PREDLOG

Čelnici Predstavničkog doma Kongresa SAD-a predstavili su federalni paket budžetske potrošnje za 2020. godinu u iznosu od 1,4 biliona (hiljada milijardi) dolara uz neuobičajeno veliko opterećenje stavki koje su dodate u posljednji čas. Glasanje u Predstavničkom domu zakazano je za danas o sveobuhvatnom Zakonu o budžetu na 2.313 stranica.

Budžet bi trebalo da predsjedniku Donaldu Trampu omogući finansiranje izgradnje ograde na granici Sjedinjenih Država i Meksika.

Predlog zakona sadrži stavke koje odražavaju odnos snaga u Vašingtonu, nudeći poslanicima mnogo šta da glasaju i za, i protiv.

Nije sigurno da će Tramp potpisati zakon o budžetu jer prekidom finansiranja može da blokira federalne vlasti boreći se i time protiv procedure pokrenute za njegovo smijenjivanje, koju vode opozicione Demokrate, većina u Predstavničkom domu.

Penzionisani rudari uglja i sindikalni protivnici poreza iz doba Obame na skupe vrste zdravstvenog osiguranja imaju velike budžetske dobitke iz pregovora lidera Kongresa i Bijele kuće tokom vikenda.

Zakon o budžetu bi podigao uzrast za kupovinu duvanskih proizvoda sa 18 na 21 godinu i dao poslovne pogodnosti finansiranju izvoza, osiguranju od poplava i imigrantskim radnicima.

Spisak dodataka predlogu budžeta porastao je tokom vikenda i obuhvatio trajno ukidanje poreza na skupe pakete zdravstvenog osiguranja i finansiranje zdravstvene zaštite i penzija za oko 100.000 penzionisanih članova sindikata rudara uglja čijem penzionom fondu kojima prijeti nelikvidnost.

Porez na medicinske proizvode i planove zdravstvenog osiguranja bi se trajno ukinuo.

Deficit federalnog budžetskog paketa bi porastao – skoro 400 milijardi dolara tokom 10 godina kako bi se ukinula tri takozvana poreza “Obamakera” uz prateći paket da bi se produžilo nekoliko povoljnih poreskih olakšica o kojima se još pregovara.

Porezi iz ere Obame ranije su samo u načelu suspendovani. Zakoni o tome su ublaženi odredbama koje odražavaju podijeljenu moć u Vašingtonu.

Republikanci su održali status kvo u nekoliko bitki o pobačaju i o finansiranju Trampovog pograničnog zida. Demokrate koje kontrolišu Predstavnički dom su uspjele da izdejstvuju 3,1 odsto povišice za savezne civilne službenike i prvu ratu finansiranja istraživanja o nasilju izazvanom oružjem poslije više od dvije decenije protivljenja lobiju ljubitelja naoružavanja građana.

Sveobuhvatan zakon o budžetu, u dva paketa – u političke i taktičke svrhe, dio je velikog konačnog ovogodišnjeg naleta zakona koji ove sedmice prolazi Kongres uprkos ogorčenim stranačkim podjelama i proceduri za smjenjivanje Trampa. U četvrtak je glasanje o novoj verziji Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini, dok Senat uskoro sprema da pošalje Trampu godišnji zakon o odbrambenoj politici.

Jezgro troškova budžetskog paket-zakona sastoji se od 12 godišnjih zakona o izdvajanjima agencija koje Kongres donosi svake godine. Time se ispunjava dvostranački okvir utvrđen jula o povećanju potrošnje federalnih službi za naredne dvije godine od oko 100 milijardi dolara, umjesto automatskog smanjenja potrošnje koja bi oštro smanjilo budžet Pentagona i drugih službi.

Dodaci budžetu uključuju razne odredbe koje su u Vašingtonu tražili poslovni i radnički interesi i njihovi lobisti.

U poslovnom dijelu je sedmogodišnje produženje zakona o Eksport-import banci koja pomaže finansiranje transakcija u koristi američkih izvoznika, kao i obnova vladinog programa osiguranja od terorizma. Finansijski problematični državni program osiguranja od poplava produžio bi se do septembra, kao i nekoliko viznih programa i za kvalifikovane i sezonske radnike.

Demokrate koji kontrolišu Predstavnički dom osvojile su veća sredstva za obrazovanje u ranom djetinjstvu i razne druge domaće programe. Oni su takođe osvojili veća sredstva program zdravstvene zaštite “Medikaid” za siromašni Portoriko koji se bori da se oporavi od razronog uragana i ekonomskog pada.

Dok Republikanci slave povećanje rashoda za odbranu, a Demokrate za domaće programe, većina odredbi zakona o budžetskoj potrošnji uživa podršku obje stranke, uključujući povećanja rashoda za medicinska istraživanja, borbu protiv epidemije opioida i pomoć porodicama i za brigu o djeci uz subvencije programima saveznih država.

Demokrate su osigurale i 425 miliona dolara za savezne države da nadograde svoje izborne sisteme, a pojačale su budžet za popis stanovništva za 1,4 milijarde dolara više od Trampovog zahtjeva. Osvojili su manja povećanja za Agenciju za zaštitu životne sredine, programe obnovljivih izvora energije i pristupačno stanovanje.

“Povećavamo sredstva za prioritete koji će našu zemlju učiniti sigurnijom i jačom i pomoći marljivim porodicama da napreduju”, rekla je predsjedavajuća jednog odbora Nita Lovi.

Ishod u najnovijem poglavlju dugogodišnje bitke oko Trampovog graničnog zida je da se za to da još 1,4 milijarde dolara, koliko i ove godine, uz očuvanje Trampove mogućnosti da za to koristi i neke druge budžetske stavke i time nekoliko puta poveća taj iznos.

To je udarac za liberalne protivnike zida, ali prihvatljiv kompromis za pragmatično orijentisane demokrate koje su željele da s druge strabe dobiju 27 milijardi dolara povećanja za domaće programe.

Budući da desetine Demokrata mogu glasati protiv pograničnog zida, te je, da bi se to nadoknadilo, novac za to povezan sa skoro 700 milijardi dolara budžeta Pentagona što garantuje da će dobiti potrebne dodatne glasove Republikanaca.

U PAKISTANU

Pakistanski vrhovni sud osudio je nekadašnjeg predsjednika te zemlje Perveza Mušarafa na smrtnu kaznu, u velikom sudskom slučaju o izdaji, prenijeli su mediji. Bivšem predsjedniku se sudilo u odsustvu, jer je još 2016. napustio zemlju zbog liječenja.

Presudu je donio Specijalni sud Pakistana, koji je podigao prije pet godina optužnicu protiv Mušarafa za veleizdaju zbog toga što je suspendovao ustav zemlje i uveo vanredno stanje 2007. godine.

Mušaraf se na ročištu izjasnio da nije kriv po svih pet tačaka optužnice za veleizdaju, tvrdeći da je poboljšao pakistansku ekonomiju tokom svog mandata i doprinio njenom napretku.

Penzionisanom generalu suđeno je u odsustvu nakon što je napustio zemlju 2016. da bi se liječio. Napustio je Pakistan dan nakon što mu je Vrhovni sud ukinuo zabranu putovanja u inostranstvo, a prema tadašnjim izvorima sa pakistanskog aerodroma Mušaraf se ukrcao na let “Emiratesa” za Dubai.

Mušaraf je došao na vlast 1999. svrgnuvši izabranu vladu, te je vladao do 2008. Nakon boravka u inostranstvu vratio se 2013. kako bi učestvovao na izborima, ali je odmah optužen za seriju kaznenih djela.

Za jedno je oslobođen, ali mu se sudilo za ostala četiri, među kojima je i njegova navodna uloga u ubistvu političke suparnice Benazir Buto, te uvođenje vanrednog stanja.

SENAT SAD-A ODOBRIO

Senat američkog Kongresa odobrio je velikom većinom predlog budžeta za odbranu od rekordnih 738 milijardi dolara.

Senat će konačnu riječ dati danas, nakon čega će, pošto ga potpiše predsjednik Donald Tramp, stupiti na snagu.

Kako prenosi Rojters, gornji dom Kongresa, u kome Trampovi republikanci imaju većinu, izglasao je predlog sa 76 glasova za i šest protiv.

Donji, Predstavnički dom, u kome demokrate imaju većinu, usvojio je predlog sa 377 glasova za i 48 protiv.

Budžet pokriva širok spektar izdataka, od finansiranja plata do brodova i aviona koji će biti proizvođeni, modernizovani ili povučeni iz upotrebe.

Ove godine budžetom je pokriveno i stvaranje Kosmičkih snaga, što je vojni prioritet predsjednika Trampa, podsjeća Rojters.

U AVGANISTANU

Avganistanski zvaničnici kažu da je najmanje 10 civila jutros ubijeno kada je njihovo vozilo razorila bomba postavljena na put na istoku te zemlje, dok je na sjeveru eksplozija bombe na biciklu ranila 18 ljudi.

Niko nije odmah preuzeo odgovornost za napade, ali zvaničnici su okrivili talibane koji često napadaju snage bezbjednosti i vladine službenike podmetanjem bombi.

Talibani danas kontrolišu ili drže vlast nad pola zemlje i zajedno s grupom Islamske države gotovo svakodnevno izvode napade.

ODLUČUJUĆI DAN U FRANCUSKOJ

Danas je odlučujući dan dvonedjeljnog protesta zbog reforme penzija u Francuskoj, jer su svi sindikati pozvali na štrajk i demonstracije.

Željezničari, nastavnici, državni službenici, advokati i tužioci, ljekari i bolničari pozvani su na proteste koji će biti važan pokazatelj za vladu prije nastavka pregovora.

Predsjednik Emanuel Makron koji zahtijeva reformu penzionog sistema, rekao je da hoće da vlada nastavi da radi na izmjenama, među kojima su podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine i ukidanje specijalnih privilegija za neke zaposlene.

Visoki komesar za reformu penzionog sistema, Žan-Pol Delvoa, nazvan “Gospodin penzije”, podnio je juče ostavku, jer je optužen za sukob interesa pošto nije prijavio sve položaje koje je akumulirao u vladi.

Francuski štrajk zbog planirane reforme ušao je danas u 13. dan, a vlada i sindikati razmjenjuju opužbe o odgovornosti za gubitke izazvane štrajkovima, demonstracijama i blokadama saobraćaja.

U KINI

Najmanje 14 osoba je poginulo u eksploziji u rudniku uglja na jugozapadu Kine, saopštile su danas kineske vlasti.

Eksplozija je odjeknula rano ujutru, u rudniku Guanglong u provinciji Guidžou.

Sedam rudara uspjelo je da izađe na površinu, ali se dvojica vode kao nestali.

Akcija spasavanja je u toku.

Kina je najveći proizvodjač i potrošač uglja u svijetu.

PRVI PUT U 20 GODINA

Dobavljači, kupci i finansijeri Boinga pripremili su se za moguće zamrzavanje proizvodnje Boinga 737, prvi put u više od 20 godina.

Prizemljenje najprodavanijeg Boingovog aviona maks će, izgleda, trajati i tokom velikog dijela naredne godine.

Dva dobavljača su rekla za Rojters da će Boing vjerovatno za sada obustaviti sklapanje ovog aviona, iako bi od nekih dobavljača mogao da traži da nastave sa proizvodnjom kako bi minimizirao poremećaje.

Upravni odbor Boinga trebalo bi da se sastane danas u Čikagu, drugi dan zaredom, kako bi procijenio odluku o proizvodnji, a očekuje se da će večeras objaviti saopštenje.

Jedan izvor informisan o tom pitanju izjavio je u nedjelju da Boing razmatra da li da smanji ili da na izvjesno vrijeme obustavi proizvodnju svog prizemljenog aviona 737 maks nakon što je Federalna uprava za vazduhoplovstvo prošle sedmice saopštila da neće odobriti njegovo vraćanje u upotrebu prije 2020. godine, navodi britanska agencija.

Kompanija je već smanjila proizvodnju ovog modela na 42 aviona mjesečno sa ranijih 52 komada, mjesec dana prije nego što su regulatori širom svijeta u martu naložili njihovo prizemljenje kao odgovor na dvije nesreće sa smrtnim ishodom.

Rojtersov neimenovani sagovornik je rekao da je privremena obustava vjerovatnija nego još jedno smanjenje proizvodnje, i da će za eventualno zaustavljanje produkcije biti potrebno nekoliko nedjelja.

KINESKI PREMIJER

Nemiri zbog amandmana na zakon o izručenju su naškodili društvu Hong Konga na svim frontovima, rekao je danas kineski premijer Li Kećijang prilikom susreta sa šeficom te poluautonomne oblasti Keri Lam.

Keri Lam došla je u Peking na razgovore sa kineskim premijerom Si Đinpingom.

To je njena prva posjeta Pekingu od kada su prodemokratski kandidati osvojili ubjedljivu pobjedu na hongkonškim izborima, odrazu kritike građana na njeno djelovanje za vrijeme višemjesečnih antivladinih protesta.

“U toku prošle godine naša politika, ekonomija i društvo zaista su se suočili sa velikim problemima”, rekla je Keri Lam tokom sastanka sa Lijem. Li je ponovio podršku kineske centralne vlade njenoj administraciji.

Veliki protesti u Hong Kongu počeli su u junu kao odgovor na predloženi zakon o izručenju koji bi dozvolio da se gradjanima Honkonga sudi u kopnenom delu Kine. Zakon je u medjuvremenu povučen ali demonstranti su nastavili da traže šire demokratske reforme i nezavisnu istragu o policijskoj brutalnosti prema demonstrantima.

Neki demonstrati su sve više pribjegavali nasilju. Zatišje od oko dvije nedjelje u sukobima između policije i demonstranata prekinuto je juče kada su demonstranti bacali cigle na policiju, čekićima lomili semafore i blokirali ulice dok je policija upotrijebila suzavac protiv njih.

Demonstranti u Hong Kongu kažu da ne očekuju da će vođe Pekinga otpustiti Lam u bliskoj budućnosti zato što bi to za njih bilo neprijatno i predstavljalo suviše veliku pobjedu za protestni pokret.

Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćen je Kini 1977, a gradu je obećano više demokratskih sloboda nego što je dozvoljeno u kopnenom dijelu Kine.

DŽONSON DONIO ODLUKU

Britanski premijer Boris Džonson je odobrio dugo očekivano objavljivanje osjetljivog izvještaja o mogućem ruskom uplitanju u britansku politiku, izjavio je u ponedjeljak njegov portparol.

Napisan u Odboru Parlamenta za obavještajne i bezbjednosne poslove (ISC), taj izvještaj na 50 stranica analizira aktivnosti Rusije, uključujući moguće miješanje u referendum o Bregzitu 2016. godine, kada je 52 odsto Brotanaca glasalo za odlazak iz EU.

Ali taj odbor je raspušten zbog polaničkih izbora održanih prošlog četvrtka i izvještaj ne može biti objavljen dok se ponovo ne odobrti, što bi moglo potrajati nekoliko nedjelja. Članove Odbora biraju premijer i šef laburističke opozicije, o čemu potom glasa Parlament.

Odbor je istragu pokrenuo u novembru 2017. i izvještaj podnio premijeru sredinom oktobra ove godine, rekao je bivši predsjednik tog tijela Dominik Griv.

Početkom novembra, vlada je kritikovana jer nije htjela da taj izvještaj objavi prije izbora 12. decembra, pozivajući se na interese nacionalne bezbjednosti.

Međutim, danas je portparol Borisa Džonsona izjavio da objavljivanje izvještaja “ne bi škodilo organizacijama koje štite našu nacionalnu bezbjednost”.

Istraga ISC-a bila je odgovor na zabrinutost zbog miješanja Rusije u američke izbore 2016. i uticaja kampanja dezinformacija iz Rusije.

Pomenuto je i trovanje bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja u britanskom gradu Solsberiju, koje London pripisuje Moskvi. Rusija je negirala bilo kakvu umiješanost, ali taj slučaj je doveo do talasa proterivanja diplomata Londona i njegovih saveznika i Moskve.

BRITANSKI PARLAMENT

Britanski premijer Boris Džonson u petak će svoj sporazum o Bregzitu, postignut sa Evropsko unijom (EU), podnijeti donjem domu Parlamenta.

Time će početi proces usvajanja tog dokumenta da bi Velika Britanija iz EU izašla kako je planirano, posljednjeg dana januara, rekao je danas portparol Vlade.

“Planiramo da počnemo proces prije Božića u skladu s Ustavom” i u dogovoru s predsjednikom donjeg doma koji, poslije prošlonedjeljnih izbora, tek treba da bude izabran u utorak, rekao je on.

Poslije parlamentarnih izbora prošlog četvrtka Džonsonovi Torijevci osvojili su ubjedljivu većinu u Parlamentu, najveću od 1980-ih godina, kada ih je predvodila Margeret Tačer.

Sporazum o Bregzitu će biti prvi dokument kojeg će Parlament razmatrati u svom novom sazivu. Trebalo bi da bude odobren prije Božića da bi Evropski parlament mogao da ga ratifikuje.

Time bi se ispunio i posljednji formalni uslov za razlaz Velike Britanije i EU poslije 47 godina pod zajedničkim krovom koji je London počeo da napušta referendumom iz 2016.

Džonson danas treba da objavi sastav svoje rekonstruisane vlade, dok se njena veća rekonstrukcija očekuje pošto Bregzit bude sproveden 31. januara.