STRANI MEDIJI

Pobjeda Zorana Milanovića na hrvatskim predsjedničkim izborima predstavlja udarac konzervativnoj vladi premijera Andreja Plenkovića i njegovoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) uoči parlamentarnih izbora kasnije ove godine, ali i rijetku pobjedu kandidata ljevice u centralnoj Evropi gdje preovlađuju populističke snage, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Milanovićeva pobjeda je rijedak trijumf kandidata ljevice na izborima za važnu funkciju u centralnoj Evropi gdje populisti i konzervativci pobjeđuju posljednjih godina, ističe Asošiejted pres (AP) i dodaje da se on nada da će vratiti određeni uticaj liberalima u pretežno konzervativnoj državi gdje Rimokatolička crkva ima znatan uticaj.

Iako je funkcija predsjednika u Hrvatskoj uglavnom ceremonijalna, izbori u nedjelju su bili važan test uoči parlamentarnih izbora koji se očekuju kasnije ove godine, ocjenjuje AP i ukazuje da bi Milanovićeva pobjeda mogla da omete konzervativnu vladu tokom predsjedavanja Evropskoj uniji u prvoj polovini godine, kao i da smanji njenu kontrolu vlasti u izbornoj godini.

Bivši ljevičarski premijer je pobijedio dosadašnju konzervativnu predsjednicu, poslije obećanja da će od Hrvatske napraviti tolerantnu zemlju okretanjem stranice njene ratne prošlosti, navodi agencija Frans pres (AFP) i ukazuje da se poraz dosadašnje predsjednice smatra teškim udarcem za vladajuću partiju.

Dok se najmlađa članica EU suočava s masovnim egzodusom, korupcijom i slabom ekonomijom, Grabar-Kitarović je vodila kampanju pod sloganom koji promoviše “pravu Hrvatsku”, sugerišući da samo konzervativni HDZ može istinski predstavljati zemlju.

Milanović je, ističe AFP, takve izjave nazivao “veoma opasnim” i zalagao se za “normalnu Hrvatsku” kao liberalnu demokratiju koja promoviše ravnopravnost svih građana.

Grabar-Kitarović je pokušavala da privuče desno orijentisane birače koji su u prvom krugu glasali za nacionalističkog narodnog pjevača, a Milanović je insistirao da je “rat završen” i da zemlja treba da se bori za svoje mjesto u Evropi, podvlači AFP.

Tijesna pobjeda Milanovića je ukor desničarskoj politici koja je u nedavnoj istoriji uglavnom dominirala u Hrvatskoj, piše portal Politiko.

Grabar-Kitarović je tokom kampanje pokušala da udovolji patriotskim osjećajima, dok je kao predsjednica, navodi Politiko, povremeno izražavala krajne desne stavove veteranskih organizacija i televizijskih ličnosti koje podržavaju revizionističku istoriju Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata.

S druge strane, Milanović dolazi iz Socijaldemokratske partije koja zastupa proevropske socijalno progresivne stavove i liberalnu politiku.

Ipak, dok rezultati izbora mogu ukazivati na odbacivanje ekstremno desnih osjećanja koje je prihvatio vladajući HDZ, promjena u stavovima nije radikalna, kaže politikolog Dejan Jović. On dodaje, navodi Politiko, da su glasači izabrali umjerenu promjenu i da se može reći da u sljedećih četiri godine Hrvatska neće krenuti putem Poljske ili Mađarske.

Jedno od glavnih pitanja prije glasanja je bila korupcija i kampanja Grabar-Kitarović je ušla u probleme pošto je ona snimljena kako pjeva rođendansku pjesmicu i daje tortu zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je suočen s optužbama za korupciju, navodi Blumberg.

Dok je Grabar-Kitarović pokušala da dopre do glasača prihvatajući antiimigrantsku poziciju kakva je u drugim državama EU poput Poljske i Madjarke, Milanović je obećao da će odbaciti ekstremizam, da će se boriti protiv korupcije i zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske koji traže bolji život u zapadnoj Evropi.

Optužbe protiv gradonačelnika Zagreba dolaze u osjetljivo vrijeme za Hrvatsku koja je 1. januara preuzela rotirajuće predsjedavanje Evropskoj uniji, ocjenjuje Blumberg i ukazuje da EU ispituje spremnost Hrvatske da usvoji euro i uđe u Šengensku zonu.

Optužbe o korupciji su odložile sličan pokušaj Bugarske, što dodaje pritisak na Hrvatsku, koja je po Transparensi internešenelu (Transparency International) peta najgora članica EU po pitanju korupcije.

Blumberg takođe ukazuje da funkcija predsjednika, iako uglavnom ceremonijalna, obezbjeđuje političku platformu i da će opozicione socijaldemokrate nastojati da iskoriste prednost u suočavanju s Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Pobjeda Milanovića na predsjedničkim izborima donijela je izazov po vlast Plenkovića i na nivou vlade i na nivou HDZ-a, koji je duboko podijeljen izmedju krajnje desnice i desnog centra, ocjenjuje Fajnenšl tajms.

HDZ je bio uzdrman kada je narodni pjevač Miroslav Škoro osvojio 24 odsto glasova u prvom krugu glasanja krajem decembra, pošto je vodio nacionalističku i antiestablišmentsku kampanju.

Očekivalo se, navodi britanski list, da bi Grabar-Kitarović mogla pobijediti na izborima glasovima koji su u prvom krugu otišli Škoru, ali je izlaznost pala u oblastima gdje je Škoro imao dobar rezultat prije dvije nedjelje.

Posmatrači sada kažu, ukazuje Fajnenšel tajms, da bi poraz Grabar-Kitarović mogao osnažiti krajnje desno krilo Hrvatske demokratske zajednice.

Plenković je, međutim, poslije objave rezultata, na pitanje novinara o podjeli u partiji rekao da će HDZ ostati fokusiran na demohrišćanske vrijednosti desnog centra.

PLANIRAO OTMICU NEKE DJEVOJČICE

Direktor policije Srbije Vladimir Rebić izjavio je da je otimičar dvanaestogodišnje djevojčice iz okoline Niša Ninoslav Jovanović uhvaćen na osnovu dojave mještana sela Malča koji su ga primijetili u dvorištu kuće u tom selu, što su prijavili policiji.

Rebić je tokom gostovanja na RTS-u rekao da je Ninoslav Jovanović ” od tog trenutka u narednih sat, sat i po, pronađen na obližnjem groblju gdje je i uhapšen, da nije bio agresivan zato što je shvatio da je u bezizlaznoj situaciji, kao i da nije imao kod sebe lična dokumenta i zbog čega je bilo potrebno vrijeme da se utvrdi da se radi o njemu”, kazao je Rebić”.

Rebić je rekao da na osnovu do sada poznatih informacija i na osnovu izjave date pred nadležnim tužiocem “Ninoslav Jovanović jeste planirao otmicu neke djevojčice ali da to nije bila konkretno Monika Karimanović, već je o tome odluku doneo u trenutku kada je devojčicu vidio”.

“Planirao je otmicu. Na određenim mjestima imao je zalihe hrane i vode gdje je planirao da opstane. Tačno je opisao gdje je ukrao vozilo. Odluku da to bude Monika donio je kada je vidio na ulici. Prevario je da je električar i da treba da obavi neke radove u školi, pitao je da pokaže put do škole i tada je ubacio u kola”, rekao je Rebić.

On je rekao da se “Ninoslav Jovanović očigledno dobro pripremio za skrivanje”, da su njegovi roditelji prijavili njegov nestanak početkom avgusta i da se od tada vodio kao nestalo lice.

“Određeno vrijeme boravio je na području drugih sela knjaževačke i svrljiške opštine u krugu od oko 180 kvadratnih kilometara što nam je otežavalo da ga pronađemo i uhapsimo. Slali smo ljude na mnoge druge lokacije na kojima se on nije pojavljivao”, rekao je Rebić i dodao da “policija zaslužuje sve čestitke prije svega zato što je već poslije dva dana od otmice Monike Karimanović utvrđeno da je otmičar Ninoslav Jovanović”.

Rebić je rekao da je potraga odmah nakon nestanka djevojčice sužena upravo na Ninoslava Jovanovića, što je uspjeh policije s obzirom na to da su u nekim drugim zemljama postojali slučajevi da se nakon takvih otmica žrtve ne pronađu godinama, ali da je problem pronalaženja otmičara i njegove žrtve bilo to što se on unaprijed pripremio tako što je na nekim mjestima bio obezbijedio i zalihe hrane, koristio je napuštene kuće, a sa nekih lokacija, kada je počela policijska potraga, nije se pomjerao po nekoliko dana.

Rebić je rekao i da očekuje da će “tužilac vrlo brzo okvalifikovati krivično djelo koje se stavlja na teret Ninoslavu Jovanoviću”.

ZVANIČNI PODACI

Da su se računali samo glasovi iz inostranstva, Kolinda Grabar-Kitarović bila bi pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora. Sada već bivša predsjednica Hrvatske bila je ubjedljiva “preko grane”, ali to nije bilo dovoljno da pobijedi.

Crna Gora

Naime, u našoj zemlji u drugom krugu predsjedničkih izbora glasalo je 209 ljudi, od kojih je 106 povjerenje dalo Kolindi Grabar-Kitarović, a 103 Milanoviću.

Srbija

Što se tiče Srbije, Kolinda je bila ispred Milanovića za 12 glasova.

Albanija

U Albaniji glasalo je samo sedam osoba i svih sedam zaokružilo je broj dva na glasačkom listiću, odnosno ime Kolinde Grabar-Kitarović, piše Blic.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hecegovini Kolinda je bila ubjedljiva – 32.467 u odnosu na 2.701 koliko je osvojio Milanović. Ovaj rezultat u velikoj mjeri bio je očekivan, a sada već bivša predsjednica Hrvatske na te glasove je ozbiljno računala, posebno nakon što su obajavljeni rezultati prve izlazne ankete koji su njenom protivniku dali više od šest odsto prednosti.

Međutim, iako je pobjeda u BiH bila ubjedljiva, ona nije bila i dovoljna za pobjedu u ukupnom zbiru.

Sjeverna Makedonija

U Sjevernoj Makedoniji 80 građana sa hrvatskim pasošem glasalo je za Kitarovićevu, a 65 za Milanovića.

Slovenija

Što se tiče Slovenije, za Kolindu je glasalo 169 ljudi, a za, ispostaviće se novog predsjednika Hrvatske, 101 osoba.

ZAHVALIO PROTIVKANDIDATINJI

Novoizabrani predsjednik Hrvatske Zoran Milanović iz Socijaldemokratske partije (SDP) održao je večeras pobednički govor u kojem je poručio da će biti predsjednik svih građana Hrvatske, i Hrvata i onih koji to nijesu.

“Hvala svima, hvala onima koji su me podržali i onima koji me nisu podržali, hvala mojoj protivkandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović”, rekao je Milanović i prekinuo zviždanje okupljenih u prepunoj Tvornici kulture u Zagrebu na pominjanje imena aktuelne predsjednice.

On je podsjetio da su na inauguraciji Grabar-Kitarović prije pet godina izviždani prethodni predsednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović i da ne želi da se to ponovi.

Rekao je da je kampanja bila naporna i izvinio se ako je nekoga povrijedio.

“Ovo je trenutak u kojem želim da se podvuče crta i ja od danas ili od sutra radim i živim posao drukčije od ovoga sada. Hrvatski gradjani su me izabrali za predsednika hrvatske republike, naše republike, svih gradjana, Hrvata i onih koji to nisu i srećan sam zbog toga”, naglasio je novoizabrani predsednik.

On je dodao da zna da nije svima po volji i da ne želi podjele.

“Od mene nećete slušati dirljive priče o zajedništvu, ljudi se razlikuju, ali ono za šta ću se truditi da nikoga bez potrebe ili namjerno ne povrijedim, da budem uho i glava za svakoga, a manje rame za plakanje, da vodimo dijalog svjesni da nas ima različitih, različitih pogleda na svijet, predrasuda, na koje ni sam nijesam imun, jer sam obično ljudsko biće”, poručio je Milanović.

Aktuelna predsjednica i kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je Milanoviću pobjedu na izborima.

“Zoran Milanović će biti predsjednik sljedećih pet godina, na tome mu čestitam i želim mu svako dobro”, rekla je Grabar-Kitarović koja je prekinula zviždanje okupljenih u izbornom štabu HDZ na pominjanje imena novoizabranog predsjednika.

Ona je dodala da je za nju kampanja gotova još u petak i da više neće reći ni riječ protiv svojih prethodnika ili nasljednika.

“Pružam ruku Milanoviću, da prenos vlasti bude civilizovan, da ga uputim i da se nađemo i prije nego što bude zvanični prenos vlasti, jer ono što Hrvatskoj treba jeste stabilnost”, naglasila je odlazeća predsjednica.

Ona je u svom govoru rekla da ostaje u Hrvatskoj, ali da će sjutra otići na odmor, na kojem, kako je rekla, nije bila pet godina.

106-103

U Crnoj Gori 211 osoba izašlo je da glasa u drugom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora.

U našoj zemlji glasalo se na dva biračka mjesta i izlaznost je bila 100 odsto.

Kandidatkinja desnog centra iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je 106 glasova, dok je tri glasa manje dobio kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović.

Prema do sada obrađenim podacima, Milanović je novi predsjednik Hrvatske.

On vodi za 103.396 glasova nakon skoro 97,24 odsto obrađenih biračkih mjesta, podaci su Državne izborne komisije (DIP).

U drugom krugu izbora za hrvatskog predsjednika do 16.30 izašlo je više od 1,5 miliona birača, odnosno 43,52 odsto što je više nego u prvom krugu, ali manje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina.

REZULTATI IZBORA

Novi predsjednik Hrvatske je bivši premijer Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pokazuju rezultati Državne izborne komisije (DIP) na osnovu obrađenih gotovo svih biračkih mesta.

On je u drugom krugu izbora pobijedio aktuelnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Predsjednik SDP Davor Bernardić proglasio je večeras izbornu pobjedu.

Prema rezultatima DIP, na osnovu 99,54 odsto obrađenih biračkih mjesta, Milanović je osvojio 52,69 odsto glasova ili njih oko 1.030.000, a Grabar-Kitarović 47,31 odsto ili oko 926.000.

Kandidat SDP-a pobijedio je kandidatkinju HDZ-a u najvećim hrvatskim gradovima – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Na izbore je izašlo 54,97 odsto birača od ukupno 3,9 miliona građana s pravom glasa.

U Crnoj Gori, Grabar-Kitarović osvojila je 106 glasova, a Milanović 103.

Inauguracija Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske održaće se u februaru ove godine.

U drugom krugu izbora za hrvatskog predsjednika do 16.30 izašlo je više od 1,5 miliona birača, odnosno 43,52 odsto što je više nego u prvom krugu, ali manje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina.

Ovi izbori ocijenjeni su kao najneizvjesniji dosad, s obzirom na malu razliku između kandidata desnog i lijevog centra.

Milanović zahvalio biračima, u HDZ tišina

Milanović se oglasio putem Fejsbuka, odmah po objavi rezultata izlaznih anketa, i zahvalio svima koji su mu dali podršku tokom kampanje u posljednjih šest mjeseci.

“Hvala vam! Hvala svim volonterima, svima vama koji ste mi bili podrška u ovih šest mjeseci. Ljudi, hvala vam”, napisao je bivši premijer po objavi izlaznih anketa po kojima je u drugom krugu predsjedničkih izbora dobio 53,25 odsto glasova.

U njegovom izbornom štabu okupljeni su s oduševljenjem su dočekali rezultate izlaznih anketa, uz poruku da će se sa slavljem pričekati do objave zvaničnih rezultata.

U izbornom štabu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i njihove kandidatkinje za predsjednicu, aktuelne šefice države Kolinde Grabar-Kitarović zavladala je tišina po objavi izlaznih anketa po kojima je ona dobila 46,75 odsto glasova.

Šef njene kampanje Ivan Anušić rekao je novinarima da treba sačekati zvanične rezultate, ali da će “6,5 odsto razlike biti teško stići, ako se uopšte uspije stići”.

Kada je riječ o glasovima dijaspore, koji nijesu obuhvaćeni izlaznom anketom, Anušić je rekao je da će se to tek vidjeti.

“Ne treba biti pesimista. Stvari idu kako idu, ako ova razlika zaživi i na kraju, to je ozbiljna razlika i tu ne treba previše analizirati”, rekao je Anušić, a prenio je Jutarnji list na portalu.

IZBORI U HRVATSKOJ

Kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović vodi na izborima za predsjednika Hrvatske s 53,25 odsto osvojenih glasova, pokazuju izlazne ankete koje su večeras objavile hrvatske televizije po zatvaranju birališta.

Prema tim anketama, aktuelna predsjednica, kandidatkinja desnog centra iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je 46,75 odsto glasova.

Razlika između dva kandidata je 6,5 odsto.

Izlaznu anketu je sprovela agencija Ipsos puls, a ona obuhvata Hrvatsku bez glasova iz dijaspore. Sprovedena je na uzorku od 10.000 birača, a statistička greška iznosi 1,3 odsto.

Prve nepotpune rezultate Državna izborna komisija (DIP) objaviće u 20.00 koje će potom osveživati na pet minuta.

U drugom krugu izbora za hrvatskog predsjednika do 16.30 izašlo je više od 1,5 miliona birača, odnosno 43,52 odsto što je više nego u prvom krugu, ali manje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina.

“VRHUNAC HISTERIJE”

Izjava ministra inostranih poslova Ivice Dačića, da treba da se oduzme državljanstvo građanima Srbije koji imaju drugačije mišljenje po određenom pitanju, vrhunac je histerije koja vlada u Srbiji, ocijenio je predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović.

To je, smatra on, primjer ne samo otvorene diskriminacije, nego čistog fazišma.

„Očigledno je opet oživjela koalicija pojedinaca na vlasti i kriminalaca, navijača-huligana, lažnih patriota, popova spremnih da opet blagosiljaju neke nove „škorpione“, ali i koalicija sa dobrim dijelom opozicije, koja ne samo podržava ovako nešto, nego i žali što to ne može da sprovede“, ocijenio je Jovanović.

Takva izjava, smatra Jovanović, dostojna je fašizma i fašista, u najboljem duhu onoga što Dačić stvarno i jeste, pa ne mora više da se skriva.

„Obraćanje Aleksandra Vučića je moralo biti tačka na izjave o ovoj temi, i nema potrebe više iko da produbljuje probleme sa Crnom Gorom“, rekao je Jovanović.

On je poručio da je suvereno pravo jedne zemlje je da donosi zakone koje tamošnja skupštinska većina misli da treba da donese, kao što je pravo svakog građanina te države da u vezi toga izrazi svoje nezadovoljstvo.

„I tako svako normalan treba da posmatra stvari u Crnoj Gori. Umjesto toga, imamo izlive agresije koje pomaže vlast u Srbiji, što se na kraju završava ovakvom izjavom Ivice Dačića“, kazao je Jovanović.

On je naveo da djeluje da je takvima bilo malo devedesetih, „pa bi opet da se igraju rata i krvi“.

„Samo, taj isti Dačić mora da zna da će jednom ljudi u Srbiji razumeti ko ih tri decenije gura u pakao, dok se kriminalno bogati na priči o pravima Srba i njihovoj ugroženosti. Taj dan biće dan otreženjenja za sve nas i zato mu se radujem, kad god on došao“, zaključio je Jovanović.

PRONAĐEN KOD NIŠA

Osumnjičeni za otmicu djevojčice Monike Karimanović, Ninoslav Jovanović, uhapšen je danas kod Niša.

On je, kako saznaje RTS, uhvaćen kod groblja u njegovom rodnom selu Malča.

Policija je danima tragala za Ninoslavom Jovanovićem koji je uspio da umakne kada je pronađena Monika Karimanović.

Jovanović je već osuđivan i zbog silovanja je proveo 12 godina u zatvoru, od 2006. do 2018. godine, podsjeća RTS.

Po izlasku iz zatvora vrlo brzo je ponovo pritvoren zbog seksualnog uznemiravanja preko društvenih mreža. Oslobođen je u martu ove godine.

On je više od dvije nedjelje bježao policiji.

Jovanović se sumnjiči da je 20. decembra oteo djevojčicu Moniku Karimanović (12) iz Suvog Dola, koju je policija pronašla 29. decembra u selu Pasjača.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

U Hrvatskoj je u drugom krugu predsjedničkih izbora tokom prijepodneva glasalo 120.000 birača više nego u prvom krugu prije dvije sedmice, pokazuju podaci Državne izborne komisije (DIP).

Do 11. 30 na birališta je izašlo 18,87 odsto birača ili njih 671.000 od ukupno 3,9 miliona, a u prvom krugu, u kojem je učestvovalo 11 kandidata, u isto vrijeme glasalo je 15,75 odsto, odnosno 552.000 građana s pravom glasa.

To je, ipak, manje birača nego na prošlim predsjedničkim izborima prije pet godina, kada je u drugom krugu do 11.30 glasalo 778.000 birača ili njih oko 22 odsto.

Najviše građana tokom prijepodneva glasalo je u Varaždinskoj (21,89 odsto), Karlovačkoj (21,89 odsto), Krapinsko-zagorskoj (20,19 odsto) i Zagrebačkoj županiji (20,13 odsto), a najmanje u Požeško-slavonskoj (13,82 odsto) i Brodsko-posavskoj (15,82 odsto).

Veća izlaznost bilježi se i u inostranstvu, gdje je do 11.30 glasalo 14.693 glasača, od toga najviše u BiH, gdje ima i najviše hrvatskih državljana, njih 9.725. 

U prvom krugu, u isto vrijeme, u inostranstvu je glasalo 11.266 birača, od toga u BiH 6.211.

U Srbiji je do 11.30 glasalo 245 hrvatskih državljana, dok ih je u prvom krugu u isto vrijeme na birališta izašlo 185.

Sljedeće podatke o izlaznosti DIP će objaviti u 17 časova.

Birališta će biti otvorena do 19 časova, kada se završava i izborna tišina. Tada se očekuju i prve izlazne ankete, a Državna izborna komisija će već od 20 časova početi da objavljuje nepotpune privremene rezultate izbora i oni će biti ažurirani svakih pet minuta, dok su u prvom krugu, u kojem je učestvovalo 11 kandidata, rezultati ažurirani na deset minuta. 

Drugi krug izbora održava se u nedjelju pošto u prvom krugu 22. decembra ni jedan kandidat nije uspeio da osvoji više od 50 odsto glasova građana izašlih na birališta.

U prvom krugu izbora Milanović je pobijedio s 29,55 odsto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 odsto. Na birališta je izašlo 51, 20 odsto birača.