U KOTORU

Razorni zemljotres koji je prije dva dana pogodio Albaniju ostavio je posljedice na objektu Jugooceanije u Kotoru. To se vidi i na fotografijama koje su Portalu RTCG dostavili iz kompanije koja gazduje objektom

Naime, usljed jakog zemljotresa koji je u epicentralnom podrucju kod Draca bio 6,2 stepena po Rihterovoj skali, pricinjena je materijalna steta i na Upravnoj zgradi Jugooceanije Kotor.

“Za sada je konstatovano nekoliko desetina polomljenih stakala, mermernih fasadnih ploca, mermernih ploca unutrasnjih obloga u holovima i hodnicima objekta, pucanje vodovodnih hidrofornih cijevi, pukotine na zidovima i plafonima, kao i neka strukturalna ostecenja koja su uocena ranije, a posljedica su ostecenja od zemljotresa iz 1979 godine”, saopsteno je Portalu RTCG iz kompanije Boka Bay Investment, koja ja je vlasnik ovog objekta.

Najvece pukotine su uocene na mjestima i spojevima naglavnih greda i nosecih stubova objekta i predstavljaju ozbiljnu opasnost po bezbjednost u slucaju dodatnih seizmickih potresa.

Procijenjena vrijednost stete iznosi vise desetina hiljada eura.

Objekat upravna zgrada Jugooceanija je projektovana pocetkom 60-ih godina proslog vijeka, a izgradena 1969. godine.

NUHODZIC OCIJENIO

U Crnoj Gori pored pune institucionalne spremnosti za suocavanje sa trgovinom ljudima i dalje je mali broj identifikovanih zrtava tog krivicnog djela, saopsteno je na medunarodnoj konferenciji posvecenoj borbi protiv trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu.

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic kazao je da su ove godine, zbog izvrsenja krivicnog djela trgovina ljudima na stetu pet osoba, procesuirane tri osobe.

“U odnosu na cetiri zrtve u toku je postupak pred sudom, dok je u odnosu na jednu, u aprilu ove godine, Visi sud u Podgorici donio presudu protiv dva ucinioca”, kazao je Nuhodzic na konferenciji “Borba protiv trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu”.

Nuhodzic je naveo da je tom presudom jedna osoba osudena na zatvorsku kaznu od 17 godina, a druga u trajanju od 15 godina.

Kako je dodao, osim ta dva predmeta postoji jos devet predmeta, koje je evidentirao Operativi tim za borbu protiv trgovine ljudima.

Nuhodzic je kazao da postoje jake veze izmedu trgovine ljudima i drugih oblika prekogranicog kriminala. Crna Gora je ove godine presjekla pet lanaca krijumcarskih mreza i razbila cetiri organizovane kriminalne grupe, koje su imale 51 clana.

“Iako je u izvjestaju Evropske komisije za Crnu Goru i nedavno objavljenom radnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24 konstatovan napredak u dijelu borbe protiv organizovanog kriminala, svjesni smo da je potrebno uloziti dodatne napore”, rekao je Nuhodzic.

Prema njegovim rijecima, Vlada je kroz Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima od 2019-2024. godine pokazala snazu politicku opredijeljenost da unaprijedi institucionalne kapacitete za sistemtski odgovor drzave i drustva na taj problem.

“Strategija pokazuje nasu odlucnost da se uhvatimo u kostac sa svim aspektima trgovine ljudima, a posebno sa trgovinom u svrhu seksualne eksploatacije, ugovorenim brakovima pripadnika romske i egipcanske populacije, kao i prosjacenjem djece”, naveo je Nuhodzic.

On je kazao da je posebno znacajno sto je unaprijedeno zajednicko djelovanje svih institucija na nacionalnom i lokalnom nivou.

Govoreci o saradnji sa civilnim sektorom, on je naveo da je Ministarstvo unutrasnjih poslova opredijelio 80 hiljada eura za finansiranje projekata nevladinih organizacija u cijem fokusu je borba protiv trgovine ljudima.

Predsjednik Skupstine Ivan Brajovic kazao je da je u Crnoj Gori i pored pune institucionalne spremnosti za suocavanje sa trgovinom ljudima i dalje mali broj identifikovanih zrtava.

On je naveo da je na globalnom nivou u posljednjih 13 godina identifikovano 225 hiljada zrtava trgovine ljudima, od cega su 50 odsto zene, 21 odsto muskarci,a 29 odsto djeca.

Kako je dodao Brajovic, evidentno je da su zene i djevojcice najcesce bile zrtve seksulane eksploatacije, a muskarci i djecaci radne.

“Prisutni su i ostali oblici iskoriscavanja, poput eksploatacije djece u svrhu prosjacenja, vrsenja kriminalne aktivnosti i njihovog koriscenja u oruzanim sukobima”, kazao je Brajovic.

Kako je naveo, ni Crna Gora nije postedena trgovine ljudima, a zrtve seksualne eksploatacije su primarno zene i djevojke iz Crne Gore i susjednih balkanskih drzava, a prislinog prosjacenja uglavnom djeca iz manjinskih etnickih grupa, primarno tokom turisticke sezone.

Brajovic je rekao da je Crna Gora rano pristupila izgradnji sistema suzbijanja trgovine ljudima i da je drzava ratifikovala najvaznije medunarodne dokumente na tom planu.

“Trgovina ljudima je zlocin koji najvise pogada nestabilne regione i eskalira u vremenima kriza, ali je to problem svjetskih razmjera”, kazao je Brajovic.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kazala je da je skoro svaka zemlja pogodena trgovinom ljudima.

“Borba protiv trgovine ljudima iziskuje da radimo zajedno kako bi sprijecili zlocin i zastitili zrtve”, navela je Drobnjak.

Konferenciju je organizovao Odbor za rodnu ravnopravnost Skupstine, u saradnji sa Ministarstvom unutrasnjih poslova i Generalnim sekretarijatom NATO-a za zene, mir i bezbjednost.

PISALI NURKOVICU

Gradanski pokret URA saopstio je da ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic dozvolio njihovim aktivistima snimanje Tare na trasi prve dionice autoputa.

URA tvrdi da su njihovi aktivisti dozivjeli neprijatnosti u blizini Mateseva, kada su sa kolegama iz Mreze mladih za saradnju i razvoj Istocne Evrope CDN i predstavnicima Koalicije za odrzivi razvoj (KOR) otisli na Taru, s namjerom da mladim kolegama iz zelenih organizacija na terenu pokazu devastaciju korita rijeke.

“Prilikom obilaska korita i u toku davanja izjava na terenu doslo je do problema i neprijatnosti sa radnicima kompanije CRBC koji su pokusavali da onemoguce obilazak korita i sprijece snimanje i davanje izjava pored korita rijeke Tare”, navodi URA.

Oni naglasavaju da se sve odvijalo naocigled njihovih kolega iz zelenih organizacija CDN-a na starom putu Matesevo-Podgorica, a uz korito rijeke Tare koji su i dalje djelovi crnogorske teritorije i dio drzavne imovine Crne Gore.

“Od radnika obezbjedenja na auto-putu juce smo dobili informaciju da je zabranjeno kretanje i snimanje na gradilistu i oko njega i da dozvolu za snimanje i pristup daje Ministarstvo saobracaja i pomorstva. Imajuci u vidu ranije objavljene snimke i obilaske radova na auto-putu nije nam poznato da postoji bilo kakva uredba ili akt koji se zabranjuju kretanje i snimanje duz dionice auto-puta od Smokovca do Mateseva”, saopstili su iz URE.

Zbog ovog, kako kazu iz URE, incidenta, izvrsni direktor pokreta Zoran Mikic uputio je dopis i zahtjev za dostavljenje informacija ministru saobracaja i pomorstva Osmanu Nurkovicu.

URA od Nurkovica trazi da odgovori da li postoji zabrana pristupa gradanima Crne Gore javnim povrsinama duz dionice auto-puta od Smokovca do Mateseva i ako postoji na osnovu cega je zabrana donijeta, te da li je Ministarstvo saobracaja donijelo zabranu pristupa ili snimanja korita rijeke Tare.

URA pita i ko obavlja poslove obezbjedenja na gradilistu dionice auto-puta, da li medu osobama koje obavljaju poslove obezbjedenja gradilista ima kineskih drzavljana, te ako ima, koliko ih je, ko im je izdao licencu i na osnovu cega, kao i da li radnici kompanije CRBC mogu da obavljaju poslove obezbjedenja gradilista i ako mogu na osnovu kojeg pravnog akta?

SA CLANOVIMA INSTITUTA

Papa Franjo primio je u Vatikanu clanove Medunarodnog instituta Nizami Gandzavi medu kojima je i bivsi predsjednik Crne Gore Filip Vujanovic.

Vujanovic je sa Medunarodnim institutom u dvodnevnoj posjeti Rimu. Ranije predsjednike drzava i vlada koji su clanovi ovog Instituta, a ciji je Vujanovic clan borda, danas je u Vatikanu primio Sveti otac Franjo.

“Zahvalan sam vam na naporu da se suocite sa glavnim izazovima danasnjice u cilju promovisanju mira kroz dijalog i medusobno postovanje, inspirisuci se velikim Persijskim poetom iz dvanaestog vijeka po kojem Fondacija nosi ime”, kazao je papa Franjo.

“Vi to cinite stavljajuci u sluzbu globalne zajednice vrijednosti i iskustva stecena na vaznim pozicijama koje ste imali u svojim drzavama. Zelim vam i odlicne rezultate u borbi sa izazovom klimatskih promjena”, dodao je on.

On je ohrabrio clanove Instituta da nastave te napore.

“Ubijeden da je kultura dijaloga pravi put, uzajamno saradivanje pravi nacin ophodenja, a uzajamno razumijevanje metod uz pomoc kojeg se razvija bratstvu izmedju ljudi i naroda”, zakljucio je poglavar Rimokatolicke crkve.

U PODGORICI

U Ambasadi Albanije u Podgorici otvorena je Knjiga zalosti, nakon sto je od posljedica razornog zemljotresa u toj zemlji stradalo vise desetina osoba.

“Usljed zemljotresa koji su pogodili Republiku Albaniju, potpredsjednici Opstine Tuzi Ivan Ivanaj i Haris Ramovic, kao i predsjednik Skupstine opstine Fadilj Kajosaj upisali su se danas u Knjigu zalosti koja je otvorena u Ambasadi Albanije u Podgorici”, saopstila je Opstina Tuzi.

U Knjigu zalosti upisao se ministar odbrane Pedrag Boskovic.

“Izrazavamo solidarnost sa nasim prijateljima u Albaniji u ovim teskim trenucima”, navodi se na Tviter nalogu Ministarstva odbrane.

U Knjigu zalosti upisao se i lider Prave Crne Gore Marko Milacic.

“Prava Crna Gora ne dijeli vrijednosti svih koji se namecu kao predstavnici casnog albanskog naroda, ali nas dostojanstvo, pravoslavno bratoljublje, primjeri Marka Miljanova i pouke Patrijarha Pavla obavezuju da u ovim teskim trenucima kao ljudi budemo uz albanski narod, u muci koju smo i mi dozivjeli prije cetiri decenije”, napisao je Milacic.

Podsjecamo, najmanje 40 osoba je poginulo, a 650 povrijedeno u zemljotresu koji je pogodio tu zemlju.

ABAZOVIC U DRACU

Lider Gradanskog pokreta URA Dritan Abazovic juce je sa svojim saradnicima posjetio Drac poslije razornog zemljotresa u tom albanskom gradu.

Abazovic je zajedno sa kolegama iz URA-e donirao hranu i odjecu, a dali su i krv u regionalnoj bolnici.

“U ovom teskom trenutku za Albaniju dijelimo solidarnost, ljubav i humanost sa zrtvama zemljotresa. Svjesni da ne mozemo mnogo da pomognemo, ali osjecali smo moralnu obavezu da podijelimo tugu sa nasim komsijama nakon katastrofalnog zemljotresa”, kazali su iz ove partije.

Navode i da su izuzetno ponosni sto su u Dracu sreli spasioce iz Crne Gore, drugih zemalja regiona, brojne diplomatske predstavnike, humanitarne radnike i volontere.

“Danas smo komsijama iz Albanije prenijeli poruke solidarnosti iz Crne Gore i porucili im da u ovom trenutku nijesu sami. Samo solidarnosu, empatijom i medusobnim razumijevanjem mozemo pobijediti neprilike i razvijati regionalnu saradnju”, porucili su iz URA.

Kako navode iz ove partije, u posjeti Dracu bili su predstavnici podgorickog, cetinjskog i ulcinjskog odbora URA.

ROTARI KLUB BAR

Rotari klub Bar je pokrenuo akciju prikupljanja pomoci stanovnistvu albanskih gradova pogodenih zemljotresom. Iz Rotari kluba pozvali su gradane da doniraju.

Sva sredstva ce se prikupljati i sortirati do nedjelje na Kalamper Petrol pumpi u Baru, nakon cega ce kamion pomoci u organizaciji kluba biti poslat u centar za prikupljanje pomoci u Albaniji

ISLANDSKE KOLEGE PORUCILE

Proces pristupanja Evropskoj uniji moze dati neophodni impuls za reforme u zemlji i omoguciti usvajanje evropskih standarda i bolji zivot gradana. Zadatak politicara je da cuvaju nacionalne interese svoje zemlje, te zato zakone ne treba mijenjati zbog samog procesa pristupanja Uniji, vec zato sto je to ispravno za samu Crnu Goru, porucili su islandski zvanicnici prilikom susreta sa clanovima Odbora za evropske integracije koji su juce posjetiliislandski parlament.

Delegaciju Odbora u kojoj su Slaven Radunovic, Daliborku Pejovic i Momcilo Martinovic, u Parlamentu Islanda ugostila je predsjednica Odbora za vanjske poslove Sigridur Andersen i njene kolege. Istaknuto je da Island cijeni prijateljske odnose sa Crnom Gorom i podrzava njene evroatlantske integracije, sto je dokazao i time sto je bio prva zemlja koja je priznala nezavisnost Crne Gore i ratifikovala Protokol o njenom pristupanju NATO-u.

Island razumije i podrzava ambicije Crne Gore za clanstvom u EU, zbog sveukupne istorije, kulture, turbulentnih desavanja u regionu i posebnih izazova zemalja regiona u oblasti vladavine prava i korupcije.

Kako se navodi u saopstenju Odbora, na Islandu nikada nije postojala politicka podrska za pristupanje EU, a ni javno mnjenje nije vecinski naklonjeno pristupanju Islanda Uniji, jer za Islandane, istorijski, suverenost i autonomija u odredivanju pravila imaju posebnu vaznost.

Prema rijecima islandskih kolega, ribarstvo i prirodni resursi su bili i ostaju glavna prepreka pristupanju Islanda EU. Medutim, na Islandu postoji opsti konsenzus o ucescu u Evropskoj ekonomskoj oblasti (EEA) i ova ideja nikada nije izgubila politicku podrsku. Kao clanica EEA, Island je vec usvojio 15 odsto ukupnog zakonodavstva EU, s fokusom na zakonodavstvo u oblasti unutrasnjeg trzista, shodno obavezama iz sporazuma o EEA. Iako neke od regulativa koje Island usvaja namecu velike troskove zemlji, koristi od ucesca u EEA i usvojeni standardi i prakse EU u posebno vaznim sektorima, kao sto je zivotna sredina, daleko prevazilaze ove troskove.

Osim sa domacinima, Odborom za vanjsku politiku, crnogorska delegacija se susrela i sa kolegama iz islandskog Odbora za zivotnu sredinu i komunikacije, na celu sa Ari Trausti Gudmundson potpredsjednikom Odbora.

On je crnogorske kolege upoznao sa nadleznostima Odbora, medu kojima su i razmatranje inovativnih rjesenja u oblasti zastite zivotne sredine.

“Crnogorski parlamentarci su pohvalili inicijativu islandskih kolega za izradu konkretnih i mjerljivih indeksa za procjenu uticaja projekata i politika na odrzivi razvoj Islanda, koji su sveobuhvatni i kojima se pokusavaju rijesiti cesti konflikti izmedu razvoja i zastite prirodnih resursa zemlje. Mehanizmi i indeksi mjerenja uticaja i odrzivosti su posebno vazni i zbog sve veceg razvoja i fokusa zemlje na turizam, a ovi indeksi su i vazan dio procesa donosenja budzetskih odluka u Parlamentu. Clanovi Odbora za evropske integracije su pohvalili razvijenu metodologiju i pristup, za koje smatraju da bi bile izuzetno korisne i primjenljive u crnogorskom kontekstu”, navodi se u saopstenju.

Na sastanku je razgovarano i o posebnim izazovima Crne Gore u odnosu na ispunjavanje obaveza iz pregovarackog poglavlja 27, koji se odnose na kvalitet zastite zasticenih podrucja, implementacione i kapacitete za zastitu, finansijske obaveze, te kapacitete za zastitu prirode na lokalnom nivou.

Parlamentarci su razmijenili iskustva i u vezi sa tretiranjem cvrstog otpada i otpadnih voda, uz poseban fokus na politiku i prakse recikliranja otpada. Jedna od tema razgovora bilo je i ucesce nevladinih organizacija u pripremi strategija i kljucnih regulativa vezanih za zastitu zivotne sredine, kao i u pracenju kvaliteta i uspjesnosti njihovog sprovodenja.

Posjeta Odbora za evropske integracije Islandu bice zavrsena sjutra, sastankom sa ekspertima iz Ministarstva za industriju i inovacije, kao i obilaskom dva vazna islandska hidroenergetska i geotermalna postrojenja.

MITROVIC ZA RTCG

Zivimo na takvom podrucju gdje se mogu ocekivati potresi vece jacine od onih koji su pogodili Albaniju i Grcku, a u pitanju su zemljotresi koji mogu biti snage i do sedam stepeni po Rihterovoj skali, kazao je direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrovic.

On je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) rekao da je velika odgovornost na graditeljima, kako bi gradili gradili bezbjedne objekte.

“Imamo slucajeve u svijetu gdje su potresi preko 10 stepeni po Merkalijevoj skali u Japanu, pa gledamo snimke kako se trese cijela zgrada, a nista se ne rusi”, rekao je Mitrovic, napominjuci da je takva gradnja zasigurno skuplja.

Nikada se, kako je rekao, ne moze predvidjeti kada ce se desiti zemljotres, jer nauka jos nije dala odgovor sta se to desava u unutrasnjosti zemlje.

“Najopasniji su tektonski zemljotresi, koji nastaju kao posljedica sudaranja tektonskih ploca. Ne moze se u buducem vremenu predvidjeti vrijeme zemljotresa i glavnog udara. Tesko je pratiti procese u atmosferi, a kamo li procese u unutrasnjosti zemljine kore”, pojasnio je Mitrovic.

Potrebno je, kaze, ne paniciti jer znamo da zivimo na podrucju gdje nas potresi ne iznenaduju.

“Dobro je da ima manjih zemljotresa koji prazne energiju da ne bi doslo do nekog velikog zemljotresa, oni smiruju tlo zapravo”, rekao je Mitrovic.

U PODGORICI

Gradnja zgrade nove gimnazije u Podgorici bice zavrsena do 2023. godine, do kada ce glavni grad dobiti i tri nove osnovne skole – na Zabjelu, u Siti kvartu i Karabuskom Polju, najavio je ministar prosvjete Damir Sehovic.

Ove infrastrukturne investicije dio su aranzmana sa Evropskom investicionom bankom, vrijednog 40 miliona eura, od cega ce, kako pojasnjava Sehovic, 18 miliona biti obezbijedeno iz kreditnih sredstava, a ostatak iz sopstvenih.

Budzet

Govoreci o budzetskim izdvajanjima u oblasti prosvjete za narednu godinu, kazao je da je Vlada opredijelila ne samo oko 10 odsto vise sredstava za prosvjetu u odnosu na lani, ,,nego je stvorila pretpostavke i za pocinjanje do sada najvece investicione aktivnosti koja obuhvata preko 20 novih kapitalnih projekata koji su se nasli u kapitalnom budzetu”.

“Projektom sa EIB-om je predvidena gradnja cetiri nove skole, nadogradnja tri vrtica i adaptacija 10-ak srednjih skola sirom Crne Gore, te opremanje skola. Gradnjom i nadogradnjom tih objekata kapaciteti u obrazovnim ustanovama ce biti povecani za preko 3.500 mjesta. Ono sto je, pak, mozda i najvaznije u vezi sa EIB projektom jeste cinjenica da ce on, prema ugovoru, biti realizovan do kraja 2023. godine, sto znaci da mi, kada najavljujemo ove skole, ne govorimo o dalekoj buducnosti, vec o periodu od narednih nekoliko godina”, kazao je on u razgovoru za Pobjedu.

Nova gimnazija, vrijedna vise od sest miliona eura, povrsine 6.000 metara kvadratnih, nalazice se u zahvatu DUP-a “Univerzitetski centar”, dok ce nove osnovne skole, na Zabjelu vrijednosti oko 5,5 miliona eura, Siti kvartu preko pet miliona eura i naselju Karabusko Polje preko dva miliona eura, biti locirane u zahvatu DUP-a “Zabjelo B”, DUP-a “Radoje Dakic” i DUP-a “Karabusko Polje”.

Sehovic je istakao i da ce kroz nadogradnju tri vrtica i to dva u glavnom gradu i jednog u Kotoru, biti gotovo udvostruceni postojeci kapaciteti.

Gradice sedam vrtica

Damir Sehovic je potvrdio da je Banka za razvoj Savjeta Evrope dala saglasnost na novi aranzman sa Crnom Gorom, u vrijednosti od 17 miliona eura, kroz koji ce biti izgradeno sedam novih vrtica.

“Drago mi je da mogu da saopstim da je Banka za razvoj Savjeta Evrope davanjem saglasnosti na novi kreditni aranzman sa Crnom Gorom, koji je u finansijskom smislu tezak 17 miliona eura, pokazala da nas tretira ozbiljnim i odgovornim partnerom, sa kojim ce i narednih godina nastaviti saradnju na projektu izgradnje novih sedam vrtica u Crnoj Gori u Siti kvartu povrsine 3.500 metara kvadratnih, Starom aerodromu, Zlatici, Beranama i Bijelom Polju povrsine po 1.600 metara kvadratnih, Tuskom putu povrsine 1.800 i Plavu 1.000 kvadrata. Time pokazuju da su jednako kao i mi svjesni da je ulaganje u najmlade najbolja, najodrzivija, ali i najisplativija investicija na dugi rok”, kazao je ministar prosvjete.

Plate

Ministar prosvjete je naveo i da su u ovoj i narednoj godini stvoreni preduslovi za najvece povecanje zarada zaposlenih u prosvjeti u posljednjih 12 godina i ujedno, kako je kazao, jedno od vecih povecanja u regionu.

“Povecanje ce od pocetka naredne godine iznositi devet odsto, a od 2021. i dodatnih tri odsto na vec uvecanu zaradu. Svjesni smo da uprkos povecanju zarada standard nasih prosvjetnih radnika nije jos na zeljenom nivou, ali svi oni koji su dobronamjerni ne mogu a da ne primijete da je posljednjim dogovorom sa Sindikatom prosvjete napravljen krupan korak naprijed”, ocijenio je Sehovic.