o slobodi vjeroispovesti, rekao da je najbolje da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom i da se ne izazivaju sukobi.

“Plaše me moguće eskalacije, jer to su ozbiljna pitanja kada nekom dirate u svetinje, to uvijek izaziva reakcije”, rekao je Dačić.

On je kazao da Srbija ima racionalan pristup da je interesuje položaj, prava i status srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori, jer nije riječ o nacionalnoj manjini već o ogromnom broju stanovnika Crne Gore gdje se kao Srbi izjašnjava više od 30 odsto građana.

“To je identitetsko pitanje i mislim da ovakvi potezi izazivaju destabilizaciju i sukobe i da su usmjereni protiv prava srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori”, rekao je Dačić.

RAONIĆ OCIJENIO

Pad podrške članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) uobičajen je u ovoj fazi pristupanja, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić i dodao da se može očekivati da će novim pristupom Evropske komisije (EK) građani shvatiti benefite članstva.

Prema posljednjem istraživanju koje je sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava, 55 odsto građana Crne Gore podržava članstvo u EU, što je istorijski minimum od kada ta nevladina organizacja sprovodi istraživanja javnog mnjenja, odnosno od 2007. godine.

Raonić je agenciji MINA kazao da za pad podrške članstvu Crne Gore u EU postoji više razloga – jedan od njih su stvari unutar Unije, a drugi se krije u Crnoj Gori.

Kako je naveo, jedan od razloga za to je zamor kod građana, jer integracioni proces traje dugo.

“Proces dugo traje, za građane to postaje neracionalno dugo i oni ne shvataju sve probleme koje država treba da riješi i one unutar EU, da bi došlo do članstva”, rekao je Raonić.

On je ocijenio da je pad podrške prirodna reakcija, naročito za one koji dubinski ne gledaju integracioni proces.

“To ne iznenađuje. Ne bi me iznenadilo da i dalje, naročito u prvom dijelu naredne godine, kada dođe na red nova metodologija proširenja, dođe do dodatnog pada”, dodao je Raonić.

Kako je kazao, slična situacija bila je i u zemljama koje su prošle proces pridruživanja, na primjer u Hrvatskoj.

“Kako je tekao proces pregovora i pridruživanja podrška članstvu padala je iz raznih razloga. Određene socijalne i ekonomske grupe unutar nacije prepoznale su da nemaju interes u pridruživanju”, naveo je Raonić.

On je kazao da građani nijesu direktno povezali proces pregovora sa kvalitetom života, odnosno to im nije dobro iskomunicirano.

“Za očekivati je da će se stabilizovanjem odnosa unutar EU, rješavanjem određenih problema u Crnoj Gori i novim pristupom EK, odnosno proaktivnijim i kvalitetnijim radom, koji je do sada bio zasnovan na nekim birokratama, a ne ljudima sa vizijom, procenat podrške povećati i da će građani shvatiti sve benefite članstva”, rekao je Raonić.

Kako je dodao, raduje to da na nivou politike postoji samo par manjih političkih subjekata koji se protive članstvu u EU, a da unutar civilnog i akademskog sektora ne postoje ozbiljne snage koje su protivnice članstva.

Devet članica EU – Austrija, Češka, Estonija, Italija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija, izašle su sa predlozima oko nove metodologije o proširenju koju će EK, prema nekim najavama, usvojiti do kraja januara.

Raonić je kazao da je dobro što je došlo do novog predloga o metodologiji proširenja, koji se značajno razlikuje od francuskog.

“Dobro je što predlog Frnacuske nije jedini na stolu i što se ne razgovara samo o njemu. Dobro je što su jake članice EU, ne samo zemlje Višegrada i Baltičke zemlje, nego i Italija, Malta, Slovenija, koja je veoma važan partner Crne Gore, iznijele svoj predlog i njihov dokument zbilja ima snagu”, rekao je Raonić.

Oba dokumenta, smatra on, proći će tešku proceduru pregovora unutar same Unije.

Raonić očekuje da će prevladati dokument, odnosno rješenja devet članica Unije, prvenstveno zbog toga što on predviđa jednu ključnu stvar – da se ne mora čekati reforma unutar EU kako bi bio nastavljen proces, što je za Crnu Goru vrlo važno.

“To bi dodatno zakomlikovalo proces i dodatno bi se građani razočarali, donosioci odluka ulijenili i ne bi se dovoljno fokusirali na proces reformi unutar države”, kazao je Raonić.

Kako je dodao, u predlogu devet zemalja postoje neke druge stvari koje su za Crnu Goru veoma važne, a to je jasno naglašeno punopravno članstvo.

“Zajedničko za ta dva dokumenta je određena vrsta strogosti pristupu, ozbiljni zahtjevi koje se nalaze pred zemljama kandidatima za članstvo. Ostaje velika nedoumica za sve – da li će zemlje koje su duboko u pregovorima, prvenstveno Crna Gora i Srbija, biti primorane na novu metodologiju”, naveo je Raonić.

Kako je dodao, dilema je i da li ćemo sa nekim reformama morati da krenemo ispočetka, da li ćemo pregovore početi po novom pristupu ili ćemo moći da biramo i nastavimo proces po starom.

“To su neke dileme na koje odgovor treba da daju početak januara i februar. Nadam se da će taj proces i sa naše strane biti kvalitetno propraćen i da nećemo stajati po strani”, rekao je Raonić.

Na pitanje očekuje li da će EK u novom sazivu biti dosljedna porukama koje su uslijedile nakon 1. decembra, on je odgovorio da su to ozbiljni političari i da ne vidi mogućnst da promijene politiku u odnosu na ono što su ohrabrujuće poruke Crnoj Gori.

“Najvažnije je da taj proces vode ljudi koji imaju politički autoritet i da su to ljudi od vizije. Nadam se da će se situacija popraviti i sa druge strane i onda ćemo sa ozbiljnim partnerima i ljudima sa vizijom nastaviti integracioni proces i dovesti Crnu Goru do članstva u EU”, zaključio je Raonić.

PAVIĆEVIĆ PORUČIO

Lider Crnogorske Vladimir Pavićević rekao je da ta partija neće igrati kako DPS svira, te da je Crnogorska bila i biće zaštitnik crnogorskog građanina, ma koje vjere i nacije bio.

“Uostalom, ja sam lansirao ideju o ustavnom patriotizmu za Crnu Goru, a vjerskim zakonikom DPS-a upravo ta partija danas udara i na crnogorski ustav i na crnogorskog građanina i na državu Crnu Goru i na sve vjere i na sve nacije”, rekao je Pavićević.

On je saopštio da je na saboru u Nikšiću bio sa građanima Crne Gore i uočio mnoge ljude iz DPS-a, koje upravo ta partija naziva neprijateljima države.

“U Nikšiću su se okupili naša braća, komšije, kumovi i prijatelji, crnogorski građani. Moje mjesto je bilo tamo jer je mjesto svakog čestitog građanina tamo gdje je ugroženo pravo drugog građanina. Ako danas neko u Crnoj Gori pokušava da dirne u bilo koja prava jednog čovjeka, u ovom slučaju vjerska pitanja, i da to još koristi za svoje političke poene, svi mi ma koje nacije, vjere ili svjetonazora bili moramo stati u odbranu načela vladavine prava, građanskih prava, slobode i pravde”, rekao je Pavićević.

Lider Crnogorske je poručio da su u njegovom dosadašnjem političkom djelovanju konstante bile poštenje, odgovornost i pravdoljubivost.

“Svojim političkim djelovanjem DPS pokazuje da je izgubio kompas i da je krenuo putem koji vodi u potpunu destrukciju. Baš onakvu kakvu smo imali prilikom deportacije muslimana ili prilikom prebijanja i hapšenja Albanaca u akciji ‘Orlov let’. Tome moramo stati na put. Zato sam bio tamo gdje su se mnogi plašili doći, sa svojim prijateljima i sa građanima Crne Gore”, zaključio je Pavićević.

KNEŽEVIĆ U ALBANIJI

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević posjetio je predstavnike Udruženja “Morača Rozafa” u Skadru.

U razgovoru s predsjednikom Udruženja Pavlom Jakojom Brajovićem, Knežević se zahvalio na njihovom viševjekovnom očuvanju duhovnog i istorijskog nasljeđa Srba i Crnogoraca u Albaniji, i tom prilikom Crkvi Sv. Trojice u Vraki poklonio portret Vladike Petra II Petrovića Njegoša.

“Takođe, u ime Demokratskog fronta, Udruženju je uručena i skromna finansijska pomoć za uređenje spomen-obilježja na Bardanjolu. Knežević je uputio poziv predsjedniku Udruženja Srbo – Crnogoraca ‘Morača Rozafa’ da posjeti Crnu Goru, i da tom prilikom u Skupštini Crne Gore dogovore dalje zajedničke aktivnosti na promociji i očuvanju našeg duhovno-istorijskog nasljeđa”, navodi se u saopštenju DF-a.

IZBORNE REFORME

Debakl koji je doživio Odbor za reformu izbornog zakonodavstva bio je očekivan, kako zbog načina na koji je formiran, tako i zbog svega što je uslijedilo, ocijenio je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, dodajući da očekuje nastavak dijaloga u parlamentu.

Damjanović je podsjetio da je u više navrata produžavan rok za rad Odbora i da je, kako je naveo, nepricipijelnim dilom između Demokratske partije socijalista (DPS) i Demokratske Crne Gore, iz tog tijela odstranjeno dvije trećine opozicionih poslanika.

“I naravno da smo mogli da očekujemo ovakav kraj, više puta sam upozoravao da će se ovo desiti. Potrošeno je više od godinu, javnost je zamajavana, a neke druge stvari su se završavale ispod tepiha“, kazao je Damjanović agenciji MINA.

Kako je naveo, krajnji rok za održavanje redovnih izbora je kraj septembra naredne godine, što znači da je ostalo vrlo malo vremena da se donese kvalitetno izborno zakonodavstvo koje bi omogućilo fer i slobodne izbore.

“Naravno, očekujem da se dijalog nastavi u formatu parlamenta. Apelovao sam da 39 poslanika opozicije zauzme jedinstven stav oko onoga što je nesporno među nama, a to je da svi želimo slobodne izbore i kvalitetne izborne uslove“, kazao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, mora se insistirati na tome da, i ako se donese kvalitetno izborno zakonodavstvo, njega može sprovesti samo tehnička vlada u koju bi svi građani imali povjerenja, i koja bi obezbijedila okvir za slobodne i fer izbore.

Damjanović je ocijenio da će izbori u Tivtu, koji će biti održani na proljeće, pokazati u kom pravcu sve ovo ide.

Nesporno je, kako je kazao, da, ukoliko ne bude želje i volje za dijalogom kod DPS-a, bez kojeg nema dvije trećine za izborne promjene, ostaje opcija bojkota svih izbora.

To je, dodao je Damjanović, ono na šta su se poslanici opozicije obavezali kao potpisnici Sporazuma o budućnosti.

“Vidjećemo. Ja hoću da vjerujem da kolege iz DPS-a, zajedno sa svojim satelitima, zaista žele dijalog, i da će ga inicirati“, kazao je on.

Damjanović smatra da nije problem samo izborno zakonodavstvo i način kako ga primijeniti, nego i VD stanje koje je kulminiralo ostavkom predsjednika Sudskog savjeta, Mladena Vukčevića.

“Ja sam pozvao i sve ostale članove Sudskog savjeta da slijede taj moralni čin, da podnesu ostavke da bi se inicirao dijalog i da rješavamo VD stanje u Sudskom savjetu, u Tužilaštvu, moguće VD stanje u Ustavnom sudu koje slijedi“, kazao je on.

Dakle, kako je naveo, na potezu je vladajuća partija.

On je pozvao kolege iz opozicije da imaju bolju komunikaciju nego do sada.

KORAĆ SMATRA

Profesor beogradskog Filozofskog fakuteta, nezavisni poslanik u Skupštini Srbije i psiholog Žarko Korać smatra da je jedan od najvećih problema sa kojim se suočava savremena Crna Gora Srpska pravoslavna crkva (SPC).

On je u intervjuu za Pobjedu rekao da je SPC “jedina istinska opozicija tamošnjoj vlasti i njenoj prozapadnoj politici”.

“Demonstracije koje SPC organizuje protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti uvod su u crnogorske parlamentarne izbore 2020. Ipak, za razliku od Vučićeve, vlast u Crnoj Gori je stabilna. Nakon sedam godina apsolutne vlasti, Vučićev režim je sada uzdrman i veliko je pitanje kako će se ponašati u novonastalim okolnostima”, ocijenio je Korać.

On, između ostalog, konstatuje da atmosfera u srpskom društvu odavno “nije normalna”, čemu je, tvrdi, svoj nemjerljiv doprinos dao sam predsjednik Aleksandar Vučić.

“Vučić svoje političke protivnike doživljava kao svoje krvne neprijatelje. Kao društvo, ušli smo u politički rat do istrebljenja! Kako reče Muamer Zukorlić: ili ćemo mi njih ili će oni nas”, kaže Korać.

Nažalost, kako je rekao, ovom režimu put je utrla politika Demokratske stranke.

“Ne mislim, pritom, da je Vučića na vlast doveo Boris Tadić, ne; ta je teza proizvoljna i suštinski netačna. Međutim, Tadićeva vlast se nije odlučnije suprotstavila nacionalističkim idejama i dalje dominantnim u srpskom društvu. Umjesto toga, sa njima je koketirala, u čemu je najistaknutiju ulogu imao Tadićev šef diplomatije Vuk Jeremić. Tadić se nikada do kraja nije opredijelio za EU, iako je to, kao i Vučiću, bio njegov nominalni cilj. Nije otvorio pitanje kritičke valorizacije prošlosti, odbacivanja nasljeđa Slobodana Miloševića… I evo nas tu gdje smo”, kazao je Korać.

Saglasan je da se stanje u društvu u vrijeme predsjednika Tadića ne može upoređivati sa ovim danas.

“Tačno. Ovo o čemu govorim bilo je dio opšte politike, ali ne dominantan. Vučić je to radikalizovao. Biračko tijelo Srpske napredne stranke (SNS) nacionalističko je i suštinski antievropsko. Vučić je, kazao sam, nominalno okrenut evropskim integracijama; istovremeno, u politički i društveni život vratio je ogroman broj ljudi iz Miloševićevog vremena; neprekidno govori o ‘nepravdama’ koje su učinjene Srbiji i Srbima, a Rusiju vidi kao jedinog srpskog zaštitnika. Zašto on to čini? Zato što svojim biračima želi da kaže da ih nije napustio, da se nije promijenio, da je isti nacionalista kakav je bio devedesetih”, rekao je Korać.

Kaže da ima utisak da Zapad “zaista počinje da gubi strpljenje, očito ne shvatajući da Vučić nema hrabrosti da ispuni ono što im je obećao”.

“Govorim o Kosovu, gdje će Vučić na suprotnoj strani sada imati ne Hašima Tačija i Ramuša Haradinaja, sa kojima je vodio dijalog, nego neuporedivo težeg, tvrđeg pregovarača – Albina Kurtija. Kada je riječ o izvještaju Pentagona na koji ste ukazali, čini mi se da se u njemu toliko ne potencira vojna i obavještajna saradnja, koliko činjenica da je Srbija nedavno postala članica Evroazijske ekonomske unije, što se tumači kao Vučićeva spremnost da se još više približi Rusiji”, istakao je Korać, između ostalog.