“NARUŠEN UGLED”

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije najoštrije je osudilo paljenje crnogorske zastave na zgradi ambasade te zemlje u Beogradu ocijenivši da “to ide na ruku onima koji odgovornost za krizu u Crnoj Gori pokušavaju da prebace na Srbiju”.

”Ne ulazeći u komentare različitih izjava iz Crne Gore u kojima se pokušava odgovornost za krizu u Crnoj Gori lažno prebaciti u Srbiju, a ne zbog donošenja Zakona o slobodi veroispovesti, koji je uperen protiv srpskog naroda i SPC, Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje paljenje crnogorske zastave”, objavljeno je na sajtu tog ministarstva.

Takav čin, kako se dodaje, samo ide na ruku neprijateljima srpskog naroda i narušava ugled Srbije, kao ozbiljne države koja se zalaže da se dijalogom i u miru rešavaju problemi u regionu, a u ovom slučaju u Crnoj Gori.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će u narednih 24 ili 36 sati biti odlučeno da li će 6. januara, na Badnji da ići u Crnu Goru. “

DANAS TEHNIČKA VLADA

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev jutros je potpisao ostavku da bi u toku dana mogla da bude formirana tehnička vlada za sprovođenje izbora.

“Vlada radi od 8.30, potpisao sam ostavku, u skaldu sa dogovorom (za izbore) i Zakonom o vladi. Vjerujem da će veoma brzo da stigne u palralment čime može da počne procedura za izbor prelazne vlade”, rekao je Zaev jednom lokalnom mediju.

Zaev, poslije dvije godine i sedam mjeseci na premijerskoj funciji, ostavku podnosi da bi bila formirana tehnička vlada koja će pripremiti vanredne parlamentarne izbore 12. aprila, u skladu sa dogovorom lidera vodećih stranka nakon što Sjeverna Makedonija u oktobru treći put nije dobila datum za početak pregovora sa EU.

Nakon što parlament usvoji ostavku Zaeva, šef države Stevo Pendarovski daće mandat za formiranje tehničke vlade ministru unutrašnjih poslova i potpredsedniku SDSM Oliveru Spasovskom da bi parment do ponoći potvrdio novi kabinet u kojem opozicija ima dva ministra i tri dopunska zamjenika ministara.

Prema takozvanom “pržinskom modelu”, koji je prvi put primjenjen 2016, tehnička vlada se formira 100 dana pred izbore i u njoj opozicija ima ministra pocije i minstra za rad, kao i dopunske zamjenike ministara za finasije, poljopriverdu i za administraciju.

HRVATSKI MEDIJI

Poslije TV debate dvoje kandidata na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, dogodio se verbalni napad savjetnika Kolinde Grabar-Kitarović na Zorana Milanovića.

Kako prenose hrvatski mediji, poslije debate koja je trajala nešto manje od dva sata u kojoj je bilo međusobnih napada i optužbi, Milanovića je na izlazu iz studija verbalno napao Tomislav Madžar.

Milanović se po izlasku obratio novinarima kad mu je Madžar dobacivao “sram vas može biti”, prenosi hrvatski portal Indeks.

Milanović je u jednom trenutku pitao da li je to obezbjeđenje, na šta mu je njegov savjetnik odgovorio da je to “savjetnik predsjednice”.

“Sram vas može biti zbog vašeg govora”, nastavio je Madžar.

“Ima i dalje nestabilnih”, bila je prva reakcija Zorana Milanovića na Madžarovo ponašanje.

Dok je Milanović odlazio, Madžar mu je vikao da objasni zašto je bio na minimalcu, kao i da je da je to njegova ekonomija.

“Ja čoveka uopšte ne poznajem”, rekao je Milanović.

Oko pola sata nakon incidenta, na Tviteru je Milanovićev portparol Nikola Jelić objavio da je šef štaba Kolinde Grabar-Kitarović Ivan Anušić uputio izvinjenje zbog napada savjetnika Madžara.

TOKOM 2019.

Mađarski zvaničnici i Evropska agencija za granice i obalsku stražu (Fronteks) upozorili su da je tokom 2019. godine broj ilegalnih prelazaka granica na takozvanoj Balkanskoj ruti, koja vodi i preko Srbije, dupliran u odnosu na 2018. godinu.

Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net), savjetnik za nacionalnu bezbjednost mađarskog premijera Đerđ Bakondi iznio je podatke da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka iz pravca Balkana u tu zemlju tokom 2019. dostigao 13.000 što je duplo više u odnosu na godinu prije toga.

“Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama sa Hrvatskom i Rumunijom”, rekao je Bakondi i dodao da su švercerske grupe počele da vraćaju migrante iz BiH u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu svojih granica, uz finansijsku pomoć Evropske unije.

Budimpešta procjenjuje da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata i to karateriše kao “rizik za centralnu Evropu”.

“Najnoviji izvještaj Fronteksa potvrđuje da je broj ilegalnih ulazaka na zapadnobalkanskoj ruti dupliran u odnosu na 2018. Prema navodima te agencije, dvije trećine ovogodišnjeg migranatskog talasa u Evropu dolazi iz pravca Turske. Svaki treći migrant je iz Avganistana a četvrtinu čine državljani Sirije”, dodaje taj portal.

Portal dodaje da mađarski podaci ukazuju na promjenu trenda migranta u odnosu na državu porijekla, pa je tako prethodnih godina većina tražilaca azila bila iz Avganistana, Pakistana i Irana, da bi ove godine bio uočen porast broja državljana Sirije.

U tekstu se podsjeća da se Mađarska, i tri zemlje Višegradske grupe (Poljska, Slovačka i Češka) zalažu za jačanje kontrole granica, deportaciju nelegalnih migranata i protive se kvotama Evropske unije za smještaj pristiglih ljudi.

“Migrantska kriza ove godine bila je u fokusu pažnje Evropske unije i NATO. U usvojenoj deklaraciji NATO samita u Londonu, iregularne migracije prvi put se spominju u kontekstu bezbjednosnih prijetnji i izazova. EU je za period od 2014. do 2020. izdvojila je više od 10 milijardi eura za migracije, upravljanje granicama i unutrašnju bezbjednost. Državama članicama čije se granice smatraju najugroženijima dodjeljeno je dodatnih 305 miliona eura”, navodi se tekstu.

VUČIĆ PORUČIO

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne može i neće odustati od saradnje sa Evropskom unijom, sa čijim zemljama članicama ima 67 odsto ukupne trgovinske razmjene, ali da neće odustati ni od saradnje sa Rusijom i Kinom.

Vučić je u intervjuu koji je emitovan na televiziji “Hepi” rekao da samo njemačke kompanije zapošljavaju oko 62.000 ljudi u Srbiji.

“Od čega Pančevo da živi, ako ne od njemačkih kompanija? Od čega pola gradova živi, ako ne živi od njemačkih kompanija? Imamo 67 odsto trgovinske razmjene sa Evropskom unijom i 17 odsto ukupne trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zato sam i inisistirao na saradnji koju vi zovete “mali Šengen”, a sve te zemlje se nalaze na evropskom putu”, kazao je Vučić.

On je rekao da sa druge strane, Srbija dobar dio poljoprivrednih proizvoda prodaje Rusiji, dok sa Kinom ima saradnju u vidu njihovih investicija u Srbiji.

“Vi kažete ne treba nam EU, ja to ne mogu da kažem. Potrebna nam je i Rusija i EU i svi drugi. Užasno je teško jer nikada ni jedni ni drugi neće biti zadovoljni, ali mi hoćemo da budemo samo svoj na svome i ništa više”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da iz zapadnih zemalja imaju kritike za politiku otvorenosti Srbije za kineske investicije, ali se to, po njegovim riječima, takođe neće promeniti.

“Isto kada mi kažu za Kineze, zašto ste ih pustili? E zato. Zato što biste ih vi pustili (u vaše zemlje) da sve ostane u Vašingtonu. Cijela fabrika Folksvagen je sa kineskim delovima. Ja hoću da novac ostane u Srbiji. Nećete vi, koji pošaljete po 500 delegacija godišnje (u Kinu), da mi određujete. Treba samo oni da imaju korist, a da mi propadnemo polako ali sigurno, e taj film nećete da gledate”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje o intenzivnijem naoružavanju Srbije, koja je od Rusije kupila više aviona i vojnih i policijskih helikoptera u 2019. godini, Vučić je rekao da će svi uijvek imati primjedbe “da li ste kupili jednu pušku, jedan metak ili uzeli avione na jednoj ili drugoj strani, ali da je osnovno pitanje da li je Srbija sada snažnija ili nije”.

Vučić je rekao i da je afera u valjevskoj fabrici “Krušik” pokrenuta “da se uništi konkurencija, pa makar i mala konkurencija kao što je srpska”.

On je rekao da je izvoz srpske namjenske industrije manji i “zato što nema ratova pa se oružje teže prodaje”.

U 2019.

Kroz Srbiju je u 2019. godini prošlo više od 27.000 migranata, od kojih je 221 podnijelo zahtjev za azil, a do kraja godine pozitivno su riješena svega 33 slučaja, pokazali su podaci Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije.

Komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić rekao je agenciji Beta da je od početka migrantske krize kroz Srbiju prošlo više od 1,5 miliona ljudi koji su otišli put razvijenih zemalja EU sa namjerom da tamo traže azil.

Prema njegovim rečima, trendovi kretanja migranata stalno se mijenjaju, tako da trenutno u Srbiju ulazi gotovo podjednak broj migranata iz pravca Grčke, kao i onih koji se u Srbiju vraćaju iz Bosne, gdje su prešli u ranijem periodu.

Cucić je izjavio da dok su ranije u Srbiju ulazili migranti uglavnom iz susjednih zemalja na jugu, odakle su stizali iz pravca Grčke, od prošle godine je trend da, naročito tokom hladnog perioda migranti u Srbiju ulaze i iz Bosne – da bi prezimili.

Prema podacima Komesarijata Srbije za izbjeglice i migracije u ukupno 17 prihvatnih ili centara za azil u Srbiji na kraju 2019. godine bilo je smješteno nešto manje od 5.000 migranata (25. decembra bilo ih je 4.861).

Od tog broja polovina migranata je iz Avganistana, na drugom mjestu su migranti iz Sirije kojih je 13 odsto, zatim iz Pakistana, kojih je sedam odsto i Iraka i Bangladeša, po oko šest odsto.

BIH

Zemljotres jačine 3,9 stepeni pogodio je jutros Nevesinje, a zemljotres su osjetili i stanovnici Bugojna.

Epicentar zemljotresa bio je osam kilometara sjeveroistočno od Nevesinja na dubini od osam kilometara, saopštio je Evromediteranski seizmološki centar.

Treslo se i tlo 12 kilometara od Bugojna, gdje je zabilježen zemljotres od 3,1 stepena, prenosi Tanjug.

Podrhtavanje tla osjetilo se i u okolnim mjestima, posebno u Mostaru, a kako se navodi, pogođeno područje je udaljeno 74 kilometra od Sarajeva.

Kako prenosi sarajevski portal Kliksza sada nema informacija o eventualnoj šteti.

DOČEK NOVE GODINE

Uz muziku i vatromete u ponoć, nova 2020. godina dočekana je na trgovima glavnih gradova širom Balkana.

Uz pjesme regionalne mega muzičke zvijezde Željka Joksimovića, desetine hiljada Sarajlija i turista dočekalo je Novu godinu na Trgu Bosne i Hercegovine.

U ponoć je priređen i spektakularni vatromet, a Novu godinu građanima je čestitao gradonačelnik Abdulah Skaka.

Doček Nove godine ispred Skupštine Srbije

Doček Nove godine na otvorenom u Beogradu i ove godine je održan ispred Skupštine Srbije, gdje su okupljeni u 2020. godinu ušli uz muziku Lepe Brene i vatromet.

Prethodno je od 21 čas nastupila Maja Berović, a nakon Lepe Brene publiku zabavljaju Trubački orkestar Dejana Jevđića, kao i Kiki i Piloti.

Kao i prethodnih godina, veliki broj građana, ali i turista, odlučio je da 2020. godinu dočeka na otvorenom.

Doček na prepunom Trgu bana Josipa Jelačića

Na prepunom Trgu bana Josipa Jelačića Novu 2020. godinu dočekale su tisuće Zagrepčana i turista koji su, uz glazbene nastupe, tačno u ponoć imali priliku da vide raskošan vatromet s nebodera.

Slavlje su pred hiljadama okupljenih na glavnom zagrebačkom trgu nastupom na glavnoj bni započeli Novi fosili svojim hitovima, a tačno u ponoć, nakon odbrojavanja i uz tradicionalni vatromet, srećnu Novu 2020. godinu svima je poželio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.

Nakon ponoći Odu radosti, himnu Europske unije, izveo je Zbor Zvjezdice, povodom početka predsjedavanja Hrvatske Savjetom Evropske unije.

Muzički program nakon ponoći na Trgu bana Jelačića nastavljen je s Prljavim kazalištem pjesmom Mojoj majci/Ruža Hrvatska i uz ostale hitove koje će s rasplesanom publikom svirati do kasnih sati.

Uz glavni trg, velik broj ljudi u Novu godinu ušao je na brojnim lokacijama Adventa u Zagrebu koji se održava u širem gradskom centru, a dočeci su upriličeni u zagrebačkim kafićima, restoranima i hotelima.

Dočeci Nove 2020. godine organizovani su, uz vatromete i glazbeni program u većini hrvatskih gradova. U Splitu su se za dobru atmosferu brinuli Klapa Intrade i Jelena Rozga, a u Rijeci nastupali Nina Badrić i Dubioza kolektiv. U Osijeku je doček organizovan uz DJ-a i bend Opću opasnost, u Dubrovniku je nastupao Parni valjak, a doček na otvorenom održan je i u Zadru, kao i u drugim hrvatskim gradovima i mjestima.

Skoplje slavilo uz Dina Merlina

U prijestonici Sjeverne Makedonije, Skoplju, veliki broj domaćih građana, kao i inostranih gostiju dočekalo je Novu godine na Trgu Makedonija uz veliku balkansku muzičku zvijezdu Dinu Merlina i druge bendove poput “Gypsy Groove” i “Superhiks”.

Na istom trgu različite aktivnosti održavaju se već tri nedjelje u organizaciji Grada Skoplja. Tokom ovog perioda, na trgu je vladala praznična atmosfera uz veliku posećenost građana kojima su iz drvenih kućica nuđeni ručno izrađeni suveniri, knjige, ukrasi i različiti pokloni božićni pokloni, kao i gastronomski specijaliteti i topli napici.

Koncertom na otvorenom i Tirana ušla u Novu 2020.

Građani Albanije Novu godinu dočekali su u svojim domovima, ali i na gradskim trgovima. Na Trgu Skenderbeg u glavnom gradu Tirani lokalne vlasti su organizovale koncert albanskih izvođača na otvorenom, gdje je više hiljada građana dočekalo 2020. godinu.

Ulice Tirane, kao i drugih gradova vlasti su okitile raznim svjetlucavim lampicama, dok su građani ukrasili svoje domove, stvarajući tako prazničnu atmosferu.

Slavlje u Prištini

Veličanstvenim desetominutnim vatrometom Priština je ušla u 2020. godinu. Iako se na Kosovu tradicionalno Nova godina dočekuje u krugu porodice, veliki broj građana pristiglih iz svih krajeva Kosova okupio se na trgovima Skenderbeg i Zahir Pajazati, gdje su se na dvije bine smjenjivali muzički izvođači. Glavna zvijezda večeri je bio popularni pjevač iz Albanije Alban Skenderaj. Građane su zabavljali i grupa Offchestra, Art Lokaj & Friends, Đ Ylli Megi i Đ Wise.

Proslava je počela još u 13 sati, a građane su pored ostalih zabavljali i Vala Mulliqi Duo i Đ James. Opština Priština je još prije mjesec dana na dva centralna trga postavila drvene kućice iz kojih su se služili topli napici, kao i dvije bine na kojima su svake večeri smjenjivali različiti izvođači. Cijela manifestacija je nazvana “Doček na trgu”.

U pojedinim gradovima regije, novogodišnje slavlje na otvorenom biće nastavljeno i 1. januara uz prigodne programe.

PRIORITET SPRIJEČITI SUKOBE

Albanija je od danas, na godinu, preuzela od Slovačke predsjedavanje Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju. Najavljeno je da će jedan od ključnih prioriteta biti napori u rješavanju sukoba. Funkciju predsjedavajućeg, kako je najavljeno u saopštenju OEBS-a, obavljaće albanski premijer Edi Rama.

Rama je naglasio da je preuzimanje predsjedavanja OEBS-u istorijski trenutak za Albaniju, koja je od zemlje pod okrutnim komunističkim režimom, dobila čast da ovu organizaciju predvodi.

“Predsjedavanje OEBS-u predstavlja vrhunac naše značajne transformacije”, istakao je on.

Najavio je da će Albanija, tokom predsedavanja da se fokusira na zajedničkoj implementaciji osnova OEBS-a, kao što su sprječavanje eskalacije sukoba, praćenje izbora, podrška reformama, i poboljšanje sigurnosti i prosperiteta građana, nastavljajući da jača dijalog inspirisan 30-o godišnjicom Pariške povelje.

Prioriteti albanskog predsjedavanja obuhvatiće sve tri dimenzije sveobuhvatnog koncepta bezbjednosti OEBS-a.

“Kriza u Ukrajini i sve što se dešava oko nje ostaje aktuelni bezbjednosni izazov u Evropi”, rekao je Rama.

“Napori u rješavanju sukoba biće na vrhu prioriteta albanskog predsjedavanja, jer je neprihvatljivo da dugotrajni sukobi u regionu koji obuhvata OEBS i dalje odnose živote. OEBS se dokazao kao organizacija koja ne samo da se može brzo rasporediti u konfliktnim oblastima, već ponekad to može učiniti tamo gde niko drugi ne može, dodao je on.

Ukazao je da žene i dalje najviše trpe zbog nestabilnosti i sukoba, kao i da su nepravedno isključene iz mirovnih pregovora, zbog čega će se Albanija fokusirati i na borbu protiv nasilja nad ženama i na promovisanje uloge žena u miru i sigurnosti.

S tim u vezi je podsjetio da polovinu ministara njegove vlade čine žene, koje čine i trećinu albanskog parlamenta, te da se Albanija nalazi među prvih pet zemalja u svijetu po učešću žena u vladi, kao i po broju žena na javnim funkcijama.

Takođe je ukazao da će borba protiv korupcije biti jedan od prioriteta, jer, kako je naglasio, korupcija narušava temelje demokratije i ima negativan uticaj na prosperitet i bezbjednost regiona koji obuhvata OEBS, zajedno sa transnacionalnim prijetnjama.

Rama je najavio rad na boljem pozirioniranju OEBS-a u borbi protiv korupcije i promovisanju dobrog upravljanja.

“Trgovina ljudima nije samo bezbjednosni rizik, već i ozbiljno kršenje ljudskih prava. Budući da je OEBS prepoznat kao globalni lider u borbi protiv trgovine ljudima, u 2020. godini nastavićemo da se borimo za aktivnosti OEBS-a u ovoj oblasti”, dodao je Rama.

Istakao je da će nastaviti I borbu protiv govora mržnje širom Evrope, dodajući da je neophodno pojačati i napore u borbi protiv diskriminacije, te i promovisanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Rama je podvukao da je “Helšinški recept za mir” u Evropi jednostavan, ali efikasan, i da je neophodna primjena svih principa te Povelje – poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

On je izrazio uverenje da je Tirana napravila realan i uravnotežen program predsedavanja.

“Mogu vam garantovati da će se čuti glas svih država članice i da će se odluke donositi na transparentan način, podržavajući zajedničke vrijednosti i principe. Naš uspjeh biće uspjeh svih 57 država članica”, poručio je Rama.

Formalno, Albanija će predstavljanjem prioriteta predsjedavanja, na sjednici Stalnog saveta OEBS 9.janura u Beču, na kojoj će se, kako je najavljeno, obratiti Rama, preuzeti predsjedavanje organizacijom u kojoj se odluke donose konsenzusom.

PROŠIRENJE I STABILNOST

Hrvatska je danas preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Savjetu Evropske unije (EU), šest i po godina nakon što je postala članica EU.

Početak predsjedavanja službeno će biti obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Evropske komisije u na čelu s predsjednicom Ursulom von der Lajen.

“Hrvatsko predsjedništvo zalagaće se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj i povezanost evropskog kontinenta”, kaže se u programu hrvatske vlade.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je predstavio četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU, koje je definisao kao “Evropa koja raste i koja se razvija, Evropa koja spaja, ekonomski, energetski i infrastrukturno, Evropa koja štiti i Evropa koja je uticajna na globalnom planu”.

Zagreb će u maju biti domaćin samita EU i država zapadnog Balkana.

“Snažna Evropa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedavanje Savjetu EU.