ZENKA

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kljucni je mehanizam za sprovodenje politike rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori porucio je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka obracajuci se ucesnicama i ucesnicima 11. zasijedanja Zenskog parlamenta.

Uloga ministarstva definisana je Zakonom o rodnoj ravnopravnosti koji je usvojen svega godinu dana nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, rekao je Zenka, dodajuci da je unaprijeden 2015.

Zakon podrazumijeva odredene obavezujuce odredbe u pravcu smanjenja diskriminacije nad zenama i sprovodenja politike ravnopravnosti na svim nivoima. U fokusu Vladine politike u oblasti rodne ravnopravnosti izazovi su veca politicka participacija zena, borba protiv nasilja nad zenama i ekonomsko snazenje zena.

11. zasijedanje Zenskog parlamenta bavi se temojm borbe protiv nasilja nad zenama. U prevenciji i suzbijanju nasilja nad zenama i pristupu zena pravosudu u Crnoj Gori ucinjen je znacajan napredak u proteklih nekoliko godina. Zenka je posebno istakao pomake na zakonodavnom planu i planu podizanja svijesti javnosti o problemu nasilja nad zenama, te reformske promjene koje se odnose uskadivanje zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom.

Zenka je podsjetio da je ove godine podnesen prvi Izvjestaj o sprovodenju Pekinske deklaracije i Platforme za Akciju za poslednjih pet godina. Izvjestaj je ocijenjen kvalitetnim u pravcu unapredenja zakonodavnog i institucionalnog okvira, ali i da dalje treba da se radi na boljem sprovodenju zakona. Zato, prema njegovim rijecima, moramo svi raditi dalje, snaznije, sloznije kako bismo postigli zacrtane ciljene i uspostavili punu rodnu ravnopravnost.

Zenka je pozvao sve aktere koji se bave pitanjima postizanja rodne ravnopravnosti budu uvezani i uspjesno saraduju, razmjenjuju iskustava i prakse, lokalno, nacionalno, regionalno.

Relevantne institucije sistema na nacionalnom i lokalnom nivou u obavezi su da realizuju rodno osjetljive poliitke i mjere iz strateskih dokumenata koje su usmjerene u pravcu postizanja rodnog balansa i jednakosti izmedju muskaraca i zena.

“Nasa je misija obezbjedivanje rodne ravnopravnosti i jacanje kapaciteta svih onih koji sprovode rodne politike kako bismo na nacionalnom i lokalnom nivou integrisali rodnu perspektivu,” zakljucio je Zenka.

USPJEH NAUCNIKA SA UCG

Bord naucne kolabracije RD50 (Radiation hard semiconductor devices for very high luminosity colliders) u cijem je sastavu vise od 60 institucija sirom svijeta, sa sjedistem u CERN-u, jednoglasno je podrzao aplikaciju naucnika sa Univerziteta Crne Gore.

Prvi put u istoriji Crne Gore, naucnici iz nase zemlje ce kao nacionalni tim ucestvovati u razvoju silicijumovih detektora za trenutne i buduce hadronske sudarace. Grupa naucnika sa UCG ce biti ukljucena u razvoj state-of-the-art senzora neopodnih za nadogradnju detektora na eksperimentima ATLAS i CMS.

Kako isticu u Ministarstvu nauke, ucescem u radu kolaboracije RD50, naucnici iz Crne Gore nece samo raditi na analizi izmjerenih podataka pomocu detektora koji su postavljeni u CERN-u, vec ce aktivno ucestvovati i u izgradnji novih hadronskih sudaraca.

“Posebno aktivno ucesce Crne Gore se ocekuje na R&D veoma preciznog sensora LGAD (Low Gain Avalanshe Detector) koji ce predstavljati krucijalnu komponentu CMS i i ATLAS eksperimenta. LGAD je upravo razvijen unutar RD50 kolaboracije a senzori LGAD razvijeni unutar RD50 imaju primjenu i u medicini (CT-scanning kod hadronske terapije)”, isticu u Ministarstvu.

Istrazivacki projekti naucne kolaboracije RD50 sa sjedistem u CERN-u su vezani za inoviranje, razvoj i fabrikaciju state-of-the-art detektora, otpornih na visoku radijaciju, sa fantasticnom vremenskom i prostornom rezolucijom koja ce omoguciti bolju osjetljivost detektovanja postojecih cestica, bolju preciznost mjerenja i omoguciti otkrice novih cestica koja sa dosadasnjom tehnologijom nijesu bila moguca.

Profesorica fizike i medunarodni ekspert u fizici elementarnih cestica i inzenjeringu detektora, prof. dr Gordana Lastovicka-Medin, je 18. novembra u okviru radnog sastanka naucne kolaboracije RD50 sa sjedistem u CERN-u, prezentovala grupu naucnika sa Univerziteta Crne Gore kojom ona koordinira, kao i program grupe.

MUP

Upravni postupak vodi se za svaki zahtjev za promjenu maticnog broja i utvrduju cinjenice i okolnosti o opravdanosti, nakon cega se donosi odluka, saopsteno je iz Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP).

Demokratski front je na konferenciji za novinare u srijedu saopstio da je za 24.765 biraca promijenjen maticni broj i zatrazio od ministra Mevludina Nuhodzica da ih informise da li su zbog toga pokrenuti upravni postupci.

Iz Ministarstva su kazali da je uvidom u registar rodenih utvrdeno da je broj crnogorskih drzavljana rodenih van Crne Gore, a kojima je maticni broj odreden u Crnoj Gori 50.437, dok je broj crnogorskih drzavljana rodenih van Crne Gore, a kojima je maticni broj odreden u drugoj drzavi 33.015.

,,Za svaki zahtjev za promjenu maticnog broja vodi upravni postupak i utvrduju cinjenice i okolnosti o opravdanosti istog, nakon cega se donosi odluka”, istakli su iz Ministarstva.

Oni su pojasnili da su norme zakona koje su vazile u vrijeme odredivanja maticnog broja, pojedini gradani u Crnoj Gori, koji su nekada zivjeli, odnosno boravili u republikama bivse Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Iz MUP-a su kazali da im je po tom osnovu odreden maticni broj, isti je zadrzan i unijet u Centralni registar stanovnistva i samo kod njih broj koji odreduje registarsko podrucje je broj koji odreduje bivsu republiku SFRJ.

Prema njihovim rijecima, svi ostali gradani kojima je odreden maticni broj u Crnoj Gori mogu imati samo broj crnogorske regije.

,,Takode, ova lica su, shodno zakonu, na pisani zahtjev, mogla da traze promjenu maticnog broja, to jeste da im se maticni broj odredi u Crnoj Gori. Ovu mogucnost iskoristilo je 208 osoba”, naveli su iz MUP-a.

Oni su kazali da je vazecim Zakonom o centralnom registru stanovnistva propisano da se maticni broj sastoji od 13 cifara, svrstanih u sest grupa.

Te grupe cine dan, mjesec i godina rodenja, broj registra, kombinacija cifara kojima se oznacava pol i redni broj, i kontrolni broj.

Iz MUP-a su naveli da je Pravilnikom o utvrdivanju registarskih podrucja, oznaka registarskih podrucja i nacinu primjene pete grupe jedinstvenog maticnog broja lica, propisano utvrdivanje registarskih podrucja i oznake istih.

Isticu da se maticni broj odreduje po sluzbenoj duznosti, prema mjestu rodenja djeteta, prebivalistu osoba u trenutku odredivanja maticnog broja, mjestu upisa u evidenciju rodenih ako lice nema prebivaliste u Crnoj Gori.

Maticni broj se odreduje i prema prebivalistu lica u trenutku odredivanja maticnog broja, odnosno mjesta upisa u evidenciju rodenih ako nema prebivaliste u Crnoj Gori, u slucaju potpunog usvojenja kao i mjestu upisa u evidenciju rodenih u Crnoj Gori za dijete rodeno izvan teritorije drzave.

Rodenje, zakljucenje braka i smrt crnogorskog drzavljanina u drugoj drzavi, objasnili su iz MUP-a, upisuje se u maticne registre u Crnoj Gori na osnovu dostavljenih izvoda iz maticnih registara.

Prema njihovim rijecima, rodenje djeteta crnogorskih drzavljana, a koje je rodeno van Crne Gore, upisuje se u maticni registar rodenih po prijavi roditelja u Crnoj Gori.

,,U postupku upisa u maticni registar rodenih, djetetu se shodno zakonu odreduje maticni broj”, navodi se u reagovanju.

Iz MUP-a su kazali da prilikom primjene Zakona o centralnom registru stanovnistva u dijelu odredivanja maticnog broja nema razlike da li je osoba rodena u inostranstvu ili u Crnoj Gori, jer cifre koje odreduju oznaku registarskog podrucja, uvijek obuhvataju samo registarska podrucja opstina u okviru Crne Gore.

,,Takode, postupak za odredivanje ili ponistavanje maticnog broja pokrece se na zahtjev lica na koje se podaci odnose ili po sluzbenoj duznosti”, precizirali su iz tog resora.

Oni su rekli da osoba moze imati samo jedan maticni broj sa kojim se sluzi.

,,Ministarstvo ce rjesenjem ponistiti vec odredeni maticni broj i odrediti novi, samo na osnovu pravosnaznog rjesenja kojim je u evidenciji rodenih odredena ispravka podataka o polu ili datuma rodenja, dok zakonom nije propisana mogucnost odredivanja maticnog broja na osnovu ispravke podataka o mjestu rodenja u evidenciji rodenih”, kazali su iz MUP-a.

ZENSKI PARLAMENT

Borba protiv trgovine ljudima i nasilja nad zenama mora biti zajednicka za sve segmente drustva, a Crna Gora ne smije te pojave tolerisati, poruceno je na zasjedanju Zenskog parlamenta.

Predsjednica skupstinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, kazala je da je 2019.godina vazna jer se slavi 100 godina od politickog angazovanja zena u politici, kao i 150 od osnovanja zenskog instituta.

Crna Gora, kako je dodala, ima relativno dobar zakonodavni okvir a i strateski dokumenti su orodnjeni.

“U ovom sazivu, je najveci broj zena, otkad postoji parlamentarizam i sada imamo 29,63 odsto zena u sastavu parlamenta”, kazala je Drobnjak i dodala da je uprkos tome ostalo jos puno posla.

Prema njenim rijecima, u okviru ekonomskog osanazivanja zena se vidi pomak ali nema napredaka ako nema moci u politici. “Povecanjem broja zena u politici, povecan je broj zena u preduzetnistvu”, rekla je Drobnjak.

Kako je navela, potrebno je unaprijediti zakonodavni okvir i ojacati kaznenu politiku.

Ona je najavila da Odbor za rodnu ravnopravnost “krece u novu pricu” a to je rodno odgovorno budzetiranje i agro budzet ce biti pilot projekat.

Povecati kvotu za poslanice

Predsjednik Skupstine, Ivan Brajovic, rekao je da je vazno sto se organizuju sjednice Zenskog parlamenta kako bi se u fokus stavila pitanja za polozaj zena u drustvu.

“Svaki nas dan mora biti posvecen borbi protiv svih nasilja. Nas svaki napor mora imati za cilj da Crna Gora postane drustvo koja ne tolerise bilo koju vrstu nasilja”, porucio je Brajovic.

Kako je kazao, drzava se stalno suocava sa podacima da je svaka druga zena tokom zivota izlozena nekoj vrsti nasilja.

Brajovic je podsjetio da je prosle godine svaka peta zena bila zrtva nasilja, a da veliki broj ovih djela ostaje neprijavljen.

On je rekao da bi bilo dobro da parlament da podrsku predlogu o povecanju minimalne kvote poslanica na 40 procenta.

“To ce biti potvrda opredijeljenosti poslanika da stvaraju drustvo ravnopravnosti”, zakljucio je Brajovic.

Nasilje ne poznaje granice

Zamjenik Ombudsmana Sinisa Bjekovic rekao je da je nasilje u porodici strukturalni problem i pojava koja se preliva, ne prepoznaje drustvene, ekonomske niti nacionalne granice.

“Ona predstavlja ozbiljno krsenje ljudskih prava i sloboda i posebni je oblik diskriminacije. Ona je u percepciji gradana prepoznata i to u velikom obimu”, porucio je Bjekovic.

On je ukazao da Institucija Zastitnika ima pad priliva ovih predmeta, a da su dva potencijalna razloga ta to.

“Ili su oni koji su ranije bili pred institucijama ombudsmana obeshrabljeni, ili je poraslo povecanje povjerenja u drzavne organe”, kazao je Bjekovic.

Kako je rekao, iskustva u prakticnom radu govore da se radi o povecanju povjerenja u drzavne organe.

Trgovina ljudima prioritet sudova

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, porucila je da je trgovina ljudima zlocin, i oblik modernog ropstva.

“Predmeti trgovine ljudima imaju prioritet u radu sudstva a do sada je bilo 18 slucajeva”, navela je Medenica.

Ona je rekla da osnovna funkcija krivicnog pravosuda mora biti u tome da se prepoznaju potrebe i interesi zrtava.

“Tezeci ispunjavanju najboljih standarda zastite i podrske zrtvama u svim sudovima osnovali smo sluzbu za podrsku usluge i kako bi se smanjio broj zrtava”, navela je Medenica.

Ona smatra da su zene kao ranjiva kategorija stanovistva zrtve trgovine ljudima u najvecem broju slucajeva.

“To govori o jasnoj rodnoj dimenziji a ujedno nas opominje da moramo jacati sposobnosti i kapacitete sudskog sistema kako bi im se obezbijedilo ispunjenje zagarantovanih prava”, rekla je Medenica.

OEBS ce nastaviti sa podrskom

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, rekao je da Crna Gora godinu nakon obnove drzavnosti donijela Zakon o rodnoj ravnopravnosti.

“Crna Gora kao drustvo prepoznala je vrijednost zene unutar sebe i odredila smjernice preko kojih ce najbolje uticati na ravnopravnost zene u drustvu. Treba raditi na tome prije svega u porodici, zajednici, lokalnoj zajednici, saradnji medu drzavama i uciti od pozitivnih primjera”, porucio je Zenka.

Ambasadorka OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije, rekla je da ovo nije problem samo u Crnoj Gori.

Prema njenim rijecima, OEBS ce nastaviti da pruza podrsku Crnoj Gori po pitanju rodne ravnoporavnosti.

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic, rekao je da je trgovina ljudima kompleksan fenomen koji zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup.

Zbog toga, dodao je, u kontinuitetu se preduzimaju aktivnosti za kvalitetno sprovodenje mjera iz Strategije borbe protiv trgovine ljudima.

“Nastavili smo da ulazemo dodatne napore na jacanju institucionalnih kapaciteta i stvaranju boljih uslova za pruzanje zastite zrtava trgovine ljudima”, rekao je Nuhodzic.

On je podsjetio da su formirali posebnu organizacionu jedinicu za suzbijanje trgovine ljudima, krijumcarenja i ilegalnih migracija u Upravi policije, kao i Operativni tim kojim rukovodi visi drzavni tuzilac.

Nuhodzic se osvrnuo na rezultate u borbi protiv trgovine ljudima u ovoj godini.

“Zbog izvrsenja ovog krivicnog djela na stetu pet osoba procesuirana su 3 lica. U odnosu na cetiri zrtve, u toku je postupak pred sudom, dok je u odnosu na jednu zrtvu, u aprilu ove godine, Visi sud u Podgorici donio presudu protiv 2 ucinioca, kojom je jedno lice osudeno na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina, a drugo lice na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina”, rekao je Nuhodzic.

Nuhodzic je kazao da Ministarstvo unutrasnjih poslova posveceno radi na primjeni Konvencije Savjeta Evrope o sprjecavanju i borbi protiv nasilja u porodici.

“Prosle godine smo formirali Operativni tim za borbu protiv porodicnog nasilja koji, kroz zajednicki rad drzavnih institucija, pravosudnih organa i nevladinih organizacija, postize dobre rezultate”, kazao je Nuhodzic.

Borba mora biti zajednicka

On je istakao da policijski sluzbenici postupaju shodno procedurama i smjernicama iz novog Protokola o prevenciji i zastiti od nasilja nad zenama i nasilja u porodici, a poseban akcenat je stavljen na procjenu rizika.

“U periodu od januara do novembra, izvrseno je 228 krivicnih djela Nasilje u porodici ili porodicnoj zajednici i 33 krivicna djela koja se dovode u vezu sa porodicnim nasiljem. Uprava policije je podnijela 1.304 prekrsajne prijave zbog izvrsenih 1.479 prekrsaja iz Zakona o zastiti od nasilja u porodici”, saopstio je Nuhodzic.

Prema njegovim rijecima, nasilje nad zenama je problem svakog drustva.

“Zato je veoma vazno da ohrabrimo zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje. Nemamo pravo da ne reagujemo na nasilje, da cutimo i da zatvaramo oci. Nasa je zajednicka odgovornost da gradimo drustvo koje osuduje svaki vid nasilja i prijavljuje svaki slucaj, kako bi broj zrtava bio manji”, porucio je Nuhodzic.

Kako je naveo, za nasilje nema i ne smije biti opravdanja.

“Licno cu se snazno zalagati za poostravanje kazni za sva krivicna djela sa elementima nasilja. Borba protiv trgovine ljudima i protiv nasilja nad zenama zajednicka je borba svih subjekata drustva”, rekao je on

KURPEJOVIC

Vise od 2,9 hiljada visokoskolaca, u prvom krugu, dobilo je priliku za strucno osposobljavanje, sto je, kako je saopstila direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejovic, skoro 90 odsto od prijavljenih korisnika.

Ona je podsjetila da je prosle sedmice zavrsen prvi krug povezivanja korisnika i poslodavaca za ucesce u osmoj generaciji programa strucnog osposobljavanja.

“U prvom krugu 2.917 visokoskolaca ostvarilo je pravo da se strucno osposobljava, sto predstavlja 90 odsto od prijavljenih korisnika”, rekla je Kurpejovic u intervjuu za agenciju MINA.

Ona je kazala da je oglaseno vise od 11,6 hiljada mjesta u privatnom i javnom sektor.

S obzirom da je, kako je istakla, ostalo preko osam hiljada mjesta nakon prvog kruga povezivanja korisnika i poslodavca, pruzena je druga sansa onima koji nijesu dobro birali preference ili prijavu do kraja okoncali.

“Visokoskolci su imali jos jednu priliku da do danas izaberu sedam preferenci, odnosno poslodavca”, rekla je Kurpejovic.

Ona je porucila da svi koji ucestvuju u drugom krugu strucnog osposobljavanja treba da vode racuna o izboru preferenci i kako se kotiraju kod poslodavaca, jer, kako je naglasila, mjesta ima dovoljno.

“Treba da vode racuna koju instituciju ili kompaniju biraju, odnosno da provjere kojom se djelatnoscu bave da ne bi bili u situaciji da se onda kao korisnici zale ili traze promjenu poslodavca, jer nijesu znali cime se bavi”, kazala je Kurpejovic.

Prema njenim rijecima, potrebno je otkloniti sve dileme, “da niko nema uticaja na samu dodjelu poslodavca i da smo od njihovog izbora zavisi kojeg ce poslodavca dobiti”.

U drugom krugu, oko 200 ljudi ce imati priliku da ucestvuju u programu strucnog osposobljavanja, a na raspolaganju je preko 7,6 hiljada mjesta.

Ona je istakla da je broj oglasenih mjesta veci nego prethodnih godina, kao i da je broj prijavljenih korisnika koji ce se strucno osposobljavati svake godine priblizno isti.

“On se krece izmedu tri i 3,3 hiljade, a jedino je prve godine bilo preko pet hiljada prijavljenih visokoskolaca. Treba uzeti u obzir cinjenicu da je prve godine taj broj bio veci zato sto je vise njih cekalo odradivanje pripravnickog staza”, rekla je Kurpejovic.

Prema njenim rijecima, ako se uzme prosjek za svaku godinu, vise od 21 hiljade korisnika je do sada prosla kroz program strucnog osposobljavanja.

“Svi su oni bili u prilici da nadomjeste svoja prakticna znanja i vjestine i dobili su priliku da ostanu kod tog poslodavca ili da uz njegovu preporuku dobiju neko drugo radno mjesto na trzistu rada”, naglasila je Kurpejovic.

Kako je dodala, sve to svjedoci da su korisnici i poslodavci prepoznali benifite tog programa.

Kurpejovic je kazala da podaci, govore da je oko 50 odsto visokoskolaca nastavilo svoj radni angazman kod izabranog poslodavca, od cega je 40 odsto u privatno, a ostatak u javnom.

“Za posljednje dvije generacije analize se rade, ali se ocekuje da ce procenat ljudi koji su nastavili radni angazman biti kao i prethodnih godina”, rekla je Kurpejovic.

Prema njenim rijecima, uzimajuci u obzir period krize, zadovoljni su jer procenat mladih koji su stekli zaposlenje u prethodne dvije, tri godine je prema podacima MONSTATA porastao, a smanjena je i stopa nezaposlenosti.

“Sve ovo ukazuje na to da strateska opredeljenja i politike Vlade i Ministarstva su na dobrom putu kada je u pitanju povecanje zaposlenja mladih”, rekla je Kurpejovic.

Kako je navela, za finansiranje programa strucnog osposobljavanja godisnje se izdvoji oko osam miliona eura, ali tu se ne mogu imati precizni podaci iz razloga sto se desava da neki korisnici tokom godine odustanu, pa sljedece godine nastave.

DJECI U SKOLAMA

Do kraja tekuceg polugodista djeci ce biti podijeljeno 24.520 zdravih obroka, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simovic.

“Namjera nam je, da naredne godine u ovaj program ukljucimo jos opstina i osnovnih skola, kao i da kroz nekoliko godina budu ukljucene sve skole u Crnoj Gori”, naveo je Simovic.

Za pocetak sprovodenja programa, obuhvacena su djeca, od prvog do petog razreda, u sedam osnosnih skola na podrucju cetiri opstine – Berane, Bijelo Polje, Kolasin i Danilovgrad. Oni jednom sedmicno dobijaju zdrav obrok mlijecni ili vocni. Ambicija Ministarstva je da se u narednom periodu i narednih godina napravi veci obuhvat skola, opstina i djece.

Cilj je da Skolski program ne bude samo podjela zdravih obroka, nego i edukacija djece, kroz brojne radionice i terenske aktivnosti, medu kojima ce se organizovati i posjete farmama i objektima za preradu poljoprivrednih proizvda.

“Siguran sam da ce udruzeni napori Vlade, civilnog sektora i medija ulazemo doprinijeti razvoju zdravih navika nase djece, zdravih navika koje ce im omoguciti da ostvare svoj puni potencijal. Cinimo to ponosno jer znamo da ulazuci u ovaj Program, ulazemo u zdravlje i buducnost nase djece”, zakljucio je Simovic.

Hrapovic: Gojaznost djece zajednicki izazov

Ministar zdravlja Kenan Hrapovic kazao je da je gojaznost medicinski problem koji se najlakse prepozna, ali se najteze lijeci.

“Gojaznost je dostigla epidemijske razmjere u svijetu. U poslednjih 50 godina broj gojazne djece se povecao za nevjerovatnih 300 odsto”, kazao je Hrapovic dodajuci da su uzroci gojaznosti su kompleksni i brojni i ukljucuju genetske, bioloske, kulturoloske i socioloske faktore, ali da su kompleksne i posljedice.

Hrapovic isticuci da je, pored svih faktora, pravilna ishrana djece osnovna baza dobrog zdravlja. Na razvoj prehrambenih navika skolske djece, prema rijecima Hrapovica najveci uticaj imaju roditelji, ali svakako treba naglasiti i uticaj skole.

Hrapovic je saglasan da se zabrinjavajuci trendovi gojaznosti kod nase djece mogu promijeniti samo kroz multisektorsku saradnju i sprovodenje sveobuhvatnog paketa intervencija.

SZO: Gojaznost je kompleksan problem

Sefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajovic kazala je da je Program potvrda da je Vlada usvojila pristup multisektorskog pristupa u rjesavanju problema gojaznosti.

,,Gojaznost je kompleksan problem sa kompleksnim posljedicama. Nauka ukazuje da je danas gojazno dijete, sjutra gojazna osoba i to nosi rizik od obolijevanja od niza hronicnih oboljenja, kao i problem prijevremenog mortaliteta. Se to skupa znaci da ce nasa djeca ziveti krace nego njihovi roditelji, sto je nedopustivo. Takode gojaznost je veliko opretecenje za pojedinca, porodicu i drustvo”, kazala je Brajovic.

,,Zdravlje je kapital pojedinca, ali je i kapital cjelokupnog drustva, sto znaci da zdravlje mora da bude odgovornost cjelokupnog drustva”, porucila je Brajovic.

KRATKI FILM

Kratki dokumentarni film ,,Nasilje u porodici – Putokaz ka izlazu” autora Zorana Zonja Markovica, koji je predstavlja multimedijalni vodic za zrtve nasilja u porodici uraden je u okviru zajednicke inicijative Sistema UN i Vlade Crne Gore povodom ovogodisnje kampanje 16 Dana aktivizma protiv nasilja nad zenama.

Cetvorominutni film “Nasilje u porodici – Putokaz ka izlazu” ilustruje put zrtve ka izlasku iz situacije nasilja kao i strukturu sistemskog odgovora na nasilje, odnosno aktere drustva koji zrtvama nasilja u porodici mogu da pruze pomoc i podrsku.

Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni navela je da sva raspoloziva istrazivanja o nasilju nad zenama ukazuju da vecina zrtava ne prijavljuje nasilje, a da samo manji broj njih preduzima konkretne korake u pravcu izlaska iz situacije nasilja.

,,Razlozi su brojni, a neki od kljucnih su strah od posljedica i osjecaj stida, ali i nedovoljno poznavanje sistemske podrske u slucajevima nasilja. Zato smo udruzili snage sa institucijama sistema koje pruzaju podrsku zrtvama nasilja u porodici, ali i sa rediteljem Zoranom Markovicem, kako bismo zajednicki napravili film koji ce posluziti kao video-uputstvo zrtvama nasilja”, kazala je Mekluni.

Film “Nasilje u porodici – Putokaz ka izlazu” uraden je na osnovu Protokola o postupanju u slucajevima nasilja u porodici koji je na snazi od 1. januara 2019. godine.

Generalna sekretarka Ministarstva rada i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore Vukica Jelic posebno je naglasila dio Protokolu koji se odnosi na postupanje institucija kada je zrtva nasilja dijete ili kada je dijete svjedok nasilja.

“Protokolom ce se ispuniti tri najvaznija cilja: Primjena Istanbulske konvencije u svakodnevnoj praksi institucija i organizacija kako bi pruzili efikasnu i brzu zastitu zrtvama nasilja; Razmjena podataka i informacija kroz informacione sisteme izmedu relevantnih institucija i organizacija i Uskladivanje metodologija prikupljanja podataka kod relevantnih institucija i organizacija, u cilju formiranja jedinstvene baze podataka”, kazala je Jelic.

Autor filma, scenarista i reditelj Zoran Markovic Zonjo, ocekuje da ce film uticati na izvjesne promjene u drustvu.

“U posljednje vrijeme cini mi se da marginalizovane grupe u nasem drustvu postaju sve vidljivije i da uspijevaju da ostvaruju svoja prava. Nasilje nad zenama u porodici je jos uvijek veliki tabu u crnogorskom drustvu. Nadam se da ce ovaj film to promijeniti”, naveo je Markovic.

Nasilje nad zenama predstavlja jedan od najcescih oblika krsenja ljudskih prava. Moze biti fizicko, seksualno, psiholosko i ekonomsko.

Prema istrazivanju UNDP Crna Gora, svaka druga zena bila je zrtva nasilja makar jednom u svom zivotu. Vecina zrtava ne prijavljuje nasilje – dvije trecine njih iz straha od posljedica, a jedna cetvrtina zbog osjecaja sramote.

NECE DRUGI MANDAT

Direktor Agencije za sprecavanje korupcije Sreten Radonjic saopstio je da se nece prijaviti za drugi mandat na toj rukovodecoj poziciji.

Konkurisao je, kako je saopstio, za predsjednika Savjeta Agencije za zastitu licnih podataka.

Njegova odluka je, kaze Radonjic, iz licnih razloga, a dosadasnji rad ASK-a je ocijenio odlicnim. Nije mogao da odgovori na pitanje ko ce ga zamijeniti na toj funkciji.

Clanove Savjeta ASK-a je obavijestio o namjeri da konkurise za drugu poziciju, ali nije podnio ostavku, vec ce to uciniti ukoliko bude izabran na novu funkciju.

Do tada ce, navodi Radonjic, raditi u punom kapacitetu.

Radonjic je rekao i da je mnogo bolje da novi direktor Agencije bude izabran sada, nego naredne godine tokom izborna kampanja.

“Mogao bih da budem tu jos pet, sest mjeseci i bolje da sad bude izabran direktor nego usred izborne kampanje, kako bi bio potpuno spreman da se upozna sa radom i nadleznostima i bio u potpunosti spreman da preuzme Agenciju”, rekao je Radonjic.

Radonjic je kazao da mu niko nije sugerisao da napusti funkciju, te da na tu odluku nije uticao ni veliki broj kritika koje su dolazile sa medunarodnih i domacih adresa na rad ASK-a.

Predsjednik Savjeta ASK-a Momcilo Radulovic rekao je da ce preduzeti sve da spremno docekaju izbore u narednoj godini.

“Dobro je da imamo ove promjene u relativno dugom periodu prije izbora”, rekao je Radulovic.

CRVENI KRST CG

Sve je manje medunarodnih donatora koji podrzavaju Crveni krst i njegove aktivnosti, pa upucujemo apel na privatni sektor da se aktivnije ukljuci i da budu drustveno odgovorniji, kako bi pomoc stigla do svih kojima je potrebna, kazala je predsjednica Crvenog krsta Crne Gore Gordana Mijovic.

Ona je cestitala 29. novembar – Dan CKCG, volonterima i zaposlenima, uz veliku zahvalnost na njihovom dosadasnjem trudu i zalaganjima.

“Aktivnost po kojoj je nasa organizacija mozda i najprepoznatljivija, je podjela humanitarne pomoci. U nasoj drzavi postoji veliki broj onih kojima je ovakva vrsta podrske potreban. Mi cemo ukupno u ovoj godini, iz sopstvenih resursa, u akcijama solidarnosti, ali i uz pomoc donatora, podijeliti vise od 200 tona pomoci u prehrambenim, higijenskim i drugim artiklima. Nasim donacijama obuhvatamo preko dvije hiljade socijalno najugrozenijih porodica Crne Gore”, rekla je Mijovic u intervjuu za PR Centar.

Ona je istakla da su u CKCG kao organizacija posebno ponosni na volontere te organizacije, kojih, kako je rekla, sirom Crne Gore ima oko dvije hiljade.

Govoreci o socijalnim programa, Mijovic je podsjetila da veliku podrsku i znacajnu pomoc CKCG obezbjeduje za brojne ranjive grupe, kao sto su stariji, Romi, migranti, beskucnici, osobe sa invaliditetom.

“Kad je briga o starijima u pitanju, u pet opstina u Crnoj Gori (Bar, Budva, Podgorica, Berane i Plav) oko 70 volontera svakodnevno pruza podrsku kroz kucne posjete za 230 korisnika, a imamo i druge vidove podrske. Cilj ovih aktivnosti je prevencija socijalne iskljucenosti starijih, promocija njihovih resursa i medugeneracijske solidarnosti”, navela je Mijovic.

Ona je istakla da poseban izazov za CKCG predstavljaju migracije, jer sve veci broj ljudi dolazi do Crne Gore.

“Od pocetka godine do danas, kroz aktivnosti koje sprovodimo u partnerstvu sa UNHCR-om, 2.431 osoba je dobila psiho-socijalnu podrsku; 681 je dobila pomoc psihologa; 247 lica je dobilo medicinsku asistenciju; 436 je dobilo ljekove, 38 osoba u integraciji je dobilo psiho-socijalnu podsku”, navela je Mijovic.

Ona je ukazala da je u okviru programa Prva pomoc, CKCG u ovoj godini kroz predavanja u osnovnim i srednjim skolama, takmicenjima prve pomoci na opstinskom, gradskom i drzavnom nivou obucio preko tri hiljade djece i omladine, dok je, kako je navela, na kursevima prve pomoci za radne organizacije i pojedince edukovano 806 osoba koji su sertifikovani i 163 osobe koje su zavrsile resertifikaciju osnovne obuke u pruzanju prve pomoci.

“U toku su pripreme za rad tima za spasavanje na uredenim skijalistima, kao i obuke novih clanova nacionalnog tima za djelovanje u nesrecama. Djelujemo na domacem i medunarodnom planu u razlicitim situacijama nesreca, kao sto su nedavne poplave koje su pogodile najvise Niksic, ali i zemljotres u Albaniji”, istakla je Mijovic.

PR menadzerka CKCG Milica Kovacevic, kazala je da na Dan Crvenog krsta pocinje i manifestacija, Dani Crvenog krsta, koja ce trajati do 6. decembra i tokom koje ce, kako je navela, CKCG predstaviti javnosti svoje programske aktivnosti i pozvati zainteresovane da se ukljuce u ispunjavanje njene humanitarne misije.

“Glavni nosioci aktivnosti ce biti opstinske organizacije Crvenog krsta sirom Crne Gore, ciji ce volonteri svoje sugradane upoznati sa osnovama prve pomoci, nacinima pruzanja podrske starijim osobama i ostalim ranjivim grupama, znacaju dobrovoljnog davanja krvi, djelovanju u nesrecama”, navela je Kovacevic.

U Danima Crvenog krsta se obiljezavaju i dva vazna datuma: 1. decembar – Dan borbe protiv side i 5. decembar – Medunarodni dan volontera.

“To ce biti prilika da se javnost detaljnije upozna sa sidom, nacinima prevencije i lijecenja, kao i o nacinima volontiranja u Crvenom krstu”, rekla je Kovacevic.

Ona je podsjetila da je CKCG tokom novembra sproveo akciju prikupljanja pomoci za socijalno ugrozene gradane “Solidarnost na djelu”. Volonteri CKCG u Danima Crvenog krsta druzice se i sa najmladima, jer je planirana posjeta vrticima.

“Dan borbe protiv side, 1. decembar, ce biti obiljezen podjelom informativnog materijala i informisanjem gradana o ovoj temi, u saradnji sa MoMSIC-om (Udruzenjem studenata medicine) u subotu, 30. novembra, od 12h do 18h, u Delta city-u”, kazala je Kovacevic.

Ona je rekla da ce biti organizovana i akcija davanja krvi, 3. decembra, od devet do 12 sati u prostorijama Crvenog krsta Crne Gore, u kojoj ce, kako je navela, ucestvovati volonteri i zaposleni u Crvenom krstu, a da ucesce mogu uzeti i svi zainteresovani.

“Povodom 5. decembra, Medunarodnog dana volontera, organizovacemo druzenje clanova naseg Kluba za starije i Kluba za mlade”, navela je Kovacevic.

NASI SPASIOCI U ALBANIJI

Treci dan za redom, spasioci iz Crne Gore ucestvuju u spasilackim operacijama u Albaniji.

Crnogorski specijalno obuceni spasilacki tim je danas, zajedno sa kolegama iz Srbije, na jedinoj aktivnoj i, sa aspekta spasavanja iz rusevina, vrlo zahtjevnoj lokaciji u Albaniji, saopsteno je iz MUP-a.

“Uz sav rizik koji ovaj posao nosi, spremni smo, dok god je potrebno, da budemo uz svoje komsije u nevolji”, porucuju crnogorski spasioci.