KOCIJANCIC

Zapadni Balkan je u srcu Evrope i integracija tih zemalja ostaje visoko na startegijskoj agendi Evropske unije (EU), saopsteno je iz kabineta odlazece visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini.

Portparolka visoke predstavnice Maja Kocijancic, kazala je za Novu M da je Crna Gora ostvarila znacajan napredak, a najizazovnija za dalji progres ka Briselu i dalje ostaju poglavlja 23 i 24.

Kako je navela, Crna Gora je napravila evidentno sveukupan napredak u pristupnim pregovorima sa EU, sa otvorena 32 od 35 poglavlja i privremeno zatvorena tri, kao i u uskladivanju sa evropskim pravnim tekovinama u vecini oblasti.

“Ipak, sa cjelokupnim institucionalnim i znacajnim dijelom pravnog okvira sada je najvaznije da sistem vladavine prava pokaze opipljivije rezultate i odrziv napredak. Tempo pristupnih pregovora definisan je crnogorskim napretkom u sprovodenju reformi, konkretno na polju vladavine prava i poglavljima koja se ticu toga”, kazala je Kocijancic.

Zato, kako je rekla, Crna Gora sada mora proaktivno da istupi i pronade novu snagu za nastavak reformi.

Najveci uzazovi, kazali su iz kabineta Mogerini, i dalje ostaju poglavlja 23 i 24 – borba protiv korupcije, kriminala, pravosude i temeljna prava, koja su prioritet na putu ka EU.

FINSKI AMBASADOR

Ucinak u vladavini prava presudan je za brzinu i kvalitet pristupnih pregovora, sto su usko povezane kategorije, zakljuceno je na danasnjoj debati ,,Brzina i(li) kvalitet pregovora”, koju su organizovali Centar za gradansko obrazovanje (CGO), ambasada Finske i EU Info centar.

Ambasador Finske u Crnoj Gori Kimo Lahdevirta, istakao je vaznost politike prosirenja EU za unaprijedenje mira, prosperiteta i sigurnosti, kao i nastavak rada na vjerodostojnoj perspektivi prosirenja na zapadnom Balkanu.

,,Konstruktivan pristup znaci uvazavanje kritika od strane EU, kao i od strucnjaka i civilnog drustva, te preduzimanje konkretnih koraka za popravljanje situacije na vjerodostojan i transparentan nacin. Proces pristupanja EU moze uspjeti samo ako je stvarno doveo do potrebnih reformi u praksi i ako su gradani saglasni da su se stvari poboljsale”, kazao je Lahdevirta.

Komentarisuci aktuelna desavanja u EU, on je naveo da Finska zali sto nije postignut konsenzus za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. On je pojasnio da francuski predsjednik Emanuel Makron, ali ne samo on, smatra da proces pridruzivanja EU treba ponovno konfigurirati.

On je, takode, naglasio da brzina prosirenja EU zavisi i od ishoda reformskih procesa u zemljama kandidatima, tj. kvalitetu tih procesa.

,,Imajuci u vidu nedostatak napretka u vaznim podrucjima Crne Gore, ali i Srbije, kao sto su medijske slobode, parlamentarni nadzor itd. postoje jaki razlozi da se jos vise insistira na procesima unutrasnje reforme”, pojasnio je on.

Pozitivno je ocijenio izjavu Aleksandra Drljevica, glavnog pregovaraca Crne Gore sa EU, da ce odluka Evropskog savjeta biti dodatna obaveza i podstrek Crnoj Gori da radi jos vise, istakavsi da je vazno ne koristiti cinjenicu da se EU nije uspjela dogovoriti o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kao izgovor da ne nastavi s reformama.

Sefica Sektora za evropske integracije, politicka pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u Crnoj Gori Plamena Halaceva navela je da su brzina i kvaliteta pregovora usko povezane kategorije jer, kako je navela, bez kvaliteta ne moze biti brzine.

Istakla je da EU pomno prati razvoj u poglavljima 23 i 24.

“Ako pazljivo citate posljednji Izvjestaj EK vidjecete da smo naglasili znacaj funkcionalnog sistema podjele vlasti kada su u pitanju nominovanja i postavljenja od strane Skupstine. A samo otvaranje poglavlja nikako ne znaci da je posao u toj oblasti zavrsen. Naprotiv, mi u EK smatramo da tada pocinje pravi posao i zato smo predlagali otvaranje poglavlja 8. No, isto tako kao sto se poglavlja prilikom otvaranja procjenjuju individualno, na osnovu rezultata u toj oblasti, mi pratimo i ukupnu situaciju u oblasti vladavine prava. Jasno je da je put Crne Gore ka EU odreden napretkom u oblasti reforme vladavine prava, i to ne mora da znaci da se uvodi formalno ili neformalno klauzula balansa”, naglasila je Halaceva-

Zamjenik glavnog pregovaraca Marko Mrdak je naglasio da se cijeli pregovaracki proces odvija zbog gradana, te da je za Crnu Goru znacajno da dostigne evropske standarde.

Marko Mrdak, zamjenik glavnog pregovaraca, komentarisuci odluku da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, naveo je da to pokazuje rezervu odredenih drzava clanica prema politici prosirenja EU, naglasivsi da je regionalna teznja ka EU izuzetno vazna u osiguranju stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona.

“Drzava kandidat je svakako odgovorna za kvalitet reformi, ali i su i unutrasnja desavanja na nivou EU od znacaja za samu dinamiku, odnosno brzinu pregovarackog procesa”, naglasio je on.

Izvrsna direktorka CGO-a Daliborka Uljarevic kazala je da smatra da u Crnoj Gori postoji visok stepen drustvenog konsenzusa o Evropskoj uniji kao odredistu, ali da nastaju razlike kad je rijec o videnjima razlicitih aktera o tome zasto treba ici u EU, kojom dinamikom i kroz koje domace zadatke.

Ona je podsjetila da je Crna Gora nakon 7 godina pregovora zabiljezila dobar napredak u cetiri poglavlja, ogranicen napredak u 28 a da u jednom ima ocjenu ,,bez napretka”. U ocjeni perspektive crnogorskih pregovora, ona je navela da Crna Gora sam sebe koci.

RASPRAVA U PONEDJELJAK

Poslanici ce u ponedjeljak razmatrati izmjene Odluke o formiranju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, koje predvidaju produzenje roka do 18. decembra, odlucio je Kolegijum predsjednika parlamenta, a saznaje TVCG.

Kako je ranije objavljeno, nekoliko dana traju intezivni pregovori clanova Odbora radi postizanja saglasnosti o prolongiranju roka za zavrsetak rada, jer je izvjesno da dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva nece biti postignut do 15. novembra.

Iz Demokratskog fronta su porucili da ce podrzati prijedlog da se produziti rok za izborne reforme, ali traze da se odmah donese odluka o formiranju prelazne Vlade.

DF PORUCUJE

Demokratski front ce podrzati prijedlog da se produziti rok za izborne reforme do 31. decembra, ali traze da se odmah donese odluka o formiranju prelazne Vlade.

“DF ce glasati za Odluku kojom se produzava mandat radnoj grupi, ali trazimo prethodno da donesemo Odluku kojom se odmah formira prelazna vlada u skladu sa Sporazumom koji su potpisali opozicioni poslanici, a da se potom donese odluka o produzetku rada ovoj grupi”, porucio je Milutin Dukanovic, predsjednik kluba poslanika DF.

Ako se prihvati taj predlog onda bi DF bio dio dogovora, a ako toga nema onda, kako navodi Dukanovic, jos jednom poziva opoziciju da napusti radnu grupu.

“Nadamo se da neki u opoziciji nijesu zaboravili da su im DF i ostali u opoziciji najblizi. Jedino sto bi rusilo cinjenicu da smo najblizi je da eventualno postoji tajni dogovor izmedu DPS i Demokrata od ljetos -da nema tehnicke vlade”, navodi Dukanovic.

A ako nema tajnog dogovora DPS i Demokrata, i preuzetih obaveza Demokrata prema DPS-u, onda ih DF poziva da, kako kaze Dukanovic, napuste radnu grupu i idu sa DF-om na proteste.

BECIC OCIJENIO

Demokratska Crna Gora ne postoji da bi vodila alibi politiku vjecite opozicije, vec da bi pobijedila Demokratsku partiju socijalista (DPS), kazao je predsjednik Demokrata Aleksa Becic i dodao da DPS nema odgovor na njihova strucna, kvalitetna i konkretna rjesenja.

Becic je zamjeniku direktora Direktorata za Zapadni Balkan u Forin ofisu Ujedinjenog Kraljevstva, Lensu Domu, predstavio 100 rjesenja Demokrata za fer, slobodne i postene izbore.

On je istakao da je sigurno lakse voditi alibi politiku, bjezati od rada, nudenja rjesenja, teskih procesa i kritikovati sve koji se bore za opoziciono dobro.

“Mi nijesmo osnovani da bi vodili alibi politiku vjecite opozicije, vec da bi pobijedili DPS, doveli do promjena i oporavili nasu zemlju”, kazao je Becic.

DPS, kako je ocijenio, nema odgovor na strucna, kvalitetna i konkretna rjesenja Demokratske Crne Gore i zato je u problem.

“A kada je u problemu poseze za pomagacima, kojih ocigledno nije malo u opoziciji”, naveo je Becic.

Crna Gora, kako je kazao, ne moze da zatvori poglavlja 23, 24 i 27, jer, kako je naveo Becic, DPS nece da sijece granu na kojoj sjedi.

“Ne reformisemo se mi samo zbog EU, vec zbog nas kako bi svima nama bilo bolje. Ne treba nam strik, trebaju nam evropske vrijednosti”, rekao je Becic.

On je dodao da je Crnoj Gori potrebna Vlada cistih pojedinaca.

“Jer ovdje mora stati neko na put hidro, putarskoj, poreskoj, sumarskoj, koncesionoj i svakoj drugoj mafiji, jer one, zajedno sa DPS-om blokiraju progres i evropski put nase zemlje”, kazao je Becic.

Becic je upoznao sagovornika sa tim da su Demokrate politicki subjekt koji uspjesno vrsi vlast u nekoliko najznacajnijih crnogorskih opstina, koje su, kako je naveo, ekonomski i infrastrukturno i organizaciono obnovili, a nakon cega nijedan njihov funkcioner nije optuzen ili osuden za bilo koje krivicno djelo.

Dom je kazao da je upoznat sa cinjenicom da Demokrate vrijedno rade na iznalazenju najboljih mogucih rjesenja u vezi sa reformom izbornog i drugog zakonodavstva.

“Demokrate su ucinile prvi korak i predloziile rjesenja Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji treba da odluci kako da reformise izborno i drugo zakonodavstvo znacajno za izborni proces”, rekao je Dom.

PUT KA EU

U procesu pristupanja Evropskoj uniji bitnije od toga koliko smo poglavlja otvorili je dostizanje evropskih standarda, poruceno je iz Vlade sa debate koju je organizovao Centar za gradansko obrazovanje (CGO). Iz NVO sektora je ocjenjeno da Crnu Goru na evropskom putu usporava izostanak stvarnih rezultata. Od evropskih predstavnika medutim poslate su rijeci ohrabrenja – da je savjet EU posvecen evropskoj perspektivi Balkana, ali i da je kljuc u rukama zemalja koje su kandidati..

IZBORNO ZAKONODAVSTVO

Radni odbori 2 i 3 razmatrace Predlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji i konacna rjesenja predloziti Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, dogovoreno je na sjednici tog skupstinskog tijela.

Sedam clanova Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva podrzali su tu odluku, dok su cetiri opoziciona clana bila protiv.

Predsjednik Odbora Branimir Gvozdenovic kazao je da je prirodno da stvari treba dodatno pogledati, ukoliko svi zele kvalitetna zakonska rjesenja.

On je pitao clanove Odbora da li su saglasni sa tim da sve o cemu su danas razgovarali bude razmotreno u okviru radnih odbora 2 i 3, uz zahtjev predsjednicima tih tijela da ubrzaju te rokove.

Gvozdenovic je kazao da odbori 2 i 3 treba da intenziviraju rad oko Predloga izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji, jer postoji politicki jasan stav da svi zele da unaprijede te stvari.

Profesor Dorde Blazic smatra da je potrebno prolongiranje roka za zavrsetak rada Odbora.

“Rok je isuvise kratak da bi jedan ovakav posao bio zavrsen”, naveo je Blazic.

On smatra da su sporne odredene odredbe u Predlogu izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji, koji je predlozila opozicija.

“Nijesam bas siguran da imamo jasna rjesenja, sa jasnim mogucim ishodima, ako dode do toga. Molio bih da se vodi racuna o polozaju lokalne samouprave u ustavno-pravnom sistemu. Ovo je za mene zadiranje u autonomiju lokalne samouprave. Moraju se traziti neki drugi mehanizmi”, naveo je Blazic.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da se predlozenim rjesenjima apsloutno ne zalazi u autonomiju lokalne samouprave.

Prema njegovim rijecima, Predlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji ne narusava Ustav i nista nije prenijeto sa lokalnog na centralni nivo.

“Ne mozemo ovdje da uvedemo zakon o lokalnoj samoupravi. Ovo je materija zakona o teritorijalnoj organizaciji”, naveo je Koprivica.

On smatra da predlozene izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji nijesu samo znacajne za odredivanje birackih mjesta i podrucja i punu implementaciju Zakona o birackom spisku, nego i za funkcionisanje zdravstvenog sistema, kao i realizaciju adresnog registra.

Adrese bb su, kako je ocijenio, veliki problem i bunker za razne zloupotrebe.

Predstavnik Demokrata Vladimir Cadenovic smatra da Predlog izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji, koji je predstavila opozicija, rjesava i otklanja jedan veliki nedostatak, jer, kako je naveo, oko 300 hiljada biraca ima adresu bb.

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Zivkovic ocijenio je da predlog opozicije ima dosta manjkavosti.

“Ima dosta neusaglasenosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Adrese bb ne mogu uticati na tacnost vodenja birackog spiska”, smatra Zivkovic.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugosa zamolio je da se sjednice Odbora za izbornu reforme ne koriste za promociju partijskih interesa, nego da se clanovi fokusiraju na dogovor oko zajednickih rjesenja.

“Kolegama koji u radnom odboru 2, odnosno 3, budu diskutovali o ovom predlogu zakona sugerisem da pogledaju zakone o lokalnoj samoupravi i o drzavnoj upravi”, naveo je Mugosa.

On je istakao da treba da donose sistemska, a ne ad hoc rjesenja.

“Ovo ne mijenjamo samo zbog izbora sljedece godine, nego da se dogovorimo oko rjesenja koja bi trebalo da su dugorocno odrziva, da nas ne dovode u situaciju da iz godine u godinu mi mijenjamo zakone znacajne za izborni process”, naveo je Mugosa.

Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju saglasan je da se mora obratiti paznja na rok za zavrsetak rada Odbora.

“Svi poslanici u Odboru preuzimaju ozbiljnu odgovornost ako to tijelo do 15. novembra ne zavrsi sa radom, a nece zavrsiti. Odnosno on moze zavrsiti, ali nece obaviti zadatak koji mu je dat i to ne zbog nekog nezalaganja, vec zato sto smo preuzeli da za mjesec uradimo nesto za sta treba makar nekoliko mjeseci”, naveo je Koprivica.

Zbog toga, kako je naglasio, treba produziti rok.
“Predlozili smo 31. decembar iz vise razloga”, rekao je Koprivica.

Govoreci o Predlogu izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji, on je naveo da u politickom smislu ne postoji problem.

“Shvatio sam gospodina Zivkovica da je to sto je opozicija predlozila politicki prihvatljivo i da treba da se naprave pravne intervencije na Predlogu”, kazao je Koprivica.

Koordinator radnog odbora 2, koji se bavi izmjenama i dopunama Zakona o birackom spisku, Genci Nimanbegu istakao je da ne treba da se umanjuju prava lokalnih samouprava.

“Predlozenim tekstom nijesam siguran da, bar u dva clana, mi to nemamo”, kazao je Nimanbegu.

Kako je naveo, problematika adresa bb nije nikakva afera, to toliko ne utice na kvalitet izbornog procesa.

“Postoji spremnost svih strana da se u lokalnim samoupravama preduzmu mjere da se to rijesi”, dodao je Nimanbegu.

PREDSJEDNISTVO NOVE

Demokratski front (DF) treba kolegama iz opozicije da uputi poziv na dogovor oko datuma pocetka protesta, smatra Predsjednistvo Nove srpske demokratije, ali, kako su kazali, nakon sto definitivno izadu iz Radne grupe za reformu izbornog zakonodavstva, ukoliko rezim ne pristane na formiranje Tehnicke vlade.

Na sjednici predsjednistva Nove srpske demokratije razmatrana je trenutna politicka situacija u zemlji kao i stranacke aktivnosti koje su obavljene u prethodnom periodu.

Kako je saopsteno iz te stranke, clanovi predsjednistva su izmedu dvije sjednice obisli najveci dio opstinskih odbora i tom prilikom je registrovano ogromno i snazno raspolozenje prema protestima, kao vaninstitucionalnom metodu borbe protiv rezima.

“Predsjednistvo je zauzelo stav da DF treba da kolegama iz opozicije, nakon sto definitivno izadu iz Radne grupe za reformu izbornog zakonodavstva, ukoliko rezim ne pristane na formiranje Tehnicke vlade, uputi poziv na dogovor oko datuma pocetka protesta” zakljucuje se u saopstenju.

LJULJDURAJ BIVSIM CLANOVIMA

Clan Predsjednistva Socijalisticke narodne partije (SNP) Kolja Ljuljduraj onima koji ovih dana napustaju tu stranku a medu kojima ima i osnivaca partije porucuje da neki od njih politicki postoje zahvaljujuci SNP-u, sve sto imaju zaradili su od te partije i da ipak znaju da bez SNP-a nema nove vlasti.

Podsjecamo clanske karte SNP-a vratili su jedan od osnivaca te partije Branko Ivanovic i jos trojica odbornika u kotorskoj Skupstini Milorad Vuksic, Mico Dobrisa i Aleksandra Sindik.

Ljuljduraj u saopstenju dostavljenom medijima navodi da osjeca ljudsku obavezu da im se, kao jedan od osnivaca partije, obrati kao dojucerasnji partijski drug i saborac u svemu sto je SNP od svog osnivanja pretrpjela.

Zajedno su, kaze prosli i napade i ucjene i prijetnje i svako drugo maltretiranje, kako od vlasti tako i od partijskih kolega koji su iz ovih ili onih razloga napustali SNP.

“Vrlo sam zacuden danas, nakon svega, da neki od vas koji politicki postojite zahvaljujuci SNP-u, tako nastupate. Pozivate i prozivate a ne znate ni vi sami zasto. Da vam nije bilo lose od SNP-a, mozda? Na SNP-u ste zaradili sve sto imate. I nacionalne penzije, i poslanicke mandate, i mjesta gradonacelnika i ostale privilegije koje uz to idu”, kazao je Ljuljduraj.

Jedino, kako istice, on nikad nista dobio nije.

“I neka nijesam, jer vas sve zajedno danas mogu pogledati u oci, i vas i cijelu Crnu Goru. Nisam izdao i nijesam se prodao nikad, a znate i vi vrlo dobro kroz sta sam sve prolazio, ja i moja porodica i moji prijatelji. I prijetili su i ucjenjivali i nudili, ali uvijek sam rekao ne, jer vjernost SNP-u i politici koju ona zastupa, nema cijenu”, dodaje Ljuljduraj.

Tako su, kako je kazao, razmisljali i oni koji danas napustaju SNP.

“Znam jer ste tako govorili. Sto vam bi sada, nije mi jasno. Ne mozete reci da je vama svima bilo teze nego Kolji Ljuljduraju u Tuzima, ili Zaimu Licini u Petnjici, ili Andriji u Ulcinju.

Ljuljduraj im porucuje da ipak znaju da bez SNP-a nema nove vlasti.

“SNP je, nakon svih udaraca do sada, jos jaca i jos odlucnija u svojoj borbi za bolji zivot svih gradana Crne Gore. Tako je bilo od osnivanja do danas, tako ce biti i ubuduce. Zato, ostavite se prozivanja i pisanja. Znamo se dobro”, zakljucio je Ljuljduraj.

PAZIN

Potpredsjednik Vlade Zoran Pazin rekao je da u najvisem interesu Crne Gore nije samo brzo pristupanje Evropskoj uniji (EU), vec prije svega da sto prije bude interno spremna za clanstvo, ispunjavajuci prethodno sve kriterijume, narocito u oblasti vladavine prava, koja je temelj i preduslov evropskog kvaliteta zivota.

Pazin je to saopstio tokom sastanka sa visokim zvanicnicima Zapadnog Balkana, zemalja clanica EU i evropskih institucija, koji Svjetski ekonomski forum organizuje u Zenevi, pod nazivom “Strateski dijalog za Zapadni Balkan”.

On je naglasio da je sustina evropske politike Crne Gore ostvarenje viseg zivotnog standarda gradana i izgradnja drustva koje funkcionise po pravilima koja vaze u najrazvijenijim evropskim demokratijama.

Dodao je, medutim, da je do pozitivne transformacije drustva moguce doci samo kroz proces koji nesmetano tece i kojem jednako iskreno pristupaju obje strane, i Crna Gora i njeni evropski partneri.

Vrednovati realan napredak Crne Gore

“Crna Gora nikada u svom dugom istorijskom trajanju nista nije dobila nezasluzeno, pa to ne ocekujemo ni ovoga puta. Naprotiv, istrajno sustinski radimo na izgradnji drustva u kojem se postuju evropska pravila i standardi. Ipak, ono sto ocekujemo od evropskih partnera jeste da prepoznaju i vrednuju realan napredak koji Crna Gora ostvaruje u vladavini prava i drugim oblastima”, saopstio je on.

Govoreci o rezervisanom stavu u pogledu politike prosirenja EU, prevashodno Francuske, Pazin je ocijenio legitimnim razmatranje efikasnijeg nacina funkcionisanja same Unije, dodajuci medutim da zivot u Crnoj Gori i nasem regionu ne moze biti zamrznut zbog nezainteresovanosti Evropske unije, vec da je u zajednickom interesu Evropske unije i Zapadnog Balkana da paralelno sa tim procesom bude nastavljen i proces evropske integracije naseg regiona.

Naglasio je da bilo koji drugi scenario ostavlja prostor za porast uticaja antievropskih i populistickih snaga u okviru pojedinih politickih struktura u drzavi, ali i drugih zainteresovanih subjekata izvan drzave.

On je dodao da ideje o kojima se govori u posljednje vrijeme u kontekstu reforme pregovarackog okvira, kao sto je takozvani princip reverzibilnosti, ne predstajaju odrzivo rjesenje, imajuci u vidu utvrdene principe medunarodnog prava i vec usvojene pregovaracke pozicije Evropske unije i Crne Gore, koje su 2012. godine odobrene od strane svih drzava clanica EU.

Potpredsjednik Pazin je naglasio znacajnu ulogu koju u promociji evropskih vrijednosti ima Njemacka, kao i druge partnerske drzave, medu kojima posebno SAD.

Dobrosusjedski odnosi prioritet

“Potpredsjednik je posebno izrazio zahvalnost za podrsku evropskoj integraciji Crne Gore od drzava clanica Visegradske grupe, ciji su visoki predstavnici takode prisustvovali sastanku. U tom kontekstu, naglasio je da je dosadasnji njemacki princip evrointegracije “strogo, ali pravicno” davao konkretne rezultate i da to moze biti nacin nastavka odnosa Evropske unije i prema ostalim drzavama aspirantima za clanstvo u EU”, saopsteno je iz Vlade.

Govoreci o nedavnom usvajanju Deklaracije o takozvanom “mini Sengenu”, od strane Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, on je podsjetio da je Crnoj Gori jedan od kljucnih prioriteta jacanje dobrosusjedskih odnosa, zbog cega i daje svoj puni doprinos vec uspostavljenim regionalnim inicijativama, koje za sada ostvaruju ocekivane rezultate upravo u oblastima koje su predmet promocije u okviru inicijative popularnog naziva “mini Sengen”.

On je dodao da ne smatra da takva inicijativa za sobom nosi kvalitetniju integraciju u Evropsku uniju. “Naprotiv, usmjeravaju se vrijeme, energija i snaga drzava regiona na kreiranje neceg sto vec postoji pod drugim nazivima, sa jos nejasnim potencijalom kako nova inicijativa moze doprinijeti evropskoj integraciji drzava regiona”.

Veoma je vazno, podvukao je potpredsjednik, da u procesu pristupanja Evropskoj uniji svakoj drzavi bude omoguceno da napreduje u skladu sa sopstvenim zaslugama i reformskim rezultatima.

“Samo na zaslugama zasnovan napredak ka clanstvu u EU moze biti vjetar u leda stvarnim reformama i osigurati visoku podrska gradana regiona zajednickoj evropskoj buducnosti”, zakljucio je potpredsjednik Pazin.