ZZZCG

U Crnoj Gori ove sedmice je 36,41 hiljada nezaposlenih, 1,7 odsto vise nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvjestaju ZZZ, porasla je sa proslosedmicnih 15,43 odsto na 15,69 odsto.

Najveca stopa, 32,7 odsto, zabiljezena je u julu 2000, dok je najniza bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od pocetka godine evidentirao 11,57 hiljada novozaposlenih.

Od pocetka godine oglaseno je 29,73 hiljade slobodnih radnih mjesta.

SENAT UCG

Magistarski rad Alekse Becica nije autentican, zakljucio je danas Senat Univerziteta Crne Gore.

Navodi se da je Senat jednoglasno usvojio Izvjestaj Komisije za strucnu provjeru autenticnosti magistarske teze pod nazivom ,,Uticaj trzista kapitala na korporativno upravljanje u Crnoj Gori”, ciji je autor Becic, a koja je utvrdila da nije autentican.

Komisiju je, na osnovu Odluke Senata, formiralo Vijece Ekonomskog fakulteta.

ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

Razgovori o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti vode se na najvisem nuvou, sto pokazuje odlucnost Vlade da se donese sto bolji zakon – kaze ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka. Porucuje da je Vlada spremna da prihvati preporuke Venecijanske komisije. Ocekuje i da bi Zakon o zivotnom partnerstvu osoba istog pola, brzo trebalo da se ponovo nade u skupstinskoj proceduri, ali istice da je prije toga potrebno usaglasiti s njim veliki broj podzakonskih akata.

Razgovori Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i dalje teku, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, ali nije mogao da precizira kada bi ovaj zakon mogao biti formulisan.

“Sad je vrijeme relativno, jer je to ipak sad pred zavrsnim cinom i najbitnija je spremnost Vlade da to bude jedan dobar zakon2, saopstio je Zenka.

Upitan da li je Vlada spremna da koriguje tekst zakona, ministar odgovara:

“To cemo da vidimo na osnovu zakona, ali ja znam sigurno da je Vlada spremna da u velikoj mjeri prihvati sugestije Venecijanske komisije. Bas u velikoj mjeri, mozda i sve”, rekao je on.

Komentarisuci Zakon o zivotnom partnerstvu osoba istog pola, koji je vec jednom bio u skupstinskoj proceduri, Zenka kaze da je sada potrebno prilagoditi podzakonske akte ovom zakonu, za sta su ministarstva trazila rok od sest mjeseci.

“Ako Bog da zdravlja bice sto prije. Nama je u interesu da sto prije to zavrsimo2, istice Zenka.

Stavovi Vlade po ovom pitanju su jasni, kaze Zenka, a da li ce zakon ovoga puta biti usvojen zavisi od poslanika.

“Bez ovoga nema koraka dalje ka Evropi, nema ni rijeci o zatvaranju poglavlja 23. Samo je pitanje koliko su oni toga svjesni i koliko zele da pridu Evropi. Da se okanemo demagogija i praznih moralnih prica, jednostavno ovaj zakon je izuzetno bitan za zatvaranje poglavlja 23”, kaze on.

Zakon o zivotnom partnerstvu osoba istog pola u julu je bio u skupstinskoj proceduri, ali nije dobio potrebnu vecinu. Protiv zakona glasali su poslanici manjinskih partija, dok poslanici opozicije nijesu bili u sali tokom glasanja.

Bojana Baranin, TVCG

ZAKLJUCAK KONFERENCIJE

Uvodenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke omogucilo bi vecu pravnu sigurnost gradana Crne Gore, doprinijelo vecem stepenu odgovornosti upravnih organa, a za njegovu efikasnu primjenu neophodna je konstantna edukacija drzavnih sluzbenika.

To je poruceno na pres konferenciji Centra za gradanske slobode (CEGAS) povodom predstavljanja studije ,,Odluke bez snage- gradani bez prava”, koja je pripremljena u okviru projekta “Djelotvorno do vladavine prava-upravni postupak u sluzbi gradana”, a koji je podrzala Mreza za afirmaciju nevladinog sektora – MANS.

Izvrsni direktor CEGAS-a Boris Maric istakao je da je uvodenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke izuzetno znacajno, jer bi za gradane Crne Gore omogucilo vecu pravnu sigurnost.

,,Mnoge odluke Evropskog suda za ljudska prava protiv Crne Gore govore nam o neophodnosti uvodenja ovog pravnog instituta i potrebi ubrzanja upravnih postupaka, koji u nekim slucajevima traju duze od decenije. Cijenimo da je ovo jedno od krucijalnih pitanja i problema koje treba da se rijesi zarad vece pravne sigurnosti gradana”, naveo je Maric.

U predstavljenoj studiji, kako je pojasnio, ponuden je model Zakona o ubrzanju odlucivanja u upravnim postupcima.

,,Cijenimo da bi trebalo to zakonski rijesiti. Naravno, postoji nekoliko nacina da se ovo rijesi, jedan od njih je intervencija u vec postojecem zakonodavstvu Crne Gore. Prva preporuka se odnosi na usvajanje Zakona o zastiti prava na odlucivanje u razumnom roku”, rekao je Maric.

On je porucio da je neophodno uskladiti praksu Vrhovnog suda sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, u pogledu upravnih postupaka.

,,Vrhovni sud je jednim dijelom to i uradio ali to su ipak izuzeci, nije pravilo. Neophodno je izvrsiti izmjene i dopune Zakona o upravnom sporu, nastaviti sa sirenjem znanja o praksi Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti, kroz obuke i strucno usavrsavanje. Upravni postupak, na dnevnom nivou, vode hiljade drzavnih sluzbenika i mora doci do unapredenja”, istakao je Maric.

On je naveo slucaj KIPS-a, kao primjer u kojem je drzava zbog, kako je rekao, loseg postupanja organa, izgubila cetiri i po miliona iz javnih finansija.

,,Milionske su stete koje se prave, ne samo one koje se evidentiraju kroz odluke Evropskog suda za ljudska prava, vec i na svakodnevnom planu kroz ono sto su gubljenja prava gradana. Posebno je to izrazeno u pravima restitucije i u nekim pravima iz upravnog postupka, vezana za gradansku materiju”, pojasnio je Maric.

Govoreci o slobodnom pristupu informacijama, Maric je kazao da postoje zahtjevi za slobodan pristup informacijama koji nisu rijeseni jos iz 2014. godine, kao i da se nerijetko odgovor zagubi u upravnoj proceduri izmedu organa.

,,Cak ni Zakon o upravnom postupku koji je stupio na snagu 2016. godine nije doprinio da se ti postupci ubrzaju. Puno postupaka traje duze od deceniju, a oni koji su zapoceti prije 2016., bice zavrseni po starom Zakonu o opstem upravnom postupku, sto je poseban problem za gradane. Uvodenje jednog ovakvog instituta, koji bi afirmisao zastitu prava na sudenje u razumnom roku, odnosno odlucivanje u razumnom roku, bilo izuzetno znacajno”, ocijenio je Maric.

Advokat i osnivac CEGAS-a Sergej Sekulovic kazao je da gradani cesto cekaju na ostvarivanje prava u upravnim postupcima koji su, kako je ocijenio, najvazniji postupci koje imaju na raspolaganju.

,,Medutim, Zakon o zastiti prava na sudenje u razumnom roku, koji predvida dva mehanizma za ubrzanje postupka i naknadnu, nije obuhvatio upravni postupak. Ukoliko zelite da se upravni postupak ubrza, imate na raspolaganju tuzbu zbog cutanja uprave, koja cesto ne znaci nista. Problem u tom dijelu nesporno postoji”, rekao je Sekulovic.

On je naveo da je praksa Evropskog suda za ljudska prava u dijelu upravnog postupka jasna.

,,Iz pozicije Evropskog suda za ljudska prava, upravno i sudsko postupanje je jedan postupak koji treba i mora da ima zastitu. Odnosno, ukoliko odlucivanje odredenih organa uprave, pa na kraju i Upravnog suda predugo traje, gradani mogu pred Evropskim sudom za ljudska prava traziti nadoknadu stete zato sto im je povrijedeno pravo na sudenje u razumnom roku, kao jedan od bitnih elemenata prava na pravican postupak”, pojasnio je Sekulovic.

Govoreci o upravnoj reformi, primjeni novog Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnom sporu koji se primjenjuju poslednje dvije godine, on je ocijenio da problem i dalje postoji.

,,Za pohvalu je odredena praksa Vrhovnog suda koja ide u pravcu da prosiruje svoju zakonsku nadleznost, odnosno uzeo je u postupanje i odredene upravne postupke iz pozicije sudenja u razumnom roku, iako ga zakon na to eksplicitno ne ovlascuje. Medutim, ocjenjujemo da se radi o selektivnom pristupu jer se radi iskljucivo u predmetima koji su vezani za postupke koji imaju gradansko-pravni karakter, odnosno izdavanje gradevinske dozvole, restitucije”, naveo je Sekulovic

On je kazao da bi primjena predstavljenog modela Zakona o pravu na. odlucivanje u razumnom roku doprinijela vecem stepenu odgovornosti upravnih organa.

,,Tamo gdje je predsjednik suda adresa kojoj se obracate da bi se odredeni postupak, koji dugo traje, ubrzao, ta adresa u upravnom postupku treba da bude starjesina organa. Na taj nacin povecava se nivo i stepen odgovornosti samih upravnih organa. Upravo smo taj model Zakona ponudili crnogorskoj javnosti”, istakao je Sekulovic.

U SKUPSTINI

Knjiga Parlamentarno pravo, autora poslanika Miodraga Vukovica i profesorice Marijane Pajvancic, namjenjena sirokom krugu pravnika, prakticara i teoreticara i studentima prava, promovisana je danas u Skupstini Crne Gore.

Knjiga, kako je receno, sadrzi vazne prakticne aspekte parlamenta, njegovu unutrasnju strukturu, organizaciju i funkcionisanje, status Skupstine i parlamentarnu proceduru.

Vukovic je naglasio da je knjiga Parlamentarno pravo plod dugogodisnjeg bavljenja ustavnim pravom.

,,Dao sam sebi za pravo da, prvi put na ovim prostorima, stavim na papir parlamentarno iskustvo, pricu o parlamentu, nadleznostima i da napravim skicu nacionalnog parlamentarnog zivota”, rekao je Vukovic.

On je istakao da Crna Gora danas zivi uravnotezeni parlamentarizam podijeljene vlasti, a u takvom sistemu posebnu paznju potrebno je dati parlamentu kao instituciji.

Pajvancic je navela da su u izucavanju parlamentarog prava neophodna komparativna znanja i da knjiga zato predstavlja iskustva razlicitih parlamenata.

Potpredsjednik Skupstine Branimir Gvozdenovic istakao je da knjiga nemjerljivo doprinosi prepoznavanju uloge parlamenta i siroj javnosti priblizava funkcionisanje parlamentarnog sistema.

Prema njegovim rijecima, Skupstina je posvecena reformi izbornog zakonodavstva i upravo ovo djelo priblizava gradanima osnovne aspekte izbornog sistema i procesa vezanih za sprovodenje izbora.

,,Ovaj rukopis dolazi u vrijeme kada posveceno radimo na reformi zakonodavstva i zasigurno predstavlja dodatnu vrijednost i kvalitet cjelokupnog procesa”, zakljucio je Gvozdenovic.

Publikaciju je objavila Konrad-Adenauer-Fondacija sa ciljem da doprinese jacanju parlamentarne kulture.

ROK 20 DANA

Uprava za kadrove objavila je javni konkurs za potrebe Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) za poziciju direktora, koji se postavlja na period od pet godina.

Kandidat mora da ima zavrseni VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja na fakultetima drustvenih nauka, ekonomije ili prava, kao i polozen strucni ispit za rad u drzavnim organima.

Kandidat takode mora da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovodenja ili devet godina radnog iskustva na drugim poslovima.

Rok za podnosenje prijava je 20 dana od objavljivanja konkursa.

Potrebna dokumentacija obuhvata obrazac prijave na slobodno radno mjesto, CV, fotokopiju biometrijske licne karte, diplomu ili uvjerenje o zavrsenom nivou i vrsti obrazovanja, uvjerenje nadleznog suda da se protiv kandidata ne vodi krivicni postupak po sluzbenoj duznosti, dokaz o potrebnom radnom iskustvu, kao i uvjerenje o polozenom strucnom ispitu za rad u drzavnim organima.

“U drzavnom organu ne moze da zasnuje radni odnos osoba koja je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom”, navodi se u konkursu.

Drzavni sluzbenik, odnosno namjestenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne moze zasnovati radni odnos u drzavnom organu ili preduzecu, u periodu od jedne godine od isplate otpremnine.

Ogranicenje se ne odnosi na osobu koja vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta starjesine organa uprave, sprovesce se u skladu sa clanom Zakona o drzavnim sluzbenicima i namjestenicima.

“Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrzi sagledavanje prioriteta i predloga za unapredenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja”, objasnili su u konkursu.

Kandidat koji je ostvario vise od 50 odsto bodova na testiranju u pisanoj formi, moze pristupiti strukturiranom intervjuu.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obavijesteni preko internet stranice Uprave za kadrove, najkasnije pet dana prije provjere.

MARKOVIC SA KASCELANOM

Predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic cestitao je gradanima Cetinja i lokalnom rukovodstvu Dan Prijestonice uz ocjenu da je u prethodnih godinu dana naporno radeno na unapredenju sveukupnog stanja u tom gradu i u tom kontekstu su ostvareni znacajni rezultati. Posebno je pohvalio rezultate u konsolidaciji javnih finansija.

,,Zajednickim radom cemo unaprijediti sveukupnu infrastrukturu na Cetinju i podstaci njegov dalji razvoj”, kazao je predsjednik Vlade na sastanku sa gradonacelnikom Cetinja Aleksandrom Kascelanom i predsjednicom Skupstine Majom Cetkovic.

Predsjednik Vlade je iskazao zadovoljstvo snazenjem putne infrastrukture koja ce pruziti uslove za dalji napredak Prijestonice i razvoj privrede.

“Osvrnuo se i na benefite koje ce donijeti izgradnja zicare od Kotora do Njegusa, vrijedna preko 20 miliona eura, a koju namjerava da gradi italijanska kompanija Lajtner”, saopsteno je iz Vlade.

Gradonacelnik Kascelan je komentarisuci znacajna ulaganja u infrastrukturu, sa drzavnog i sa lokalnog nivoa, istakao da lokalna vlast puno ulaze u sela te da se ljudi sve vise okrecu poljoprivredi. Takode je informisao o iskazanom interesovanju stranih investitora za ulaganja u poljoprivredu i energetiku.

,,Cilj nam je da imamo sto vise otvorenih novih radnih mjesta”, kazao je Kascelan.

Gradonacelnik Prijestonice je ukazao i na porast broja turista i precizirao da biljeze 20 odsto vise nocenja za prvih devet mjeseci u odnosu na isti period prosle godine.

ALARMANTNI PODACI

U Crnoj Gori 35,4 odsto stanovistva su pusaci, dok se udvostrucio broj mladih od 13 do 15 godina koji konzumiraju duvanske proizvode, saopstila je Nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana Agima Ljaljevic.

Ljaljevic je povodom obiljezava 11. novembra, Nacionalnog dana kontrole duvana, kazala da je obiljezavanje tog datuma prilika da se skrene paznja populaciji na pogubne uticaje duvanskog dima.

Ona je naglasila i da postoje podaci koji pokazuju da u jednoj populacionoj grupi od 18 do 24 godine ima vise zena pusaca nego muskaraca, sto jasno ukazuje da se nesto promijenilo u kulturi crnogorske zene kada je u pitanju konzumiranje duvanskih proizvoda.

Prema njenim rijecima, sto se tice mladih, upotreba duvanskih proizvoda je i kod njih rasprostranjena.

“Podaci pokazuju da u starosnoj grupi od 13 do 15 godina ima vise od deset odsto onih koji koriste duvanske proizvode, a medu djecom uzrasta 16 godina, cak 15 odsto onih koji su pusaci”, istakla je Ljaljevic.

Medu mladom populacijom, kako je pojasnila Ljuljevic, broj pusaca je prema istrazivanju koje je radeno za period 2014. do 2018. godine gotovo dvostruko porastao u populaciji od 13 do 15 godina.

Prema njenim rijecima, dugo je postajao trend smanjenja broja korisnika duvanskih proizvoda, medutim sada se zapaza da je taj broj znacajno porastao.

“Pusenje je pojava koje utice na zdravlje populacije, jer duvan afektira sve celije i tkiva u organizmu i nema bolesti koja ne moze biti uzrokovna uticajem duvana”, zakljucila je Ljaljevic.

Predstavnica Ministarstva zdravlja Sladana Pavlovic, kazala je da su prosla skoro tri mjeseca od pocetka primjene Zakona o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda i na osnovu podatak koje dobijaju rezultati o njegovoj primjeni su zadovoljavajuci.

“Kao drustvo smo pokazali ozbiljan odnos u odnosu na 2004. godinu kada je slican Zakon bio na snazi”, istakla je Pavlovic.

Ta cinjenica je, kako je pojasnila, dobar znak da se svijest crnogorskih gradana mijenja.

Ona je dodala da divanski dim visestruko utice na pogorsanje zdravlja, pojavu karcionoma pluca, smanjenje plodnosti i druge posljedice.

“Zbog svega toga je i donesen novi Zakon i svrha njega je zastita zdravlja i zivota ljudi, a ne nikako kaznena politika”, zakljucila je Pavlovic.

Internista-pulmolog iz KCCG Jelena Borovinic Bojovic rekla je da najveci broj karciona pluca izazvan pusenjem.

“Pusenje ne izaziva samo karcinom pluca, nego i karcionom jednjaka, debelog crijeva i materice”, pojasnila je Borovinic Bojovic, i dodala da je pojava astme neminovna kod pusaca.

Sefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajovic, kazala je da su podaci sa kojima raspolazu na globalnom i evropskom nivou su alarmantni.

Prema njenim rijecima, na globalnom nivou prevalenca pusenja je opala i to sa 27 na 20 odsto procenata.

“Ali ono sto zabrinjava jeste region Evrope koji je prvi u konzimiranju duvanskih proizvoda sa cak 29 odsto, pri cemu je prevalenca pusenja u Crnoj Gori preko 35 odsto”, istakla je Brajovic.

Svaki vid pusenja, naglasila je Brajovic, steti ljudskom zdravlju i primarno je uzrok prijevremenog mortaliteta.

Kako je navela, sva iskustva ukazuju na to da ukoliko se sprovede mjere za bolju kontrolu duvanskih proizvoda, moguce je taj trend preokrenuti.

“Praksa pokazuje da su pojedine zemlje koje su insistirale na osnovnim mjerama za kontrolu ponude i traznje duvanskih proizvoda uspjele da smanje potrosnju za 14 odsto u periodu od sedam godina”, kazala je Brajovic.

Ona smatra da Crna Gora treba da se potrudi da multisektorskom intervencijom i tijesnom saradnjom insistira na uvodenju tog Zakona.

“Jedna od najboljih mjera o kontroli upotrebe duvana i smanjenju duvanskih proizvoda jeste upotreba fiskalnih mjera”, kazala je Brajovic.

Prema njenim rijecima, uloga Ministarstva finansija je od krucijanog znacaja i ocekuje se da ce ono da redifinise akcizni kalendar, kako bi se povecalo poresko opterecenje.

ISTRAZIVANJE

Najveci broj ispitanika, njih 87,7 odsto, nije se obracao drzavnim organima za zastitu potrosackih prava, dok se vracanje kusura nalazi na posljednjem mjestu kao pravo koje gradani smatraju svojim, pokazali su rezultati istrazivanja koje je sprovelo Ministarstvo ekonomije.

Sefica Biroa za odnose s javnoscu Ministarstva, Marina Sakovic, kazala je da je Ministarstvo u martu i aprilu ove godine sprovelo istrazivanje koje je obuhvatilo anketu oko hiljadu ispitanika u 23 opstine, u prigradskim, gradskim i seoskim podrucjima.

“Radili smo uporedna iskustva sa 2011. godinom, gdje se vidi da su gradani u odredenoj mjeri vise upoznati sa poznavanjem postojanja Zakona o zastiti potrosaca”, rekla je Sakovic na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati istrazivanja o poznavanju potrosackih prava u Crnoj Gori.

Istrazivanje je sprovedeno u okviru projekta Tehnicka pomoc za uskladivanje i primjenu pravne tekovine EU o unutrasnjem trzistu – AIM II, koji finansira EU, a implementira ga IBF International Consulting.

Sakovic je kazala da prema dobijenim podacima, dvije trecine ispitanika zna da je u Crnoj Gori usvojen Zakon o zastiti potrosaca, dok je nivo upoznatosti anketiranih sa drugim zakonima iz te oblasti nizi.

“U dijelu istrazivanja koje se odnosi na prepoznavanje potrosackih prava, ispitanici su kao najbitnije potrosacko pravo percipirali pravo na reklamaciju proizvoda, a zatim pravo da dobiju fiskalni racun. Vracanje kusura je na posljednjem mjestu”, precizirala je Sakovic.

Ona je saopstila da su rezultati ankete pokazali da se samo 12,3 odsto ispitanika obracalo drzavnim organima kada su smatrali da su njihova prava ugrozena.

Generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zastitu potrosaca u Ministarstvu, Jovo Rabrenovic, saopstio je da je cilj bio da se vidi kako potrosaci dozivljavaju svoja potrosacka prava, odnosno koliko ih razumiju.

“Dodatni ciljevi su bili i da vidimo koliko potrosaci poznaju Zakon o zastiti potrosaca, a i koliko su upoznati sa drugim zakonima iz oblasti zastite potrosaca”, dodao je Rabrenovic.

Voda projekta AIM II, Matjaz Logar, kazao je da je projekat poceo u novembru prosle godine i da traje ukupno dvije godine.

“Sveobuhvatan cilj projekta je olaksavanje trgovine i razvoja unutrasnjeg trzista u Crnoj Gori u skladu sa pravnom tekovinom EU”, rekao je Logar.

On je dodao da je pozitivno iznenaden postignutim nivoom administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori, kao i usvojenim nacinom rada u oblasti zastite potrosackih prava.

Glavna trzisna inspektorka, Nada Durdic, rekla je da se Uprava za inspekcijske poslove (UIP) zalaze za podizanje nivoa informisanosti potrosaca i nivoa javne svijesti o znacaju zastite potrosaca.

“Bez aktivnog potrosaca i aktivnog trgovca nije moguce izjednaciti, u ostvarivanju prava, crnogorskog sa potrosacem EU. Zbog toga su vazne ankete koje ce nam pokazati gdje se nalazimo u ovoj oblasti. Iako je Crna Gora uradila dosta za potrosace, moze se zakljuciti da ova anketa pokazuje da je pred nama jos dosta posla”, ocijenila je Durdic.

Uskoro aplikacija za mobilne telefone

Predstavnici Ministarstva su najavili da ce do kraja godine biti zavrsena aplikacija za mobilne telefone, kako bi gradani mogli lakse da reaguju i da sa lica mjesta podnesu prigovore u momentu kada su njihova prava ugrozena.

Taj prigovor ce odmah biti upucen UIP-u.

Rabrenovic je kazao da vrlo cesto od potrosaca dobijaju odgovor da im je komplikovana procedura i da ne znaju kome da se obrate kada smatraju da su im prava ugrozena.

“Kako bi to olaksali i skratili taj put Ministarstvo je pocelo aktivnosti u izradi aplikacije za dvije vrste mobilnih telefona. Aplikacija ce, osim mogucnosti podnosenja prigovora, imati i druge znacajne i bitne informacije za potrosace koji ce imati mogucnost da se, na primjer, povezu sa sistemom koji prati nebezbjedne proizvode i da vide njihov spisak u Crnoj Gori”, dodao je Rabrenovic.

On je najavio i da je u planu izrada sajta zastitapotrosaca.me.

PROJEKAT IPA PROGRAMA

Opstoj bolnici Kotor odobren je projekat na javnom konkursu za Interreg IPA program prekogranicne saradnje Hrvatska, Bosne i Hercegovine i Crne Gora, kojim ce biti obezbijedena savremena medicinska oprema za poboljsanje uslova lijecenja pacijenata sa traumama.

Odlukom zajednickog tehnickog programskog odbora, na javnom konkursu prihvacen je projekat akronima TELE.DOC, odnosno ,,Inovativne upravljacke prakse kod trauma i povreda za poboljsanje uslova lijecenja pacijenata u prekogranicnom podrucju”, ciji je nosilac Opsta bolnica u Kotoru, a partneri su Opca bolnica Dubrovnik, Javna ustanova Kantonalna bolnica “Dr Safet Mujic” Mostar i Opstina Kotor.

Kako se navodi u saopstenju Opste bolnice Kotor, u ostroj konkurenciji od 161 projekta prihvaceno je njih 30, a u prioritetnoj osi 1 “Unaprjedenje kvalitete usluga u zdravstvu i socijalnoj zastiti”, tek osam projekata, medu kojima je i TELE.DOC.

Samo dva projekta u toj komponenti imaju nosioce iz Crne Gore.

“Cilj projekta je unaprijediti znanja i vjestine osoba koje rade u sluzbama bolnickih trauma, te bolje povezivanje zdravstvenih strucnjaka putem telemedicinske opreme. Projektom ce se takode nabaviti i plovilo za spasavanje unesprecenih i intervencije na moru. Ukupna vrijednost projekta je 1.155.417 eura, a od kojih 85 odsto, odnosno iznos od 983.104 eura sufinansira ovaj EU program. Tacan iznos odobrenih sredstava bice odreden do potpisivanja ugovora, u narednom periodu”, istice direktor JZU OB Kotor prim dr Ivan Ilic.

Kako dodaje, ovo je za bolnicu Kotor, i ukupno za citav crnogorski zdravstveni sistem, znacajna vijest, jer se radi o, do sada, najvecem odobrenom projektu od EU u sektoru zdravstva, ciji je nosilac jedna zdravstvena ustanova iz Crne Gore.

Realizacija projekta ocekuje se pocetkom 2020. godine, a projekat ce trajati 24 mjeseca.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).