BIVŠI AMERIČKI PREDSJEDNIK

Žene nijesu savršene, ali su nesporno bolje od muškaraca i svijet bi bio mnogo bolji kada bi one vodile sve zemlje, rekao je bivši američki predsjednik Barak Obama.

Obama je u Singapuru rekao da većina problema na svijetu potiče od starih ljudi, uglavnom muškaraca, koji drže pozicije moći, prenosi BBC.

On je rekao da je dok je bio šef Bijele kuće razmišljao o tome kako bi izgledao svijet kada bi ga žene vodile.

“Žene, samo želim da znate, vi nijeste savršene, ali mogu da kažem, prilično je neosporno da ste bolje od nas (muškaraca)”, rekao je on.

Na pitanje da li razmišlja o povratku u politički vrh, Obama je rekao da vjeruje u lidere koji se povuku kad dođe vrijeme.

“Za političke lidere je važno da se podsjete da su tu da obave posao, ali ne doživotno, da nijesu tu da na svojoj moći grade osjećaj sopstvene važnosti”, zaključio je Obama.

GIDEON SAAR

Izraelski političar Gideon Saar večeras je zvanično pokrenuo kampanju da smijeni premijera Izraela Benjamina Netanjahua sa čela konzervativne partije Likud.

Netanjahu je premijer duže od 13 godina, više od bilo kog svog prethodnika, ali je oslabljen optužnicom za korupciju zbog čega će možda morati da se povuče.

On takođe nije uspio da nakon dvije runde parlamentarnih izbora, u aprilu i septembru, obrazuje vladajuću koaliciju pa će se u Izraelu održati treći izbori za manje od godinu dana.

Saar mu je prvi ozbiljni partijski rival, a izbori u Likudu zakazani su za 26.decembar.

Pozivajući večeras na promjenu u rukovodstvu Saar je pohvalio Netanjahua jer je, kako je rekao, doveo na vlast Likud četiri puta, ali je upozorio da se to peti put neće desiti.

Saar je nekada bio Netanjahuov saradnik i ministar u vladi, a već dugo se smatra njegovim mogućim nasljednikom.

I dok drugi strpljivo čekaju da se Netanjahu sam povuče, Saar je jedini javno govorio šta mu je namjera.

Netanjahu je suočen s optužbama za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri korupcionaška slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

On poriče da je bilo šta loše učinio i optužuje medije i ljevičare da su vodili “lov na vještice” protiv njega.

Članovi Likuda su ga snažno podržavali i pridružili se tvrdnjama da se radi o pokušaju udara liberalne elite protiv premijera. Međutim, Saarova pobuna je uticala da se otkrije da postoje podjele.

Oko 500 partijskih aktivista prisustvovalo je početku kampanje tog bivšeg ministra obrazovanja.

On im se obratio s podijuma na kojima su bili transparenti sa porukom “Samo Saar može”.

“Glas za mene će osigurati vladavinu Likuda i formiranje nove vlade predvođene nama. Glas za Netanjahua je glas za narednog vođu opozicije”, rekao je Saar.

I dok su razni Netanjhuovi politički protivnici pozivali da podnese ostavku zbog pravnih problema, Saar je ponavljao da je stranci potreban novi lider jer Netanjahu nije bio u stanju da obrazuje stabilnu koalicionu vladu.

Najnovija ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da bi Saar kao vođa Likuda obrazovao snažniji blok sa prirodnim saveznicima te stranke, partijama ultraortodoksnih Jevreja i nacionalista.

On bi takođe bio u boljoj poziciji da oformi vladu nacionalnog jedinstva sa savezom partija centra Plavo i bijelo ako nakon izbora u martu ponovo ne bude jasnog pobjednika.

Taj savez je isključio mogućnost da bude u vladi koju predvodi Netanjahu zbog optužnice protiv njega.

Ipak Saarov izazov Netanjahuu je rizični manevar u partiji koja poštuje lojalnost i imala je samo četiri lidera za 70 godina koliko postoji.

BELGIJSKI SUD

Belgijski sud je odgodio za najmanje dva mjeseca donošenje odluke o izručenju bivšeg katalonskog lidera Karlesa Pućdemona Španiji.

Sud u Briselu odlučio je da će novo saslušanje biti održano 3. februara, pošto Evropski sud pravde presudi da li Pućdemon treba da dobije imunitet jer je izabran za poslanika Evropskog parlamnta.

Pućdemon je s nekoliko saradnika, bivših katalonskih zvaničnika, pobjegao iz Španije u Belgiju u oktobru 2017. godine, kako bi izbjegao hapšenje zbog pokušaja odvajanja Katalonije i referenduma o nezavisnosti tog španskog regiona, koji je vlada u Madridu proglasila nelegalnim.

Bivši predsjednik Katalonije predao se belgijskim vlastima u oktobru pošto je Španija izdala nalog za njegovo hapšenje, poslije presude kojom je devet bivših katalonskih zvaničnika osuđeno na kazne zatvora od devet do 13 godina, zbog uloge koju su imali u pokušaju odvajanja Katalonije od Španije 2017.

Pućdemon je u maju izabran za poslanika Evropskog parlamenta, ali mu mandat nije dodijeljen. On je potom pokrenuo proces pred Evropskim sudom pravde, a danas je izjavio da ima povjerenja u evropsko pravosuđe.

MOSKVA

Deset škola u Moskvi je evakuisano dok se ispituje da li su istinite prijetnje o postavljenim bombama, rekli su iz ruske službe za vanredne situacije.

“Izvještaje o prijetnji bombom primilo je još pet moskovskih škola, tako da se trenutno provjerava desetak škola”, rekao je izvor za TAS S.

Tokom dana, hitne službe pregledale su deset drugih škola u glavnom gradu, a sve prijetnje su se pokazale kao lažne.

Prijetnje o postavljenim bombama stigle su i na adrese deset moskovskih sudova, jednoj dečjoj bolnici, u sva četiri moskovska aerodroma, kao i na željezničkim terminalima Kijevski, Lenjingradski, Kurski, Bjeloruski i Paveletski.

Ovo je nastavak talasa prijetnji, za koje će se ispostaviti da su lažne, a zbog kojih je u protekle dvije nedjelje pregledano gotovo 3.000 zgrada, a 300.000 ljudi evakuisano.

CJELOVITOST ZEMLJE DOVEDENA U PITANJE

Dok izlazak Velike Britanije iz EU djeluje izvjesno poslije ubjedljive pobjede Konzervativne stranke na izborima, opstanak cjelovitosti zemlje doveden je u pitanje.

U Škotskoj je pobijedila stranka koja se snažno zalaže za ostanak u EU, ali i za nezavisnost, i koja insistira na novom referendumu o odvajanju tog regiona, pišu svjetski mediji.

Poslije Bregzita, ali i zbog Bregzita, najveći izazov za Džonsona biće Škotska, gdje je dobar rezultat na izborima ostvarila Škotska nacionalna partija (SNP), ocjenjuje Gardijan u uredničkom komentaru poslije britanskih parlamentarnih izbora 12. decembra.

Džonson treba da se angažuje oko Škotske, ukazuje Gardijan i dodaje da će, ako to ne bude uradio, njegovom erom dominirati prijetnje po uniju, posebno pošto je sada prvi put u Sjevernoj Irskoj izabrano više nacionalista nego unionista.

U prvim reakcijama poslije objavljivanja izbornih rezultata, ističe Njujork tajms u uredničkom komentaru, već su postavljena pitanja kakav svijet oni nagovještavaju.

Opstanak riječi “Ujedinjeno” u nazivu zemlje Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske dovedeno je u pitanje poslije dobrog rezultata SNP koja traži novi referendum o nezavisnosti, kao i neizvjesne sudbine Sjeverne Irske po Džonsonovom planu za Bregzit, ocjenjuje Njujork tajms.

Dobri rezultati partija koje žele da preoblikuju ili čak rastave Ujedinjeno Kraljevstvo znače da će pitanja o budućnosti druge po veličini evropske privrede biti sve glasnija, dok će obuzdavanja secesionističkog duha biti akutni politički izazov za premijera Džonsona, ocjenjuje Volstrit džurnal.

Uz ocjenu da su rezultati prošlonedjeljnih izbora dobra vijest za Džonsona, ali loša vijest za pristalice unije Engleske, Škotske, Velsa i Sjeverne Irske, Volstrit džurnal ukazuje da su rezultati u Engleskoj i Škotskoj sasvim drugačiji.

U Engleskoj – najvećem i najmnogoljudnijem dijelu Ujedinjenog Kraljevstva – konzervativci su dobili 345 od 533 mjesta, dok je u Škotskoj SNP osvojila 48 od 59 mjesta. U Sjevernoj Irskoj stranke koje zagovaraju ujedinjenje s Irskom dobile su devet, a unionističke osam poslanika. Osnovni razlog za takav rezultat je Bregzit, objašnjava njujorški list.

Za razliku od Engleske i Velsa, Škotska i Sjeverna Irska su na referendumu o izlasku iz Evropske unije 2016. glasale za ostanak i sad se oba regiona suočavaju s izgledima da budu izvučena iz EU zajedno s ostatkom zemlje.

To, ukazuje Volstrit džurnal, gura deio glasača ka strankama koje zagovaraju prije izlazak iz Ujedinjenog Kraljevstva nego napuštanje EU. Uprkos snažnom podsticaju s prošlonedjeljnih izbora za pristalice izlaska iz Ujedinjenog Kraljevstva, za bilo kakav potez u tom smjeru biće potrebna dozvola Londona.

Džonson ima ugodnu većinu u donjem domu i malo je vjerovatno da će odobriti tako nešto uz argument da bi izjašnjavanje o nezavisnosti Škotske bila izdaja rezultata škotskog referenduma iz 2014. na kojem je odbačena nezavisnost.

Praktične poteškoće vjerovatno neće utišati secesionističke glasove, ocjenjuje Volstrit džurnal. Iako je SNP smatrala da je referendum 2014. bio događaj koji se dešava jednom u generaciji, poslije referenduma o Bregzitu 2016. promijenila je stav, tvrdeći da je uticaj na Škotsku toliko veliki da je novo glasanje o nezavisnosti opravdano i od suštinskog značaja.

Mada rezultati izbora možda mogu da pojačaju argumente za novi referendum o nezavisnosti, nije izvjesno da bi pristalice odvajanja Škotske od Ujedinjenog Kraljevstva pobijedile na tom glasanju, ocjenjuje časopis Ekonomist.

SNP je od neuspjelog referenduma 2014. gradila slučaj za novo glasanje. Prošle nedjelje je povećala broj poslanika sa 35 na 48 od ukupno 59 iz škotskih izbornih jedinca i uz sve veći jaz između engleske i škotske politike, što je, ističe časopis, dodatni osnov za još jedan referendum o škotskoj nezavisnosti. Sada su unionističke partije u Škotskoj skoro nevidljive, dok je na referendumu o Bregzitu 2016. godine 62 odsto glasača iz tog regiona bilo za ostanak u EU.

S druge strane, na referendumu o nezavisnosti 55 odsto je bilo za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, a 45 odsto za izlazak. Iako se javno mnjenje izgleda pomjerilo ka nezavisnosti, ankete sugerišu da je sada po tom pitanju odnos 50 prema 50. S druge strane, SNP je svom biračkom tijelu poručivala da je glasanje za nju najbolji način da se izbjegne Bregzit.

Utoliko je pitanje, ukazuje Ekonomist, da li je dobar rezultat te stranke na izborima prošle nedjelje posljedica taktičkog glasanja da se izbjegne Bregzit ili predstavlja promjenu u škotskoj javnosti o budućem odnosu s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva. Mada put do novog škotskog referenduma o nezavisnosti za sada djeluje nejasno, situacija bi mogla djelovati drugačije poslije sljedećih škotskih izbora 2021. godine, ističe Ekonomist.

UPOZORENJE TURSKOG PREDSJEDNIKA

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan upozorio je Sjedinjene Američke Države (SAD) da će Turska “ako bude potrebno” zatvoriti dvije baze u Turskoj u kojima su stacionirani američki vojnici.

“Razgovaraćemo sa svim našim delegacijama i ako bude potrebno, možemo zatvoriti Incirlik (vazdušna baza u južnoj provinciji Adana) i Kurecik (radarska stanica u istočnoj provinciji Malatja)”, rekao je Erdogan u televizijskom intervjuu, prenosi Rojters.

Govoreći o rezoluciji donesenoj u američkom Senatu o armenskim navodima o događajima iz 1915. godine, Erdogan je rekao da je prijedlog zakona “potpuno politički”.

“Za obje strane vrlo je važno da SAD ne preduzme nepopravljive korake u našim odnosima. Žalimo što je polarizacija u američkoj unutrašnjoj politici imala negativne posljedice za nas i što neke grupe zloupotrebljavaju razvoj događaja o našoj zemlji radi vlastitih interesa, kako bi oslabile predsjednika Donalda Trampa”, rekao je on.

Senat Kongresa SAD-a, koji predvode republikanci, u četvrtak je usvojio rezoluciju kojom se događaji s Armencima početkom 20. vijeka priznaju kao genocid.

Turska se protivi prikazivanju događaja kao genocida i opisuje ih kao tragediju u kojoj su obje strane pretrpjele žrtve.

BIVŠI DIREKTOR FBI PRIZNAO

Bivši direktor FBI-ja Džejms Komej priznao je juče da je savezna policija počinila “nepobitne propuste” na početku istrage o uplitanju Rusije u američke predsjedničke izbore 2016.

Donald Tramp koji je Komeja otpustio 2017. odmah je komentarisao da bi on mogao biti osuđen na “višegodišnju” zatvorsku kaznu.

Komej je uvijek branio FBI od napada američkog predsjednika.

U nedjelju je priznao da se prema Karteru Pejdžu, savjetniku Trampa na izborima 2016. za vanjsku politiku, a koji je brzo osumnjičen u istrazi savezne policije o ruskom upletanju, nepravedno postupalo.

U razgovoru za mrežu “Fox News” Komej je ocijenio da je FBI-jevo odobrenje za praćenje Pejdža, a koje je lično potpisao, sadržavalo “veće pogreške”.

“Bilo je nepobitnih propusta, u odobrenju je moralo biti sedamnaest stvari, ili su se barem morale navesti i opisati drukčije”, rekao je.

Te su greške pobrojane u izvještaju glavnog inspektora ministarstva pravosuđa objavljenom 9. januara. U tom dokumentu glavni inspektor odbacuje da je FBI imao bilo kakve političke motive za pokretanje istrage, ali ističe da je bilo “pogrešaka i propusta” što su ih počinili neki agenti kada su tražili od suda odobrenje za prisluškivanje Pejdža.

“Dakle, sada Komej priznaje da je bio u krivu. Ali on to čini samo zato što je uhvaćen s prstima u pekmezu”, oštro je reagovao Tramp na Tviteru.

“Kakve će biti posljedice takvog nezakonitog ponašanja? Možda višegodišnja zatvorska kazna?”, dodao je Tramp i zatražio “izvinjenje”.

HAOTIČNO STANJE

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci iz drona nakon razornog zemljotresa na Filipinima.

Na snimcima se mogu vidjeti razrušene kuće i haotično stanje po ulicama Padada.

Ekipe spasilaca nakon zemljotresa tragaju za najmanje još sedam ljudi za koje se vjeruje da su zarobljeni pod ruševinama te zgrade u Padadu u filipinskoj provinciji Davao del Sur.

Vojska, policija, vatrogasci i volonteri, opremljeni detektorima za zvuk i kretanje locirali su treće tijelo u ruševinama, ali nijesu mogli da ga izvuku, rekao je gradonačelnik Padada Pedro Kaminero.

U FRANCUSKOJ

Francuski visoki komesar za reformu penzija Žan-Pol Delvoa, nazvan još i “Gospodin penzije” podnio je danas ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, koji je rekao da je “sa žaljenjem” prihvatio, saopštilo je danas francusko predsjedništvo.

Delvoa je bio optužen za sukob interesa zato što je propustio da prijavi položaje koja je akumulirao u vladi.

Ostavka Delvoa, koji je imenovan u septembru 2017. da pripremi reformu penzija, događa se u jeku socijalnog protesta protiv plana predsjednika Makrona.

Francuski štrajk u javnom saobraćaju zbog planirane reforme penzija ušao je danas u 12. dan, a vlada i sindikati uzajamno se optužuju za moguću paralizu zemlje za predstojeće novogodišnje i božićne praznike.

Vlasti su danas zabilježile rekordne zastoje na putevima, gdje su kolone vozila zahvatile 630 kilometara ujutro u regionu Pariza. U Parizu danas rade samo dvije metro linije, koje koriste automatizovane vozove bez vozača, dok je ostalih 14 linija ili zatvoreno ili djelimično saobraća.

Većina prigradskih i nacionalnih vozova su zaustavljeni, a međunarodne željezničke linije, takođe su poremećene.

Kamiondžije su pokrenule odvojen protest jutros organizujući blokade puteva širom Francuske i tražeći bolje plate i uslove rada.

Sjutra će biti odlučujući dan. Svi sindikati pozivaju na štrajk i demonstracije, željezničari, nastavnici, državni službenici, advokati i tužioci, ljekari i bolničari pozvani su na proteste koji će biti važan pokazatelj za vladu, prije nastavka pregovora.

Makron je rekao da hoće da vlada nastavi da radi na penzionim izmjenama koje uključuju podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine što bi donosilo dodatne poene i ukidanje specijalnih privilegija za neke zaposlene.

UKLANJAJU PREPREKE

Veliki pobjednik parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji premijer Boris Džonson danas priprema svoj tim s namjerom da već ove nedjelje počne da uklanja prepreke za Bregzit.

Vođa Torijevaca, osnažen dobijenom većinom koja nije viđena od Margaret Tačer, danas treba da objavi svoju rekonstruisanu vladu, vjerovatno na margini drugih radnji zato što je njegov prioritet da pokrene korake da se omogući izlazak Velike Britanije iz EU 31. januara.

On treba da razgovara i sa 109 novoizabranih konzervativnih poslanika, od ukupno 365 poslaničkih mjesta osvojenih na upravo održanim izborima, i da od njih zatraži da se bace na posao i ostvare Bregzit za koji je glasalo 52 odsto Britanaca na referendumu u junu 2016. ali čija realizacija je otad u zastoju.

“Premijer je bio vrlo jasan, treba da odgovorimo na povjerenje vlade i ostvarimo Bregzit. Zato će prvi zakon o kome će novi poslanici glasati biti sporazum o povlačenju Velike Britanije iz EU”, rekao je vladin izvor.

Premijer želi prije Božića, i čak možda već ove nedjelje, da postavi pred poslanike dokument koji je usaglašen sa Briselom sredinom oktobra, a predviđa meki razlaz poslije 47 godina.

Veća rekonstrukcija vlade bi mogla da se dogodi poslije 31. januara, kada Bregzit bude osiguran.

Prije nego što se okrene Bregzitu novoizabrani Donji dom Britanskog parlamenta treba prije svega da se sastane u utorak i da izabere predsjednika, a izuzev nekog iznenađenja očekuje se da će na to mjesto biti ponovo izabran Lindzi Hojl, laburista, koji je izabran mjesec dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora.

Hojl će imati zadatak da vodi ponekad vrlo žustre rasprave o Bregzitu, kao što je radio njegov prethodnik Džon Berkou.

Zatim će svaki od 650 poslanika izraziti privrženost kruni, proces koji treba da traje nekoliko dana.

Džonson bi u četvrtak mogao da predstavi svoj program tokom tradicionalnog govora koji čita kraljica Elizabeta Druga. Posljednji takozvani kraljičin govor, u kome vlada predstavlja svoj program, bio je jedva prije dva mejseca i obzirom da se približava Božić uobičajena ceremonija će ovog puta biti skraćena.

Džonson treba da ponovi prioritet koji ponavlja od dolaska na vlast u julu, i neumorno tokom predizborne kampanje – da se realizuje Bregzit.

Takođe će kao se očekuje najaviti mjere za poboljšanje nacionalne zdravstvene službe kao što je obećao.

Premijer je međutim isključio da će ponuditi Škotskoj drugi referendum o nezavisnosti koji traži škotska premijerka Nikola Stardžon, osnažena dobrim izbornim rezultatima njene stranke SNP koja je za nezavisnost.

Stardžon jerekla juče da Džonsonovo odbijanje ne znači kraj te stvari i naglasila da Škotska koja je 2016. glasala 62 odsto da ostane u EU “ne može da bude zatvorena u Velikoj Britaniji mimo svoje volje”.

Kada Bregzit bude sproveden politički 31. januara, London i Brisel će zatim početi pregovore da dođu do trgovinskog sporazuma koji će definisati njihove odnose poslije prelaznog perioda predvidđnog do kraja 2020.

Džonson kaže da će postići taj sporazum bez odlaganja rokova. On nije, međutim, objasnio kakav oblik odnosa, blizak ili udaljen želi da ima sa 27 zemalja članica EU. Više evropskih zvaničnika već su upozorili da će sigurno biti potrebne godine za usaglašavanje takvog dogovora.