MJESTANI BROCANCA

Voda se povukla iz potopljenih domova porodice Nikolic iz niksickog Brocanca. Do kuca se jos ne moze autom, a Nikolici okolnim putevima pjesace do ognjista gdje saniraju ogromnu stetu nastalu od nezapacenih poplava koje su pogodile taj kraj.

Sunce je ponovo ogrijalo kuce Nikolica u niksickom Brocancu. Voda se konacno povukla iz njihovih domova, ali ostao je gorak osjecaj pred stetom koju ovih dana s mukom gledaju, prica osamdesetogodisnji Milorad.

“A to je tesko kazati, to samo ja znam. Sve je unisteno. Spavam kod brata u Strasevini, a ode dodemo da izbacimo ove stvari, pa da sacekamo da se osuse i da sve zapalimo”, rekao je mjestanin Brocanca Milorad Nikolic.

U kuci do, dva sporeta nalozena, ukljuceni isusivaci, otvoreni prozori, Nikolici spasavaju sto se spasiti moze.

“Kao sto vidis sve je propalo. Kad vidis nesto da ti davo nosi sto si pedeset godina stvarao, nije lako. Ali kad su ova djeca zdrava celjade mora opet nekako da se razabere uz svu ovu muku”, kazala je mjestanka Radojka Nikolic.

“A ne znam sta ne radimo, sam si vidio, kolika je steta u kucama striceva. Evo na gornji sprat moj smo pustili struju, ukljucili isusivace, pokusavamo nesto, lozimo. Ali sve je to slabo”, istice Darko Nikolic, Radojkin sin.

Do Nikolica se i dalje ne moze autom. Dolazi se okolnim brezuljcima, posjecuju ih komsije, prijatelji, ali i spasioci, kojima zahvaljuju na velikoj pomoc kad je najteze bilo.

“Pomagali su svom snagom. Sina mi spasili, i uz njega bili. Svako im dobro zelim”, dodala je Radojka Nikolic.

Nikolici prakticno krecu od nule. Sada je na potezu opstinska komisija za procjenu stete. Nadaju se samo da se scene videne protekle sedmice vise nikad nece ponoviti.

STUDENTSKI PARLAMENT

Polozaj studenata u Crnoj Gori je posljednjih godina znacajno unaprijeden, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) Danilo Jelovac, navodeci da kontinuirano treba raditi da se smanji broj nezaposlenih sa stecenom diplomom.

Jelovac je, povodom Medunarodnog dana studenata – 17. novembra, kazao da bi ulaganje u obrazovanje trebalo da bude osnovno polaziste svim donosiocima odluka, kako bi studenti imali mjesto u drustvu kakvo zasluzuju.

“Polozaj studentske populacije u Crnoj Gori je znacajno unaprjeden posljednjih godina, ali postoji veliki prostor za napredak u narednom periodu”, rekao je Jelovac agenciji MINA.

On je porucio da treba kontunirano raditi na tome da studenti dobiju jos bolji polozaj u drustvu.

“To se prije svega odnosi na cinjenicu da se mora svim snagama raditi na tome da se smanji broj nezaposlenih sa stecenom diplomom, ali i da studenti budu ukljuceni u sve drustvene procese i da u pravom smislu predstavljaju snagu koja je pokretac crnogorskog drustva”, naveo je Jelovac.

Upitan da li su studenti dovoljno ukljuceni u procese odlucivanja u Crnoj Gori, Jelovac je odgovorio potvrdno, navodeci da i u tom pogledu ima mjesta za napredak.

On je istakao da glas mladih moze i mora da se cuje vise nego sto je to sada slucaj i da nije dovoljno samo deklarativno zalaganje za njihovo ucesce u svim procesima.

Jelovac je naglasio da mladi treba aktivnije da budu ukljuceni u sve procese i da ih svojim idejama usmjeravaju, jer ce se te odluke i mjere, u buducnosti, ticati upravo najvise njih.

“Moraju se preduzeti konkretne mjere za bolji polozaj mladih, ali i odrediti parametri kako bi se moglo zakljuciti kakvi su rezultati i efekti tih mjera onih koji su donosioci odluka”, dodao je Jelovac.

On smatra da kvalitet visokog obrazovanja nije na adekvatnom nivou, odnosno na nivou na kojem svi teze da bude.

Kako je naveo Jelovac, prostor za napredak postoji i upravo je jedan od prioritenih ciljeva ovog saziva SPUCG podizanje kvaliteta studija na svim univerzitetskim jedinicama.

On je dodao da je u proteklom periodu bilo mnogo izazova i problema sa kojima su se susreli, a cijem rjesavanju su znacajno doprinijeli.

Jelovac je podsjetio da je konkretan problem, koji je bio aktuelan u proteklom period, bio regulisanje statusa studenata postdiplomskih studija i produzetak roka na upis za specijalisticke studije.

On je naglasio da je hiperprodukcija diploma pojava kojoj se mora stati na put.

“Imamo podatak da je 20 hiljada diploma uvezeno od 2011. godine, zbog cega apelujemo na to da radna grupa, koja ce raditi na uvodenju standarda za priznavanje inostranih diploma, mora kvalitetno da odradi svoj posao”, naveo je Jelovac.

Kako je dodao, iako imaju clana u radnoj grupi, informisani su da njihova predstavnica nije dobila nikakav materijal, niti je bilo sastanka na kome bi se raspravljalo o pravnom aktu koji bi regulisao to pitanje.

“Stava smo da se moraju utvrditi jasni standardi sto su to kredibilne ustanove visokog obrazovanja iz regiona”, kazao je Jelovac.

Kako je dodao, osim hiperprodukcije, postoji i problem rangiranja univerziteta – zakonska obaveza koja je postojala i u prethodnom i u sadasnjem zakonskom rjesenju, odnosno Zakonu o visokom obrazovanju.

Jelovac je rekao da rangiranje univerziteta nikada nije sprovedeno.

On je kazao da se studentski paralament zalaze i za uvodenje prijemnog ispita na svim univerzitetskim jedinicima, jer smatraju da ce to poboljsati kvalitet upisne politike na univerzitetu.

Govoreci o mobilnosti studenta, Jelovac je naveo da nikad nije bilo vise mogucnosti za odlazak i studiranje u inostranstvu, kao i veci broj studenata korisnika tih programa.

On je posebno istakao programe Erasmus i CePUS, preko kojih najveci broj studenata odlazi na privremeno skolovanje u nekoj drugoj drzavi.

Jelovac je kazao da se programi mobilnosti ne koriste u punom, mozda ni priblizno punom kapacitetu, sa obzirom na to koliko ih ima.

Cinjenica je, kako je istakao, da i odlazna, a narucito dolazna mobilnost mogu da budu na vecem nivou.

“Mobilnost studenata je veoma znacaja za studentsku populaciju iz rzloga sto im sami cin razmjene pruza nova iskustva, upoznavanje sa nacinom zivota i funkcionisanja u drugim drzavama, sticnje novih poznanstava, kao i sagledavanje razlicitih situacija iz nekog drugog ugla”, zakljucio je Jelovac.

DIREKTORAT MUP-A

Situacija u Niksicu i Danilovgradu, kao potencijalno ugrozenim opstinama zbog prelivanja hidoakumulacije Vrtac i eventualnog planskog ispustanja vode iz HE Perucica je stabilna, saopsteno je iz Direktorata MUP-a za vanredne situacije.

“Tokom noci je dotok vode u hidroakumulaciji bio nesto manji, tako da ce postupanje nadleznih u Elektroprivredi Crne Gore znacajno zavisiti od meteoroloske situacije tokom danasnjeg i sjutrasnjeg dana”, navodi se u saopstenju.

Podsjecaju da su sluzbe zastite i spasavanja ovih opstina, kao i predstavnici Direktorata za vanredne situacije MUP-a, su u skladu sa postojecom situacijom, preduzeli neophodne mjere i radnje, kako bi se eventualni problemi prevazilazili sa sto manje posljedica.

PREPORUKE SZO

Povecanje akciza i cijene duvanskih proizvoda preporuke su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koje Crna Gora treba da sprovodi da bi smanjila visoku prevalencu pusenja medu populacijom, ocijenila sefica SZO Mina Brajovic.

Brajovic agenciji MINA kazala da je nedavno usvojeni Zakon o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda vazan, jer predstavlja izraz politicke volje i spremnosti Crne Gore da stane na kraj epidimiji stetne upotrebe duvana.

Brajovic je istakla da u okolnostima kada prevalence pusenja prevazilazi okvire onoga sto je registrovano kao prosjek u regionu, neophodno je potvrda posvecenosti drzave.

“U SZO ce tu potvrdu vidjeti onog trenutka kada se budu dosljedno implementirane sve mjere koje oni preporucuju i koje su pretpostavka za implementaciju obaveza iz ratifikovane okvirne Konvencije o upotrebi duvana”, kazala je Brajovic.

Prema njenim rijecima, preporuke SZO-a su u drugim drzavama dale dobre rezultate, jer zahtijevaju kontinuirano pracenje prevalence pusenja u populaciji i zastitu gradana od duvanskog dima.

“Medutim ono sto je najbitnije je dosljedno sprovoditi mjere akcizne politike, odnosno raditi na povecanju poreskog opterecenja i cijena duvanskih proizvoda”, rekla je Brajovic.

Drzave, kako je objasnila, koje su sprovodile ovakve mjere su uspjeli da u periodu od sedam godina znacajno smanje potrosnju duvanskih proizvoda i ucestalost pusenja kod odraslih.

“Sto se tice mjera fiskalne politike svi raspolozivi dokazi pokazuju da su to troskovno najisplativije mjere”, istakla je Brajovic.

Ona je objasnila, da prema izvjestajima Svjetske banke vece poresko opterecenje na duvanske proizvode nije uzrok sivog trzista.

Prema njenim rijecima, te studije ukazuju da je u drzavama niskog i srednjeg nivoa razvoja, gdje su cijene duvanskih proizvoda i poresko opterecenje nize, udio sivog trzista veci u odnosu na visoko razvijene drzave.

“Izmedu svega toga postoji temporalna veza, ali to upucuje na indikaciju da druge sluzbe poput Uprava carina, policije i inspekcijskih sluzbi trebaju da rade vise i bolje”, rekla je Brajovic.

PREDSJEDNIK SKUPSTINE

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic ucestvovace sjutra na konferenciji “Religija kao instrument mira” koja se u organizaciji predsjednika Republike Albanije u saradnji sa Stejt departmentom, odrzava u Tirani.

Na konferenciji koja okuplja drzavne zvanicnike, predstavnike vjerskih organizacija, strucnjake za slobodu vjeroispovjesti i aktiviste iz Zapadnog Balkana, Evropske unije i Sjedinjenih Americkih Drzava, predsjednik Brajovic ce imati izlaganje u ponedjeljak, 20. novembra.

Ucesce crnogorske delegacije na Konferenciji ima poseban znacaj u svjetlu predstojeceg donosenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica.

ISTRAZIVANJE YIHR-A

Crna Gora izgradila je relativno dobar zakonodavni i institucionalni okvir za zastitu manjinskih jezika, standardi su najvise primijenjeni za albanski jezik, a najmanje za romski, pokazalo je Istrazivanje Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).

Istrazivanje o uskladenosti zakonskih odredbi i prakse po pitanju koriscenja jezika manjinskih naroda na nacionalnom i lokalnom nivou uradeno je u Podgorici/Tuzima, Ulcinju, Kotoru i Pljevljima, anketiranjem, analizom dokumenata i koriscenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

U Izvjestaju “Jezici manjinskih naroda u javnoj upravi – izmedu zakona i prakse”, navodi se da je YIHR nastojala da utvrdi stepen uskladenosti prakse na drzavnom i lokalnom nivou po pitanju upotrebe jezika manjinskih naroda sa crnogorskim zakonodavstvom i medunarodnim standardima.

Ukazuje se da je Istrazivanje pokazalo da se u Ulcinju uglavnom koristi albanski jezik, ali i da vecina stanovnistva razumije i govori crnogorski jezik.

“Medutim, kada je u pitanju obrazovanje, primijetili smo da ne postoji interakcija medu grupama djece koja prate nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku i da je potrebno da se ova praksa promijeni i da se uvedu aktivnosti koje bi vodile interkulturalnosti”, kaze se Izvjestaju.

Istice se da se u pojedinim gradovima koji su bili u fokusu istrazivanja, kao na primjer u Ulcinju, postuje praksa isticanja naziva ulica, trgova i institucija na dva jezika.

“Neophodno je da Javni servis Radio Televizija Crne Gore (RTCG) poveca broj sadrzaja o identitetu i kulturi manjinskih naroda, kao i broj informativnih emisija na jezicima manjina. RTCG treba da obezbijedi titlovanje programskih sadrzaja na albanskom jeziku na crnogorski jezik, kako bi se vecina upoznala o istoriji, kulturi i tradiciji albanskog naroda. Dobra praksa bi bila da Javni servis RTCG realizuje istrazivanje o potrebama pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, te u skladu sa tim osmisli programe za i o manjinskim narodima i drugim nacionalnim
zajednicama”, navodi se u Istrazivanju.

Kako se dodaje, predstavnici manjinskih naroda smatraju da je emisija posvecenih kulturi i tradiciji malo i nijesu zadovoljni nacinom na koji se obraduju sadrzaji.

Navodi se i da Zakon propisuje da predstavnici manjina “imaju prava na skolovanje na svom jeziku i na odgovarajucu zastupljenost svog jezika u opstem i strucnom obrazovanju”.

Adrijan Vuksanovic iz Hrvatske gradanske inicijative, rekao je da u Kotoru i Tivtu vec 15 godina djeluje, u fakultatitvnoj formi, nastava hrvatskog jezika i kulture, sto smatra da je od velike vaznosti za Hrvate u Crnoj Gori.

On je, ipak, ukazao da u redovnom obrazovanju gotovo i da nema sadrzaja na hrvatskom jeziku.

Izvrni direktor NVO “Koracajte sa nama – Phiren Amenca”, Elvis Berisa ukazao je da romska djeca nemaju mogucnost da uce na – maternjem jeziku.

On smatra da drzava nije spremna da preduzme odredene korake kako bi se romski jezik sacuvao od izumiranja, a romskoj djeci olaksalo obrazovanje.

Iz Bosnjackog vijeca istakli su da u Crnoj Gori nije prisutan mehanizam obrazovanja na bosanskom jeziku, niti postoji mogucnost izucavanja istog, osim u jednoj specijalizovanoj srednjoj skoli. U svim ostalim, nastava se izvodi na crnogorskom-srpskom, bosanskom, hrvatskom jeziku prema gramatici i pravopisu crnogorskog jezika.

Izvjestaj je dio projekta koji je podrzalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

NVO KOR

Koalicija za odrzivi razvoj u saradnji sa partneriskim nevladinim organizacijama i ekoloski osvjescenim gradanima u ponedeljak 18. novembra ce, u 10 casova, odrzati performans ispred Uprave Javnog preduzeca Nacionalni parkovi, odakle ce pozvati direktora tog preduzeca Elvira Klicu, na odgovornost zbog katastrofalne situacije u svim nacionalnim parkovima.

Kako se navodi u saopstenju KOR-a, Klica je, na zalost, u aprilu pokazao da ga zastita nacionalnog blaga ne zanima, vec da je tu kako bi potpisom da se posjeku stabla u srcu NP Durmitor, stao u zastitu interesa investitora.

“Da je iole odgovoran, a nije, vec tada bi podnio ostavku i izvinio se Durmitorcima i njihovim prijateljima koji su odbranili Crno jezero i sprijecili Klicine privilegovane poslovne partnere da taj dragulj pretvore u privatno izletiste. Da je iole odgovoran, ukljucio bi se u odbranu Durmitorovog statusa UNESCO-a koji ugrozava Vlada planiranim skijalistem na Savinom kuku i prevodenjem vode iz Modrog jezera, koje je u granicama NP Durmitor. Da je imao znanja o onome sto mu je povjereno na cuvanje, osudio bi devastaciju rijeke Tare”, istice se u saopstenju.

Oni prozivaju direktora Nacionalnih parkova, i za nepreuzimanje odgovornosti za krivolov strujom na Skadarskom jezeru koji je za 10 puta porastao od kada je on direktor.

“KOR je tu da podsjeti Klicu i sve ostale bez znanja, casti i odgovornosti, a koji imaju duznost da stite nase najvaznije i najljepse resurse da vrijeme odgovornosti dolazi – i da mora podnijeti ostavku”, zakljucuje se u saopstenju KOR-a.

CGO

Studenti su jedna od najneaktivnijih drustvenih grupacija u Crnoj Gori i ne koriste svoje kapacitete u cilju unaprijedenja polozaja, porucuju iz CGO-a.

Centar za gradansko obrazovanje (CGO), povodom Medunarodnog dana studenata koji se obiljezava 17.novembra, ukazuje na znacaj unaprijedenja polozaja studenata ali i potrebu veceg stepena studenskog aktivizma u razvoju drustva.

Na crnogorskim univerzitetima, prema posljednjim zvanicnim i dostupnim podacima, je vise od 25.000 studenata.

“Iako se radi o znacajnom broju onih koji mogu doprinijeti i drustvenim i politickim promjenama, ova grupacija ostaje nedovoljno vidljiva i aktivna”, porucuju iz CGO-a.

Prema nalazima CGO-a za potrebe ,,Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/2019″, mladi su polovicno zadovoljni kvalitetom obrazovnog sistema, a znacajan broj njih (62,91%) je uvjeren u potpunosti u postojanje slucajeva korupcije u obrazovanju.

Takode, ogromna vecina mladih smatra i da obrazovni sistem nije dovoljno uskladen sa potraznjom na trzistu rada (74,6%), a sto se reflektuje i u visokoj stopi nezaposljenosti mladih u Crnoj Gori.

Iz CGO-a porucuju da su predstavnici studentskih organizacija prilicno pasivni u borbi za studenska prava.

“Ali, ne mali dio uzroka ovog problema treba traziti i u formalnom obrazovanju koje ne razvija kriticko promisljanje i marginalizuje teme i probleme sa kojima se studenti suocavaju. Dodatno, akademsko osoblje sa sumnjivim referencama i brojnim kontraverzama u svojim biografijama ne moze biti uzor mladima, niti kreirati kriticku svijest koja je neophodna u visokom obrazovanju i nauci”, porucuju iz CGO-a.

Kako porucuju, sistemska zapustenost bavljenjem mladima posljedicno vodi i rastucem trendu onih koji imaju veoma snaznu, snaznu ili umjerenu zelju da emigriraju iz Crne Gore.

“Sve ovo trazi hitnu stratesku i sistemsku promjenu a koja bi aktivnije ukljucila studente u oblikovanje crnogorskog drustva kako oni ne bi trazili svoju bolju buducnost van granica drzave Crne Gore”, zakljucuje se u saopstenju CGO-a.

RADNICI METALCA

Fabrici Metalac iz Niksica, koja posluje u okviru maticne ceske firme Termochem, racun bi trebalo da bude odblokiran u petak i isplacena zaostala zarada za oko 100 zaposlenih, saopstio je izvrsni direktor Zivorad Krsmanovic.

On je agenciji Mina-business kazao da je garancije da ce neophodna sredstva biti obezbijedena dobio od nadleznih iz maticne kompanije i stranih partnera.

,,Bilo je izvjesnih problema i nerazumijevanja za trenutnu situaciju u kojoj smo se nasli, mada bi to trebalo da bude prevazideno, jer nas ceka zavrsetak zapocetih poslova i imamo obezbijedeno trziste za naredni period”, rekao je Krsmanovic.

U Metalcu ce, po nastavku proizvodnje, realizovati dva zapoceta posla, od kojih ce jedan za ceskog kupca bii okoncan do kraja novembra, a drugi u januaru za narucioca iz Litvanije.

Po okoncanju tih poslovnih angazmana, kako je naveo Krsmanovic, ugovorena sredstva bice uplacena Metalcu Termochermu.

,,Poslovni angazmani obezbijedeni su za naredne dvije godine, cime ce sadasnji proizvodni kapaciteti biti u potpunosti uposleni”, rekao je Krsmanovic.

Prema njegovim rijecima, sirovine za poslove koji se trenutno realizuju u Metalcu su obezbijedene, dio ima na zalihama, a naredne sedmice pocece da pristize i ostatak neophodnog materijala za nesmetan rad.

Govoreci o proizvodnji, Krsmanovic je kazao da im problem predstavlja i povecava cijenu sto repromaterijal moraju da kupuju iz inostranstva i regiona, Praga, Bratislave, Varsave, Zagreba, ali i da su i u takvim uslovima konkurentni.

Proizvodnja u Metalcu realizuje se u bravarskom pogonu i dijelom u masinskoj hali, a problem je sto je uposlenost kapaciteta na masinskoj obradi veoma mala, dok su zadovoljni kada su u pitanju namjenski bravarski i ostali poslovi.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je ceska kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju, otvorila vrata trzista i trenutno zaposljava oko 100 radnika.

KUSOVAC

Vrijednost realizovanih i zapocetih investicija u Tivtu je u prethodnoj godini iznosila 8,6 miliona eura, dok ce u narednoj godini ta brojka dostici 12,5 miliona, istakao je prvi covjek tivatske Opstine Sinisa Kusovac.

Zavrsetak tri kruzna toka, kao i Centra za djecu sa smetnjama u razvoju, te nastavak rekonstrukcije setalista u Belanama i Krasicima, neki su od projekata koji ce dodatno poboljsati infrastrukturu grada.

“Prethodnih godinu vrijednost investicija, odnosno kapitalnih projekata je iznosila 8,6 miliona eura. Pomenuo bih samo odredene zavrsene kapitalne projekte: druga faza MR1, vrijedna 2,9 miliona, potom rekonstrukcija Centra za kulturu, kao i rekonstrukcija DTV-a ‘Partizan’, izgradnja saobracajnica, pocetak izgradnje setalista Lungo Mare u Krasicima. Takode, sada smo krenuli sa realizacijom odredenih kapitalnih investicija vrijednih 3,6 miliona koji podrazumijevaju izgradnju setalista u Belanama, sportskih terena u Donjoj Lastvi, zatim zavrsetak Centra za djecu sa smetnjama u razvoju, predracunske vrijednosti oko 900.000 eura, potom pomocnog terena FK ‘Arsenal’, saobracajnice na Seljanovu i drugi niz manjih projekata vezanih i za obrazovanje i za kulturu”, kazao je predsjednik tivatske Opstine.

Za naredni period, kako je istakao, budzet iznosi oko 23.556.000 eura, a od toga kapitalni dio cini iznos od otprilike 12.500.000 eura, sto znaci da je preko 50 odsto predodredeno za kapitalni dio budzeta.

“Tu je krucijalna izgradnja kruznih tokova. Mi smo odabrali ponudace za dva kruzna toka, cija ce izgradnja poceti ovog ili pocetkom iduceg mjeseca, a potom i treceg. U planu za sljedecu godinu je i pocetak izgradnje bulevara i rekonstrukcija i izgradnja sportskog centra, gdje bi naravno Tivat, pored toga sto je atraktivna turisticka i investiciona destinacija, bio prepoznat i kao sportska destinacija”, dodao je Kusovac.

Kljucne stavke u budzetu za narednu godinu, kako je dalje naveo, jesu zavrsetak pomenutih kapitalnih investicija koje su pocete u 2019. godini.

“Tu spada prije svega zavrsetak tri kruzna toka, Centra za djecu sa smetnjama u razvoju, zavrsetak prve i pocetak druge faze setalista Belane, zatim zavrsetak prve i pocetak druge faze setalista u Krasicima, i naravno, u koordinaciji sa JP za upravljanje morskim dobrom, treba do kraja godine da bude realizovan i izabran ponudac za izradu idejnog i glavnog projekta za setaliste od Svetog Marka do Lepetana. Tu su i dva veoma bitna projekta – bulevar predracunske vrijednosti oko osam miliona i rekonstrukcija sportskog terena sa potencijalnom mogucnoscu izgradnje zatvorenog bazena”, rekao je Kusovac.

On se osvrnuo i na proteklu turisticku sezonu, koja je prema njegovim rijecima, u odnosu na proslogodisnju bila znacajno bolja.

“Stanje je bolje za nekih 24 odsto, a situacija je bolja i kada govorimo o broju ostvarenih nocenja i naplate boravisne takse. Ono sto je kuriozitet jeste da smo premasili milion nocenja u ovoj turistickoj sezoni, sto znaci da se povecava ta ljestvica za narednu turisticku sezonu, te da se mora jos bolje i jos kvalitetnije osmisliti, jer smo imali preko 300 dogadaja, ne samo u organizaciji Turisticke organizacije nego i Centra za kulturu, kroz vec poznati brend kao sto su festival Purgatorije, pozorisne, djecije i sve druge manifestacije, medu kojima i one u organizaciji strateskih partnera”, kazao je Kusovac.