SLOBODNO KRETANJE RADNIKA

Pristup evropskom trzistu rada velika je sansa da crnogorski gradani iskoriste pogodnosti koje ta zajednica pruza, ali ta oblast sa sobom nosi i odredene izazove, na koje je moguce odgovoriti intenzivnijim ekonomskim razvojem zemlje, zakljuceno je na okruglom stolu “Sloboda kretanja radnika – Temeljna vrijednost EU”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purisic istakao je da je pristup evropskom trzistu rada od 500 miliona gradana velika sansa za crnogorske gradane i treba raditi na jacanju konkurentnosti domacih radnika kako bi mogli ravnopravno ucestvovati na trzistu rada EU.

“Medutim, to je i veliki izazov za drustvo, jer veoma utice na nase trziste rada, kao uostalom i na cijeli ekonomski prostor EU”, porucio je Purisic.

Sef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, smatra da bi vlasti trebalo paralelno da ulazu napore kako bi podstakle radnike da ostanu u maticnim zemljama, a talentovane profesionalce da se vrate, imajuci u vidu veliki broj iseljenika u svim zemljama regiona.

“Nema vremena za gubljenje. Prednost treba dati jacanju povjerenja gradana u drzavne institucije, posebno u vladavinu prava, poboljsanje kvaliteta zdravstvenog sistema, poslovnog okruzenja, rjesavanje problema neuskladenosti vjestina, nejednakosti, nezaposlenosti i pitanja poput kvaliteta vazduha”, rekao je Orav.

Glavni pregovarac Aleksandar Drljevic je istakao da je EU utemeljena na principima otvorenog drustva. Sloboda kretanja radnika je, dodao je, jedan od najvaznijih modaliteta saradnje drzava clanica.

“Imajuci u vidu da Crna Gora zaista predstavlja primjer dobre i uspjesne politike prosirenja, kao i da je sam proces prosirenja jedan od najvaznijih strateskih ciljeva Zapadnog Balkana, uprkos izazovnom trenutku u kom se EU nalazi, Crna Gora ostaje strpljiva i odlucna na svom evropskom putu. Uvazavajuci cinjenicu da je Crna Gora dokazala da je posvecena ispunjavanju obaveza iz evropske agende u oblasti slobode kretanja radnika, nesumnjivo je da pregovaracki proces Crnoj Gori pruza priliku za unapredenje zivota i poslovnog prostora njenih gradana i radnika”, naveo je Drljevic.

Drzavna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Vukica Jelic, istakla je da politika prosirenja EU prepoznaje pocetne rizike za trziste od ulaska velikog broja radnika, a isto tako postoji i rizik za same zemlje koje pristupaju EU, gdje se najcesce govori o “odlivu mozgova”.

“Kljucni i sustinski odgovor na ovakve izazove je ekonomski razvoj zemlje i povecanje konkurentnosti privrede, otvaranje novih radnih mjesta i kreiranje drustva znanja. Za ostanak mladih ljudi i privlacenje onih koji su otisli da se vrate potrebno je stvaranje kvalitetnijih uslova za zivot, zaposljavanje, inkluzija, jednake sanse za sve. Nasa zemlja prepoznaje problem i aktivno radi na stvaranju uslova da omoguci mladim ljudima da zive, rade i stvaraju u svojoj zemlji”, kazala je Jelic.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srda Kekovic, ocijenio je da je otvaranje evropskog trzista rada izazov za Crnu Goru i da se vec sad suocavamo sa velikim izazovom odliva stanovnistva u druge zemlje, kao i zbog cinjenice da, prema istrazivanjima, veliki broj mladih ljudi razmislja o odlasku.

Okrugli sto je organizovao Generalni sekretarijat Vlade, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Unijom slobodnih sindikata Crne Gore, u okviru projekta “EU4ME” koji finansira EU, a sprovodi UNDP.

SJUTRA U DELTI

Prva dama Crne Gore Lidija Dukanovic otvorice sjutra 11. diplomatski Bozicni bazar, koji organizuje Medunarodni klub zena Crne Gore.

Kako je najavljeno iz kabineta predsjednika, na ovogodisnjem bazaru ucestvovace 24 ambasade, kompanije i organizacije i prvi put, Ministarstvo javne uprave.

Bozicni bazar bice odrzan u soping molu Delta city, od u 10 sati.

I ove godine u okviru Bazara bice organizovana lutrija, za koju ce listic kostati 2,50 eura, a svaki kupljeni listuc donosi neku nagradu.

Glavne nagrade su telefoni, lap topovi, nocenja u hotelima sirom Crne Gore, kao i ruckovi i vecere u poznatim restoranima. Tokom bazara, bice prireden i kulturno umjetnicki program na kome ce ucestvovati Interancionalna skola QSI-Montenegro, Privatna internacionalna skola United Kids International Montenegro, Studio Britanica i ruski hor Zima iz Bara.

Proslogodisnji Bozicni bazar posjetilo je 24.000 gradana, prikupljeno je 30.037 eura.

ROK OSAM MJESECI

Pocela je potpuna rekonstrukcija dvije od pet planiranih, postojecih zgrada u kasarni Marko Miljanov Popovic u Maslinama, a kompanija Bemax ima rok od osam mjeseci da zavrseni ugovoreni projekat.

Pocetak radova ozvanicio je ministar odbrane Predrag Boskovic.

Boskovic je tom prilikom kazao da je u Dugorocnom planu odbrane kasarna u Maslinama definisana kao jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata.

“Danas pocinje rekonstrukcija dva postojeca objekta gdje ce biti smjesteni logistika, inzenjerija i veza. Nakon toga, radicemo dva nova objekta gdje ce biti smjestena vojna policija i pocasna garda, a nakon toga cemo, vec iduce godine, krenuti u izgradnju nove zgrade Generalstaba Vojske Crne Gore, za sta je idejni projekat zavrsen”, porucio je Boskovic.

On je rekao da ce kasarna nakon 12 godina ponovo dobiti upotrebnu vrijednost, gdje ce, na jednom mjestu Generalstab i Ministarstvo odbrane imati sve uslove za najefikasniji rad.

“Ove tri godine smo, prije svega, bili fokusirani na Vojsku Crne Gore. Nakon punopravnog clanstva u NATO mogli smo mnogo vise da se posvetimo njenoj organizacionoj strukturi. Tu sam posebno zahvalan Generalstabu na zaista velikom poslu koji su uradili, kako bi VCG doveli na nivo koji je predviden strategijskim dokumentima. Vlada Crne Gore je takode, dala puni prioritet VCG, sto se vidi i kroz nabavke koje smo uspjesno sproveli, kako bi vojska mogla da ima adekvatnu opremu i da izvrsava svoje misije”, istakao je Boskovic.

I tu se, kako je kazao ministar, nece stati.

Naredne godine u planu je intenziviranje radova na kasarni Andrijevica, dok cemo pored lako-oklopnih vozila imati potpuno obnovljen logisticki bataljon, imajuci na umu veliki broj transportnih sredstava koje cemo dobiti i koji smo ove godine nabavili.

Da ce radovi na kasarni u Maslinama biti zavrseni u dogovorenom roku i na kvalitetan nacin, uvjerava izvrsni direktor kompanije BEMAX, Veselin Kovacevic.

“Radi se o dva objekta bruto povrsine od po 3 hiljade kvadrata koji se sastoje od prizemlja i dva sprata. Rijec je o kompletnoj rekonstrukciji. Rok za izvodenje radova je 250 dana. Naravno, kao i uvijek, ocekujemo i potrudicemo se da ove radove kvalitetno izvedemo i u roku koji je dogovoren”, kazao je Kovacevic.

DZOMIC

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Velibor Dzomic ocijenio je da je tekst Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je usvojila Vlada Crne Gore jos nepoznat javnosti, ali “da se vidi da se sprema dosad nevidena ideologizacija i politizacija prava na slobodu vjeroispovijesti”.

“Licno, ocekujem jos gora rjesenja u tzv. inoviranom tekstu Predloga zakona od onih koja su se 16. maja nasla u Predlogu zakona. Nijesam prorok, ali se vidi da se sprema do sada nevizena ideologizacija i politizacija prava na slobodu vjeroispovijesti”, rekao je on, prenosi sajt Mitropolije.

Naglasio je da dijaloga sa Vladom nije bilo, osim, kako je kazao, jednog sastanka 26. novembra u Mitropoliji na kome su, prema njegovim rijecima, predstavnici vlade na celu sa potpredsjednikom Zoranom Pazinom “uslovljali razgovor i pokusali da ga svedu iskljucivo na preporuke iz misljenja Venecijanske komisije”.

“Jasno smo ukazali da smo za dijalog, ali da se preporuke Venecijanske komisije odnose samo na neuskladenost Predloga zakona sa medunarodno-pravnim aktima. Iznijeli smo i stav koji Pazin i njegovi saradnici nijesu htjeli da cuju, a to je da smatramo da je Predlog zakona u suprotnosti sa Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore i da se i o tome mora voditi dijalog”, kazao je Dzomic.

On navodi i da su predlagali otvaranje dijaloga o restituciji i obestecenju za oduzetu crkvenu i imovinu drugih vjerskih zajednica poslije Drugog svjetskog rata.

“Prije toga, potpredsjednik Pazin nam je saopstio da su ‘donosioci politickih odluka’, kako ih je vise puta nazvao, najvaznija pitanja pravne prirode proglasili za politicka pitanja iako ona, s obzirom da je rijec o ljudskim pravima, nijesu i nikako ne mogu da budu politicka i partijska u drzavi u kojoj su crkve i vjerske zajednice odvojene od drzave”, rekao je Dzomic.

Dodao je i da je njegov licni utisak da je u pitanju bila simulacija dijaloga.

Vlada Crne Gore usvojila je juce Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji podrazumijeva da sve vjerske zajednice moraju dokazati da su prije 1918. bili vlasnici crkvene imovine, inace ce im biti oduzeta, a kojem se ostro protivila Srpska pravoslavna crkva.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pazin izjavio je nakon sjednice Vlade da su u potpunosti postovane preporuke Venecijanske komisije.

Venecijanska komisija je u junu podrzala namjeru Vlade u Podgorici da na moderan nacin uredi tu oblast, ali i ukazula da nema preknjizavanja vjerske imovine bez odluke suda.

ZAKON NECE MIJENJATI

Nece biti izmjena Zakona o upotrebi duvanskih proizvoda, kako se to ranije moglo cuti u medijima, to je gostujuci u Jutarnjem programu TVCG kazala pomocnica ministra zdravlja Sladana Perovic.

“Zakon se primjenjuje i postuje u obimu u kojem je donesen i nece biti izmjena zakona u smislu koncepta zabrane”, porucila je Perovic.

Zakon se uglavnom postuje, jer brojke kojima raspolazu inspekcije nijesu alarmantne, kazala je Visnja Orban iz Uprave za inspekcijske poslove.

Istakla je da je do sada izvrseno oko 3.300 inspekcijskih kontrola.

GLISEVIC-DUROVIC

Crna Gora uspjesno je planirala kako da potrosi 279,1 milion eura, koliko je Evropska unija (EU) opredijelila drzavi kroz program Instrumenta pretpristupne podrske za period 2014-2020 (IPA II), saopstila je nacionalna IPA koordinatoka, Ivana Glisevic Durovic.

Ona je, na sastanku Nadglednog odbora IPA-e u Podogrici, navela da su svi programi u okviru IPA I, do 2007. do 2013. godine uspjesno zatvoreni, a odobreni projekti zavrseni, sa izuzetkom projekta veceg obima Unapredenje sistema vodosnabdijevanja i izgradnja sistema za tretman otpadnih voda i kanalizacione mreze u Beranama.

Kako je rekla Glisevic Durovic, rezultati u IPA I bili su dobra osnova za dalji posvecen rad IPA struktura nakon 2014. godine, sto potvrduje cinjenica da se uspjesno nastavilo sa sprovodenjem programa IPA II.

Ona je kazala da je prethodna godina je u dijelu koji se odnosi na sprovodenje i planiranje IPA II bila dinamicna i obiljezena aktivnostima koje su se odnosile na pripremu i sprovodenje projekata u periodu 2014-2018, ali i programiranja za period 2019-2020.

Ona je podsjetila da je zavrseno i programiranje za period 2019-2020 cime je zaokruzeno planiranje svih raspolozivih sredstava iz nacionalnog programa IPA II.

“To znaci da smo uspjesno planirali utrosak svih 279,1 milion eura koliko je EU opredijelila za Crnu Goru kroz nacionalne programe IPA II”, dodala je Glisevic Durovic.

Prema njenim rijecima, najskorije odobreni program IPA 2019 i IPA 2020 podrazumijevaju novih skoro 80 miliona eura za projekte u oblasti saobracaja, zivotne sredine, konkurentnosti i inovacija, obrazovanja, zaposljavanja i socijalne politike, demokratije i upravljanja, vladavine prava i temeljnih prava.

“Ti projekti ce donijeti nove infrastrukturne projekte od koristi za sve, kao sto su rekonstrukcija dionice zeljeznicke pruge Podgorica-Golubovci, izgradnja novih postrojenja za preciscavanje otpadnih voda u Rozajama i Kolasinu i nove kanalizacione mreze u Mojkovcu”, rekla je Glisevic Durovic.

Ona je kazala da dosadasnje iskustvo iz sprovodena programa IPA II ukazuje da, i pored toga sto su procedure duge i kompleksne, IPA struktura u Crnoj Gori se postepeno usavrsava i postaje spremnija za uvecanje obima posla koji se ocekuje u narednim godinama.

Glisevic Durovic rekla je da je ove godine nastavljeno sa koriscenjem dva programa budzetske podrske za implementaciju Strategije integrisanog upravljanja granicom i Strategije reforme javne uprave.

“Podrsku za integrisano upravljanje granicom smo planirlai 2015. godine i danas mozemo konstatovati da je 19,9 od ukupno 20 miliona eura uplaceno u drzavni budzet. Za podrsku reformi javne uprave, koja je planirana 2017. godine, od ukupno 15 miliona, do sada je u budzet uplaceno cetiri miliona, a za projekte komplementarne tehnicke pdorske ugovoreno je 2,7 miliona eura”, navela je Glisevic Durovic.

Kako je dodala, ove godine se intezivno radilo na objavljivanju javnih poziva definisanih Programom razvoja poljoprivrede i ruralnih podrucja Crne Gore za period 2014-2020, odnosno IPARD-om II.

“Ministarstvo poljoprivrede je uspjesno ugovorilo 262 projekta vrijednosti 14,03 miliona, od cega podrska EU iznosi 10,52 eura”, rekla je Glisevic Durovic.

Ona je kazala da je Crna Gora, pored nacionalnih i programa evropske teritorijalne saradnje, nastavila da ucestvuje u regionalnim programima koje finansira EU.

Glisevic Durovic je naglasila znacaj Zapadnobalkanskog inevsticionog okvira, kojim EU podrzava pripremu i sprovodenje infrastrukturnih projekata.

“Od ukupno 170 miliona eura koje smo do sada iskoristili iz tog instrumenta, skoro 50 miliona eura je opredijeljeno za pripremu projekata, a 120 za radove i nabavke infrastrukturne objekte”, rekla je ona.

Prema njenim rijecima, pored rekonstrukcije zeljeznike pruge Var-Vrbnica i izgradnje dijela Transbalkanskog energetskog koridora u Crnoj Gori, tim novcem ce biti konfinansirana izgradnja obilaznice oko Budve, ali i izgradnja postrojenja za preciscavanje otpadnih voda u Podgorici i Bijelom Polju i kanalizacione mreze u Bokokotorskom zalivu.

Glisevic Durovic je rekla da vjeruje da ce kolege iz Evropske komisije na najbolji nacin definisati set pravila za finansijsku podrsku tokom perioda 2021-2027, odnosno IPU III.

Sef jedinice D1 u Generalnoj direkciji za susjedstvo i pregovore o prosirenju, Tomas Haglajtner, ukazao je na to da je Crnoj Gori kroz IPA II opredijeljeno 270 miliona eura i dodao da je vazno pokazati da ta sredstva donose rezultate.

On je rekao da se u Briselu vodi dosta diskusije o procesu prosirenje i IPA III i dodao da ce u narednom period biti jaci fokus na ostvarivanju rezultata u najkracem roku.

Haglajtner je rekao da je zavrseno programiranje u okvru IPA II i drzavama je dato zeleno svjetlo da nastave sa programima.

On je ukazao na to da je kroz IPA za ovu godinu opredijeljeno 30 miliona eura, koji se odnose na saobracaj, zivotnu sredinu, lokalitete Natura 2000, dok ce u narednoj godini prirotete imati mala i srednja preduzeca.

“Budzet EU je pod stalnim pritiskom sto se tice iznosa sredstava koja su na raspolaganju za prosirenje, tako da moramo pokazati da novac koji ulazemo donosi rezultate”, istakao je Haglajtner.

VRTIC “DINA VRBICA”

Djeca srednjeg i starijeg uzrasta Javne predskolske ustanove Dina Vrbica od sljedeceg polugodista nece imati popodnevni odmor u vrticu. Uprava ove ustanove odlucila je da ukine spavanje djeci, ali isticu da ce onim malisanima koji budu htjeli da odmaraju to i omoguciti. Vrijeme odmora u svim vaspitnim jedinicama sada je od 12 do 14 casova, pise Dan.

“Djeci starijeg i srednjeg uzrasta bice omoguceno da ne moraju da spavaju u vrticu, kao sto je to do sada bila praksa. Spavanje nece biti imperativ i nece biti aktivnost koja je obavezujuca za djecu tog uzrasta. Svako dijete koje hoce da spava moci ce, ali nece biti obavezno kao do sada”, rekao je direktor JPU Dina Vrbica Vuk Stanisic.

On smatra da spavanje u toku dana nije u skladu sa djecjom prirodom.

“U tom periodu u skladu sa djecjom prirodom je da saznaju, uci i igraju se. Nisam ja to izmislio vec je to svjetska praksa razvijenih zemalja. Pa cak i u Beogradu je vec nekoliko godina ta praksa uvedena. O tome da li ce dijete spavati ili ne nece odlucivati ni roditelji ni djeca. Ako dijete ima potrebu bice mu omoguceno spavanje, jer pratimo njihove potrebe. Ova odluka zasnovana je na naucnim principima i praksi razvijenih zemalja. Samo kod nas jos postoji obaveza spavanja u predskolskim ustanovama”, kaze Stanisic.

On je tu informaciju saopstio i Savjetu roditelja, koji ce zbog toga imati hitan sastanak.

“Ja sam direktor i ja donosim odluke i vodim ustanovu. Ako se misli da neki drugi organ treba da vodi ustanovu, neka predloze tamo gdje treba i neka se promijeni zakon. Sve je to u interesu djece. Kontaktiram sa roditeljima i vecina njih ima problem, ako dijete spava preko dana, uvece teze zaspi”, kaze Stanisic.

Ukoliko pola grupe bude imalo potrebu za spavanjem, a pola ne, Stanisic kaze da ce i to omoguciti bez obzira sto svi borave u istoj ucionici.

“Sve cemo organizovati kako treba. Ima djece u jaslicama koja spavaju kad im se spava, a ostali ne. Imamo prostorne kapacitete, kadar, znanje i volju, imamo sve”, istice direktor.

U toj ustanovi bice promijenjen i rezim ishrane, te vise nakon dorucka nece djeci biti sluzen rucak vec uzina.

“Naslijedili smo rezim ishrane da se dorucak dijeli mozda samo nekih sat i po vremena prije rucka. Dijete nije svarilo ni prvi obrok, a drugi vec pristize. Poslije rucka idu dvije uzine. Sad ce biti drugacije. Prvo ide dorucak pa uzina, rucak, pa druga uzina. Tako ce djeca imati vise vremena za igru, saznanja, ucenja… Dorucak ce biti izmedu osam i devet, onda uzina, rucak od 13 do 14 casova, pa onda uzina”, kaze Stanisic.

ISTOPOLNO PARTNERSTVO

Iako je predlozeni zakon o zivotnom partnerstvu osoba istog pola juce na sjednici Vlade bio druga tacka dnevnog reda, o tom aktu se, prema saznanjima Pobjede, izvrsna vlast, ipak, nije izjasnila zbog “prebukiranosti dnevnog reda”.

Generalna direktorka Direktorata za unapredenje i zastitu ljudskih prava Blanka Radosevic-Marovic rekla je Pobjedi da je zakon prolongiran zbog prioritetnih obaveza i zadataka Vlade.

“Nije nista sporno. Ocekuje se da predlozeni zakon Vlada verifikuje narednog cetvrtka, a da u petak bude u Skupstini. Nadamo se da nece biti daljih odgadanja”, rekla je ona.

Ovaj akt, kojim treba da se omoguci istopolnim parovima da pred maticarem sklapaju partnerstva, je povucen sa sjednice Vlade krajem septembra, jer su, kako je tada pojasnjeno, zeljeli da izadu u susret odredenim nevladinim organizacijama i razmotre prijedlog da se omoguci primjena zakona nakon pola godine od usvajanja, a ne nakon godinu, kako je to bilo predvideno.

Odluceno je da se akt, ipak, primjenjuje godinu dana od usvajanja, jer su iz ministarstava unutrasnjih poslova i pravde rekli da ne mogu u suprotnom na vrijeme da usklade sve podzakonske akte.

Nikakvih drugih izmjena u zakonu nije bilo.

Ponudeni zakon pao je u Skupstini krajem jula, jer nije dobio potrebnu vecinu – 41 glas, odnosno izostala je podrska poslanika SDP-a jer se nijesu pojavili na sjednici, ali su najavili da ce akt podrzati kada opet bude na plenumu

U ULCINJU

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovalo je danas edukativnu radionicu u Ulcinju na teme vezane za politiku kvaliteta u poljoprivredi, s ciljem informisanja zainteresovanih poljoprivrednih proizvodaca za procedure zastite proizvoda i organske proizvodnje.

Nacelnica direktorata za seme kvaliteta u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Merisa Cekic kazala je da je cilj dolaska u Ulcinj prezentovati proizvodacima seme kvaliteta i sta sve mogu uraditi da bi svoje poljoprivredne proizvode bolje izreklamirali i pozicionirali sebe onamo gdje i pripadaju.

“Vezano za Ulcinj radene su mnoge studije, ankete i analize koje su pokazale da ovaj grad zaista ima mnogo tipicnih tradicionalnih i prepoznatljivijih proizvoda koji mogu da se uklope fenomenalno u sisteme kvaliteta. Zbog toga trebamo probuditi svijest proizvodjaca i da im pomognemo da dodu do svog cilja kako bi bolje, skuplje i vrednije valorizovali svoje proizvode prije svega kroz sektor turizma”, rekla je Cekic.

Napomenula je da je Ulcinj bogat hranom i drugim proizvodima tako da bi ovaj grad mogao da ima niz tipicnih brendova lokalnih, koji ne bi samo izreklamirali lokalnu samoupravu vec i drzavu Cnu Goru, a na taj nacin sacuvala se autenticnost, istroija, tipicnost i sve ono sto naravno trebamo sacuvati za buduce generacij.

Bilo je rijeci i o znacaju organske proizvodnje, o samom procesu proizvodnje i procedurama koje je potrebno sprovesti.

Prozvodjaci su se upoznali i sa propisima u ovim oblastima, procesom kontrole i sertifikacije, benefitima koje proizvodaci mogu imati od sertifikacije i unapredenja kvaliteta svojih proizvoda.

Deka Donaj, Radio Crne Gore

SEHOVIC NAJAVIO

Nastavnici i skole ce uskoro direktno u informacioni sistem unositi informacije o talentima djece, cime ce se praviti odlicna baza za njihovo dalje pracenje, ali i kreiranje politika u obrazovanju, kazao je ministar prosvjete Damir Sehovic na konferenciji o motivisanju mladih, kojoj je prisustvovalo vise stotina ucenika iz svih krajeva Crne Gore.

Sehovic je dodao da je vec uspostavljen modul u informacionom sistemu za pracenje napretka sve djece, sa akcentom na djecu koja su u riziku od napustanja skolovanja. Konferenciju je organizovala Biznis akademija “Vijesti” uz programsku podrsku Ministarstva prosvjete.

Ministar je, govoreci o nacinima na koje je potrebno stimulisati djecu da rade na sebi, istakao Fond za kvalitet i talente iz koga ce ove godine ponovo biti dodijeljeno 500 nagrada ucenicima i nastavnicima.

“U rukama nastavnika su, ipak, kljucni alati koji ce pokrenuti djecu i dati im do znanja da su svi oni jednako vrijedni i da nema dobre i lose djece. Moramo im pomoci da motivacioni impuls nadu u sebi, nezavisno od stava drugih prema njima. Mehanizmi motivisanja su vrlo osjetljivi i treba ih na jednak nacin usmjeravati na djecu koja ostvaruju optimalne rezultate, kao i na onu djecu kojoj treba dodatni podstrek”, kazao je ministar.

Sehovic je porucio i da stav gradana, ne samo u nasoj zemlji vec i u svijetu, na temu skolstva, ne bi smio da se svede na stereotip da je rijec o birokratizovanom sistemu ukalupljivanja djece.

Prisutnima se obratila i Andela Micanovic, koja je sa aspekta mlade, uspjesne osobe, dala osvrt na svoj zivotni put.
Ona je mladima porucila i da moraju stalno raditi na sebi.

Direktor biznis akademije “Vijesti” Brano Sudar, porucio da Akademija vec godinama u saradnji sa Ministarstvom radi na temama koje su interesantne mladima, kako bi se djeca usmjerila na prave vrijednosti i cula kvalitetna izlaganja oko bezbjednosti na internetu, motivisanja za postignuca u skoli i van nje, izboru srednje skole i dr.

“Saljemo u javnost poruku da kvalitet i dalje postoji i da ga necemo prepustiti stihiji, vec da cemo, kao drustvo, znati da ga sacuvamo i ponudimo najmladima”, kazao je Sudar.