Odbor direktora trazi od izvrsnog direktora Montecarga da u stambeni fond vrati 200 hiljada eura potrosenih u druge svrhe
Odbor direktora drzavne zeljeznicke kompanije za prevoz robe Montecargo ni juce nije usvojio odluku menadzmenta o raspodjeli 200 hiljada eura radnicima iz stambenog fonda, jer je taj novac potrosen za druge svrhe, saznaju “Vijesti” iz vise izvora.
Usvajanje odluke je odgodeno dok menadzment, kojim rukovodi direktor Muradif Grbovic (Bosnjacka stranka), ne obezbijedi povracaj novca u Stambeni fond.
Citavo ljeto u ovoj drzavnoj kompaniji bilo je nesuglasica zbog namjere menadzmenta da se usvoji odluka koju je dio zaposlenih, koji su zbog toga i protestovali, nazivao nepravednom. Tu odluku je Komisija za stambena pitanja Montecarga donijela 22. jula ove godine.
Prema odluci koja se spori, radnicima je pod povlascenim uslovima trebalo da bude podijeljeno od 500 do 13.500 eura, od cega firmi treba da vrate svega 20 odsto odobrenog iznosa.
Ustavni sud je, u meduvremenu, potvrdio da je od dijela radnika osporavani Pravilnik o raspodjeli novca (kredita) za stambena pitanja u skladu sa Ustavom i nadleznim zakonima.
Direktor Montecarga nekoliko mjeseci ne zeli da odgovara na pitanja “Vijesti”, pa odgovor sta se desilo sa novcem nije bilo moguce dobiti ni juce.
Predsjednik Sindikata radnika Montecarga Milo Adzic kazao je “Vijestima” da su citavo ljeto “zamajavani od menadzmenta u vezi radnickog novca kojeg nije ni bilo”.
“To su izgleda sve bile prazne price, jer novca za raspodjelu na racunu nema”, kazao je Adzic.
On je objasnio da bi, zbog protoka vremena, pored predvidenih 200 hiljade eura, na racunu Stambenog fonda za radnike Montecarga, u ovom trenutku, trebalo da bude dodatno jos najmanje 50 do 60.000 eura.
“Vijesti” saznaju da je Odbor direktora Montecarga usvojio juce vecinom glasova predloge izvrsnog direktora Muradifa Grbovica o smjenama. Time je odluceno da se sa duznosti njegovog savjetnika razrijesi Momcilo Rakocevic, kao i dosadasnji sef Sektora za javne nabavke u kompaniji Miodrag Bajceta.
D?, mor?mo reformis?ti Evropsku uniju! Ali t?j proces reformisanja EU, koji ocigledno kasni, nije nespojiv s? njenim prosirenjem. Vec? EU istovremeno ima vise i sposobnosti, i vise s?mopouzd?nja i vise demokr?tije, i kao takva moze stvoriti vise sigurnosti z? svoj n?rod. Zbog tog? je odl?zeci predsjednik Evropske komisije Junker u potpunosti u pr?vu kada je nazvao ,,istorijskom greskom” cinjenicu da su sefovi drz?v? i vl?d? EU odbili d? pokrenu pregovore o pristup?nju s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom, pise u autorskom tekstu za Pobjedu njemacki ministar za Evropu Mihael Rot.
Ta odluka je morala biti donesena jednoglasno. Ljudi su bili sokir?ni ovim ponovljenim odl?g?njem – i n? B?lk?nu i u EU. Uost?lom, EU je d?l? svoju rijec. Obje drz?ve su ispunile uslove koje je post?vil? Unija, ? to je od?vno i potvrdeno u izvjest?ju Evropske komisije.
N?s prim?rni cilj mor? biti d? ucinimo sve sto mozemo n? Z?p?dnom B?lk?nu d? promovisemo mir, pomirenje i demokr?tiju. N? kr?ju kr?jev?, region nije dvoriste Evrope, to je njeno srce. St?biliz?cij? i pribliz?v?nje regiona je primaran interes i Njem?cke i EU. Ako Unija okrene led? Z?p?dnom B?lk?nu, to ce otvoriti vrata drugim ?kterim? k?o sto su Rusij?, Kin? ili Tursk? ciji prim?rni interes sigurno nije j?c?nje demokr?tije i vl?d?vine z?kon?.
Pozitivn? odluk? posl?l? bi pr?vu poruku: EU je ozbiljn? u vezi s? ujedinjenjem cijele Evrope i perspektive Z?p?dnog B?lk?n? z? pridruziv?nje. Ujedno bi se i odala pocast cinjenici d? su Alb?nij? i Sjevern? M?kedonij? “pomjerile planine” kako bi dosljedno isle n?prijed s? reform?m?. U obje zemlje, gradani i vlade su neprest?no dok?zivali d? su spremni n?pr?viti bolne kompromise z? pribliz?v?nje EU.
Ponovljeno odl?g?nje n?nosi ozbiljnu stetu kredibilitetu Unije. U regionu je prisutno j?c?nje sn?g? koje nem?ju interes z? reformu i n?pred?k. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Z?ev je n?j?vio ost?vku s? z?k?z?nim izborim? za april. Postoji op?snost d? ce doci do ponovnog por?st? n?cion?lizm?, ponovnog otv?r?nj? zalijecenih rana i etnickih sukoba. Gork? je nesreca to sto vidimo da je pokret?nje pregovor? o pristup?nju EU s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom sprijeceno zbog protivljenj? pojedinih zem?lj? cl?nic?.
“Guranje gl?ve u pijesak” je u ovom trenutku pogresno ponasanje. N? proljece 2020. godine ovo pit?nje ce se vr?titi n? dnevni red sefov? drz?v? i vl?d? EU. T?d? mor?mo biti nedvosmisleni i moramo jasno podrzati perspektivu pridruziv?nj?. Bilo bi neodgovorno dopustiti d?lje k?snjenje.
U meduvremenu, Sjevern? M?kedonij? i Alb?nij? mor?ju d? z?drze svoju posvecenost reform?m?. To je n?jbolji n?cin d? se sprijeci skepticizam. U isto vrijeme mor?mo d? r?dimo dom?ci z?d?t?k u EU i r?zr?dimo k?ko da se nosimo s? rezerv?m? pojedinih drz?v? cl?nic? prema prosirenju. EU je od?vno n?ucil? svoju lekciju n?kon sto se precesto i prebrzo prosirivala. Preradili smo metodologiju n? kojoj se temelji prosirenje i s?d? se st?vlj? veliki n?gl?s?k n? demokr?tiji i vl?d?vini prava.
U n?rednim mjesecim? mor?mo d? poj?c?mo s?r?dnju s? obje zemlje. EU mora d? bude vidljivija n? Z?p?dnom B?lk?nu. Nov? Evropsk? komisij? mor? kon?cno post?viti region za prioritet! Mi im mozemo pomoci objezbjedivanjem strucnj?k? koji mogu d? idu n?prijed s? potrebnim reform?m?.
Vracanjem Berlinskom procesu treb?lo bi d? se vise ?ng?zujemo i vise ul?zemo u region?lnu s?r?dnju. Stovise, mor?mo oj?c?ti K?ncel?riju z? ml?de Zapadnog Balkana kako bi ubijedili ml?du gener?ciju da budu ?mb?s?dori mir? i pomirenja. Z?p?dni B?lk?n ost?je l?kmus test z? tr?jni uspjeh evropskog modela. Necemo uciniti Evropu boljom gazeci zadatu rijec.
(Mihael Rot je cl?n njem?ckog Bundest?g? (SPD) od 1998. godine i minist?r z? Evropu u Feder?lnom uredu z? v?njske poslove od 2013. godine)
Pridruzeni clan iz nevladinog sektora u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Dragan Koprivica kazao je da je prethodno utvrdeni rok, 15. novembar, nerealno postavljen i da nije moguce da se u okviru njega zavrsi kompletan posao.
On je predlozio odboru 31. decembar kao novi rok za okoncanje posla tog skupstinskog radnog tijela.
Kako je pojasnio, predlog da rok bude produzen na posljednji dan ove godine motivisan je prije svega procjenom da im za zavrsetak cjelokupnog posla treba jos makar 45 dana, kao i zeljom da ispostuju vazno demokratsko pravilo da se bitni elementi izbornog sistema ne mijenjaju u godini izbora.
“Treci je razlog da ostane dovoljno vremena za implementaciju onoga sto kroz rad odbora bude dogovoreno ili usvojeno. Dakle, razlog za ovaj nas predlog nije neaktivnost odbora jer se radni odbori sastaju, analiziraju se moguca rjesenja za promjene zakona i praksi i sa te strane nemamo zamjerki. Ono sto je za nas od kljucne vaznosti jeste da se u ovom procesu dese promjene koje sistemski i sustinski mijenjaju dosadasnje lose prakse. Bez toga, ovo ce ostati jos jedna velika politicka igra u kojoj su akteri vodili racuna o partijskim interesima, a ne o interesima ovoga drustva. Nadamo se da se to nece desiti”, rekao je Koprivica.
Iz Socijalisticke narodne partije (SNP) su saopstili da je predlog da se produzi rok za zavrsetak rada Odbora za reformu izbornog zakonodavstva jos jedna potvrda da je rad tog skupstinskog tijela od samog pocetka opterecen brojnim nepravilnostima i da kao takav ne moze dati zeljene rezultate.
Spoljnopoliticki analiticar iz Beograda Jaksa Scekic kaze za Dnevne novine da izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona vec imaju negativan uticaj na proces integracija drzava Zapadnog Balkana, jer su Albanija i Sjeverna Makedonija “dobile crveno svijetlo, a Crna Gora i Srbija zuto”.
“Surovo je od Makrona, koji je do nedavnog govorio o evropskoj buducnosti regiona, sto je to uradio zbog sopstvenih politickih razloga. On bez ovakvog stava, makar je to njegova procjena, ne moze da politicki prezivi predsjednicke izbore i novu erupciju bijesa zutih prsluka, i po principu “daleko od ociju, daleko od srca, on je buducnost naseg regiona zrtvovao zbog svoje politicke buducnosti”, kaze Scekic.
Ovaj politicki analiticar tvrdi da Makron to, u ovom trenutku, moze da uradi zbog liderskog vakuuma u EU, jer Angela Merkel odlazi, a Makron zeli da bude na celu EU.
“Francuski predsjednik blokiranjem integracija Zapadnog Balkana na svojoj politickoj sceni dobija adut vise, koji odgovara desnici u njegovoj zemlji, koja je sve snaznija. Naime, u percepciji ljudi koji zive u EU, pa i u Francuskoj, nas region je mjesto gdje se stvaraju problemi. I tako je vec 30 godina. Problema je, proteklih godina, bilo i u Grckoj, kada je ekonomija u pitanju, a politicke krize su bile i u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji. I kada neko prosjecnom Evropljaninu kaze da dio EU treba da bude i Zapadni Balkan koji je bio sinonim problema, onda je razumljiva negativna reakcija. Na tu kartu igra Makron”, kaze Scekic.
Ovaj dugogodisnji novinar i urednik u domacim i stranim medijima kaze da Makron pokusava da ublazi svoje izjave nudeci zemljama Zapadnog Balkana da kako ko zavrsi pregovore dobije parce statusa u EU, odnosno da, na neki nacin, bude clanica Unije bez prava glasa, odnosno clanica drugog reda.
“Ne cudi me sto se zemlje Zapadnog Balkana, a narocito Crna Gora sada osjecaju prevarenim. Crna Gora je najdalje otisla u pregovorima i u reformama, a sada Makron pokusava da promijeni pravila. Potpuno razumijem drzavnike koji ce reci da ne pristaju na takav stav Makrona i da ce njihove drzave biti punopravne clanice ili nece uopste uci u EU. Mislim da Crna Gora moze mirno da ceka rasplet situacije. Za nju nema povratka bez obzira na promjenljive stavove Francuske” kaze Scekic.
Nakon otvaranja jedanaest filijala sirom Crne Gore, Lovcen banka AD Podgorica nastavlja ulaganje u sirenje poslovne mreze na sjeveru, otvaranjem saltera u Petnjici. Trenutno u Petnjici ne radi nijedna banka, pa je otvaranje saltera preko kog mogu obaviti neophodne bankarske usluge, za gradane ovog podrucja veoma znacajno.
Svecano otvaranje, saltera Petnjica je odrzano u cetvrtak, 7. novembra 2019. godine u 13 h. Salter se nalazi u prostorijama JU Centar za kulturu Petnjica i klijentima ce biti na usluzi radnim danima od 8h do 16h i subotom od 8h do 13h.
Tokom otvaranja saltera, okupljenima su se obratili:
Aleksandra Popovic – Predsjednica Odbora direktora Lovcen banke
Samir Agovic – Predsjednik opstine Petnjica
dr Vinko Nikic – Glavni izvrsni direktor
Drasko Trninic – Izvrsni direktor za upravljanje poslovanjem sa stanovnistvom, likvidnoscu i Call centrom
Haris Kurtagic – Rukovodilac filijale Rozaje i Saltera Petnjica
Na svecanom koktelu, od strane Lovcen banke je urucena je i donacije od 1.000 EUR, JU Srednja mjesovita skola Petnjica, kao pomoc za kupovinu kombi vozila koje ce se koristiti za potrebe prevoza ucenika. Donaciji su se pridruzili Zetagradnja i Izet Rastoder sa po 2.000EUR.
Lovcen banka AD Podgorica ove godine je obiljezila jubilej – pet godina rada na crnogorskom bankarskom trzistu. Banku su osnovali domaci poslovni ljudi i naucni radnici, zajedno sa njemackim drzavnim investiciono-razvojnim fondom DEG-om (KfW grupa), jednom od najvecih evropskih razvojnih institucija.
Sa otvaranja
OBRACANJA PREDSTAVNIKA LOVCEN BANKE
Aleksandra Popovic – Predsjednica Odbora direktora Lovcen banke
Ovdje, na Sjeveru ekonomska sansa je i buducnost za Crnu Goru.
U Petnjici i sire, postoje veliki resursi i potencijali koje treba znacajnije koristiti. Poljoprivredno zemljiste, sume, hidro potencijali, prirodne ljepote, stocarstvo, pcelarstvo, proizvodnja krompira, ljekovitog bilja, malinarstvo i nove kulture, plastenici, potencijali za razvoj izletnickog, lovnog, ribolovnog, sportskog turizma i drugi sadrzaji…
Petnjica i Podgorica nijesu toliko udaljene, putna infrastruktura i moderne saobracajnice ce smanjiti svaku geografsku udaljenost. Ali ono sto ovdje uspijeva i sto se proizvodi je vazno za razvoj nase dece i omladine, jer su vasi proizvodi zdravi, ekoloski cisti, a potencijali za dalji razvoj su toliki da bi se odavde mogla snabdijevati jos jedna Crna Gora.
Aleksandra Popovic
Lovcen banka je banka ovoga vremena i ovoga naroda – nastala kao rezultat visedecenijske saradnje sa prestiznim evropskim i svjetskim finansijskim institucijama, iz mocnih drzava svijeta. Na trzistu smo pet godina. Na bazi tog i mnogih prethodnih iskustava – procjenjujemo da je Petnjica znacajna za viziju ove Banke. Sa privredom i gradanima ove opstine, zelimo dalje da unapredujemo ovaj, po mnogo cemu, poseban i vazan dio Crne Gore.
Bice ovo za tim Lovcen banke uzbudljiv put u jednu novu razvojnu i bankarsku pricu, drugaciju od one na koju smo navikli.
Nadam se da cemo se naredni put sresti da razgovaramo o vasim projektima i idejama, o vasim porodicama koje nijesu u Petnjici ili nijesu u Crnoj Gori, sto me uvijek podsjeti na rijeci Mese Selimovica: ,,Bez te tacke za koju si vezan, zivot nije odlazenje i vracanje, nego lutanje”.
Samir Agovic – Predsjednik opstine Petnjica
Zahvaljujem Lovcen banka timu jer su odlucili da uvaze nase predloge i svoje poslovanje prosire i na Petnjicu, sto je veoma znacajno za nas. Ako imate na usluzi Banku i bankare koji razumije potrebe ovog kraja i njegovih gradana, ubijeden sam da ce to biti novi zamajac u razvoju naseg grada i generator buducih uspjeha. Zbog toga vjerujem u nase partnersto.
Cijenim da smo u Lovcen banci nasli partnera sa kojim cemo u narednom periodu zajednicki raditi na osmisljavanju politika za podrsku projektima iz agrobiznisa i turizma, cime cemo uz svjez kapital iz Lovcen banke za nove ideje, dati doprinos razvoju Petnjice.
Samir Agovic
Pozivam sve koji to mogu, od fizickih lica do pravnih subjekata, da otvore racun i budu klijenti Lovcen banke jer Banka za razliku od nas moze odavde otici. Time cemo dati doprinos da Banka ovdje ostane.
Zahvaljujem Banci i na tome sto su zaposlili lokalnu radnu snagu, cime je obezbijedena egzistencija za par porodica iz Petnjice.
Mislim da moramo raditi na promjeni navike da se uzimaju samo potrosacki krediti i ovo je sansa da tu naviku promijenimo kroz uzimanje razvojnih kredita.
Dr Vinko Nikic – Glavni izvrsni direktor
Slijedeci potrebe postojecih i potencijalnih klijenata, Lovcen banka danasnjim otvaranjem ekspoziture u Petnjici, siri svoje prisustvo na sjeveru Crne Gore.
Misljenja smo da Petnjica kao jedna od najmladih opstina na teritoriji Crne Gore i njeni gradani danasnjim otvaranjem ekspoziture dobijaju novu vrijednost u vidu bankarske usluge zbog koje su morali da idu do Berana ili Rozaja. Dolaskom Lovcen banke svi gradani Petnjice dobijaju punu paletu bankarskih usluga, kako za pravna lica tako i za gradane.
Vinko Nikic
Lovcen banka od samog pocetka svoju paznju usmjerava na mala i srednja preduzeca, kao i mikro preduzetnike i sigurno smo da i u Petnjici postoji veliki broj novih ideja prije svega mikro i malog biznisa i time nasim dolaskom ovdje dajemo sansu preduzecima kao i samostalnim preduzetnicima da ove ideje pretvore u stvarnost.
Velika lepeza ponude za sva pravna lica u Crnoj Gori pocev od povoljnih kredita za obrtna sredstva, overdraft kredita, pa do investicionih kredita su garant da je Lovcen banka prava i sigurna adresa za pretvaranje svih kvalitetnih biznis ideja u stvarnost.
Dolaskom Lovcen banke u Petnjicu dokazujemo da smo Banka ovoga vremena i ovoga naroda i na taj nacin u potpunosti slijedimo svoju misiju postojanja, stvarajuci uslove za razvoj i najmanje razvijenih djelova nase zemlje, jer vjerujemo da i Petnjica u sebi ima takav potencijal.
Drasko Trninic – Izvrsni direktor za upravljanje poslovanjem sa stanovnistvom, likvidnoscu i Call centrom
Od danas ste u Petnjici dobili novog komsiju. Vi znate sta znaci biti dobar komsija posebno kad i brat i sestra umiju biti daleko. Zato je vazno da imate nekog ko vas moze saslusati i razumjeti, a to je od danas Lovcen banka.
Radicemo ono sto sa uspjehom radimo ovih pet godina, da razvijamo i otvaramo nova radna mjesta. Jasne su nam vizije i pravci razvoja Petnjice i spremni smo da prepoznamo i podrzimo sve dobre ideje za dobrobit ovog kraja. Za sve vase buduce projekte mozete od danas dobiti podrsku u Petnjici kao u bilo kojem drugom gradu u Crnoj Gori.
Drasko Trninic
Haris Kurtagic – Rukovodilac filijale Rozaje i Saltera Petnjica
Otvaranjem Saltera u Petnjici Lovcen banka je pokazala da je Banka svih gradana Crne Gore jer radi na sirenju mreze sirom zemlje pruzajuci usluge gradanima sa sjevera i juga. Salter Petnjica ce pruzati usluge otvaranja racuna za fizicka i pravna lica, izdavanje platnih kartica, prijem i slanja novca preko Western Uniona i Ria-e kao i LORO doznake, izdavanje garancija, kao i prijem aplikacija za kratkorocne i dugorocne kredite.
Haris Kurtagic
Napredak zavisi od dogovora svih politickih aktera
Dalji napredak na putu izborne reforme zavisi od dogovora svih politickih aktera, ocijenili su eksperti ODIHR-a na sastancima sa predsjednikom Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Branimirom Gvozdenovicem i clanovima tog skupstinskog tijela.
Clanovi Radnog odbora 1 Odbora za izboru reformu zajedno sa predstavnicima nevladinog sektora susreli su se sa izbornim savjetnikom u sjedistu ODIHR-a u Varsavi Oleksi Lickovah i ekspertkinjom za izborne procese Elenom Kovaljovom.
Kako je saopsteno iz parlamenta, eksperti su se sastali i sa Gvozdenovicem.
Eksperti su naveli da su zadovoljno rezultatima koji su postignuti kroz intenzivan rad tokom samih sastanaka i napretkom koji se ostvaruje u radu Odbora.
“Ocijenili su da dalji napredak na putu izborne reforme zavisi od dogovora svih politickih aktera”, kaze se u saopstenju.
Posjeta je organizovana u cilju pruzanja podrske clanovima Radnog odbora 1, konkretno u odnosu na nacin implementacije preporuka OEBS/ODIHR-a povodom parlamentarnih izbora 2016. godine i predsjednickih izbora prosle godine, a koje se odnose na Nacrt zakona o izboru poslanika i odbornika.
Montefarm: Vakcine protiv gripa na carini cekaju dozvolu
Vakcina protiv gripa trebalo je, prema ugovoru apotekarske ustanove Montefarm i kompanije Farmalab, da bude isporucena sredinom oktobra
Vakcine protiv gripa nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori i cim se dobije dozvola za stavljanje u promet, Montefarm ce poceti sa distribucijom, saopsteno je iz te apotekarske ustanove.
“Procedura prilikom nabavke vakcina i njihove distribucije je strogo regulisana, stoga je dobavaljac FarmaLab u obavezi da dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet. Nakon toga, vakcine ce biti isporucene Montefarmu”, navodi se u saopstenju.
Dodaju da je na carini 22.700 doza vakcina protiv gripa – Vaxigrip tetra.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, vakcinacija u toj zemlji u svim domovima zdravlja pocela je 15. oktobra, a u Hrvatskoj, Republici Srpskoj i Sloveniji pocetkom novembra. Prema pisanju evropskih medija, isporuka cetvorovalentne vakcine proizvodaca Sanofi Pasteur, koja se koristi i u Crnoj Gori, kasnice izmedu jedne i dvije sedmice i u drugim zemljama zbog “neocekivanog kasnjenja u proizvodnji”.
VIRUS VEC U REGIONU
22. oktobar 2019
Imunizacija protiv gripa u Crnoj Gori lani je pocela pocetkom oktobra, prije dvije godine bila je u prvoj polovini oktobra, a 2016. krajem istog mjeseca.
Vakcina protiv gripa trebalo je, prema ugovoru apotekarske ustanove Montefarm i kompanije Farmalab od 5. septembra, da bude isporucena sredinom oktobra.
CG je posvecena obavezama iz pregovarackog procesa
Crna Gora je postizanjem znacajnih rezultata, ponovo potvrdila snaznu posvecenost pregovorima sa Evropskom unijom, ocijenjeno je na sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carine, poreze i saradnju sa drugim zemljama kandidatima, koji je odrzan u Briselu.
Glavni pregovarac Aleksandar Drljevic, istakao je da sastanci pododbora predstavljaju odlicnu platformu za razmatranje ostvarenih rezultata, kao i pitanja i izazova u kojima je potreban dodatan angazman, a u cilju njihovog efikasnijeg rjesavanja i unapredenja stanja u datim oblastima i podsjetio da je u periodu od prethodnog sastanka Pododbora Crna Gora otvorila jedno od najkompleksnijih poglavlja 27 – Zivotna sredina i klimatske promjene, saopsteno je iz Vlade.
“Otvaranjem posljednjeg poglavlja u pregovarackom procesu potvrdice se da Crna Gora ostaje snazno posvecena ispunjenju obaveza iz evropske agende i da implementacijom reformi na nacionalnom nivou jasno dokazuje sposobnost da dostigne evropske standarde, kao i da se na evropskim adresama to prepoznaje i blagovremeno statusno vrednuje”, rekao je on.
Zamjenica sefa Jedinice za Crnu Goru u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o prosirenju Barbara Hesus-Zimeno, pozdravila je napredak ostvaren u prethodnom periodu, ocjenjujuci da Crna Gora ima uspostvaljen regulatorni i institucionalni okvir u oblastima koje obuhvata danasnji Pododbor, ali da je potreban dalji rad na reformama i primjeni propisa, te da Evropska unija ostaje snazno posvecena procesu prosirenja, regionu i Crnoj Gori.
Delegacija Crne Gore je na dvanaestom sastanku Pododbora predstavnicima Evropske komisije predstavila napredak ostvaren u pregovarackim poglavljima koja su u nadleznosti ovog Pododbora – poglavlju 1 – Slobodno kretanje robe, 16 – Porezi, 20 – Preduzetnistvo i industrijska politika, 29 – Carinska unija i 30 – Vanjski odnosi.
Americki portal pise da je Handke, s obzirom na to da nije bilo lako doci do jugoslovenskog pasosa, vjerovatno izbjegao uobicajene korake
Peter Handke, austrijski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knjizevnost, ima pasos Savezne Republike Jugoslavije, objavio je portal Intersept.
Tokom 78-dnevne kampanje bombardovanja SRJ 1999, Handke je bio u Becu na otvaranju njegove najnovije predstave, kojom je uvijeno kritikovao optuznice za ratne zlocine protiv srpskog rukovodstva, ukljucujuci Slobodana Milosevica.
Manje od nedjelju dana nakon prikazivanja predstave, 15. juna 1999, Handke je dobio jugoslovenski pasos od Ambasade SRJ u Becu.
,,Prema zakonu koji je tada preovladavao u Jugoslaviji, koja se sastojala od Srbije i Crne Gore, pasosi su izdavani samo jugoslovenskim gradanima,” navodi Intersept i dodaje da iz dostupnih stranica Handkeovog pasosa nije moguce utvrditi da li je dobio i jugoslovensko pored austrijskog drzavljanstva, iako u pasosu pise ,,Jugosloven” u rubrici gdje se upisuje nacionalnost.
Novinari Intersepta su, prilikom pretrazivanja podataka o Handkeu u arhivi Austrijske nacionalne biblioteke, na stranici o Handkeovim vezama sa Beogradom, uocili fotografije na kojima su uglavnom bile znamenitosti prijestonice Srbije. Nalazile su se i fotografije stranica Hankeovog pasosa, u sklopu zbirke koju je biblioteci poklonio Hans Vidrih, bivsi portparol muzickog festivala u Salcburgu.
Vidrih je rekao da mu je Handke poklonio neke svoje licne stvari, ukljucujuci rukopise i stare pasose. Kada je rijec o jugoslovenskom pasosu, Vidrih tvrdi da mu je Handke obrazlozio njegovo postojanje kao nacin da manje placa smjestaj u u Srbiji, gdje su stranci tada skuplje placali hotelske usluge.
Nije jasno, medutim, da li je prica tako jednostavna, navodi Intersept, podjecajuci da je Hanke bio u Srbiji nekoliko puta tokom 1990-ih i da je obicno putovao sa nekolicinom bliskih prijatelja, posebno sa prevodiocem Zarkom Radakovicem.
Peter Handke(Foto: Reuters)
Americki portal pise da je Handke, s obzirom na to da nije bilo lako doci do jugoslovenskog pasosa, vjerovatno izbjegao uobicajene korake.
,,Jugoslavija je nekoliko godina bila mafijaska drzava, a Milosevicev rezim je ignorisao zakone i cinio sto mu je volja. Zemlja je bila unistena hiperinflacijom, americkim sankcijama, politickim nasiljem itd. Rezim je kaznjavao one koji su mu se protivili a nagradivao one koji su ga podrzavali,” pise portal. Intersept navodi da je moguce da je rezim dao Handkeu pasos, zaobilazeci uobicajenu proceduru, kao nagradu za ohrabrenje i izricitu podrsku.
Sto se tice Handkeove odluke da primi pasos, portal pise da je jeftiniji smjestaj u hotelu nedovoljan motiv za prihvatanje tako ,,neobicnog i kontroverznog poklona od vlade koja je uveliko osudivana za zlocine protiv covjecnosti u Bosni i na Kosovu”.
,,Prihvatanje pasosa od Milosevicevog rezima djeluje kao politicki cin duboko prozet znacenjima podrske i svrstavanja”.
Odluka Svedske akademije da ovogodisnju Nobelovu nagradu za knjizevnost dodijeli Handkeu, izazavala je kritike u regionu.
Akademija je saopstila da je Handke davao provokativne komentare, ali da nije podrzavao krvoprolice i da je jasno osudio masakr u Srebrenici.
Peter Handke(Foto: Reuters)
Rodbina zrtava masakra je pozvala Akademiju da ponisti odluku. Predsjednica udruzenja Majke Srebrenice, Munira Subasic, kazala je da je odluka Svedske akademije ,,sramna”.
Odluka o dodjeli nagrade ostro je kritikovana i u Albaniji i na Kosovu.
Handke je govorio na Milosevicevoj sahrani i takode je izrazio podrsku liderima bosanskih Srba Radovanu Karadzicu i Ratku Mladicu, koji su proglaseni krivim za genocid u Srebrenici.
Tokom NATO kampanje bombardovanja Srbije 1999, Handke je otputovao u Beograd da izrazi solidarnost sa Milosevicem.
,,Moje mjesto je u Srbiji ako je bombarduju NATO kriminalci,” rekao je tada Handke.
Neko hoce da obesmisli dijalog, u Vladi nisu marsovci
Kako tumaciti politicki bezobrazluk da predlozite parlamentu verziju zakona o RTCG, dok je isti predmet rada odbora, kaze Nedeljko Rudovic
Vlada se ponasa kao da nije obavijestena da se u Skupstini desava proces dijaloga od cijeg ishoda zavisi da li ce Crna Gora uci u zonu politicke stabilnosti nakon sljedecih izbora. Posto u Vladi ne sjede marsovci nego clanovi DPS-a i ostalih vladajucih partija, jasno je da je nekome cilj da obesmisli dijalog “, rekao je samostalni poslanik Nedeljko Rudovic za “Vijesti”. On smatra da se time pokusava natjerati opozicija da odustane od svog koncepta za uspostavljanje Javnog servisa nezavisnog od vlasti.
“Kako drugacije tumaciti politicki bezobrazluk da predlozite parlamentu da usvoji vladinu verziju zakona o RTCG, dok je isti zakon predmet rada odbora i napornih pregovora koji su u toku,” navodi poslanik.
Predstavnici opozicije u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva smatraju da Vlada nema pravo da predlaze zakone koji su iz njihove nadleznosti. Iz Vlade tvrde da se ne mijesaju u izborne reforme, vec da zakone predlazu u skladu sa svojim program rada.
“Vladajuca vecina pokusava da pobjegne od zahtjeva EK da prestane sa kontrolisanjem RTCG pa bi to da zamaskiraju toboznjom saglasenoscu sa standardima SE. I tu obmanjuju jer ne postoje standardi SE za nacin izbora upravljackog tijela Javnog servisa”, kaze Rudovic.
Rudovic je u ponedjeljak optuzio Vladu da je preuzela posao Odbora predlazuci Zakon o nacionalnom javnom emiteru, na cjim izmjenama radi to skupstinsko tijelo. Iz Vlade su kazali da je zakon predlozen u skladu sa progamom koji je utvrden prosle godine.
“Utvrdivanjem predloga zakona o nacionalnom javnom emiteru, Vlada je obavljala svoja Ustavom definisana zaduzenja i utvrdila predlog zakona definisan Programom rada za 2018. i 2019. godinu. Vlada se ne mijesa u rad ostalih grana vlasti pa ni Odbora. Naprotiv, s obzirom na pozitivne ocjene Savjeta Evrope i Evropske komisije na tekst predlozenog zakona, Vlada daje znacajan doprinos daljem unapredenju javnog servisa”, kazali su iz Ministarstva kulture, koje je predlozilo medijske zakone.
Odlukom o formiranju Odbora je, izmedu ostalog, predvideno da to skupstinsko tijelo odobrava i predlaze zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i televiziji Crne Gore (RTCG), ukljucujuci izmjene nacina izbora Savjeta RTCG u Skupstini, kao i pravno rjesenje koje ce omoguciti izbor savjeta odmah nakon usvajanja novog zakona. Glasovima 11 clanova Odbora odluceno je da podgrupu koja se bavi tim zakonima vodi Rudovic, a da clanovi budu i Predrag Sekulic i Genci Nimanbegu iz vladajuce koalicije. Odlukom odbora bilo je predvideno da te zakone, kao i ostale koji se odnose na izborni proces, Odbor predlozi skupstini do 15. novembra. Clan Odbora iz Demokrata Momo Koprivica upozorio je da Vlada opstruira rad Odbora.
“Odlukom o osnivanju je jasno definisano da predloge seta medijskih zakona, ukljucujuci i zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG predlaze Odbor, a ne Vlada. Odluka je imperativan propis i mora se postovati, a pobocni udari Demokratske partije socijalista (DPS) preko Vlade su nelegitimni i nelegalni”, kazao je Koprivica “Vijestima”.
Iz Ministarstva su podsjetili da Vlada zakon nije predlozila iznenadno, podsjecajuci da je on dugo usaglasavan unutar Crne Gore i sa medunarodnim institucijama. U Ministarstvu pojasnjavaju da ce zakon biti dostavljen na razmatranje nadleznim skupstinskim tijelima, pa samim tim i Odboru za izborne reforme. To je ranije na plenarnoj sjednici potvrdio i predsjednik Odbora Branimir Gvozdenovic.
Koprivica upozorava da predstavnici Vlade nemaju status stalnog ni pridruzenog clana Odbora zbog cega nemaju pravo da predlazu Odboru odluke i druga rjesenja. “Odbor moze razmatrati samo predloge koji dolaze od ovlascenih predlagaca rjesenja, a to su clanovi i pridruzeni clanovi. Vlada nije po Ustavu monopolist u predlaganju zakona, vec tu mogucnost prema clanu 93 Ustava imaju i poslanici. Dakle, DPS zeli da stvori konfuziju da je Vlada ekskluzivni predlagac zakona, sto nije tacno, a sve to cine da bi podrivali rad Odbora, a van je svake sumnje da se Odbor se moze baviti samo predlozima ovlascenih predlagaca”, tvrdi Koprivica.
Programski direktor Gradanske alijanse (GA) Boris Raonic smatra da se Vlada ne mijesa u rad Odbora. Predstavnik civilnog sektora u Odboru podsjeca da na sve izborne zakone konacnu rijec daje to skupstinsko tijelo. “Odlukom o osnivanju predvideno je da Odbor daje konacnu rijec na sve zakone iz svoje nadleznosti. Ne vidim nista lose da bilo ko podnese prijedlog, a pogotovo bi bilo neracionalno da bude stavljeno ad acta nesto sto se radilo vise godina i sto je usaglaseno sa medunarodnim organizacijama. Kada su u pitanju dva medijska zakona, smatram dobrim da ih je Vlada predlozila, a sada je na Skupstini i Odboru da kroz dijalog i kvalitetan rad dodu do svima prihvatljivih rjesenja”, kazao je Raonic.
Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Stranka evropskog progresa (SEP) usprotivila se inicijativi za promjenu naziva Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, ocjenjujući da bi takav potez predstavljao narušavanje kulturnog i istorijskog nasljeđa Podgorice. Predsjednik Gradskog odbora SEP-a Dragoljub Bulatović poručio je da glavna gradska biblioteka gotovo sedam decenija nosi ime Radosava Ljumovića, španskog borca, antifašiste, novinara i pjesnika, te da se imena ustanova ne mogu mijenjati kako se kome prohtije.
Univerzitet Crne Gore raspisao je konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2026/27. godinu u drugom upisnom roku, u kojem je na raspolaganju ukupno 1.174 slobodna mjesta na 17 organizacionih jedinica.
Zelenortska Ostrva su osvojila naklonost mnogih neutralnih navijača na ovom Mundijalu, četvrti put zaredom ostali su neporaženi u regularnom delu, ali su pali u produžecima protiv Argentine.
Znalo se i ranije za postojanje Jerga Heskensa (49), njemačkog službenika, koji u brojnim prilikama prati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Čak je Vučić nekoliko puta ispričao da ga zove „moj Švaba“.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.
Ukoliko idete na put, važno je da pogledate da li ima gužve i kakvo je stanje na graničnim prelazima, tunelu Sozina i auto-putu Princeza Ksenija. Pripremili smo za vas linkove na kojima možete uživo pratiti video snimke sa svih najprometnijih tačaka u zemlji.
Na većini puteva u Crnoj Gori jutros se saobraća nesmetano, ali se tokom dana očekuje pojačana frekvencija vozila, posebno u gradovima i na pojedinim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG). Vozačima savjetuju da vožnju prilagode vremenskim i saobraćajnim uslovima i budu posebno oprezni na dionicama na kojima se izvode radovi, jer je na više putnih pravaca na snazi izmijenjen režim saobraćaja ili privremene obustave.
Iz zvučnika dopire italijanska kancona. Ne bilo koja. Pavarotijev glas. Gledam kroz prozor autobusa kako more udara o crne stene duboko pod nama. Pratim prevod na srpskom:
"Iako u potpunosti razumijemo iščekivanje javnosti i putnika, želimo jasno da naglasimo da do otkazivanja ovog preleta ni u kom segmentu nije došlo usljed greške, propusta ili nepripremljenosti Air Montenegra", saopšteno je iz nacionalne avio-kompanija
Film “Supergirl”, u produkciji Warner Bros i DC Studios kompanija, koji prati priču o Supermanovoj rođaki Kari Zor-El, zaradio je 37,1 milion dolara u SAD-u i 62,6 miliona dolara od prikazivanja u bioskopima širom svijeta tokom prvog vikenda prikazivanja
Najznačajniji arheološki lokaliteti od praistorije, preko antike do srednjeg vijeka istraživani su u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore pod njegovim rukovodstvom
Večeras, druge večeri festivala u Parku pjesnika biće održana promocija zbirke poezije "Lopovka 23", autorke Snežane S. Bošković a u nastavku večeri nastupaju bendovi Jet Clock Project i Rotko Sjuart
Na glavnom trgu svetac Antonino se moli za spas grada od najezde turista. Maksim Gorki i Tagore igraju šah. Niče pjevuši pjesmu o purpurnim jedrima, Sofija Loren ga drži pod ruku. Limunovi su veliki kao u snu
"Kome danas, nakon skoro 70 godina, smeta Biblioteka sa imenom Radosava Ljumovića? Ko se to u vlasti zanosi da bilo kojem savjetu opravdava takve naume i nadležnosti? Nemojte, gospodo iz Savjeta Biblioteke, istorijski zaslužnim Podgoričanima posmrtno uvoditi takmičenje"
Aktuelni vršilac dužnosti pomoćnika Sektora policije opšte nadležnosti Dragan Gorović, načelnik RCB Zapad Haris Đurđević i donedavni komandir u danilovgradskoj policiji Ratko Furtula konkurisali za puni mandat... Za ostala pomoćnička mjesta u sektorima za borbu protiv kriminala, obezbjeđenja ličnosti i objekata, granične policije, samo je po jedan zainteresovani kandidat, odnosno aktuelni vršioci dužnosti - Velimir Mićo Furtula, Miloš Peković i Dejan Bojić...
Stranka evropskog progresa (SEP) usprotivila se inicijativi za promjenu naziva Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, ocjenjujući da bi takav potez predstavljao narušavanje kulturnog i istorijskog nasljeđa Podgorice. Predsjednik Gradskog odbora SEP-a Dragoljub Bulatović poručio je da glavna gradska biblioteka gotovo sedam decenija nosi ime Radosava Ljumovića, španskog borca, antifašiste, novinara i pjesnika, te da se imena ustanova ne mogu mijenjati kako se kome prohtije.
Crna Gora je više puta potvrdila svoj principijelan odnos prema genocidu u Srebrenici, na nacionalnom nivou i u okvirima svih multilateralnih foruma, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljali su danas o promjenama Ustava koje je predložila Vlada, a za čije usvajanje je neophodna dvotrećinska većina. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će prvo glasanje o promjenama Ustava biti obavljeno u ponedjeljak.
Poslanik Demokratske Crne Gore i član skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje inicirao je zakazivanje tematske sjednice tog odbora povodom odluke Ustavnog suda kojom su odredbe zakona na osnovu kojih su javnim funkcionerima i službenicima dodjeljivani stanovi proglašene neustavnim.
Demokratska narodna partija je predala inicijativu za zakazivanje posebne sjednice Skupštine opštine Pljevlja na kojoj bi se i u Pljevljima poništila odluka o priznanju takozvane države Kosovo.
Lider Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović, kazao je da Sjedinjene Američke Države, uz Evropsku uniju, predstavljaju najvažnijeg spoljnopolitičkog partnera Crne Gore.
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, poručila je da uključivanje Crne Gore u naredni sedmogodišnji budžet Evropske unije za period 2028–2034. predstavlja jednu od najsnažnijih potvrda da je evropska budućnost naše države realna, opipljiva i sve bliža, dok će sektor kulture ovu istorijsku šansu pretvoriti u konkretan razvoj.
Poslanici crnogorskog parlamenta počeli su danas raspravu o promjenama Ustava koje je predložila Vlada, a za čije usvajanje je neophodna dvotrećinska većina. Vlada je predložila promjenu Ustava kojom se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, dok se drugi predlog odnosi na Centralnu banku (CBCG).
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, kazala je da je Crna Gora od 2016. godine iz Evropskih fondova povukla oko 930 miliona eura, a da je naša zemlja više od polovine tog iznosa dobila u posljednje tri godine.
Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.
Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.
Prihodi od igara na sreću u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 24,57 miliona eura, što je 35,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću. Samo u junu prihodovano je 4,61 milion eura, odnosno 46,34 odsto više nego u junu 2025. godine.
Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom pojačanih kontrola uoči i na početku ljetnje turističke sezone utvrdila nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, zbog čega je izdato 185 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 666.200 eura.
Povodom medijskih interpretacija zapisnika Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koje u značajnoj mjeri odstupaju od njegovog stvarnog sadržaja, smatramo važnim da javnosti predočimo činjenice, saopštavaju iz Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
Crna Gora je u prvih pet mjeseci ostvarila budžetski deficit od 96,8 miliona eura, što predstavlja 1,13 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).
Odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović kritikovala je novi sistem Poreske uprave koji već duže ne funkcioniše onako kako je planirano, pa građani imaju problema da registruju preduzeća.
Vlada Crne Gore je napravila značajan korak u procesu povraćaja i obeštećenja bivših vlasnika oduzetih imovinskih prava, obezbijedivši za 2026. godinu rekordnu isplatu obeštećenja – najveću od početka primjene Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. To je saopšteno iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
