CEMI

Model koji Crna Gora primjenjuje u odnosu na sudsku zastitu prava na sudenje u razumnom roku pokazao je odredene slabosti i neohodno ga je unaprijediti jer ne daje potrebne rezultate. Istovremeno, gradani skupo placaju greske domacih sudova. Crna Gora je isplatila preko milion eura po presudama i poravnanjima Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ne racunajuci poslednju presudu u slucaju KIPS koja ce gradane Crne Gore kostati vise od 4.5 miliona eura, saopsteno je na okruglom stolu Centra za monitoring i istrazivanje (CeMI).

Izvrsna direktorka CeMI-ja Ana Nenezic kazala je, na okruglom stolu ,,Pravo na sudenje u razumnom roku – analiza nacionalnog zakonodavstva i prakse”, da je ta organizacija u okviru projekta pripremila izvjestaj koji se odnosi na zastitu prava na sudenje u razumnom roku, odnosno na, kako je pojasnila, procjenu da li se to pravo efektivno stiti u domacem pravnom sistemu.

,,Postovanje prava na sudenje u razumnom roku je od izuzetnog znacaja za efikasnost rada sudova, ali i povjerenja javnosti u pravosude, imajuci u vidu da donosenje sudske odluke u razumnom roku doprinosi opstoj pravnoj sigurnosti. Medutim, u pogledu zastite prava na sudenje u razumnom roku, mozemo konstatovati da sistem treba unaprijediti jer ne daje potrebne rezultate”, istakla je Nenezic u PR Centru.

Govoreci o broju nerijesenih predmeta pred crnogorskim sudovima, Nenezic je kazala da ih je na kraju prosle godine bilo 38.971, dok ih je 2008. godine bilo 48.402.

,,Prema izvjestaju Sudskog savjeta za 2018. godinu se ukazuje na to da i dalje postoje predmeti koji nijesu rijeseni, iako su zapoceti prije deset godina, i to 2.807 predmeta koji su zapoceti od 2009. do 2015. godine, kao i 541 predmet zapocet prije 2009. godine”, rekla je Nenezic.

Ona je kazala da je, u odnosu na broj nerijesenih predmeta, u prosloj godini bilo svega 346 podnijetih kontrolnih zahtjeva i ukupno 69 tuzbi za pravicno zadovoljenje.

,,Ukoliko posmatramo sire od 2008-2018. godine podnijeto je ukupno 2.086 kontrolnih zahtjeva, od cega je usvojeno svega 169. Dakle, broj usvojenih zahtjeva je nizak i krece se na prosjecnom nivou od oko deset odsto od ukupnog broja podnijetih zahtjeva godisnje”, navela je Nenezic.

U istom periodu je, kako je navela, podnijeto 435 tuzbi za pravicno zadovoljenje, od cega je usvojeno 196.

,,Posmatrajuci statistiku koja se odnosi na broj nerijesenih predmeta u sudovima, moze se primjetiti da je njhihov broj u izrazitoj nesrazmjeri sa brojem podnijetih zahtjeva i tuzbi za pravicno zadovoljenje i da je visestruko nizi u odnosu na ukupan broj zaostalih predmeta”, istakla je Nenezic.

Prema njenim rijecima, moze se zakljuciti da pravna sredstva za zastitu prava na sudenje u razumnom roku jos koristi mali broj stranaka, da je visok procenat negativno rijesenih zahtjeva, posebno kada govorimo o kontrolnim zahtjevima.

Nenezic je ukazala na porast broja nerijesenih predmeta u okviru Ustavnog suda, koji trenutno ima 2.492 nerijesena predmeta, dok ih je 2015. godine bilo 24.

,,Ovi podaci su upozoravajuci ako znamo da se preko 70 odsto prakse Ustavnog suda odnosilo na ustavne zalbe zbog potencijalnih prava na sudenje u razumnom roku, a sto jasno ukazuje na preopterecenost Ustavnog suda Ustavnim zalbama zbog povrede ovog prava i moze se pretpostaviti da ukoliko priliv predstavki zbog povrede prava na sudenje u razumnom roku nastavi da to moze imati znacajne posledice na rad Ustavnog suda”, navela je Nenezic.

Upozorila je pred Evropskim sudom vec imamo postupke protiv Crne Gore u kojima su istaknute povrede prava na sudenje u razumnom roku pred Ustavnim sudom, dok nemamo djelotvorni pravnih ljekova za duzinu postupka pred Ustavnim sudom. Ista situacija je i sa Upravnim sudom.

Gradani skupo placaju greske: Milion po presudama iz Evropskig suda

Nenezic je upozorila i na visok broj presuda Evropskog suda u odnosu na Crnu Goru, od koji se gotovo polovina odnosi na utvrdenu pvredu prava na sudenje u razumnom roku, i sa tim povezano pitanje djelotvornosti pravnih sredstava za ubrzanje postupka i pravicno zadovoljenje. U 2018. broj predstavki pred Evropskim sudom protiv Crne Gore je bilo 318, sto je uvecanje u odnosu na 2016. godinu kada ih je bilo 165″, kazala je Nenezic.

Na kraju prosle godine je, kako je dodala, u odnosu na Crnu Goru ukupno ostalo u radu 112 predmeta, navodeci da se Crna Gora nalazi na prvom mjestu od svih drzava Savjeta Evrope po indeksu podnijetih predstavki Evropskom sudu, po glavi stanovnika.

Nenezic je upozorila da gradani skupo placaju greske sudova, ukazujuci da su vecinu prihvacenih predstavki suda u Strazburu prethodno odbacile najvise sudske instance u Crnoj Gori.

,,U ovom dijelu nemamo utvrdenu odgovornost, a broj disciplinskih postupaka gotovo je nepostojeci. Crna Gora je isplatila preko jedan milion eura po presudama i poravnanjima Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ne racunajuci poslednju presudu u slucaju KIPS koja ce gradane Crne Gore kostati vise od 4.5 miliona eura. Ali to je tek pocetak placanja greski domacih sudova”, zakljucila je Nenezic.

Programska menadzerka za civilno drustvo Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Ana Margarida Mariguesa kazala je da se u Izvjestaju Evropske komisije za ovu godinu navodi da je crnogorski pravosudni sistem umjereno pripremljen i da je Crna Gora napravila neki napredak u daljem jacanju profesionalizacije sudstva.

,,U Izvjestaju za ovu godinu se navodi da u 2018. godini broj zaostalih predmeta u Crnoj Gori smanjen za 4,5 odsto, dok je broj slucajeva starijih od tri godine smanjen za cetiri odsto. U Izvjestaju se navodi da Crna Gora mora jacati efikasnost pravosudnog sistema, smanjujuci broj tekucih slucajeva i primjenjuci smjernice Evropske komisije za efikasnost pravosuda”, navela je Mariguesa.

Ona je istakla da je pridruzivanje Evropskoj uniji izbor i da zahtjeva prihvatanje principa, vrijednosti i ciljeva te zajednice, navodeci da zahtjeva i kontinuirani napredak na reformskoj agendi, posebno na polju vladavine prava.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavlicic, kazala je da je saglasna da postoji veliki broj predmeta pred crnogorskim sudovima, ali da treba imati u vidu cinjenicu da su crnogorske sudije puno uradile da se skrati duzina sudenja u razumnom roku.

,,Nesporno je da postoje predmeti gdje postupak traje duze od pet godina 694 predmeta. Medutim, moramo da imamo u vidu i cinjenicu da imamo veliki broj predmeta pred sudovima. Pa ipak ne mozemo reci da gradani nemaju povjerenje u tom smislu ako vec podnose toliko tuzbe crnogorskim sudovima”, navela je Pavlicic.

Govoreci o broju rijesenih predmeta od Evropskog suda, Pavlicic je kazala da se Crna Gora ne nalazi nista u drugacijem polozaju u odnosu na druge zemlje, ,,jer je ovo pravo pravo u kojem se podnosioci u najvecem stepenu zale pred Evropskim sudom”.

,,Kada su u pitanju rijeseni predmeti od strane Evropskog suda, na danasnji dan imamo 25 predmeta. To nije 25 predstavki, to je 25 predmeta, jer u tim predmetima imamo objedinjene predstavke gdje je sud sam objedinio, jer se radilo o istom konvencijskom pravu”, kazala je Pavlicic.

Ona je rekla da povecan broj Ustavnih zalbi pozitivno ocjenjuje, navodeci da je svijest gradana porasla na takvom nivou da smatraju da treba da se zale posebnom sudu za ugrozavanje gradanskih prava.

,,Mi za sada, kada je u pitanju posebno Odjeljenje pred Vrhovnim sudom koje se bavi tuzbama za pravicno zadovoljenje, nemamo komuniciranih predmeta gdje je neko bio nezadovoljan pravicnim zadovoljenjem dobijenim od Vrhovnog suda”, navela je Pavlicic.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Zeljka Jovovic kazala je da su u prosloj godini imali 71 kontrolni zahtjev, navodeci da je od toga usvojeno 14, ,,imajuci u vidu na nivou svih sudova da je bilo 346″.

,,To znaci da je Osnovnom sudu 20,6 odsto, a kada to uporedimo sa ukupnim brojem predmeta, vidimo da Osnovni sud u Podgorici postupa azurno. U 2018. godini imali smo stopu azurnosti od 102,78 odsto”, navela je Jovovic, istucuci da su sudije Osnovnog suda u potpunosti posvecene svome radu.

Savjetnica u Vrhovnom sudu Crne Gore Ksenija Jovicevic istakla je da je na planu unutrasnje sudske politike pitanje starih predmeta visoko u agendi Vrhovnog suda, navodeci da se posebno prate predmeti pred osnovnim sudovima koji su stariji od tri godine, imajuci u vidu stav Evropskog suda shodno kojem se strozije cijene slucajevi koji su trajali vise od tri godine u jednoj instanci.

,,Prepoznajuci ovu vrstu predmeta, kao prioritetnu, predsjednici sudova donose godisnje planove o rjesavanju starih predmeta, i kontinuirano se staraju o njhovoj pravilnoj implementaciji”, navela je Jovicevic.

Ona je ukazala na cinjenicu da su svi sudovi imali ukupno u radu 87.676 predmeta, uz primjeceno smanjene tih predmeta, mozemo zakljuciti da su se sudije uspjesno uhvatile u kostac sa starim predmetima.

,,Moze se smatrati da su zaostaci u sudskim postupcima izrodili i institut zastite prava na sudenje u razumnom roku. Prosjecno trajanje postuoka u svim sudovima iznosi 79 dana. Do tri mjeseca najvise je rijeseno predmeta, to je 60 odsto, do sest mjeseci 12 odsto, do devet mjeseci sest odsto, do jedne godine pet odsto, dok je u 15 odsto rijesenih predmeta postupak trajao duze od jedne godine”, navela je Jovicevic.

Pred Evorpskim sudom u 2018. protiv CG cak 23 presude

Advokat i pravni zastupnik KIPS-a pred Evropskim sudom za ljudska prava Predrag Savic rekao je da je Crna Gora, gdje se odbacije 80 odsto predstavki, u najnepovoljnijem polozaju pred Evropskim sudom.

,,U 2018. godini se pominje da je protiv Crne Gore donijeto cak 23 presude. Kao protiv Rusije, otprilike. Te predstavke su ogromna opomena domacem pravosudu”, kazao je Savic.

Sud u Crnoj Gori ne odlucuje protiv drzave kada usvaja kontrolne zahtjeve, zalbe i kada dosuduje nadoknade.

,,Oni cine veliku uslugu drzavi. Oni sprecavaju veci broj predmeta pred Strazburom i pruzaju veliku finansijsku pomoc drzvi. Jer kad sud u Crnoj Gori, ili u Srbiji presudi nadoknadu od 300, ili 500 eura, ona je najmanje dva do tri puta manja od one nadoknade, koju ce zbog krsenja prava presuditi sud u Strazburu”, objasnio je Savic.

On smatra da je potrebno samostalno i nezavisno pravosude sa visokim stepenom integriteta.

,,Potrebno je da imate bolju advokaturu. Potrebno je da imate ne samo dobro opremljene sudove i uslove za rad, nego i dobru sudsku upravu”, smatra Savic.

Prema njegovim rijecima, plate zaposlenih u pravosudu treba da budu vece.

,,Plate sudija nisu dovoljne. Sudije sa boljim platama su motivisane da rade i na njih je teze uticati, jer imaju svoj integritet. Oni su nezavisni i znaju da ce svaki mjesec dobiti normalnu platu od koje ce oni i njihove familije zivjeti”, rekao je Savic.

U predmetu KIPS je, kako je naveo, postojalo diskriminatorsko i nezakonito ponasanje lokalne izvrsne vlasti.

,,Odmazda prema tom preduzecu i danas traje. Prosto je nevjerovatno kako to preduzece u takvim uslovima opstaje. Najavljujem niz drugih predmeta kada je u pitanju KIPS i nadamo se da cemo se izboriti da se status tog preduzeca pred pravosudem Crne Gore popravi”, kazao je Savic.

On smatra da Ustavi sud u Crnoj Gori moze da bude veoma znacajan korektivni faktor.

,,Kritike na racun Ustavnog suda, da ne bi trebalo da se mijesa u meritorno odlucivanje su, sa moga aspekta, neopravdane. Ustavni sud treba to da radi, jer ce smanjiti broj predmeta u Strazburu, jer ce ispraviti neke sistemske greske, spasice drzavu, pojacace pravnu sigurnost”, objasnio je Savic.

Sudovi u Crnoj Gori su, kako je ukazao, efikasniji i azurniji od sudova u Srbiji i u mnogim drugim drzavama nastalim na prostorima bivse Jugoslavije.

,,Ovdje vidim potrebu za kadrovskim jacanjem, za edukacijom. Mozda treba povecati broj sudija. To treba ozbiljno razmotriti. Problem u cijelom regionu je nezavisnost i samostalnost sudova. I ponavljam da je ekonomski momenat veoma bitan za samostalnost i nepristrasnot u radu sudova”, rekao je Savic.

ORAV SAOPSTIO

Medijska pismenost je kljucna za borbu protiv laznih vijesti, dezinformacija i nasilja nad djecom, ali je istovremeno neophodna i za sticanje osnovnih vjestina za zivot u 21. vijeku.

To je glavna poruka koju je sef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav uputio u razgovoru s UNICEF-ovim volonterima – mladim reporterima kampanje medijske pismenosti “Birajmo sta gledamo”.

Oni su povodom proslave 30. rodendana Konvencije o pravima djeteta, danas, kako je saopsteno, preuzeli Delegaciju EU u Crnoj Gori.

Orav je kazao da su slobodni mediji temelj svakog drustva, a ucesce djece i mladih u medijima je kljucno.

“Redovno gledam Wadada vijesti za mlade koje pravite vi – UNICEF-ovi mladi reporteri i smatram da je ta inicijativa veoma korisna. Nadam se da ce inspirisati i druge medije da vise ukljuce mlade prilikom kreiranja svojih programa,” istakao je Orav.

Mladi reporteri su porucili da je razvoj digitalne tehnologije vazan i za obrazovni sistem.

“Smatramo da bi digitalne tehnologije trebalo vise da se koriste u nasim ucionicama, jer interaktivno ucenje uz digitalne medije cini skolu zanimljivijom, olaksava usvajanje znanja, podstice kreativnost i kriticko razmisljanje,” porucio je UNICEF-ov volonter Balsa Bozovic.

Orav se saglasio sa tim stavom i podijelio svoja iskustva iz ucionice.

“Prije 30-ak godina sam bio nastavnik hemije i jos tada sam pokusavao da napravim casove koji ce biti interaktivni. Danas je to sa digitalnim medijima jos lakse. Evropska unija odlucno podrzava digitalnu pedagogiju i razvoj digitalnih vjestina kroz obrazovanje,” porucio je Orav.

Tema razgovora je bila lazne vijesti – jedna od glavnih briga drustva u digitalnom dobu.

Mladi reporteri su pitali Orava za savjet u borbi protiv njih.

“Najbolji savjet bio bi jacanje profesionalnih i nezavisnih medija, osnazivanje novinara i podsticanje digitalne i medijske pismenosti. Zdrava, odgovorna i uspjesna medijska zajednica i obrazovani gradani imaju najvazniju ulogu u suzbijanju laznih vijesti i destruktivnih, dezinformacijskih kampanja,” porucio je Orav.

Mlada reporterka Tara Simovic istakla je da je zlostavljanje putem interneta jedan je od novih problema s kojima se suocavaju djeca i mladi u digitalnom dobu.

“UNICEF je 2016. godine podrzao istrazivanje Global Kids Online s djecom uzrasta od 9 do 17 godina, koje je pokazalo da u poredenju s evropskim prosjekom, djeca u Crnoj Gori vise strahuju od zlostavljanja putem interneta. Tridesetdevet odsto djece u Crnoj Gori nasuprot 17 odsto u EU osjeca visok stepen rizika od toga da bi mogla biti maltretirana putem interneta,” kazala je Simovic.

Orav je kazao da nema sumnje da su u danasnjem okruzenju djeci potrebne vjestine i alati za sigurno i odgovorno koriscenje Interneta, pa EU poklanja veliku paznju toj temi.

“EU je 2012. usvojila Stategiju za bolji internet za djecu, ali se sve strategije moraju primjenjivati. I ovdje je kljucno obrazovanje. Pored toga, EU je podrzala otvaranje Bezbjednih Internet centara u zemljama clanicama EU, a ovdje u Crnoj Gori imamo portal Bolji internet za djecu,” kazao je Orav.

EU u Crnoj Gori ce na preuzimanje mladih reportera odgovoriti 12. decembra, kada ce grupa mladih evropskih ambasadora “preuzeti” UNICEF i, povodom 30. godisnjice od usvajanja UN Konvencije o pravima djeteta, obaviti javni razgovor sa Kogalijem, u prisustvu Orava.

Konvenciju UN o pravima djeteta usvojila je Generalna skupstina 20. novembra 1989. godine.

U Konvenciji se navodi da je djetinjstvo odvojeno od odraslog doba i da traje do 18. rodendana. Taj period zivota je posebno, zasticeno vrijeme u kojem se djeci mora omoguciti da rastu, uce, igraju se, razvijaju i odrastaju.

Konvencija je najvise ratifikovani medunarodni sporazum o ljudskim pravima u istoriji, koji pomaze da se zivoti djece sirom svijeta transformisu u pozitivnom smjeru.

ZA PICE

Voda sa vodoizvorista Mareza ponovo je zdravstveno-sanitarno ispravna, saopsteno je iz podgorickog Vodovoda.

Prema njihovim rijecima, svi parametri su u okviru normalnih vrijednosti.

Zbog intenzivne kise protekle sedmice doslo je do zamucenja vodoizvorista Mareza, pa je od tada gradanima Podgorice bilo preporuceno da vodu prekuvavaju.

SEHOVIC – RAJNKE

Ambasada Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom prosvjete realizuje 14 projekata koji se odnose na obrazovnu infrastrukturu, cija je ukupna vrijednost nekoliko miliona eura.

Ministar prosvjete Damir Sehovic i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Dzudi Rajzing Rajnke razgovarali su danas, kako je saopsteno, o planiranim novim projektima.

Sehovic je saradnju sa Ambasadom SAD-a i znacajne donacije PROSVJETEkoje se po tom osnovu opredjeljuju za crnogorski sistem obrazovanja, ocijenio kao potvrdu kvalitetnih, sadrzajnih i prijateljskih odnosa dviju drzava.

“On je zahvalio na ukupnoj podrsci koju Crna Gora dobija od SAD-a, a posebno na infrastrukturnim obrazovnim projektima i istakao da ona dolazi u trenutku kada i Vlada Crne Gore opredjeljuje najvise sredstava za obrazovanje ikada”, kaze se u saopstenju.

Sagovornici su razgovarali o zajednickim projektima koji su razlicitim fazama, od cega je znacajan dio na sjeveru zemlje.

Kako su najavili, u tom pravcu ce se nastaviti, pa ce se partnerstvom i donacijama raditi najvecim dijelom na obnovi skolske infrastrukture na sjeveru.

Rajnke je rekla da je imala zadovoljstvo da obide jedan od zavrsenih projekata, OS “18. oktobar” na Biocu, gdje je uradena zamjena stolarije, novi toaleti i ucionica za potrebe vrtica, gdje se uvjerila da je ovaj projekat bio od velike koristi dacima i nastavnicima, ali i lokalnoj zajednici.

Rajnke je izrazila zadovoljstvo zbog nastavka saradnje i, kako je istakla, vise nego prijateljskih odnosa dviju drzava.

“Sagovornici su najavili da ce u narednom periodu detaljnije upoznati javnost o svim postojecim, ali i novim projektima na kojima ce se raditi i zajednicki obici objekte na kojima su radovi vec zavrseni”, kaze se u saopstenju Ministarstva prosvjete.

MINISTARSTVO SAOPSTILO

Isplata materijalnih davanja iz socijalne i djecje zastite za oktobar pocece sjutra, najavljeno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja koje je za ove svrhe obezbijedilo oko 6,9 miliona eura.

Za pravo na dodatak za njegu i pomoc izdvojeno je 1,4 miliona eura, a za licne invalidnine 503 hiljade eura.

Korisnicima materijalnog obezbjedenja bice isplaceno 842 hiljade eura, a korisnicima dodatka za djecu 371 hiljadu eura.

Za naknade po osnovu rodenja troje ili vise djece u skladu sa Zakonom i izvrsenju Odluke Ustavnog suda Crne Gore bice isplaceno 590 hiljada eura.

Za uplatu doprinosa korisnicama naknade po osnovu rodenja troje ili vise djece opredijeljeno je 155 hiljada eura.

URA

Problem nepostovanja prava vanbracnih partnera, tacnije, osporavanje mogucnosti da jedan od njih naslijedi penziju, je tek posljednjih godinu dana dospio u zizu javnosti i ako Porodicni zakon izjednacava bracnu i vanbracnu zajednicu, Fond PIO, ali i sud, ne vode se u praksi njegovim odredbama, kazala je Marina Radulovic iz Gradanskog pokreta URA.

Nju posebno zabrinjava to sto, kako je kazala, osim malog broja zainteresovanih, ni laicka, ali ni strucna pravna javnost nijesu bile upoznate sa stavom Fonda PIO.

“To je za posljedicu imalo potpunu neinformisanost onih kojih se to najvise tice. Ali, takode, i nepotrebna lutanja u trazenju pravne pomoci, izjalovljene nade podstaknute vjerom advokata da se takav slucaj na sudu mora dobiti. Relativno mali broj onih koji su se nasli u takvoj situaciji nije mogao godinama, ocito, pokrenuti i zainteresovati struku da tu paradoksalnu i nejasnu situaciju razrijesi. Drzava je drzala u zabludi svoje gradane dajuci im oprecne informacije – pred zakonom ste izjednaceni, ali u konkretnom slucaju, ipak, nijeste”, navodi Radulovic.

Podsjeca da je Istrazivacki centar Parlamentarnog instituta Skupstine Crne Gore 2015. godine objavio uporednu studiju u kojoj izlaze nacine na koji tu problematiku rjesavaju neke od zemalja Evrope, kao i okruzenja.

“Njihova praksa upucuje na postovanje prava vanbracnih partnera, ali i brigu drzave da problematika bude jasno obradena, a informacije dostupne zainteresovanim, odnosno, onima kojih se ticu. Medutim, osim prezentovanja podataka, doticni istrazivacki rad nije imao za posledicu niti izmjenu zakona, niti objelodanjivanje cinjenice da Fond PIO ne postupa u skladu sa odredbama Porodicnog zakona”, dodaje Radulovic.

Tvrdi da, cinjenice govore, da do sada niko od vanbracnih partnera nije ostvario pravo na penziju.

“Posljednji nepovoljno rijeseni slucaj je prije nekoliko godina odbijen i od Vrhovnog suda. Trenutno se jedan takav predmet, stranke koja je prethodno odbijena u potrazivanju penzije pokojnog supruga od strane Fonda PIO, jos od avgusta prosle godine nalazi u sudu. U meduvremenu su mediji propratili slucaj, vodena je mini kampanja upoznavanja, kako javnosti, tako i relevantnih institucija i pojedinaca sa problematikom. To je za posljedicu imalo ubrzavanje donosenja predloga zakona u kom je dopisan clan 43 A. On eksplicitno kaze: ‘Pod uslovima koji se primjenjuju za bracnog druga, pravo na porodicnu penziju moze ostvariti zivotni partner umrlog osiguranika…’ Dalje se predlog zakona odnosi na prava istopolnih zajednica”, navodi Radulovic.

Ona navodi i da je Skupstina prije nekoliko mjeseci odbila taj predlog zakona.

“Tada je sva paznja bila usmjerena na krsenje prava istopolnih partnera, zanemarujuci i prenebregavajuci cinjenicu da su se ovim zakonom mogla rijesiti i prava vanbracnih partnera na penziju. Nesinhroni potezi i namjere drzave da prava vanbracnih zajednica najzad uskladi sa odredbama Porodicnog zakona konacno moraju prestati i na ovom pitanju se mora sistemski i temeljno poraditi”, naglasava na kraju Radulovic.

BUDVA

Nakon sto je nevrijeme, prije dva dana, u Budvi ostetilo inventar na plazi Ricardova glava danas se saniraju posljedice nevremena.

Veliki talasi su unistili terase, a voda je prodirala i u Stari grad.

Podjetimo, prije dva dana Sluzba zastite i spasavanja u Budvi crpila je vodu iz nekoliko poplavljenih stambeno-poslovnih objekata i postavljala vrece s pijeskom, radi zastite od plavljenja Starog grada.

MARKOVIC SAOPSTIO

Renovirano odjeljenje intezivne njege Instituta za bolesti djece Klinickog Centra Crne Gore presijecanjem vrpce svecano su otvorili Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Dzudi Rajzing Rajnke, premijer Dusko Markovic i direktor KCCG Jevto Erakovic. Na tom odjeljenju lijece se veoma kompleksni i uglavnom zivotno ugrozeni najmladi pacijenti. Vlada je budzetom za narednu godinu opredijelila za zdravstvo 281 milion eura sto je najvece izdvajanje za tu oblast u istoriji Crne Gore, kazao je Markovic.

“Investicija u rekonstruisano odjeljenje Instituta za bolesti djece Klinickog Centra Crne Gore je navjeca investicija u ovaj Institut nakon tri decenije”, kazao je premijer Dusko Markovic nakon otvaranja.

On je dodao, da KCCG daje primjer i sprovodi korake kako bi zdravstveni sistem bio na onom nivou koji je potreban gradanima.

Markovic je istakao da Vlada porzava jacanje zdravstvenog sistema u svakom smislu.

“Juce je na sjednici vlade utvrden novi budzet kojim je 281 milion eura opredijeljeno Fondu zdravstva. To je najveci budzet zdravstva u CG ikada i za 50 miliona eura je veci nego prosle godine a ukupno za 85 miliona eura uvecan za posljenje 3 godina”, istakao je Markovic odgovarajuci na pitanja novinara.

To je, kako je kazao, potvrda da ce zajedno Vlada, Ministarstvo zdravlja i KCCG uraditi sve da obezbijedeo najkvaliteniju zdravstenu zastitu gradanima.

“Danas se posebno radujem sto smo nive evropske usluge obezbijedili za najmladu populaciju”, istakao je Markovic.

SAD su za taj projekat donirale 275 hiljada dolara.

“Ovaj projekat je simbol onoga sto, CG i SAD mogu postici zajedno”, kazala je Rajnke prilikom otvaranja odjeljenja.

Ona je izrazila zahvalnost svim medicinskim radnicima.

“Vi ste zaista heroji”, porucila je Rajnke.

Od 2009, kako je kazala Rajnke, SAD su opredijele preko 13 miliona dolara za finasiranje projekata u CG.

Direktor instituta za bolesti djece Sasa Radovic saopstio je jutros za Jutarnji program TVCG da je to veliki dan za KC Crne Gore, jer nakon sest mjeseci radova otvaraju odjeljenje koje je, kako kaze, ogledalo svake zdravstvene ustanove.

“Radovi su trajali pola godine, uz intenzivan period pripreme prije toga. Jedinica intenzivne njege je ogledalo svake zdravstvene ustanove. Ako kazem da se sve svodi na intenzivni tretman ovo ce biti veliki benefit za nase pacijente. Imamo razloga da budemo ponosni,” naveo je Radovic.

“Sve to uz sjani kadar koji Institut ima podize nivo kompletnog tretmana i njege na evropski nivo”, naveo je on.

RADOVIC

Renovirano odjeljenje intezivne njege Instituta za bolesti djece Klinickog Centra Crne Gore svecano ce biti otvoreno danas. Na tom odjeljenju lijece se veoma kompleksni i uglavnom zivotno ugrozeni najmladi pacijenti. Direktor instituta za bolesti djece Sasa Radovic saopstio je da je to veliki dan za KC Crne Gore, jer nakon sest mjeseci radova otvaraju odjeljenje koje je, kako kaze, ogledalo svake zdravstvene ustanove.

“Radovi su trajali pola godine, uz intenzivan period pripreme prije toga. Jedinica intenzivne njege je ogledalo svake zdravstvene ustanove. Ako kazem da se sve svodi na intenzivni tretman ovo ce biti veliki benefit za nase pacijente. Imamo razloga da budemo ponosni,” naveo je Radovic.

“Sve to uz sjani kadar koji Institut ima podize nivo kompletnog tretmana i njege na evropski nivo”, naveo je on.

Otvaranje je zakazano za 11 sati, a govorice premijer Dusko Markovic i direktor Klinickog centra Jevto Erakovic.

SA ISPORUKOM DO APRILA

Montenegro Airlines (MA) raspisao tender za nabavku jednog aviona embraer E195, koji moze biti polovni, ne stariji od 2007, ili nov, sa isporukom do aprila naredne godine.

Ugovor o lizingu ce biti na tri godine, uz mogucnost produzenja pod istim uslovima. Avion ce biti u konfiguraciji od 116 sjedista, kao i svi ostali E195 koji su sada u floti, prenosi Dan.

Lizing ugovor ima ogranicenje na 2,4 hiljade blok sati ili 2,03 hiljade sati leta godisnje.

Bice prihvacena ponuda sa najnizom cijenom lizinga, a rok za njihovo dostavljanje je 22. novembar.

U posljednjoj godini E195 u floti MA su imali izmedu 1,7 hiljada i 1,91 hiljada sati leta godisnje, pa se pretpostavlja da ce kompanija vise koristiti novi avion, odnosno da ce isti imati vise frekvencija tokom godine, prenosi portal Tango six.

?ompanija trenutno ima pet fokera F100, od kojih su cetiri prizemljena, a jedan i dalje sluzi za operacije. MA namjerava da proda svih pet F100 odjednom, pri cemu ce jedan F100 letjeti cijelu narednu sezonu, nakon cega cijela flota ide u prodaju. Od cetiri prizemljena aviona tri nijesu u letnom stanju, a jedan jeste, ali se nece koristiti tokom ljetnje sezone.

?ompanija pregovara sa Qantasom i jednom kazahstanskom kompanijom o prodaji flote F100. Uz to, kompanija u floti ima tri E195, od kojih je jedan u vlasnistvu, a dva su u lizingu od GECAS-a.

Iako je kompanija razmisljala i o vecim uskotrupcima, kao sto su A320 i 737, ipak je analizom ustanovila da je E195 idealan za crnogorsko trziste. Unificiranje flote svakako je odlican potez kojim bi kompanija mogla postati profitabilna u iducih par godina.

MA godinama posluje sa visemilionskim gubicima.