U PARISKOM REGIONU

U Pariskom regionu Il d Frans od ranog jutra formirale su se kolone automobila i kamiona i u međuvremenu su dostigle 600 kilometara.

Štrajk protiv reforme penzionog sistema u Francuskoj ulazi u 12. dan, a po svemu sudeći, ne nazire mu se skori kraj.

Saobraćaj, pored problema izazvanih štrajkom, dodatno otežava i kiša.

Ovaj štrajk, koji je brzo poprimio nacionalne razmjere, počeo je prije više od 10 dana.

Reforma penzionog sistema, na kojoj insistira francuski predsjednik Emanuel Makron, neke kategorije Francuza lišava privilegija koje su do sada imali.

Premijer Eduar Filip je prije nekoliko dana predstavio reformu i najavio da će se predlog zakona naći pred poslanicima u februaru naredne godine, piše Sputnjik.

SVJETSKA BANKA PRIKUPILA

Svjetska banka prikupila je rekordnih 82 milijarde dolara za podršku najsiromašnijim svjetskim zemljama.

Novac će pomoći zemljama i da se izbore sa “izazovima klimatskih promjena”, izjavio je predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas.

Sredstva koja dolaze iz 52 zemlje i iz obveznica na finansijskim tržištima idu u Međunarodnu organizaciju za razvoj.

Ova organizacija će da koristi taj novac za finansiranje beskamatnih ili niskokamatnih zajmova za razvojne projekte u najsiromašnijim zemljama svijeta.

Očekuje se da će 74 zemlje imati koristi od toga, a 53 milijarde dolara otići će samo u Afriku, piše portal Seebiz.

Ukupno je prikupljeno sedam milijardi dolara više nego prije tri godine, što je najveća suma koja je ikada dospjela u Međunarodnu organizaciju za razvoj, rekao je Malpas.

U međuvremenu, etiopska vlada saopštila je u petak da je obećala devet milijardi dolara u programima razvojne pomoći za ambiciozne ekonomske reforme.

Svjetska banka prethodno je izdvojila tri milijarde dolara, a Međunarodni monetarni fond 2,9 milijardi dolara.

DRUGI DAN

Pripadnici libanskih bezbjednosnih snaga su sinoć u Bejrutu, drugi dan zaredom rastjerali suzavcem, gumenim mecima i vodenim topovima stotine demonstranata.

Juče se prvo protestovalo mirno u glavnom gradu Libana zbog najoštrijih mjera protiv antivladinih protesta primenjenih prethodnog dana, ali je nasilje ponovo izbilo uoči današnjeg sastanka između predsjednika Libana Mišela Auna i predstavnika parlamentarnih blokova.

Očekuje se da će na tom sastanku premijer u ostavci Saad Hariri ponovo biti imenovan na tu funkciju.

Napetost je odraz dubokih podjela u zemlji koja se suočava sa najgorom ekonomskom krizom poslije više decenija.

Hariri je podnio ostavku 29. oktobra, nakon dvije nedjelje protesta širom zemlje na kojima su demonstranti optuživali cjelokupnu političku elitu za korupciju i loše upravljanje.

Oni su rekli da neće da prihvate Haririja za premijera i da zahtijevaju da vladu predvodi neko ko nije povezan sa postojećim stranakama.

Međutim, nakon čitavih nedjelja prepirki političke partije nijesu uspjele da predlože nezavisnog kandidata i većina ih insistira da dobije svoje mjesto u vladi.

Neki demonstranti su u nedjelju bacali boce sa vodom i petarde na bezbjednosne snage koje su čuvale parlament.

Nakon nekoliko sati demonstrante su odatle rastjerani suzavcem i palicama.

U jednom trenutku neko je podmetnuo požar u dva šatora koje su demonstranti postavili na Trgu mučenika, epicentru protesta u posljednja dva mjeseca.

TRAGAJU ZA NESTALIMA

Spasioci su danas izvukli dva tijela iz trospratnice srušene u snažnom zemljotresu koji je pogodio Filipine, dok je treće tijelo locirano ali još nije izvučeno, čime se broj mrtvih popeo na pet.

Ekipe spasilaca grozničavo tragaju za najmanje još sedam ljudi za koje se vjeruje da su zarobljeni pod ruševinama te zgrade u Padadu u filipinskoj provinciji Davao del Sur.

Vojska, policija, vatrogasci i volonteri, opremljeni detektorima za zvuk i kretanje locirali su treće tijelo u ruševinama ali nijesu mogli da ga izvuku, rekao je gradonačelnik Padada Pedro Kaminero.

On je rekao da se traga za još sedam ljudi.

Zemljotresu magnitude 6,9 pogodio je juče Padadu i obližnje ruralne gradove i provincije u oblasti Davao u kojoj su posljednjih mjeseci bila tri teška zemljotresa.

Jedna djevojčica je poginula kada se zid srušio na nju, a žena u 70-im godinama je umrla od srčanog udara za vrijeme potresa, rekli su zvaničnici.

Uznemireni rođaci čekali su u odvojenoj zoni dok su spasioci radili tokom noći na rasčišćavanju srušene zgrade u potrazio za njihovim bližnjim.

U zgradi koja je srušena nalazila se samoposluga, i nekoliko kupaca uspjelo je da izleti iz nje dok se zemlja tresla a neki su izvedeni sa povredama.

Prema navodima zvaničnika ukupno 84 ljudi je povrijeđeno u jučerašnjem zemljotresu.

Jedan veći grad i četiri manja blizu epicentra zemljotresa danas su i dalje bez struje, i škole su zatvorene u toj oblasti da bi inspekcije provjerile školske zgrade.

Oblast Davaoa pogođena je s najmanje tri snažna zemljotresa posljednjih mjeseci u kojima je nekoliko ljudi poginulo a destine je povrijeđeno, dok su teško oštećene kuće, državne zgrade, hoteli, tržni centri i bolnice.

SIRIJSKI PREDSJEDNIK OPTUŽUJE SAD

Sirijski predsjednik Bašar al Asad optužio je američkog predsjednika i SAD da prodaju naftu koju su ukrali iz Sirije.

Tramp je, podsjetimo, prije nekoliko mjeseci donio odluku da se američke trupe povuku iz Siriji, što je i učinjeno, ali je takođe saopštio da će dio trupa SAD ostati na tom području kako bi se osigurala naftna postrojenja.

Asad je, u svom najnovijem obraćanju, optužio SAD da prodaju naftu koju su ukrali iz njegove zemlje, kao i da je prodaju Turskoj.

S druge strane, SAD i Turska su, iako saveznici kada je riječ o pitanju Sirije, ljuti protivnici kada je riječ o namjerama Turske da se dodatno naoruža kupovinom ruskog naoružanja.

TURSKA IZRIČITA

Turska će nastaviti da kupuje sisteme S-400 od Rusije, koji su od vitalnog značaja, bez obzira na posljedice, rekao je šef turske diplomatije Mevlut Čavušolu.

“Bez obzira na posljedice Turska neće otkazati sporazum potpisan sa Rusijom o kupovini raketnih sistema S-400”, rekao je Čavušolu na konferenciji u Dohi.

On je dodao da je Turskoj potreban protivvazdušni sistem odbrane.

“Pokušali smo da ga nabavimo od SAD i drugih, ali bez uspjeha. Ovo je odbrambeni sistem koji je za nas od vitalnog značaja”, rekao je turski šef diplomatije.

AMERIČKI DIPLOMATA PORUČIO

Visoki američki diplomata rekao je danas da Vašington neće prihvatiti rok kraj godine koji je dala Sjeverna Koreja da naprave ustupke oko prekinutih nuklearnih pregovora i pozvao je Pjong Jang da se odmah vrati za pregovarački sto.

“Po ovom pitanju želim da budem potpuno jasan, SAD imaju cilj, a ne rok”, rekao je novinarima u Seulu specijalni američki predstavnik za Sjevernu Koreju Stiven Bigan.

Sjeverna Koreja dala je rok do kraja godine da SAD predloži novi sporazum o denuklearizaciji koji bi uključio i značajno ublažavanje sankcija. Pjong Jang je naveo da bi SAD mogle da očekuju “božićni poklon” ako ne ispune taj rok.

Bigan je rekao da su izjave Pjong Janga “neprijateljske, negativne i toliko nepotrebne”.

On je rekao da je SAD potpuno svjestan da je vrlo moguće da Sjeverna Koreja izvede veću provokaciju u predstojećim danima i dodao da bi u najmanju ruku takva akcija bila neproduktivna za postizanje trajnog mira na Korejskom poluostrvu.

Bigan koji se nalazi u Seulu radi razgovora sa južnokorejskim zvaničnicima pozvao je Sjevernu Koreju da sjedne za pregovarački sto.

“Da se obratim direktno našim pandanima u Sjevernoj Koreji, vrijeme je da radimo naš posao. Hajde da to završimo. Mi smo ovde i vi znate kako da nas kontaktirate”, rekao je on.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da neće ukinuti sankcije dok Sjeverna Koreja potpuno ne odustane od svog nuklearnog programa.

Sjeverna Koreja je uzvratila da ukoliko SAD ne naprave prihvatljivu ponudu, ona će naći “novi put”.

Nije jasno da li će Sjeverna Koreja da se obrati američkim zvaničnicima u nastojanju da riješi sve veće razlike o tome kako da se postigne denuklearizacija.

Visoki sjevernokorejski zvaničnici nedavno su rekli da je pitanje denuklearizacije već skinuto sa dnevog reda pregovora i prijetili su da će ukinuti samonamentuti moratorijum na probe nuklearnih raketa i raketa dugog dometa.

Posljednjih mjeseci Sjeverna Koreja je sprovela niz proba raketa kratkog dometa i drugog oružja.

Zabrinutost da se sprema veća provokacija Sjeverne Koreje porasla je kada je Pjong Jang saopštio u subotu da je izveo “važnu probu” koja će ojačati njenu nuklearnu moć odvraćanja.

Stručnjaci smatraju da bi Sjeverna Koreja mogla da lansira raketu sa satelitom ili interkontinentalnu balističku raketu ako SAD ne ispune rok koji im je dat, do kraja godine.

Proba interkontinentalne balističke rakete bi vjerovatno potpuno poremetila diplomatske napore zato što predsjednik SAD Tramp smatra da je sjevernokorejski moratorijum na probe oružja spoljnopolitičko dostignuće.

TRŽIŠTE REAGOVALO

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošle sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema britanskoj funti, što je posljedica ishoda britanskih parlamentarnih izbora i dogovora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,7 odsto, na otprilike 97,2 bodova.

Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 0,5 odsto, na 1,112 dolara, prenosi Hina.

Međutim, američka valuta ojačala je u odnosu na japansku, 0,7 odsto, pa je njena cijena dostigla 109,35 jena (JPY).

Evropskim valutama podršku su prošle sedmice pružili rezultati britanskih parlamentarnih izbora koji su pokazali da je konzervativna stranka premijera Borisa Džonsona osvojila veću od očekivanja većinu u parlamentu.

Na izborima su konzervativci osvojili 365 mandata od ukupno 650 zastupnika u britanskom parlamentu, što je njihov najveći izborni uspjeh od 1987. godine i što će Džonsonu omogućiti da sprovede Bregzit 31. januara, kako je i obećao.

Zahvaljujući tome, britanska funta je snažno porasla i prema dolaru i prema euru, pa je njen kurs dostigao 1,35 dolara i 82,7 penija za euro.

Prema dolaru se kurs funte kreće oko najviših nivoa u 19 mjeseci, dok je prema euru dostigao najviši nivo od polovine 2016. godine.

„Tržište je reagovalo na veliku pobjedu konzervativaca koja Džonsonu daje mandat za uspješan završetak Bregzita. Ali, čista pobjeda mogla bi ga podstaći da zauzme krut stav u pregovorima sa Evropskom unijom (EU). Ukoliko se pojavi opet mogućnost Bregzita bez dogovora, to će ponovo uticati na funtu”, kazao je valutni analitičar u Scotiabank, Šon Osborn.

I dok je prema eVropskim valutama oslabio, dolar je ojačao u odnosu na japanski jen, zahvaljujući dogovoru između SAD-a i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma, što je podstaklo veću sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.

U petak su predsjednik SAD-a Donald Tramp i kineski zvaničnici objavili da su dogovorili prvu fazu trgovinskog sporazuma.

Iz Kancelarije američkog trgovinskog predstavnika (USTR) saopšteno je da sporazum pokriva intelektualno vlasništvo, prenos tehnologije, poljoprivredu, finansijske usluge, valutu i stranu razmjenu.

Trgovinski predstavnik SAD-a, Robert Lighthizer, kazao je da je Peking pristao da kupi dodatnih 32 milijarde dolara američkih poljoprivrednih proizvoda u naredne dvije godine, što je otprilike 16 milijardi dolara više na godišnjem nivou u odnosu na bazu iz 2017. godine.

“Taj iznos bi se mogao povećati za još po pet milijardi dolara svake godine”, dodao je Lighthizer.

Vašington je pritiskao Peking da se obaveže na kupovinu poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi dolara u narednoj godini, čemu se Peking opirao.

Lighthizer je kazao da je to vrlo važan korak naprijed u uravnoteženju američko-kineskih trgovinskih odnosa i da sporazum uključuje niz strukturnih promjena.

S druge strane, Vašington je pristao da suspenduje carine na 160 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz koje je trebalo da stupe na snagu danas.

SAD će zadržati 25 odsto carina na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijardi dolara, ali će prepoloviti carine na 7,5 odsto na uvoz vrijedan 120 milijardi dolara.

U srijedu su na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici čelnici Feda ostavili ključne kamatne stope nepromijenjene, u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, i poručili da se u narednoj godini očekuje nastavak umjerenog rasta ekonomije i niska stopa nezaposlenosti.

Fed je, takođe, poručio da će u odlučivanju o kamatnim stopama i dalje pratiti prigušene inflacione pritiske i razvoj situacije u svijetu.
Fed je od početka godine kamate smanjio u tri navrata po 0,25 postotnih bodova.

PROTEST U BEJRUTU

Hiljade libanskih demonstranata vratilo se danas da protestuje ispred parlamenta u Bejrutu, nakon što su ih bezbjednosne snage otjerale koristeći suzavac i gumene metke, ranivši desetine ljudi.

U noći između subote i nedjelje pripadnici bezbjednosnih snaga su se suprotstavili demonstrantima oštrije nego ikada ranije od početka protesta protiv vlade prije dva mjeseca koji su doveli do ostavke premijera Saada Haririja 29. oktobra.

Danas su napadači na sjeveru Libana takodje podmetnuli požar u kancelarije dvije velike političke partije, javila je državna Nacionalna novinska agencija.

Demonstranti su u Bejrutu uzvikivali parole protiv mjera koje su preduzele bezbjednosne snage i pozivali da predsjednik vlade bude neko ko je nezavisan i nije povezan sa političkim strankama.

Oni su nosili libanske zastave i poručivali: “Nećemo otići, nećemo otići. Samo uhapsite sve demonstrante”.

Neki su nosili postere i govorili da ih suzavac neće odvratiti.

“Mi već plačemo”, rekao je jedan demonstrant, aludirajući na duboku ekonomsku krizu sa kojom su Libanci suočeni.

Ulice koje vode do parlamenta bile su pune ljudi, a među njima su bila i djeca.

U sukobima u noći između subote i nedjelje ranjeno je više od 130 ljudi, saopštili su Crveni krst i Libanska civilna odbrana.

Kako je navedeno niko od ranjenih nije u ozbiljnom stanju i većini je pomoć ukazana na licu mjesta.

Današnje nasilje izbilo je samo nekoliko sati prije nego što će se predsjednik Libana, kako je planirano, sastati sa predstavnicima parlamentarnih blokova da se imenuje novi premijer.

Nakon prepirki i uprkos pozivima demonstranata da se osnuje tehnokratska vlada političari, kako se čini, vraćaju Haririja na tu funkciju.

Demonstranti su jasno rekli da neće prihvatiti da se on vrati i uzvikivali: “Saad, Saad,Saad nemoj o tome više da sanjaš”, i najavili nastavak protesta ako se za premijera ne izabere neko prihvatljiv.

Šef službe bezbjednosti general major Imad Osman pojavio se na protestima danas i rekao novinarima da je pravo na protest garantovano zakonom ali je apelovao na smirivanje, jer kako je ocijenio, apelujući na demonstrante, nema potrebe za nasiljem.

Od početka 17. oktobra protesti su bili uglavnom mirni.

FOTOGRAFISALA SE NA PODU

Mlada ekološka aktivistkinja Greta Tunberg i njemačka željeznica razmijenili su danas više poruka na Tviteru pošto je švedska tinejdžerka objavila fotografiju na kojoj se vidi kako sjedi na podu voza okružena brojnim torbama.

Ta slika je izazvala na internetu brojne komentare o njemačkoj železnici, kompaniji Dojče ban.

Tunberg je uz fotografiju na Tviteru kasno sinoć napisala da “putuje prepunim vozovima kroz Njemačku” i da je “konačno na putu kući”.

Reagujući na taj tvit tinejdžerke, kompanija Dojče ban poželjela joj je dobar put kući i dodala da “nastavlja s teškim radom kako bi uvela dodatne vozove, konekcije i sjedišta”.

Mežutim, kompanija je kasnije u saopštenju medijima napisala da je Tunberg imala sjedište u prvoj klasi između Kasela i Hamburga i da su drugi članovi njenog tima sjedjeli u prvoj klasi od Frankfurta.

Dojče ban je potom objavio na Tviteru još dvije poruke o putu aktivistkinje kroz Njemačku.

U prvom tvitu, željeznica je zahvalila tinejdžerki što podržava njenu borbu protiv klimatskih promjena i ukazala da voz u kojem je bila koristi električnu energiju koja je stoprocentno ekološka.

Mežutim, firma je u drugom tvitu nagovijestila da Tunberg nije provela čitav put sjedjeći na podu.

“Bilo bi još ljepše da ste naveli i kako vas je prijateljski i profesionalno naš tim služio na vašem sjedištu u prvoj klasi”, napisao je Dojče ban.

Tunberg je kasnije tvitovala da činjenica da nije odmah sjela na mjesto nije bila uperena protiv Dojče bana.

“Ovo nije problem i nikad nijesam rekla da jeste. Prepun voz je sjajan znak jer to znači da je velika tražnja za putovanjem vozom”, navela je ekološka aktivistkinja.

Neki korisnici Tvitera izrazili su poslije njene prve poruke žaljenje što nije dobila adekvatno mjesto u vozu, na dugom putu kući iz Madrida, gdje je učestvovala na konferenciji UN o klimatskim promjenama.

Drugi su joj poželeli bezbjedan put kući, poslije više mjeseci putovanja vozovima i brodovima, kojima je išla na različite događaje u vezi s klimom u Evropi i SAD. Tunberg ne leti avionom jer se to smatra štetnim za klimu.

Američki časopis Tajm proglasio ju je prošle nedjelje za ličnost godine, zbog napora na podsticanju vlada da preduzmu brže poteze u borbi protiv klimatskih promjena.

Dojče ban se prethodnih godina našao na udaru zbog odgađanja i otkazivanja polazaka vozova u posljednjem trenutku, i zbog skupih karata.