SA CLANOVIMA INSTITUTA

Papa Franjo primio je u Vatikanu clanove Medunarodnog instituta Nizami Gandzavi medu kojima je i bivsi predsjednik Crne Gore Filip Vujanovic.

Vujanovic je sa Medunarodnim institutom u dvodnevnoj posjeti Rimu. Ranije predsjednike drzava i vlada koji su clanovi ovog Instituta, a ciji je Vujanovic clan borda, danas je u Vatikanu primio Sveti otac Franjo.

“Zahvalan sam vam na naporu da se suocite sa glavnim izazovima danasnjice u cilju promovisanju mira kroz dijalog i medusobno postovanje, inspirisuci se velikim Persijskim poetom iz dvanaestog vijeka po kojem Fondacija nosi ime”, kazao je papa Franjo.

“Vi to cinite stavljajuci u sluzbu globalne zajednice vrijednosti i iskustva stecena na vaznim pozicijama koje ste imali u svojim drzavama. Zelim vam i odlicne rezultate u borbi sa izazovom klimatskih promjena”, dodao je on.

On je ohrabrio clanove Instituta da nastave te napore.

“Ubijeden da je kultura dijaloga pravi put, uzajamno saradivanje pravi nacin ophodenja, a uzajamno razumijevanje metod uz pomoc kojeg se razvija bratstvu izmedju ljudi i naroda”, zakljucio je poglavar Rimokatolicke crkve.

U PODGORICI

U Ambasadi Albanije u Podgorici otvorena je Knjiga zalosti, nakon sto je od posljedica razornog zemljotresa u toj zemlji stradalo vise desetina osoba.

“Usljed zemljotresa koji su pogodili Republiku Albaniju, potpredsjednici Opstine Tuzi Ivan Ivanaj i Haris Ramovic, kao i predsjednik Skupstine opstine Fadilj Kajosaj upisali su se danas u Knjigu zalosti koja je otvorena u Ambasadi Albanije u Podgorici”, saopstila je Opstina Tuzi.

U Knjigu zalosti upisao se ministar odbrane Pedrag Boskovic.

“Izrazavamo solidarnost sa nasim prijateljima u Albaniji u ovim teskim trenucima”, navodi se na Tviter nalogu Ministarstva odbrane.

U Knjigu zalosti upisao se i lider Prave Crne Gore Marko Milacic.

“Prava Crna Gora ne dijeli vrijednosti svih koji se namecu kao predstavnici casnog albanskog naroda, ali nas dostojanstvo, pravoslavno bratoljublje, primjeri Marka Miljanova i pouke Patrijarha Pavla obavezuju da u ovim teskim trenucima kao ljudi budemo uz albanski narod, u muci koju smo i mi dozivjeli prije cetiri decenije”, napisao je Milacic.

Podsjecamo, najmanje 40 osoba je poginulo, a 650 povrijedeno u zemljotresu koji je pogodio tu zemlju.

ABAZOVIC U DRACU

Lider Gradanskog pokreta URA Dritan Abazovic juce je sa svojim saradnicima posjetio Drac poslije razornog zemljotresa u tom albanskom gradu.

Abazovic je zajedno sa kolegama iz URA-e donirao hranu i odjecu, a dali su i krv u regionalnoj bolnici.

“U ovom teskom trenutku za Albaniju dijelimo solidarnost, ljubav i humanost sa zrtvama zemljotresa. Svjesni da ne mozemo mnogo da pomognemo, ali osjecali smo moralnu obavezu da podijelimo tugu sa nasim komsijama nakon katastrofalnog zemljotresa”, kazali su iz ove partije.

Navode i da su izuzetno ponosni sto su u Dracu sreli spasioce iz Crne Gore, drugih zemalja regiona, brojne diplomatske predstavnike, humanitarne radnike i volontere.

“Danas smo komsijama iz Albanije prenijeli poruke solidarnosti iz Crne Gore i porucili im da u ovom trenutku nijesu sami. Samo solidarnosu, empatijom i medusobnim razumijevanjem mozemo pobijediti neprilike i razvijati regionalnu saradnju”, porucili su iz URA.

Kako navode iz ove partije, u posjeti Dracu bili su predstavnici podgorickog, cetinjskog i ulcinjskog odbora URA.

ROTARI KLUB BAR

Rotari klub Bar je pokrenuo akciju prikupljanja pomoci stanovnistvu albanskih gradova pogodenih zemljotresom. Iz Rotari kluba pozvali su gradane da doniraju.

Sva sredstva ce se prikupljati i sortirati do nedjelje na Kalamper Petrol pumpi u Baru, nakon cega ce kamion pomoci u organizaciji kluba biti poslat u centar za prikupljanje pomoci u Albaniji

ISLANDSKE KOLEGE PORUCILE

Proces pristupanja Evropskoj uniji moze dati neophodni impuls za reforme u zemlji i omoguciti usvajanje evropskih standarda i bolji zivot gradana. Zadatak politicara je da cuvaju nacionalne interese svoje zemlje, te zato zakone ne treba mijenjati zbog samog procesa pristupanja Uniji, vec zato sto je to ispravno za samu Crnu Goru, porucili su islandski zvanicnici prilikom susreta sa clanovima Odbora za evropske integracije koji su juce posjetiliislandski parlament.

Delegaciju Odbora u kojoj su Slaven Radunovic, Daliborku Pejovic i Momcilo Martinovic, u Parlamentu Islanda ugostila je predsjednica Odbora za vanjske poslove Sigridur Andersen i njene kolege. Istaknuto je da Island cijeni prijateljske odnose sa Crnom Gorom i podrzava njene evroatlantske integracije, sto je dokazao i time sto je bio prva zemlja koja je priznala nezavisnost Crne Gore i ratifikovala Protokol o njenom pristupanju NATO-u.

Island razumije i podrzava ambicije Crne Gore za clanstvom u EU, zbog sveukupne istorije, kulture, turbulentnih desavanja u regionu i posebnih izazova zemalja regiona u oblasti vladavine prava i korupcije.

Kako se navodi u saopstenju Odbora, na Islandu nikada nije postojala politicka podrska za pristupanje EU, a ni javno mnjenje nije vecinski naklonjeno pristupanju Islanda Uniji, jer za Islandane, istorijski, suverenost i autonomija u odredivanju pravila imaju posebnu vaznost.

Prema rijecima islandskih kolega, ribarstvo i prirodni resursi su bili i ostaju glavna prepreka pristupanju Islanda EU. Medutim, na Islandu postoji opsti konsenzus o ucescu u Evropskoj ekonomskoj oblasti (EEA) i ova ideja nikada nije izgubila politicku podrsku. Kao clanica EEA, Island je vec usvojio 15 odsto ukupnog zakonodavstva EU, s fokusom na zakonodavstvo u oblasti unutrasnjeg trzista, shodno obavezama iz sporazuma o EEA. Iako neke od regulativa koje Island usvaja namecu velike troskove zemlji, koristi od ucesca u EEA i usvojeni standardi i prakse EU u posebno vaznim sektorima, kao sto je zivotna sredina, daleko prevazilaze ove troskove.

Osim sa domacinima, Odborom za vanjsku politiku, crnogorska delegacija se susrela i sa kolegama iz islandskog Odbora za zivotnu sredinu i komunikacije, na celu sa Ari Trausti Gudmundson potpredsjednikom Odbora.

On je crnogorske kolege upoznao sa nadleznostima Odbora, medu kojima su i razmatranje inovativnih rjesenja u oblasti zastite zivotne sredine.

“Crnogorski parlamentarci su pohvalili inicijativu islandskih kolega za izradu konkretnih i mjerljivih indeksa za procjenu uticaja projekata i politika na odrzivi razvoj Islanda, koji su sveobuhvatni i kojima se pokusavaju rijesiti cesti konflikti izmedu razvoja i zastite prirodnih resursa zemlje. Mehanizmi i indeksi mjerenja uticaja i odrzivosti su posebno vazni i zbog sve veceg razvoja i fokusa zemlje na turizam, a ovi indeksi su i vazan dio procesa donosenja budzetskih odluka u Parlamentu. Clanovi Odbora za evropske integracije su pohvalili razvijenu metodologiju i pristup, za koje smatraju da bi bile izuzetno korisne i primjenljive u crnogorskom kontekstu”, navodi se u saopstenju.

Na sastanku je razgovarano i o posebnim izazovima Crne Gore u odnosu na ispunjavanje obaveza iz pregovarackog poglavlja 27, koji se odnose na kvalitet zastite zasticenih podrucja, implementacione i kapacitete za zastitu, finansijske obaveze, te kapacitete za zastitu prirode na lokalnom nivou.

Parlamentarci su razmijenili iskustva i u vezi sa tretiranjem cvrstog otpada i otpadnih voda, uz poseban fokus na politiku i prakse recikliranja otpada. Jedna od tema razgovora bilo je i ucesce nevladinih organizacija u pripremi strategija i kljucnih regulativa vezanih za zastitu zivotne sredine, kao i u pracenju kvaliteta i uspjesnosti njihovog sprovodenja.

Posjeta Odbora za evropske integracije Islandu bice zavrsena sjutra, sastankom sa ekspertima iz Ministarstva za industriju i inovacije, kao i obilaskom dva vazna islandska hidroenergetska i geotermalna postrojenja.

MITROVIC ZA RTCG

Zivimo na takvom podrucju gdje se mogu ocekivati potresi vece jacine od onih koji su pogodili Albaniju i Grcku, a u pitanju su zemljotresi koji mogu biti snage i do sedam stepeni po Rihterovoj skali, kazao je direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrovic.

On je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) rekao da je velika odgovornost na graditeljima, kako bi gradili gradili bezbjedne objekte.

“Imamo slucajeve u svijetu gdje su potresi preko 10 stepeni po Merkalijevoj skali u Japanu, pa gledamo snimke kako se trese cijela zgrada, a nista se ne rusi”, rekao je Mitrovic, napominjuci da je takva gradnja zasigurno skuplja.

Nikada se, kako je rekao, ne moze predvidjeti kada ce se desiti zemljotres, jer nauka jos nije dala odgovor sta se to desava u unutrasnjosti zemlje.

“Najopasniji su tektonski zemljotresi, koji nastaju kao posljedica sudaranja tektonskih ploca. Ne moze se u buducem vremenu predvidjeti vrijeme zemljotresa i glavnog udara. Tesko je pratiti procese u atmosferi, a kamo li procese u unutrasnjosti zemljine kore”, pojasnio je Mitrovic.

Potrebno je, kaze, ne paniciti jer znamo da zivimo na podrucju gdje nas potresi ne iznenaduju.

“Dobro je da ima manjih zemljotresa koji prazne energiju da ne bi doslo do nekog velikog zemljotresa, oni smiruju tlo zapravo”, rekao je Mitrovic.

U PODGORICI

Gradnja zgrade nove gimnazije u Podgorici bice zavrsena do 2023. godine, do kada ce glavni grad dobiti i tri nove osnovne skole – na Zabjelu, u Siti kvartu i Karabuskom Polju, najavio je ministar prosvjete Damir Sehovic.

Ove infrastrukturne investicije dio su aranzmana sa Evropskom investicionom bankom, vrijednog 40 miliona eura, od cega ce, kako pojasnjava Sehovic, 18 miliona biti obezbijedeno iz kreditnih sredstava, a ostatak iz sopstvenih.

Budzet

Govoreci o budzetskim izdvajanjima u oblasti prosvjete za narednu godinu, kazao je da je Vlada opredijelila ne samo oko 10 odsto vise sredstava za prosvjetu u odnosu na lani, ,,nego je stvorila pretpostavke i za pocinjanje do sada najvece investicione aktivnosti koja obuhvata preko 20 novih kapitalnih projekata koji su se nasli u kapitalnom budzetu”.

“Projektom sa EIB-om je predvidena gradnja cetiri nove skole, nadogradnja tri vrtica i adaptacija 10-ak srednjih skola sirom Crne Gore, te opremanje skola. Gradnjom i nadogradnjom tih objekata kapaciteti u obrazovnim ustanovama ce biti povecani za preko 3.500 mjesta. Ono sto je, pak, mozda i najvaznije u vezi sa EIB projektom jeste cinjenica da ce on, prema ugovoru, biti realizovan do kraja 2023. godine, sto znaci da mi, kada najavljujemo ove skole, ne govorimo o dalekoj buducnosti, vec o periodu od narednih nekoliko godina”, kazao je on u razgovoru za Pobjedu.

Nova gimnazija, vrijedna vise od sest miliona eura, povrsine 6.000 metara kvadratnih, nalazice se u zahvatu DUP-a “Univerzitetski centar”, dok ce nove osnovne skole, na Zabjelu vrijednosti oko 5,5 miliona eura, Siti kvartu preko pet miliona eura i naselju Karabusko Polje preko dva miliona eura, biti locirane u zahvatu DUP-a “Zabjelo B”, DUP-a “Radoje Dakic” i DUP-a “Karabusko Polje”.

Sehovic je istakao i da ce kroz nadogradnju tri vrtica i to dva u glavnom gradu i jednog u Kotoru, biti gotovo udvostruceni postojeci kapaciteti.

Gradice sedam vrtica

Damir Sehovic je potvrdio da je Banka za razvoj Savjeta Evrope dala saglasnost na novi aranzman sa Crnom Gorom, u vrijednosti od 17 miliona eura, kroz koji ce biti izgradeno sedam novih vrtica.

“Drago mi je da mogu da saopstim da je Banka za razvoj Savjeta Evrope davanjem saglasnosti na novi kreditni aranzman sa Crnom Gorom, koji je u finansijskom smislu tezak 17 miliona eura, pokazala da nas tretira ozbiljnim i odgovornim partnerom, sa kojim ce i narednih godina nastaviti saradnju na projektu izgradnje novih sedam vrtica u Crnoj Gori u Siti kvartu povrsine 3.500 metara kvadratnih, Starom aerodromu, Zlatici, Beranama i Bijelom Polju povrsine po 1.600 metara kvadratnih, Tuskom putu povrsine 1.800 i Plavu 1.000 kvadrata. Time pokazuju da su jednako kao i mi svjesni da je ulaganje u najmlade najbolja, najodrzivija, ali i najisplativija investicija na dugi rok”, kazao je ministar prosvjete.

Plate

Ministar prosvjete je naveo i da su u ovoj i narednoj godini stvoreni preduslovi za najvece povecanje zarada zaposlenih u prosvjeti u posljednjih 12 godina i ujedno, kako je kazao, jedno od vecih povecanja u regionu.

“Povecanje ce od pocetka naredne godine iznositi devet odsto, a od 2021. i dodatnih tri odsto na vec uvecanu zaradu. Svjesni smo da uprkos povecanju zarada standard nasih prosvjetnih radnika nije jos na zeljenom nivou, ali svi oni koji su dobronamjerni ne mogu a da ne primijete da je posljednjim dogovorom sa Sindikatom prosvjete napravljen krupan korak naprijed”, ocijenio je Sehovic.

DUKANOVIC

Radio-televizija Crne Gore (RTCG) pocela je rad na novoj digitalnoj tehnologiji, a to je i simbolicki pokazatelj napretka drzave, porucio je predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic na svecanoj akademiji organizovanoj povodom 27. novembra – Dana RTCG i prelaska na HD signal.

“Mislim da iznosim stav velike vecine gradana kada kazem da RTCG kroz istinite, pouzdane i pravovremene informacije znacajno utice na poboljsanje zivota zajednice i stvaranje pozitivne atmosfere u drustvu. Time RTCG postaje partner i oslonac drzavnim organima, politickim i drustvenim subjektima, stvaralackoj zajednici i gradanima u izgradnji boljeg drustva”, naveo je Dukanovic.

On je na sinoc uprilicenoj Svecanoj akademiji u Hiltonu istakao da RTCG nije samo ugledna medijska kuca, od 2002. godine nacionalni Javni servis gradana Crne Gore, vec prije svega nezaobilazna drustvena institucija, kako je kazao, obrazovanja, kulture, nauke i demokratije u nasoj zemlji.

“Zelim da vjerujem da cete kao pripadnici najpoznatije crnogorske medijske kuce, u duhu jubileja i na bazi bogate tradicije, opravdati i zadrzati povjerenje koje ste stekli slijedeci vrijednosti i principe profesije, i da cete nastaviti da odgajate nove generacije novinara koje ce pomagati u izgradnji i razvoju Crne Gore kao moderne evropske drzave”, kazao je on.

RTCG je bila i ostala snazan promoter temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore, kazao je Dukanovic.

“Afirmisanjem crnogorske milenijumske drzavnosti, antifasizma, tolerantnog i skladnog multinacionalnog, multikulturnog i multireligijskog drustva Crne Gore i kroz posebne programske sadrzaje na albanskom jeziku, kao i emisijama za Rome i za lica sa posebnim potrebama, RTCG je dala nemjerljiv doprinos mirnom i demokratskom procesu obnove drzavne nezavisnosti 2006. i njenom napretku na evropskom putu i clanstvu u NATO. Satelitski program je znacajno doprinio informisanju nasih iseljenika u svijetu i njihovoj vezanosti za Crnu Goru”, istakao je on.

Dukanovic je, podsjecajuci na istoriju Radio-Televizije Crne Gore i na njen doprinos i znacaj za savremeno crnogorsko drustvo, izrazio duboko uvjerenje da ce dalji tehnoloski, finansijski, profesionalni, kadrovski i statusni razvoj RTCG doprinijeti njenom pozicioniranju kao oslonca i predvodnika u stvaranju bolje Crne Gore.

“Zato moramo uraditi sve da se RTCG razvija kao moderan i nacionalni Javni emiter. Posljednjih nekoliko godina za modernizaciju i tehnoloske inovacije Javnog servisa iz drzavnog budzeta izdvojena su veoma znacajna sredstva”, kazao je Dukanovic.

Istorijski je dan za RTCG, saopstio je generalni direktor Javnog servisa Bozidar Sundic.

“Menadzment, Savjet, zaposleni, izveli su tehnolosku modernizaciju, RTCG staje rame uz rame s evropskim medijima” kazao je Sundic.

“Dobili smo alat, ali finalni proizvod zavisi od brzine i umijeca zaposlenih,” naveo je on.

Sundic je na svecanoj akademiji povodom 75 godina radija i 55 godina televizija inicirao promjenu naziva Radio Televizija Crne Gore u Crnogorska Radio Televizija.

“S ovog mjesta iniciram i promjenu naziva u Crnogorska radio-televizija. Cijenim da ce takva promjena biti cjelishodna i da treba da se uvrsti u zakon o RTCG. Ovakva promjena naziva ce biti cjelishodna i trebalo bi je uvrstiti u novi zakon o nacionalnom javnom emiteru”, istakao je Sundic.

“Promjene u samoj kuci nijesu lake, ali smo odlucni da vrata nase kuce otvorimo mladom kadru svih struka, koji treba da donese novu energiju. Cilj nam je da posveceno gradimo ovu medijsku kucu”, istakao je on.

“Zato ce nasa kuca biti etalon objektivnog informisanja to nije lako u moru laznih vijesti. Necemo teziti jeftinom spektaklu, nas je zadatak ne samo da objektivno informisemo, nego i da cuvamo mentalno zdravlje nacije. Hronicar dogadaja i vjerodostojan svjedok, prozor u svijet i saveznik Crne Gore na evropskom putu mora biti Javni servis. Ima propusta, ali oni su iskljucivo nasi, jer se Javni servis ureduje iskljucivo u Javnom servisu. Sa svakim cemo saradivati, ali nikome ne damo da nas ureduje,” naveo je Sundic.

BIJELO POLJE

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja zapocelo je 5. novembra realizaciju Programa voce, povrce, mlijeko i mljecni proizvodi za skole, koji ima za cilj poboljsanje prehrambenih navika djece i promociju zdravih stilova zivota kod najmladih generacija. Od danas su u taj projekat ukljucene i dvije osnovne skole iz Bijelog Polja.

“U okviru ovog pilot projekta ukljucili smo sedam osnovnih skola, djecu od prvog do petog razreda iz Bijelog Polja, Berana, Danilovgrada i Kolasina. Osnovni cilj projekta je formiranje zdravih prehrambenih navika kod djece i smanjenje gojaznosti kod djece skolskog uzrasta i smanjenje hrana sa povecanim sadrzajem masti i secera”, istakla je Amra Terzic i dodala da danas pocinju sa dodjelom vocnog obroka, te da su djeci dijelili jabuke, a u narednom periodu ce dijeliti i drugo voce.

Kako je saopsteno iz Opstine Bijelo Polje, predstavnici Ministarstva poljoprivrede posjetili su OS “Marko Miljanov”, kojima se direktorica Jasmina Kalic zahvalila na prilici, sto je ova skola odabrana da ucestvovati u ovom novom i sjajnom programu.

“Prije 20 dana pocela je raspodjela zdrave uzine deci od prvog do petog razreda i ukljuceno je 457 ucenika. Danas smo prisustvovali takvoj aktivnosti u nasoj skoli. Nastavni kadar vodi racuna da kod djece razvija svijest o zdravom nacinu zivota. Aktivnosti iz ovog projekta bice nastavljene i kroz ostala odjeljenja i nadamo se da ce i ostale skole biti ukljucene u projekat”, zakljucila je Kalic.

Ovaj projekat se u Bijelom Polju realizuje u osnovnim skolama “Marko Miljanov” i “Risto Ratkovic”, dok iz Ministarstva poljoprivrede napominju da ce se u narednom period sa Vladom Crne Gore i ostalim subjektima, raditi da se u sto sto vecem broju ukljuce i ostale skole u ovaj projekat i da u krajnjem svi osnovci u Crnoj Gori budu dio ovih vaznih aktivnosti.

DETALJNO O EU

Javni servis od danas ima i stalnog dopisnika iz Brisela. Novinar Ivan Mijanovic ubuduce ce vas informisati o svim najvaznijim desavanjima kada je rijec o integraciji Crne Gore u EU, ali i o aktivnostima nase zemlje kao clanice NATO-a.

Otvaranje dopisnistva u Briselu pravi je potez nacionalnog Javnog servisa i od velikog je znacaja u trenutku kada nova EK stupa na duznost, ocijenio je ambasador misije Crne Gore pri EU, Bojan Sarkic.

“Prije svega, iskoristio bih ovu priliku da svim gledaocima TVCG, i slusaocima Radija, kao i menadzmentu cestitam jubilej. Mislim da je to pravi potez koji se poklapa sa radom nove Komisije i EP”, naveo je Sarkic.

Svakodnevno informisanje o svim najvaznijim aktuelnostima, omogucice, naglasava ambasador, da se gradanima priblizi pregovaracki proces, ali i izbjegnu odredena pogresna tumacenja.

“Jer ce gledaoci moci iz prve ruke, prakticno istog, da budu u toku sa onim sto se desava u Briselu, da imaju pravu informaciju, da se izbjegnu manipulacije kojih uvijek ima i koje unose zabunu, sa namjerom ili bez namjere”, istice Sarkic.

Kada je rijec o pregovarackom procesu, sef crnogorske misije u Briselu ocjenjuje da je nasa zemlja uradila mnogo u posljednjih sedam godina, da su rezultati vidljivi, o cemu svjedoce brojne reforme.

“Trenutno imamo 30-ak zakona i propisa koji su na usaglasavanju u EK. Prije desetak dana usaglasen je i Zakon o radu koji je vracen u Crnu Goru na zavrsne procedure”, istice Sarkic.

Komentarisuci glavne zadatke koji ce se naci pred novom EK, ambasador naglasava da ce kabinet Ursule fon Der Lajen u fokusu svog rada kao navaznije teme imati stablizaciju EU, izlazak Velike Britanije, kao i odnose 28-clane zajedice sa Turkom.

Nezaobilazna tema je i Zapadni Balkan odnosno otpocinjanje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.