OD POCETKA SEZONE

Iako su prije dvije sedmice u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje (IJZ) laboratorijskim putem potvrdena dva slucaja infekcije virusom gripa, tokom prethodne sedmice novih slucajeva nije bilo, pisu Dnevne novine.

Podsjetimo, rijec je o dvoje djece, bratu i sestri, iz iste porodice kod kojih je PCR metodom detektovano prisustvo virusa influence tipa B. Oboje djece su dobrog opsteg stanja i nalaze se na kucnom lijecenju.

Tokom prethodne sedmice, kako je saopsteno, prijavljeno je 17 osoba sa simptomima nalik gripu, dok u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje laboratorijskim putem nije potvrden nijedan slucaj infekcije virusom gripa.

Takode, prema podacima dobijenim iz sentinel bolnickog nadzora nad teskim akutnim respiratornim infekcijama nije registrovan nijedan slucaj teske akutne respiratorne infekcije (SARI).

“Uvidom u elektronsku bazu podataka, u Crnoj Gori od 25. novembra do 1. decembra prijavljeno je 7.776 osoba sa simptomima blazih i tezih infekcija respiratornog trakta (ARI). Najveci broj oboljelih od tezih i laksih respiratornih infekcija (ARI) registrovan je u uzrastu od 20 do 64 godine, cak 2.419 oboljelih, dok je najvisa incidencija registrovana u uzrasnoj grupi do cetiri godine”, navodi se u saopstenju Instituta.

Iz Instituta ponavljaju da je najefektivnija mjera prevencije gripa vakcinacija i preporucuju da se sve osobe koje su u povecanom riziku od razvoja komplikacija vakcinisu.

Vakcina se moze primiti tokom cijele sezone trajanja nadzora nad gripom, ali je najbolje vrijeme za vakcinaciju prije pocetka sirenja virusa u populaciji, s obzirom na to da je za razvoj antitijela potrebno dvije do tri sedmice nakon vakcinacije.

“Grupe stanovnistva kojima se preporucuje vakcinacija su sve osobe starije od sest mjeseci sa hronicnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobe koje se lijece od metabolickih poremecaja (kao sto je secerna bolest), osobe sa smanjenom funkcijom imunoloskog sistema, ukljucujuci i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobe koje imaju transplantirane organe i/ili celije”, istakli su iz Instituta.

ADP ZID

Asocijacija za demokratski prosperitet (ADP) Zid dodijela je danas nagradu za godisnji volonterizam sportskom kluba Lipljen iz Pljevalja, dok je nagradu za volonterku godine dobila Ljubica Nikolic iz Niksica.

ADP Zid, u saradnji sa Fondacijom Petrovic Njegos, nagraduje one koji su zalaganjem doprinijeli afirmaciji, promociji i razvoju volonterizma, ali narocito one koji su vlastitim primjerom pokrenuli zajednicu i cjelokupno drustvo.

Izvrsna direktorica ADP Zid, Sanda Rakocevic, kazala je da su volontiranje i volonterizam u Crnoj Gori, bez obzira na politiku kakva je bila do sada zastupljena, afirmisani i da imaju potencijala.

Prema njenim rijecima, potrebno je znati sta je volontiranje, a dobrovoljnost prepoznati u trenutku kada se sa njom sretemo i ne identifikovati je kao uopsteni altruizam ili filantropiju.

,,Za volontiranje je vazno da bude organizovano i dobrovoljno. Ono ne treba da bude u svrhu pojedinaca, nego cjelokupne zajednice, da se za njega ne dobija novac i da se ulazi sopstveno znanje i vjestine”, rekla je Rakocevic.

Kako je istakla, ADP ZID vec 20 godina radi na razvoju politike volontiranja u Crnoj Gori.

,,Vlada je prepoznala i pokrenula zakon i od ove godine volontiranje nece biti prepoznato kao rad, jer je ono do sad bilo izjednaceno sa njim”, rekla je Rakocevic.

Kako je pojasnila, volonterski je mogao da se odradi pripravnicki staz, a volontiranje je bilo prepoznato kao ogroman prostor za zloupotrebu i plodni razvoj crnog trzista.

,,Siva zona je promjenom Zakona o volontiranju smanjena, a usvajanjem novog zakona koji je jos u proceduri, volontiranje nece biti izjednaceno sa rodom”, kazala je Rakocevic.

Od ove godine, kako je dodala, volonteri nece moci da zamijene profesionalnu poziciju i angazman sluzbenika i namjestenika u institucijama, a samim tim nece moci da budu angazovani ni u privatnom sektoru.

Sve to je, kako je kazala, veliki iskorak jer postoji prostor da se radi na daljoj afirmaciji razvoja volonterizma i volontiranja, koji su ustvari gradanski aktivizam.

Govoreci o tome sta voloneteri rade, Rakocevic je navela da se kroz aktivnosti susrecu sa razlicitim gradanskim akcijama i pokretima.

,,Nagrada koja se dodjeljuje je zapravo nagrada svih nas, jer ona pokazuje da je uradeno nesto sto je pozitivno na lokalnom i nacionalnom nivou”, rekla je Rakocevic.

Prema njenim rijecima, od 43 aplikacije za nagradu dvije su nagradene, a imaju i dva posebna priznanja.

,,U uzi krug za nagradu za volonterizam usli su nevladina organizacija Zracak nade iz Pljevalja i animatori i zabavljatori iz Podgorice”, kazala je Rakocevic.

Ona je pozvala gradane da podijele svoje inicijative, jer, kako je navela, nikada se ne zna kada nesto malo moze da napravi ogromnu promjenu.

,,Dobrovoljnost je ono sto nas cini potpunim i omogucava da budemo u jednom duhu, zajedno, gradanski aktivisti”, istakla je Rakocevic.

Ribolovni sportski klub Lipljen iz Pljevalja pokazao je aktivizam na ocuvanju pljevaljskih rijeka, ribljeg fonda i ekologije.

Najveci motiv zbog koga je tom klubu dodijeljena nagrada je njihov aktivizam prilikom dogadaja koji se desio u julu ove godine, kada je doslo do pomora ribe u rijekama Vezisnici i Cehotini.

Predstavnik kluba Vaso Knezevic zahvalio je na nagradi i kazao da su kao ribolovni klub imali problema, ali da su ih prevazisli zahvaljujuci ljubavi prema rijekama i ribolovu.

,,Zahvalan sam svim clanovima kluba sto smo zajedno istrajali i natjerali institucije sistema da rade svoj posao”, naveo je Knezevic.

Nikolic, koja je dobitnica nagrade za volonterku godine, ukljucena je u program za djecu socijalno ugrozenih porodica od 2016. godine.

Ona trenutno radi sa troje djece na predmetu iz kojeg imaju nejasnoce i poteskoce u savladavanju.

Nikolic je kazala da je tokom rada sa djecom spoznala brojne poteskoce sa kojima se suocavaju porodice u Crnoj Gori.

,,Nadam se da ce ovaj dogadaj podstaci mlade ljude na volonterizam”, porucila je Nikolic.

Na kraju svecanosti Rakocevic je urucila posebne nagrade za volonterizam, koje su dobili udruzenje zena iz Bara i Konstatina Maras, koja je kao gradanski aktivista bila u Albaniji i pomagala zrtvama zemljotresa koji se prosle sedmice desio u Dracu.

MUP

Ministarstvo unutrasnjih poslova (MUP) zatrazilo je pisano izjasnjenje od sluzbenika Direktorata za vanredne situacije Mladena Mijatovica, u vezi sa napadom na novinara Dana Vladimira Otasevica, nakon cega ce preduzeti dalje aktivnosti u cilju utvrdivanja disciplinske odgovornosti.

Prema navodima lista Dan, Otasevica je u podgorickom poslovnom centru Delta napao tjelohranitelj biznismena Zorana Becirovica koji je bio u drustvu drzavnog tuzioca Milosa Soskica.

Iz MUP-a su kazali da su preduzeli aktivnosti na utvrdivanju cinjenicnog stanja.

“Tim povodom, zatrazeno je pisano izjasnjenje od M.M, nakon cega ce Ministarstvo, u skladu sa Zakonom i Etickim kodeksom drzavnih sluzbenika i namjestenika, preduzeti dalje aktivnosti prema sluzbeniku, u cilju utvrdivanja disciplinske odgovornosti”, navodi se u saopstenju.

Iz policije su ranije kazali da u saradnji sa nadleznim tuzilastvom preduzimaju aktivnosti na utvrdivanju cinjenica u vezi sa tim dogadajem.

SKUP MEDICINSKIH SESTARA

Osnivanje komore medicinskih sestara, babica i tehnicara, Ministarstvo zdravlja uvrstilo je u Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zastiti, koji se sada nalazi na javnoj raspravi, a to tijelo ce doprinijeti poboljsanju uslova za obavljanje profesije, unapredenju zdravstvene etike, a samim tim i unapredenju kvaliteta zdravstvene zastite, najavio je ministar zdravlja Kenan Hrapovic, otvarajuci trecu Regionalnu konferenciju medicinskih sestara i babica, koja se danas i sjutra odrzava u Podgorici.

On je istakao da je utvrdena i Lista regulisanih profesija, sto ce omoguciti da crnogorske medicinske sestre i babice imaju iste mogucnosti kao i njihove kolege iz zemalja EU.

“Pored povecanja zarada, koje je obezbijedila Vlada CG i koje ce dati rezultate i zadovoljstvo i zaposlenih i poslodavca, nastojacemo da boljom organizacijom rada, planiranjem, racionalnom potrosnjom sredstava, stvorimo mogucnost finansijskih preraspodjela u sistemu, koje ce se reinvestirati u razvoj tehnologije, ali i za poboljsanje materijalnog statusa zaposlenih. Sve cemo uraditi, sto je u granicama objektivnim finansijskih mogucnosti drzave i zakona, da se u blizoj perspektivi taj status jos vise popravi”, porucio je Hrapovic.

On je naglasio, da su sestre posebno vazne u lijecenju onih koji su onesposobljeni.

“Nase sestre su to shvatile, tako da je crnogorsko sestrinstvo krenulo krupnim koracima da razvija i unapreduje zdravstvenu njegu. Sve ovo se moze postici samo adekvatnim obrazovanjem, nadogradnjom znanja i stucnim usavrsavanjem. Crnogorske medicinske sestre i babice se u kontinuitetu usavrsavaju i konstantno unapreduju i dograduju svoje znanje i sposobnosti. Od oko tri hiljade medicinskih sestara i tehnicara, koliko ih je zaposleno u crnogorskim zdravstvenim ustanovama, odredeni broj njih je nastavio obrazovanje, kojim su stekli zvanje visoke medicinske sestre. Medu njima danas imamo i magistara i doktora nauka”, rekao je Hrapovic.

Predsjednica Udruzenja medicinskih sestara i babica Crne Gore Nada Rondovic, istakla je da je ova nacionalna asocijacija, kroz svoj desetogodisnji rad, ukljucivanjem u rad Evropske asocijacije medicinskih sestara i zahvaljujuci saradnji sa Norveskom asocijacijom medicinskih sestara, stekla zavidno znanje i iskustvo vezano za izazove koji se namecu drzavama koje pristupaju Evropskoj uniji, kada je u pitanju obrazovanje i rad medicinskih sestara i babica.

“Medicinske sestre treba da ostanu fokusirane na modernizaciju osnovnih zdravstvenih usluga, stvaranje najboljeg modela i implementaciju nacionalnih klinickih programa zdravstvene njege, kao i na efikasnost u radu”, naglasila je Rondovic.

Konferencija, koju organizuje Nacionalno udruzenje medicinskih sestara, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, pored crnogorskih okupila je predsjednike i clanove nacionalnih udruzenja sestara i udruzenja babica drzava regiona Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i Norveske organizacije sestara.

MEDUNARODNA ZASTITA U CG

Crveni krst Crne Gore, u okviru svog humanitarnog mandata, od 2015. aktivno pruza razlicite vidove pomoci i podrske migrantima, traziocima azila i licima sa medunarodnom i subsidijarnom zastitom. Prema podacima Ministarstva unutrasnjih poslova i Uprave policije, od pocetka godine do danas je registrovan 7661 stranac koji je izrazio namjeru za trazenjem medunarodne zastite u Crnoj Gori.

Dosadasnji trendovi su pokazali da je najveci broj ovih lica u tranzitu. Medutim, bez obzira na to, oni na svom putu ka boljoj i bezbjednijoj buducnosti prolaze kroz puno rizicnih i stresnih situacija i podrska je neophodna, narocito kada su u pitanju ranjive kategorije (djeca, zene, starija lica…).

Asistencije i usluge koje Crveni krst Crne Gore pruza korisnicima se odnose na distribuciju humanitarne pomoci (hrana, higijenski setovi, setovi prve pomoci i polovna garderoba i obuca); pomoc u ostvarivanju prava na zdravstvenu zastitu (zakazivanje pregleda kod ljekara, prevoz korisnika na pregled, usluga prevodenja prilikom pregleda, nabavka lijekova propisanih od strane ljekara); preventivno-edukativne radionice (prva pomoc, promocija higijene, borba protiv trgovine ljudima, uspostavljanje porodicnih veza, pomoc prilikom izrade domacih zadataka, kursevi jezika…); pomoc u ostvarivanju prava na obrazovanje (upis djece u skole, uspostavljanje komunikacije izmedu roditelja i skole i sl); podrska procesu zaposljavanja (asistencija/prevodenje na sastancima sa savjetnicima sa Zavoda za zaposljavanje, potencijalnim poslodavcima itd); psiho-socijalna podrska prilikom redovnih posjeta i drugo. Pomenute aktivnosti se sprovode uz podrsku brojnih donatora, a u saradnji sa Ministarstvom unutrasnjih poslova i nadleznim direkcijama za smjestaj ili integraciju ovih lica, kao i sa Upravom policije.

,,Tim koji je stalno angazovan, u okviru projekta koji se implementira uz podrsku UNHCR-a, cine: 2 socijalna radnika, 2 prevodioca arapskog jezika, 2 terenska radnika, 1 psiholog i 10 aktivnih volontera, a prisutna je i stalna podrska strucnih sluzbi Crvenog krsta Crne Gore. Oni svakog dana pruzaju psiho-socijalnu podrsku i pomoc u ostvarivanju zdravstvene zastite, a pored toga posebne aktivnosti se sprovode i u cilju integracije ove ciljne grupe, kako za trazioce medunarodne zastite koji su smjesteni u nekom od prihvatnih centara ili u privatnom smjestaju, tako i za lica koja su dobila dozvolu boravka u Crnoj Gori (status izbjeglice ili lica sa medunarodnom zastitom). Uz to se sprovode aktivnosti u cilju pomoci licima koja nijesu jos uvijek usla u sistem azila – informisanje migranata o sistemu azila u Crnoj Gori, asistencija Granicnoj policiji u komunikaciji sa migrantima i slicno”, pojasnjeno je iz Crvenog krsta Crne Gore.

Crveni krst Crne Gore, uz podrsku ostalih donatora obezbjeduje ovim licima humanitarnu podrsku. Od pocetka godine, uz pomoc malih nacionalnih drustava Crvenog krsta (Luksemburg, Island, Lihtenstajn, Monako i San Marino), Italijanskog Crvenog krsta, Medunarodne federacije drustava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, kao i Medunarodnog komiteta Crvenog krsta, Crveni krst Crne Gore je obezbijedio sredstva za nabavku paketa hrane, higijene, setova prve pomoci, organizovanja edukativno-preventivnih radionica, narocito u oblasti sprjecavanja trgovine ljudima, promocije higijene i sprjecavanja zaraznih bolesti, sto je od velikog znacaja, imajuci u vidu duga putovanja kojima su ova lica izlozena.

Crveni krst Crne Gore svoje ovogodisnje rezultate sumira na sljedeci nacin.

,,Nasa organizacija je kroz razlicite projekte, od januara 2019. godine pa sve do danas, pruzila podrsku za preko 5000 korisnika – trazilaca azila/osoba u integraciji na brojne nacine. Humanitarnu pomoc (paket hrane, higijene ili set prve pomoci) je dobilo 4650 lica, dok je 436 lica dobilo lijekove. Ovim licima je od velikog znacaja pruzanje psiho-socijalne podrske, koju je dobilo njih 2 431, a direktnu pomoc psihologa 681 lice. Kako se na putu do boljeg zivota clanovi porodica cesto razdvoje, za 979 lica smo omogucili uspostavljanja porodicnog kontakta. Medicinsku asistenciju je dobilo 247 lica. Ovu se neki od kljucnih rezultata naseg djelovanja samo u ovoj godini, a nasa organizacija svakodnevno sprovodi brojne aktivnosti kako bi ovim licama pruzila sto kvalitetniju podrsku. Svakako cemo se truditi da i u narednom periodu nastavimo sa predanim radom i ispunavanjem nase humanitarne misije”, saopsteno je iz Crvenog krsta.

ZA MOGUCNOSTI KAO U EU

Osnivanje Komore medicinskih sestara, babica i tehnicara doprinijece poboljsanju uslova za obavljanje te profesije i unapredenju zdravstvene etike i kvaliteta zdravstvene zastite, porucio je ministar zdravlja Kenan Hrapovic.

On je kazao da je Ministarstvo zdravlja uvrstilo osnivanje Komore u Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zastiti, koji se nalazi na javnoj raspravi.

,,Osnivanje Komore doprinijece poboljsanju uslova za obavljanje profesije, zastiti profesionalnih interesa, unaprjedenju zdravstvene etike, a samim tim i unaprjedenju kvaliteta zdravstvene zastite”, rekao je Hrapovic, otvarajuci trecu Regionalnu konferenciju medicinskih sestara i babica, koja se danas i sjutra odrzava u Podgorici.

On je naveo da je utvrdena lista regulisanih profesija, sto ce omoguciti da crnogorske medicinske sestre i babice imaju iste mogucnosti kao i njihove kolege iz zemalja EU.

Kako je istakao, Ministarstvo zdravlja ce u saradnji sa Udruzenjem medicinskih sestara i tehnicara Crne Gore, nastojati da unaprijedi profesiju primjenom politike za dugorocno obezbijedenje zdravlja populacije.

,,Pored povecanja zarada, koje je obezbijedila Vlada, nastojacemo da svi zajedno boljom organizacijom rada, planiranjem, racionalnom potrosnjom sredstava, stvorimo mogucnost finansijskih preraspodjela u sistemu, koje ce se reinvestirati u razvoj tehnologije, ali i za poboljsanje materijalnog statusa zaposlenih”, kazao je Hrapovic.

Bez adekvatne zdravstvene njege, dodao je Hrapovic, nema unaprjedenja zdravlja, pravilne prevencije bolesti i brige o fizicki, mentalno i socijalno oboljelim licima svih uzrasta.

,,Posebnu vaznost sestre imaju u lijecenju onih koji su onesposobljeni, a jos znacajniju ulogu imaju u trenucima zivota kada nam je topla ljudska rijec najpotrebnija. Nase sestre su to shvatile, tako da je crnogorsko sestrinstvo krenulo krupnim koracima da razvija i unaprjeduje zdravstvenu njegu”, istakao je Hrapovic

Kako je kazao, sve ovo se moze postici samo adekvatnim obrazovanjem, nadogradnjom znanja i strucnim usavrsavanjem.

Prema rijecima Hrapovica, samo takva, najbrojnija populacija u zdravstvu, ima snage da iznese teret odgovornosti tokom reforme zdravstva u Crnoj Gori.

,,Crnogorske medicinske sestre i babice se u kontinuitetu usavrsavaju i konstantno unaprjeduju i dograduju svoje znanje i sposobnosti”, kazao je Hrapovic.

On je naglasio da ce drzava, pored poboljsanja zivotnog standarda, nastaviti da radi na obezbjedivanju optimalnih uslova za rad u zdravstvenim ustanovama, kroz rekonstrukciju i modernizaciju objekata i nabavku medicinske opreme.

Predsjednica Udruzenja medicinskih sestara i babica Crne Gore Nada Rondovic, istakla je da je kroz desetogodisnji rad ova nacionalna asocijacija stekla zavidno znanje i iskustvo vezano za izazove koji se namecu drzavama koje pristupaju Evropskoj uniji.

“Uredena sestrinstva u razvijenim zemljama su punopravne clanice medunarodnih strukovnih asocijacija i sa pravom kreiraju i razvijaju globalnu politiku sestrinstva i ravnopravno ucestvuju u zdravstvenim politikama”, kazala Rondovic.

Ona je ocijenila da danas sestrinstvo treba da ima jedinstvenu profesionalnu samostalnost, kako bi se iskazalo sve ono sto medicinske sestre kroz zdravstvenu njegu pruzaju pojedincu i cjelokupnom drustvu.

,,Medicinske sestre treba da ostanu fokusirane na modernizaciju osnovnih zdravstvenih usluga, stvaranje najboljeg modela i implementaciju nacionalnih klinickih programa zdravstvene njege, kao i na efikasnost i efektivnost u radu”, naglasila je Rondovic.

OSOBE SA INVALIDITETOM

Osobe sa invaliditetom suocavaju se sa brojnim barijerama i predrasudama. O problemima sa kojima se susrecu razgovaralo se u Bijelom Polju na Okruglom stolu. Predstavnicima lokalne vlasti, sedam udruzenja okupljenih u koaliciji “Savez” ukazalo je na to da se jos bore protiv stereotipa, socijalnih i fizickih barijera.

“Bjelopoljsko Udruzenje “Brain” ima oko 50. clanova oboljelih od mozdanog udara. Zalazu se za bolji zivot OSI i jednake mogucnosti u obrazovanju, zaposljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj zastiti. Nedostaju im i pratioci i zato ocekuju intenzivniju podrsku i pomoc drustvene zajednice. Kao poseban problem Mester izdvaja tezak socio – ekonomski polozaj OSI”, kaze Ranko Mester, predsjednik NVO “Brain”.

Predsrasude su, kaze prvi covjek Udruzenja “Brain” da OSI nemaju kvalitete i sposobnosti za posao. Smatra da mnogu ravnopravno da ucestvuju u radnom procesu. Podsjeca da su to potvrdili projekti ZZZCG i lokalne uprave koji su otvorili nove ali kratkotrajne mogucnosti OSI.

Bjelopoljska Opstina posljednjih godina preduzima niz aktivnosti kako bi se u toj sredini unaprijedio polozaj OSI. Time podsticu razumijevanje drustva za njihove probleme i neophodnu podrsku. U skladu sa svojim budzetskim mogucnostima, u lokalnoj upravi cine sve kako bi poboljsali status OSI i ukljucili ih u drustvenu zajednicu.

“Cikic istice da bjelopoljska Opstina podrzava aktivnosti NVO – a koje se zalazu za bolji i prosperitetniji zivot OSI. Napretka, kako kaze ima, ali je jos mnogo planova koje treba primijeniti u praksi. Na tome tek treba da se radi”, kaze Saida Cikic, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu.

Clanovi koalicije “Savez” i predstavnici lokalne samouprave zakljucili su da se udruzeni mogu izboriti za prava I bolji zivot OSI. Podsjetili su da su kroz dvogodisnju saradnju sa ZZZCG preko javnih radova zaposljavali lica koja su pruzala pomoc OSI kao personalni asistenti. Teznja svih ucesnika Okruglog stola jeste da se lokalna udruzenja i organizacije koje se bave problemima OSI osnaze I ukljuce u drustvo, da se ne osjecaju diskriminisano i marginalizovano vec kao ravnopravni clanovi zajednice u kojoj zive.

PENZIONERI KAP-A

Penzioneri Kombinata aluminijuma (KAP) pozvali su sve zainteresovane za novac iz stambenog fonda podgoricke fabrike da dodu u petak na radnicko okupljanje ispred zgrade Vlade, zbog detaljnog informisanja.

Predstavnik penzionisanih radnika, Nikola Rakovic, kazao je da je razlog za to sto su radnici potrazivanjem 4,2 miliona eura stambenog novca iscrpili sve mogucnosti kod domacih sudova, dok je naredni Strazbur.

,,Ovo su nase pare od kojih necemo odustati, koje nam pripadaju po pravu, pravdi i zakonu. Ali do njih nijesmo mogli doci kroz pravni lavirint kod nas, jedino da idemo u Strazbur”, rekao je Rakovic agenciji Mina-business.

On je precizirao da svi penzioneri i radnici, koji su bili u radnom odnosu u momentu uvodenja stecaja u KAP, imaju pravo na potrazivanje stambenog novca.

Rakovic je saopstio da je stambeni novac, koje je bio strogo namjenski, vlasnik KAP-a potrosio na nezakonit nacin za proizvodnju.

,,Sudskim postupkom koji je poceo prije stecaja uvedenog u KAP-u, koji traje, trazi se utvrdivanje visine stambenih para sa kamatom kao i njihov povracaj”, kazao je Rakovic.

On je podsjetio da je vjestak ekonomske struke, Hamid Sabovic, konstatovao da su to licna sredstva zaposlenih koja su izdvojena po vazecim aktima KAP-a i da se za druge namjene nijesu mogla trositi.

,,Kada se to vec desilo, stecajni upravnik je trebalo da ih planira van stecajne mase, odnosno da ih stavi u prvi naplatni red”, dodao je Rakovic.

On je pozvao ministra Predraga Boskovica da saopsti misljenje o slucaju bivsih radnika KAP-a cije su stambene pare na ‘brutalan nacin otete’, a njihovi vlasnici, podstanari, jedva sastavljaju kraj s krajem.

,,O kakvoj se humanosti u ovom slucaju radi”, pitao je Rakovic.

Bivsi radnici KAP-a, koji su u drugoj polovini 2013. godine bili primorani da napuste kompaniju zbog pokretanja stecaja, nekoliko godina cekaju isplatu 5,45 miliona eura otpremnina.

Radnici KAP-a su donosenjem Zakona o izmirenju njihovih obaveza ostvarili pravo na penziju, a penzionisani su 2013. godine. Ustavni sud je kasnije oborio taj Zakon.

NAPAD NA NOVINARA

Vrsilac duznosti Vrhovnog drzavnog tuzioca Ivica Stankovic zatrazio je od rukovodioca Viseg drzavnog tuzilastva u Podgorici da utvrdi sve cinjenice povodom dogadaja u trznom centru Delta, kojem je prisustvovao i drzavni tuzilac Milos Soskic.

“Stankovic je od Komisije za eticki kodeks drzavnih tuzilaca zatrazio misljenje o tome da li je ponasanje Soskica u skladu sa Etickim kodeksom drzavnih tuzilaca”, kaze se u saopstenju.

Novinara “Dana” Vladimira Otasevica, prema pisanju tog lista, napao je u srijedu tjelohranitelj biznismena Zorana Becirovica koji je bio u drustvu Soskica.

LIDERI POTPISALI

Saveznici drzava clanica NATO-a moraju zajedno gledati u buducnost kako bi Alijansa ostala jaka i sigurna, poruceno je u Deklaraciji koju su donijeli lideri drzava clanica NATO-a.

U dokumentu se ukazuje da NATO garantuje bezbjednost teritorija, kao i bezbjednost milijarde gradana, sloboda i vrijednosti.

“Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi nase Alijanse. Dok zajedno radimo na sprjecavanju sukoba i ocuvanju mira, NATO ostaje temelj nase kolektivne odbrane i sustinski forum za bezbjednosne konsultacije i odluke medu saveznicima”, kaze se u Deklaraciji.

Navodi se da su saveznici odlucni da dijele troskove sigurnosti, kao i da povecavaju izdvajanja za odbranu do dva odsto i 20 odsto u nove kapacitete, doprinoseci misijama i operacijama.

“Troskovi za odbranu van Sjedinjenih Americkih Drzava povecavaju se pet godina za redom, u odbranu se ulaze preko 130 milijardi USD vise”, pise u tom dokumentu.

Saveznici, dodaje se, nastavljaju da jacaju individualnu i kolektivnu sposobnost za otpor svim oblicima napada.

“Dobro napredujemo. Moramo i hocemo vise. Radimo na povecanju sigurnosti za sve”, porucuje se u Deklaraciji.

Navodi se da saveznici povecavaju saradnju sa Ujedinjenim nacijama, kao i da je veliki napredak u saradnji izmedu NATO i EU.

“Posveceni smo NATO politici otvorenih vrata, koja jaca Alijansu i donosi sigurnost milionima Evropljana. Sjeverna Makedonija je danas ovdje s nama i uskoro ce biti nas najnoviji saveznik”, navodi se u dokumentu.

Porucuje se da je neophodno da saveznici zajedno gledaju u buducnost kako bi ostali sigurni.

“Nastavicemo da povecavamo otpornost nasih drustava, kao i nase kriticne infrastrukture i nasu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadleznosti, posveceni su obezbjedivanju bezbjednosti nasih komunikacija”, porucuje se u Deklaraciji.

U Deklaraciji se navodi da se Alijansa suocava sa razlicitim prijetnjama i izazovima.

“Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti a terorizam u svim oblicima ostaje trajna prijetnja svima”, kaze se u dokumentu.

U Deklaraciji se ukazuje da je Alijansa danas suocena sa sajber i hibridnim prijetnjama.

“NATO je odbrambeni savez i nije prijetnja nijednoj drzavi. Prilagodavamo svoje vojne mogucnosti, strategiju i planove sirom Alijanse”, pise u Deklaraciji.

Alijansa je, kako se navodi, donijela odluke za poboljsanje spremnosti snaga kako bi odgovorila na svaku prijetnju, u bilo kom trenutku i iz bilo kog pravca da dolazi.

“Cvrsto se drzimo u borbi protiv terorizma i zajedno preuzimamo snaznije akcije”, dodaje se u dokumentu.

Navodi se da se povecavaju akcije zastite na moru i u vazduhu.

“Dalje jacamo nasu sposobnost za odvracanje i odbranu odgovarajucom kombinacijom nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti. Sve dok nuklearno oruzje postoji, NATO ce ostati nuklearni savez”, porucuje se u Deklaraciji.

Dodaje se da su saveznici u potpunosti posveceni ocuvanju i jacanju efikasne kontrole naoruzanja, uzimajuci u obzir preovladujuce bezbjednosno okruzenje.

“Ostajemo otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom”, porucuje se u Deklaraciji.