NOVI ZAKONI

Papa Franjo ukinuo je vatikanske propise o tajnosti koji su regulisali slučajeve seksualnog zlostavljanja, objavio je danas Vatikan.

U novom dokumentu, papa je ukazom odredio da informacije u slučajevima zlostavljanja moraju da budu zaštićene od strane vođa crkve da “osiguraju bezbjednost, integritet i povjerljivost” ali je dodao da takozvana “pontifikalna tajna” više nije primjenjiva u slučajevima vezanim za optužbe i suđenja povezanim sa slučajevima seksualnog zlostavljanja.

Papa je takođe podigao sa 14 na 18 godina starosnu granicu ispod koje Vatikan smatra pornografske slike dječjom pornografijom.

Novi zakoni objavljeni su danas na 83. rođendan pape Franja koji pokušava da odgovori na globalnu eksploziju skandala o zlostavljanju, sopstvene greške i zahteve za veću transparentnost i odgovornost koji dolaze od žrtava, pravosudnih tijela i običnih katolika.

Nove norme predstavljaju najnoviji amandman na kanonski zakon katoličke crkve koji ukazuje na crkveno pravo za zločine protiv vjere, u ovom slučaju odnosi se na seksualno zlostavljanje maloljetnika i pripadnika osjetljivih grupa od strane sveštenika, biskupa ili kardinala.

Papa Benedikt XVI je odredio 2001. da ti slučajevi treba da se vode pod pontifikalnom tajnom, najvišim oblikom tajnosti u crkvi. Vatikan je dugo insistirao na tome da je takva povjerljivost potrebna da se zaštiti privatnost žrtve, ugled optuženog i integritet crkvenog procesa.

Međutim takva tajnost je takođe služila da skandal ostane skriven, da spriječi policiju da pristupi dokumentima i da se ućutkaju žrtve, mnoge od kojih su vjerovale da pontifikalna tajna onemogućava da odu u policiju i prijave sveštenike koji su ih zlostavljali.

Vatikan je bio pod sve većim pritiskom da izmijeni svoje procedure i sarađuje više sa policijom i pravosudnim organima.

OPRAVDANJE ERDOGANA

Turska je bila “prisiljena” da vojno interveniše u Siriji zbog nedovoljne međnarodne pomoći sirijskim izbjeglicama, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

“Pošto nismo dobili pomoć koju smo očekivali od međunarodne zajednice, bili smo primorani da se pobrinemo o sopstvenoj zaštiti”, rekao je Erdogan na Globalnom izbegličkom forumu koji se održava danas i sjutra u Ženevi.

On je rekao da je Turska pokrenula akciju s ciljem da protjera terorističke organizacije Islamske države i kurdske snage iz Jedinica za zaštitu naroda i Radničke partije Kurdistana iz određenih područja.

U oktobru smo pokrenuli operaciju na sjeveroistoku Sirije jer želimo da ova zona ostane bezbjedna da bi se “izbjeglice vratile u svoju domovinu”, dodao je Erdogan.

Moramo jednom za svagda da uklonimo terorističko prisustvo iz ovih oblasti, moramo da proglasimo zonu bezbjednosti, moramo svi zajedno da sprovedemo programe zbrinjavanja izbjeglica, rekao je Erdogan, ali je dodao da mu se čini da niko nije odlučan da u tome pomogne Turskoj.

POTENCIJALNA OPASNOST

Italijanska finansijska policija zaplijenila je više od sedam miliona božićnih ukrasa, predmeta i igračaka, tokom dvije operacije na jugu i na području Rima, saopštile su tamošnje vlasti.

U Rimu i Tivoliju zaplijenjeno je pet miliona ukrasa koje ne odgovaraju bezbjednosnim normama.

Ukrasi su zaplijenjeni kod dva kineska trgovca, navele su vlasti i dodale da su od prodaje mogli da zarade oko milion eura.

Ukrasne svjetleće žice sa oznakom CE ne odgovaraju propisima bezbjednosti i potencijalno su opasne jer mogu da uzrokuju kratki električni spoj ili požar.

U drugoj operaciji kod Barija zaplijenjena je božićna dekoracija u 22 radnje koje prodaju na veliko i malo.

U toj akciji je zaplijenjeno oko dva miliona svjjetlećih ukrasa, 10.000 igračaka i 110.000 drugih ukrasa.

Policija je takođe zaplijenila i oko 75 kilograma pirotehničkih sredstava u jednoj kineskoj radnji.

SUKOB SA POLICIJOM

Najmanje 19 osoba povrijeđeno je danas u Kijevu u sukobu između policije i demonstranata na protestu protiv nacrta zakona o odobravanju prodaje plodnog poloprivrednog zemljišta u Ukrajini.

Nekoliko hiljada ljudi, među kojima poljoprivrednici i nacionalistički aktivisti, okupilo se danas ispred parlamenta gdje je bio blokiran saobraćaj.

Policija je reagovala suzavcem pošto su neki demonstranti gađali pripadnike snaga bezbjednosti kamenicama i ciglama.

Oko 500 demonstranata sukobilo se sa policijom, naveo je načelnik policije u Kijevu Andrij Kričenko i dodao da je privedeno 26 osoba.

Među povrijeđenima ima najviše policijaca.

Demonstranti se protive usvajanju zakona o prodaji poljopridvrednog zemljišta. Ukrajina, koja je poznata po rodnom tlu za pšenicu, ima 32,5 miliona hektara plodne zemlje.

Ta zemlja za sada ne može da se daje ni u zakup ni da se prodaje.

Mnogi Ukrajinci ne žele prodaju ili davanje u zakup tog zeljišta jer smatraju da će od toga koristi imati ukrajinski tajkuni ili strane firme.

REPORTERI BEZ GRANICA

Prema podacima Reportera bez granica (RSF) gotovo pola od oko 400 novinara zatvorenih širom svijeta nalazi se u samo tri zemlje: Kini, Egiptu i Saudijskoj Arabiji. Od početka godine ubijeno 49 novinara širom svijeta.

Vlade u tim zemljama povećale su pritisak na ljude koji rade u medijima, rekao je danas portparol odbora RSF-a Majkl Rediske uoči objavljivanja njihovog godišnjeg izvještaja o medijskim slobodama u Berlinu.

Najviše novinara u zatvorima Kine

Prema RSF-u 120 novinara nalazi se samo u zatvorima u Kini. Više od 40 odsto njih su novinari amateri koji, uprkos pojačanoj cenzuri, nastoje da šire nezavisne informacije putem društvenih mreža.

Većina novinara zatvorenih 2019. pripadaju muslimanskoj ujgurskoj manjini.

Najmanje 49 novinara i drugih medijskih profesionalaca ubijeno je širom svijeta zbog svojeg rada od početka godine – više od polovine u Siriji, Meksiku, Afganistanu, Pakistanu i Somaliji.

Znatno manje medijskih djelatnika ubijeno je u oružanim sukobima nego prethodnih godina, objavio je RSF.

“Zemlja u kojoj nema rata, poput Meksika, jednako je opasna za novinare danas kao i ratom pogođena Sirija”, rekao je Rediske.

U istom razdoblju 2018. bilo je 86 žrtava. RSF je upoređivao razdoblja od početka godine do 1. decembra.

Sirija zemlja sa najviše ubijenih novinara

Zemlja u kojoj je najviše ubijenih novinara je Sirija, gdje je ubijeno 10 medijskih profesionalaca, a u Meksiku je ubijeno 10, Afganistanu pet, Pakistanu četiri i Somaliji tri.

RSF je rekao da je u zatvoru trenutno 389 medijskih profesionalaca, 12 odsto više nego prošlih godina.

KONSULTACIJE ODGOĐENE

Pristalice dvije glavne šiitske organizacije u Libanu – Hezbolaha i Amala, sukobile su se danas sa snagama bezbjednosti i palile vozila u Bejrutu, gnevne zbog video-snimka na internetu kojim se vrijeđaju šiiti.

Policija je koristila suzavac i vodene topove pokušavajući da ih rastjera. Bila je to treća noć nasilja zaredom.

Nasilje je izbilo nekoliko sati pošto je predsjednik Libana Mišel Aun odložio razgovore o imenovanju novog premijera i time produžio konfuziju usred sve teže ekonomske i finansijske krize.

Aun je odložio konsutacije sa liderima parlamentarnih blokova pošto jedini kandidat, premijer u ostavci Saad Hariri, nije dobio podršku najvećih hrišćanskih grupa.

Odlaganju je prethodilo nasilje tokom vikenda, kada su pripadnici bezbjednosnih snaga primenili najoštrije mjere protiv demonstrantaa od početka protesta širom Libana 17. oktobra: suzavcem, gumenim mjecima i vodenim topovima rastjerivali su stotine demonstranata u centru Bejruta.

Desetine ljudi su ranjene u najgorem nasilju od početka protesta protiv političke elite.

ZAKAZAN SUSRET U JANUARU

Predsjednici Turske i Rusije, Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin, razgovarali su danas o situaciji u Siriji i Libiji.

Erdogan i Putin su telefonom razgovarali o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima, prije svega situaciji u Libiji i Siriji, saopštila je administracija turskog predsjednika, prenosi B92.

Turska je saopštila da može da pošalje vojnu podršku Libiji ako to zatraži vlada Fajeza al-Seradža, ali je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu rekao da takav zahtjev još nije upućen Turskoj.

Sekretar za medije ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov, najavio je da će se Putin i Erdogan sastati početkom januara, kada će u Turskoj biti pušten gasovod “Turski tok”. On je dodao da se drugi kontakti, ili posjete za sada ne očekuju, ali da se mogu brzo uvrstiti u agendu.

“Rusija … podržava sve napore i pojedine zemlje u cilju pronalaženja rješenja za (libijsku) krizu”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

OLUJE NA JUGOISTOKU

Četiri osobe su poginule, a više od deset je povrijeđeno u seriji tornada i oluja na jugoistoku Sjedinjenih Američkih Država.

Broj žrtava nevremena porastao je nakon što je jaka kiša pogodila Grinap Kaunti u Kentakiju.

U tom dijelu SAD proglašena je opasnost od poplava, a spasioci su pokušali da spasu dvije osobe od kojih je jedna poginula.

AP prenosi da nije jasno koliko je tornada protutnjalo tim dijelom zemlje, ali je Nacionalna meteorološka služba je od juče ujutro na Tviteru objavila više od 240 upozorenja.

Centar za predviđanje oluja objavio je najmanje 30 izvještaja o šteti koju je oluja pričinila u oblasti od istočnog Teksasa do Alabame i na sjeveru do Tenesija.

Pojedini gradovi otvorili su skloništa, jer se hladan front sudario sa toplijim iznad saveznih država koje izlaze na Meksički zaliv, pa su temperature naglo pale.

U VELIKOJ BRITANIJI NAJAVILI

Britanski ministar Majkl Gov izjavio je da se vlada obavezala da će osigurati trgovinski sporazum sa Evropskom unijom do kraja 2020. godine.

Velika Britanija treba da napusti EU 31. januara, a premijer Boris Džonson treba da donese zakone kako bi spriječio bilo kakvo produženje prelaznog perioda poslije kraja sljedeće godine, prenosi Rojters.

“Potrudićemo se da ovaj posao učinimo u roku. Postići ćemo dogovor, a politička deklaracija se na to obavezuje obje strane”, rekao je Gov.

REFORME PENZIJA

Francuska policija ispalila je danas suzavac u centru Pariza tokom protesta protiv reformi penzionog sistema, dok su demonstranti uzvratili bacanjem projektila na policajce, javlja Rojters.

Sukobi su izbili u blizini Trga nacije, u istočnom dijelu francuske prijestonice, tokom protesta u organizaciji trgovačkog sindikata, a do sukoba policije i demonstranata ranije danas došlo je i u Nantu.

Hiljade ljudi širom Francuske izašle su i danas na ulice, a zaposleni, uključujući nastavnike, ljekare, advokate i radnike u Ajfelovoj kuli, napustili su radna mjesta kako bi protestovali protiv povećanja starosne granice za odlazak u penziju i, kako kažu, sačuvali sistem socijalne zaštite.

Građani i turisti se već 13. dan suočavaju sa problemima u saobraćaju pošto i mašinovođe nastavljaju štrajk.

Škole su danas bile zatvorene i polaganje ispita je otkazano, jer su se i nastavnici pridružili štrajku.

Bolnice su od svojih zaposlenih zahtijevale da pruže najnužnije usluge, nakon što su medicinske sestre, ljekari i farmaceuti izašli na ulice kako bi sačuvali nekada hvaljeni javni medicinski sistem koji se suočava s poteškoćama posle višegodišnjeg smanjenja troškova.

Nekoliko sati uoči početka protesta policija je zabarikadirala Jelisejsku palatu zbog mogućnosti da nasilje izazovu aktivisti pokreta “Žuti prsluci” ili radikalni demonstranti, koji su nezadovoljni zbog “ekonomske nepravde”.

Pritisak raste na predsjednika Emanuela Makrona nakon što je visoki komesar francuske vlade za penzije Žan-Pol Delevoj podnio ostavku u ponedjeljak zbog navodnog sukoba interesa, ali vlada za sada ne odustaje od planova da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju na 64 godine.